zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize, Istaknuto

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Je li Roko Tolić dobar izbor za Aerodrome Crne Gore

Roko Tolić je ozbiljno razmišljao da li da preuzme Aerodroma Crne Gore ili ne. On je imao odlično i dobro plaćeno direktorsko mjesto na Aerodromu Dubrovnik, on ima i privatni business u Dubrovniku, tamo ima obitelj i prijatelje a iz Aerodroma Crne Gore neće moći svaki dan dolaziti kući. Stoga je prilično i dugo razmišljao. Pritom je imao nekoliko sastanaka sa premijerom Crne Gore, Odborom Aerodroma Crne Gore i drugim crnogorskim akterima. Nakon prvog sastanak sa premijerom Crne Gore (na poziv premijera) Roko nije imao ideju da se kandidira za direktora Aerodroma Crne Gore, nego je sa premijerom samo razgovarao o stanju zrakoplovstva Crne Gore. Nakon tog sastanka rekao mi je „Alen, crnogorski premijer je istinski ekstremno poslovno orijentiran, on samo gleda kako da napravi stvari u Crnoj Gori boljima i profitabilnima“.

I onda se Roko u zadnji čas odlučio kandidirati. Zamaaero je tada aktivno sudjelovao u Rokovom izboru jer je cijelo vrijeme analitički brifirao Roka Tolića na njegov zahtjev, te ga feedao podacima, kao što je dao i precizne naputke na koji način se Roko treba usmjeravati za strateški važna pitanja Aerodroma u razgovorima sa premijerom Crne Gore i Odborom direktora.

I da, neću kriti, Roko je moj izuzetno dobar dugogodišnji prijatelj. Upoznali smo se na prvom South Europe Aviation Summitu. Roko me tada oduševio kao izuzetno elokventan, nevjerojatno upućen, ekstremno stručan i nevjerojatno duhovit panelista. Roko je bio u dvorani na oba moja panela. Taj puta smo jako dugo pričali, više puta te večeri i idući dan i kliknuli. Kada smo iduće godine bili zajedno na jednom velikom kongresu u Budvi gdje smo oba bili panelisti, istinski smo postali prijatelji. Od tada smo se vidjeli i čuli milijun puta.

Da, pričalo se po Crnoj Gori da je Roko favorit za mjesto direktora Aerodroma Crne Gore. No, znate da je pravilo da kada je netko favorit obično ne bude izabran. A kandidati su bili izuzetno ozbiljni.

Na koncu iznenađenje, iznenađenje. Odbor direktora Aerodroma Crne Gore nije postupio stranački i nije ponovo izabrao nekog stranačkog aparatčika, nego je jednoglasno odabrao potpuno neovisnog i daleko najboljeg kandidata. Roka Tolića. Kandidata koji će sigurno biti dobitna kombinacija za Aerodrome Crne Gore i na kojem će Crna Gora opako profitirati.

 

 

Tko je Roko Tolić

Roko Tolić je diplomirani ekonomista. Od 2000. do 2001. bio je zamjenik gradonačelnika Dubrovnika. 2001. dolazi na Zračnu luku Dubrovnik gdje je od 2001. do 2009. bio direktor zajedničkih poslova.

Roko 2009. postaje glavni direktor Zračna luke Dubrovnik što je bio do 2018. U tom periodu doveo je ogroman broj novih kompanija u Dubrovnik, te je povećao broj putnika za više od 100%. 2017. Dubrovnik je imao 12 novih linija, a zadnje godine Rokova mandata imao je čak 17 novih linija. 2019. nakon Roka ZL Dubrovnik je imala 11 novih linija.  Od 2016. do 2018. Dubrovnik je dodao čak 845.478 novih putnika. 2018. svaki 10. putnik regije je putovao preko Dubrovnika. Tada su za Dubrovnik letjela sva tri EUB3 (Lufthansa, British i Air France), a uz njih su letjeli još veliki legacy carrieri: Aegean, Air Lingus, airBlatic, Alitalia, Austrian, Brussels, Finnair, Ibaria, LOT, S7, SAS i Turkish. Istovremeno za Dubrovnik su letjeli i najveći LCC kao što su Ryanair, Eurowings, Level, Norwegian, Smartwings, Transavia, Volotea, Vueling i flydubai.

Bilo je to vrijeme ogromnog prosperiteta ZL Dubrovnik i njegovo istinski zlatno vrijeme. Nažalost radi Covida-19 to vrijeme je prekinuto i tek sada u IV. mjesecu 2024. Dubrovnik se ponovo budi. U Rokovo vrijeme Dubrovnik je bio 4. zračna luka regije (iza Beograda, Zagreba i Splita), a danas je na 6. mjestu (iza Beograda, Zagreba, Prištine, Splita i Skopja).

No, daleko najbitnije Roko je uspio investirati u infrastrukturu ZL Dubrovnik čak 225 milijuna EUR. Od toga je Europski fond za regionalni razvoj dao nevjerojatnih 158 milijuna EUR nepovratnih sredstva, tj. novaca koji je poklonjen ZL Dubrovnik i on ga ni na koji način ne treba vratiti Europskoj Uniji. Opako! Uz to Roko je iskamčio ostatak kroz bespovratan novaca Republike Hrvatske, a tek manji dio iznosa je zračna luka izdvojila svog novca. Uz to ZL Dubrovnik je dobila zemlju Hrvatske vojske za dovršenje rulnice i proširenje stajanke, koji je tražila još od vremena JNA. Tu zemlju ZL Dubrovnik nije uspjela dobiti punih 50 godina, koliko ju je konstantno tražila. No, Roko je to uspio. Bez te zemlje Dubrovnik još danas ne bi imao spojenu rulnicu na oba praga, te toliko proširenu stajanku.

U projekt se ulagalo vrlo racionalno, po fazama, nije se opteretilo ni promet, ni financije aerodroma. Projekt se gradio 10 godina. Istim je Dubrovnik dobio tri terminalne zgrade (A, B i C), te je kapacitet aerodroma povećan na 5 milijuna putnika. Zgrada A je danas sortirnica (tijekom gradnje bila je putnička zgrada), a B i C su putničke zgrade. Aerodrom je danas istinski ugodan, funkcionalan i suvremen, te ima bitno veće komercijalne površine. ZL Dubrovnik je dobio i četiri avio mosta. Ovim novcem je potpuno obnovljena i rekonstruirana uzletno-sletna staza. Uz to napravljen je dodatan pojas na sjevernu stranu uzletno-sletne staze, koja povećava sigurnost prometa, ali omogućava slijetanje i polijetanje tijekom loših vremenskih uvjeta, što je i te kako potrebno Dubrovniku. Projekt je konačno spojio paralelnom rulnicom oba praga uzletno-sletne staze, tj. rulnica je proširena do istočnog praga 30. Tako se više veći avioni ne moraju okretati na uzletno-sletnoj stazi, što je povećalo kapacitete, ali i povećalo sigurnost prometa. Dubrovnik je osjetno povećao prostor stajanke (aprona). Unutar proširenja je i stajanka generalne avijacije. Manevarske površine dobivaju i dva brza izlaza sa USS (rapid exit taxiway), što ima malo koji aerodrom u regiji. Napravljena je i nova izuzetno suvremena zgrada uprave i administracije, osuvremenjen je prostor vatrogasaca, nadograđeni su tankovi za gorivo i bitno osuvremenjen sustav opskrbe goriva (cjevovodi do aviona umjesto cisterni), uveden je sustav solarnih panela, bitno je povećana energetska efikasnost svih starih zgrada, obnovljene su i izgrađene trafostanice kojih sada ima tri, umrežene su i postavljene u jedan sustav koji je osigurao aerodrom od nestanka ili poremećaja u opskrbi električnom energijom. Aerodrom je proširio i osuvremenio interne prometnice. Osuvremenjen je glavni ulaz/izlaz na aerodrom sa magistrale, obnovljene su sve unutarnje prometnice, povećana je i reorganizirana platforma ispred terminala, povećano je i obnovljeno parkiralište za automobile, taxije, rent’a’car i autobuse, te se gradi i javna garaža za 700 mjesta. Aerodrom je dobio i novi VIP terminal.

Aerodrom je uveo i nove operativne procedure, te najsuvremenije instrumentalne procedure (GPS tehnologija), te su isto uveli sa zapadnog prilaza. No, aerodrom je isto uveo i sa istočne strane što omogućuje slijetanje noću i po lošijem vremenu, a donekle je umanjilo utjecaj jake bure koja je vrlo prisutna u Dubrovniku posebno tijekom zimskih mjeseci.

Iako su Zagreb, Split, Zadar, Skopje i Priština dobili potpuno nove terminale, a niz aerodroma regije je osjetno investirao u infrastrukturu (Ljubljana, Beograd, Sarajevo, Tuzla, Podgorica, Tivat), Dubrovnik je u desetak godina napravio sveobuhvatan projekt obnove i proširenja koji je više nego fascinantan, nadasve funkcionalan i logičan, te je ovoj zračnoj luci omogućio razvoj kroz iduća desetljeća. I pritom je sam aerodrom uložio tek neznatna vlastita sredstva, nije posegnuo za koncesijom, već je ogromnim trudom uspio dobiti značajna bespovratna sredstva Europske unije i Republike Hrvatske. Nešto što tolikima nije uspjelo, a za što je trebalo osigurati vrlo ozbiljne standarde i birokratske zahtjeve, te proći stroge kontrole Bruxellesa.

Od 2018. godine Roko je bio direktor sektora trgovine na ZL Dubrovnik. Od 2009. je član borda Međunarodne udruge izvršnih direktora aerodroma (IAAE), od 2011. je i član komiteta za sigurnost ACI-a. Roko je ovlašteni  auditor za zaštitu zračnog prometa Međunarodne udruge civilnog zrakoplovstva (ICAO).

Nakon izbora Roka na poziciju direktora Aerodroma Crne Gore Odbor direktora Aerodroma Crne Gore je izjavio: „Čvrsto smo uvjereni da će Roko Tolić svojim znanjem, iskustvom i energičnom vizijom opravdati naše povjerenje i ispuniti očekivanja države i najšire javnosti“.

Iskreno Roko je bio najbolji direktor aerodroma u povijesti regije. I upravo zato je odluka Crne Gore da iskoristi znanje tog čovjeka izuzetno pametna i dalekosežna. Ako će itko napraviti od Aerodroma Crne Gore nešto onda će to biti Roko. Odbor direktora je rekao da će iskoristiti Rokovo znanje, iskustvo i energičnu viziju. A oni su kod Roka istinski plafon. Vrh.

 

 

Što sve Roko mora napraviti na Aerodromima Crne Gore

I da, Roka čeka istinski velik posao. Ogroman posao. Aerodromi nisu u dobrom stanju. Treba jako puno toga napraviti i u Podgorici i u Tivtu. Iskreno toga ima toliko puno da će morati paralelno raditi na najbitnijim projektima.

Prvo Roko treba ozbiljno poraditi na međuljudskim odnosima koji nisu dobri, kao što nije dobar ni odnos radnika prema upravi. Potom će Roko morati presložiti ključne ljude na aerodromima. Ima tu svega i svačega. I stranačkih aparatčika i to iz svih vremena (još od Đukanovića, pa naovamo). Ima tu i krajnje nesposobnih ljudi koji sjede u foteljama i nemaju pojma što rade, ali i sposobnih ljudi koji se nisu afirmirali jer nisu imali političko zaleđe. Iskreno to je ogroman i ekstremno bitan posao. U Crnoj Gori je ogromna nestašica kvalitetnog managerskog kadra u zrakoplovstvu. Mogu nabrojiti jako malo ljudi koji znaju nešto o zrakoplovstvu. Sve ostalo je jako loše. I tu Roko ima dvije metode koje može iskoristiti. Ili da školuje i energično usmjerava postojeći kadar pa da on postane dovoljno dobar ili da dovede kadar iz Hrvatske i drugi zemalja okruženja.

Aerodromi Crne Gore imaju puno previše radnika. Bar 30% ili nekih 300 radnika je viška. I tu će jako teško moći otpustiti radnike. Iskreno ja bih se na njegovom mjestu što prije riješio onih koji odlaze prirodnom selekcijom (mirovine), ali bi i financijski motivirao ljude na odlazak (visoke otpremnine). Naravno ovo se ne odnosi na operativu gdje ima manjak stručnjaka, nego prvenstveno na administraciju. Time bih smanjio nešto radnika, a ostatak bi zaposlio energičnim povećanjem broja putnika čime bi postala potreba za više radnika, te prebacivanjem dijela radnika iz administracije u operativu.

Ozbiljno bih poradio i na povećanju zajedničkih službi oba aerodroma, te smanjenju broja radnika na svakom pojedinom aerodromu za poslove koje mogu raditi zajedničke službe. U prvom redu ovo se odnosi na računovodstvo, planiranje, dio operacija, marketing, razvoj, nabavku…

Prioritet Aerodroma je proširenje Podgorice. Podgorica ima kapacitet od 600 putnika u satu. No, aerodrom često kada ima preko 1000 putnika, pa čak i 1300 putnika u satu, što je duplo više nego je kapacitet terminala. Terminal je puno premalen, sve je minijaturno, duty free je tragično malen, kafić je puno premalen, premalo je traka za sigurnosnu kontrolu, check-in šaltera… Sve ovo rezultira nesnosnim gužvama, ljudi nemaju gdje sjesti, čak i gdje biti na gateovima. Podgorica rapidno povećava broj putnika, te su najave za ovu godinu velike, pa će broj putnika biti i još veći. Podgorica je u 2023. imala 127,8% više putnika nego 2023. U 2023. Podgorica je ostvarila rekordnih 1.657.522 putnika. No, broj putnika u usporedbi sa 2023. se rapidno povećava iz mjeseca u mjesec, pa je u XI. mjesecu 2023. Podgorica imala 107,1% putnika iz 2019., u I. mjesecu 2024. 133,5%, a u IV. mjesecu ove godine Podgorica imala 157,5% putnika više nego 2019. A 2019. je Aerodrom pucao po šavovima. Stoga je stanje neodrživo.

Nitko ne očekuje da će Tolić raditi novi terminal ili povećati kapacitete za 100%, ali nešto se mora napraviti hitno, zapravo odmah. Tu se koncesionara ne može čekati. Podgorica nema 3-4 godine vremena koliko će trebati da koncesionar preuzme Aerodrom i da krene sa izgradnjom novog terminala, a toliko čekati ne može. Iskreno ja bih proširio terminal toliko da pokrije broj putnika ove i iduće dvije godine, a potom bi prepustio koncesionaru da investira u novi terminal. Uz to bi potpuno reorganizirao postojeći terminal da dobije veće kapacitete i veće prostore za uslužne djelatnosti, trgovinu i ugostiteljstvo. Primjerice Podgorica ima rent’a’car agencije u zgradi terminala. To može bez ikakvih problema iseliti iz terminala na rent’a’car parkiralište, kao što je to napravio Dubrovnik, te im tamo napraviti montažne objekte i time osloboditi vrlo značajan prostor na terminalu. I duty free ne treba biti na sjevernom zidu terminala, nego odmah nakon sigurnosne kontrole tako da bude prolazan, tj. da putnici moraju proći kroz njega. Ovime se povećava prodaja u duty freeu jer se siluje putnike proizvodima, a i značajno bi se povećao prostor duty freea, dok se istim ne bi smanjio prostor za prolaz putnika. Konačno to je i trend u svijetu. Obzirom na broj putnika Podgorici hitno treba restoran.

Tolić se treba pozabaviti i reorganizacijom prostora stajanke na kojoj sada ima svašta nešto, pa i starih Fokkera F-100 Montenegro Airlinesa koji nepotrebno zadržavaju prostor. Svakako bi bilo isplativije da Aerodrom na tom prostoru iznajmljuje parkirališna mjesta drugim kompanijama, poglavito zimi kada kompanije imaju prizemljene avione. Ja bih svakako južnu stajanku ozbiljno iskoristio za parkiranje avio kompanija i business jetova, poglavito zimi. Za tu nakanu bi od vojske preuzeo i dio njihove stajanke obzirom da je ona puno prevelika za postojeću flotu ratnog zrakoplovstva.

Odmah bi uveo Kiss & Fly zonu sa 7 minuta besplatnog zadržavanja ispred terminala i u Podgorici i u Tivtu. Ovo se može uvesti brzo, efikasno i jeftino, a povećava prihode aerodromu. Istim bih ukinuo 15 minuta besplatnog parkiranja na parkiralištu, čime bih povećao broj stvarnih parkirališnim mjesta i prolongirao dogradnju parkirališta.

Hitno bih riješio oba spora sa općinom Zeta. U prvom redu onaj sa taksistima gdje Zeta inzistira da ispred aerodroma mogu operirati samo taksisti registrirani u Zeta-i. Iskreno, ovo je notorni nonsens iz dva razloga. Naime, ako taksisti iz Podgorice ne mogu voziti na prostoru Aerodroma i općine Zeta, onda ni taksisti iz općine Zeta ne mogu voziti na prostoru grada Podgorice. Drugi je razlog činjenica da Zeta nema ni 10% potrebnog broja registriranih taksi vozila koji su potrebni Aerodromu Podgorica. Na koncu Aerodrom nije ni u vlasništvu općine Zeta, niti ima logike da kao državni aerodrom potpada pod jurisdikciju općine Zeta.

Jednako tako odmah treba napraviti kompromis sa općinom Zeta oko komunalne takse. Zeta sada prisilno naplaćuje 15 EUR po letu svakog aviona težeg od 16 tona. Taj iznos se mora smanjiti, te potom redovno plaćati. Aerodromi su trenutno podnijeli žalbu i zahtjev za procjenu ustavnosti ove odluke općine Zeta, dok općina nasilno naplaćuje iznos takse. Godišnji iznos prema sadašnjim kalkulacijama u 2024. bi mogao biti negdje oko 200.000 EUR.

Ja bih se ozbiljno i hitno pozabavio i korištenjem vlaka na aerodromu. Podgorica ima tu sreću da joj pruga prolazi na samo 840 metara od aerodroma, što je tek desetak minuta hodanja. Sadašnja stanica je na nešto više od kilometra od aerodroma i u tragično je lošem stanju. Stoga bi ja pomaknuo stanicu na točno okomito na aerodrom tj. na tek osamstotinjak metara od terminala, napravio natkriveni prolaz do stanice, sredio je i napravio vrlo suvremenom, te promovirao korištenje vlaka. Trenutno sa aerodroma polaze vlakovi za Bar i to 10 puta u danu (svakih sat do dva i pol sata) što je više nego prihvatljivo. Vlak ide i 10 puta dnevno za Podgoricu, 3 puta dnevno za Bijelo Polje (dovoljno) i jednom dnevno za Beograd. Obavezno bi i produžio liniju iz Nikšića koja ide pet puta dnevno za Podgoricu dalje prema Aerodromu. Pet puta dnevno za Nikšić je dovoljna frekvencija, a time bi se dobilo da putnici iz Aerodroma imaju direktnu vezu ne samo za Podgoricu, nego i za Nikšić. Na ovaj način dobilo bi se čak 15 dnevnih polazaka za Podgoricu što je više nego dovoljno, tj. vlakom bi aerodrom i Podgorica bili povezani svakih sat vremena. Na ovaj način Željeznice Crne Gore ne bi trebale uvoditi dodatne vlakove, niti povećavati kapacitete, samo neznatno prilagoditi red vožnje i koristiti postojeće potencijale.

Roko mi je rekao da je notorni nonsens da Terminal 1 i Terminal 2 na aerodromu Tivat nisu povezani. I to je istina. Osnovni problem je cargo skladište između terminala. Iskreno isto se moglo napraviti logičnije, no sada što je tu je. Svakako bih povezao oba terminala ako nikako drugačije hodnikom ispod zemlje. Time bi se dobilo to da ne treba imati dva glavna foajea, dva prostora za kontrolu putovnica i sigurnosnu kontrolu, te dva ulaza, dvije duty free trgovine i dva bara. Znači ja bih spojio prostor međunarodnih odlazaka oba terminala podzemnim prolazom i time dobio jedinstven prostor, a tako bi uštedio ogroman prostor Terminala 2 koji bi iskoristio za druge namjene i više gateova. Ili pretvoriti terminal 2 samo u dolazni terminal, tamo prebaciti sva tri karusela za prtljagu, a prostor karusela na terminalu 1 pretvoriti u odlazne gatove i proširiti prostor za check in.

Tivat ima manjak parkirnih pozicija za avione na stajanci. I stalno slušamo kako je problem prostora, pa se isto ne može riješiti. To nije istina. Aerodrom još uvijek ima prostora za širenje. Prvo bih otvorio još jednu poziciju širenjem stajanke na sjeverozapad do ruba Aerodromske ceste, a prema pragu 14. Istim bi rulnica do praga 14 išla direktno sa stajanke. Potom bi generalnu avijaciju prebacio jugoistočnije paralelno sa magistralom a gdje ima dobrih 200 metara prostora. Na sadašnjem prostoru generalne avijacije bih dobio prostor za tri parkirne pozicije aviona A320. To znači da bez pretjeranih ulaganja Tivat može dobiti dodatne četiri parkirne pozicije za uskotrupne avione. Nakon toga magistrala bi se mogla preseliti stotinjak metara istočnije, tj. moglo bi ju se odmaknuti od aerodroma čime bi se paralelno sa pistom dobio prostor za parkirne pozicije i generalnu avijaciju dug čak 2 km, a toliko kapaciteta Tivat ne treba idućih 50 godina. Tivat ima i prostora za širenje terminala 2 na sjeverozapad gdje se terminal može proširiti za još dva puta sadašnje veličine, dok se u širinu može širiti i daleko više. To znači da Tivat može sadašnji kapacitet oba terminala povećati i za 200% bez potrebe kupovine okolnog zemljišta. Tu ima mjesta i za proširenje parkirališta. Prostora za proširenje parkirališta ima i od terminala prema magistrali (iza bus parkirališta). Stoga širenje na Monteprazo Bokaprodukt poljoprivredno zemljište preko puta magistrale koje je u državnom vlasništvu i stvara gubitke nije nužnost još nekoliko desetaka godina.

Tivtu jako treba VIP terminal generalne avijacije. Menzies je objavio interes da investira u taj terminal. Naime, aerodrom ima velik broj business jetova koji slijeću na njega tijekom ljeta, pa ovaj terminal i te kako ima svoju svrhu, jer može ponuditi daleko bolju uslugu, te uslugu rezerviranu za ove putnike uz bitno manje vrijeme provedeno na aerodromu, te izolaciju i distancu od ostalih putnika. Ovaj terminal bi se trebao napraviti na samom sjeverozapadnom rubu aerodroma kako bi se ostavio prostor za širenje terminala, te kako bi se putnici što više izolirali i distancirali od ostalih putnika. Dubrovnik već ima ovakav terminal i tu Tivat ozbiljno zaostaje.

No, prioritet na Tivtu je do kraja sanirati krov koji ozbiljno prokišnjava (iako je ogroman dio posla već obavljan ove godine), te potpuno sanirati sustav klime koji je u katastrofalnom stanju radi čega putnici ljeti doslovce doživljavaju toplinski šok. Uz to Tivat treba ozbiljnu rekonstrukciju Terminala 1.

Tivat treba i ozbiljnu obnovu prometnih površina aerodroma prvenstveno stajanke i rulnice, no u skorije vrijeme će se trebati obnavljati i uzletno-sletna staza. Neke pozicije stajanke i rulnice su tragično loše zbog čega je aerodrom dobio i ozbiljne primjedbe avioprijevoznika.

Tivat je već pokrenuo brodski prijevoz iz Aerodroma, no isto nije napravljeno dovoljno dobro. Naime uz sam aerodrom postoji lučica, pa bi brodovi mogli povezivati okolne gradove sa aerodromom. Do lučice ima 5 minuta hoda od Terminala 2 ili desetak minuta hoda od Terminala 1. Kako je ljeti cesta do Herceg Novog i Budve totalno pretrpana ovaj oblik prijevoza je brz, efikasan, atraktivan i rješava problem Tivta. Ljeti od Aerodroma Tivat do Herceg Novog za samo 23 km ceste treba do dva sata putovanja (zimi preko sat vremena) uključujući trajekt. Brodom bi se ovaj put prošao za samo dvadesetak minuta. Jednako tako brod bi mogao ići do Tivta, te Bijele-Perasta.

Konačno Roko bi morao poraditi na operiranju Tivta nakon sumraka i prije zore, što sada nije moguće. Trebalo bi ponovo prostudirati sve elaborate koji su napravljeni, te vidjeti je li rješenje izvedivo, te je li isplativo na duži vremenski period. Tivat je ovakvim stanjem izuzetno limitiran, isto odbija kompanije, poglavito LCC, te se smanjuju kapaciteti aerodroma.

Roko će morati ozbiljno poraditi na certificiranju aerodroma što su dosadašnje uprave prolongirale. Stanje je potpuno neprihvatljivo. Podgorica je djelomično certificirana, no Tivat nije uopće. Ovo je ogroman posao, potrebno je i te kako zasukati rukave, no isti se više ne može prolongirati i mora se obaviti.

Roko će morati ozbiljno ulagati u opremu oba aerodroma, a poglavito Tivta čija je oprema u tragično lošem stanju. Jednako trako treba poraditi na definitivnom rješenju deicinga na Podgorici, jer sadašnje stanje odbija kompanije, primjerice Austrian na dva dnevna operiranja zimi.

Roko će morati stvoriti strategiju Aerodroma oko novih linija. Ovdje treba anulirati odvlačenje putnika od strane Tirane i Dubrovnika. Treba povećati broj prijevoznika, linija i frekvencija. No, ovo ne smije biti stihija kao do sada, nego Aerodromi moraju jasno definirati kakav promet žele na Podgorici, a kakav na Tivtu, da ovi aerodromi ne budu neprirodna konkurencija. Podgorica mora prvenstveno imati legacy prijevoznike poglavito prema hubovima i LCC, a Tivat leisure i charter linije.

Uz to treba se jasno definirati koji su strateški bitni prijevoznici i većinu energije usmjeriti na njihove letove. Podgorica se mora usmjeriti prvenstveno na letove Air Montenegra, te na letove Ryanaira i Wizz Aira. No, mora povećati suradnju sa Air Serbiom, Austrianom, Turkishem, LOT-om, te Transaviom. No, Podgorica pod svaku cijenu mora dovući Lufthansu, ITA-u i British na aerodrom. Najbitnije linije koje nedostaju Podgorici su za Amsterdam, Minhen, Stockholm, Barcelonu, Dusseldorf, Bukurešt i Antalyu. Regionalno Podgorica bi svakako morala imati letove za Sarajevo, Skopje i Niš.

Ovdje je ekstremno bitno da Roko zajedno sa Markom Anžurom postavi jasnu strategiju prema državi, te da država preuzme PSO financiranje letova Air Montenegra, poglavito zimi. Radi povezanosti Crne Gore, te zimskog turizma, Air Montenegro zimi mora imati bar četiri tjedna leta (sa intencijom na svakodnevne) prema Frankfurtu, te po tri tjedna leta za Paris (sa intencijom na 4 leta), Amsterdam, Rim, Minhen i Zurich.

Na kraju Roko će morati srediti sadašnje motivacijsko financiranje kompanije koje isključivo rade Aerodromi. To nije prihvatljivo. Ovo treba u prvom redu preuzeti Turistička organizacija Crne Gore i lokalne turističke organizacije. Pobogu pa oni primaju turističku taksu koja se djelomično mora prenamijeniti za ovu svrhu. Tako se financiraju linije u Hrvatskoj. Ili to treba preuzeti država.

Odakle novac za sve ovo? Aerodromi Crne Gore imaju promet od 42 milijuna EUR i profit od 10 milijuna EUR. Budite sigurni da će Roko taj profit bitno povećati, pa će aerodromi jako brzo imati profit od 15 milijuna EUR. Uz to da se ne financiraju avio kompanije od strane Aerodroma već da to preuzmu turističke organizacije to bi značilo bar 20-tak milijuna EUR profita. A sa tim novcem se već nešto može napraviti. Konačno Aerodromi mogu uzeti kredit od 100 milijuna EUR koji bi vračali idućih 5-6 godina.

 

 

Koncesija da ili ne?

Hoće li Roko biti za koncesiju ili ne? Moj stav znate, Crna Gora najveći prihod ima od turizma, on prelazi 25% BDP-a. Ceste su tragično loše, do destinacija u Europi treba 24 i više sati. Željeznica je u još gorem stanju, a brodskih veza prema Italiji gotovo da i nema. Stoga gro putnika dolazi preko aerodroma. Rizik davanja koncesije strancu, uz katastrofalno loša iskustva u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani nije dobra opcija. Previše rizično i sa upitnim benefitima. Koncesionar ovdje ne dolazi nešto dati nego uzeti. Konačno kako to da su vlasnici i operateri aerodroma u Zapadnoj Europi isključivo državne kompanije, a kod nas iste nisu u stanju voditi aerodrome. Nisu li? Odlični primjeri Splita, Dubrovnika, Zadra i Sarajeva pokazuju da jesu. To su najbolje vođeni aerodromi u regiji i svi su u državnom vlasništvu.

Aerodromima Crne Gore treba 150 milijuna EUR da se potpuno srede i dovedu na nivo koji bi bio odličan, te koji bi omogućio Aerodromima uspješnu budućnost. To je samo 7-8 godina budućeg profita aerodroma ili desetak godina kreditnog zaduženja. Više nego prihvatljivo. I daleko bolje nego 25-30 godina koncesije. Konačno to znači i 20 godina profita od 15-20 milijuna EUR godišnje nakon tih 10 investicijskih godina. A toliki iznos novaca koncesionar nikada neće dati. Dakle aerodromi za 30 godina sami mogu stvoriti 600 milijuna EUR profita, koncesionar će u najboljem slučaju ponuditi tek pola tog iznosa. Koja je onda logika ulaska u koncesiju?

Konačno Roko je na ZL Dubrovnik donio 158 milijuna EUR bespovratnih sredstava Europske Unije. On je u tom poslu superiskusan, zna sve začkoljice EU birokracije. Zašto onda ne bi takav novac donio i Crnoj Gori, pa ne bi bilo potrebe za koncesijom i investicijom koncesionara u Aerodrome?

No, za razliku od mene Roko je pragmatičan čovjek. Puno smo razgovarali o koncesiji Aerodroma Crne Gore i Roko mi je jasno rekao da on neće ni na koji način niti raspravljati o koncesiji, a kamoli sudjelovati u odluci za istu. Logično, Roko je zaposlenik Vlade i napraviti će onako kako će Vlada odlučiti. Pa i ako Vlada odluči pogrešno te pod pritiskom Zapada pokrene koncesiju Roko će dati 100% od sebe za ju provede. A više je nego jasno da se Vlada potpuno odlučila za koncesiju i da će se to desiti.

Stoga možemo očekivati da će Roko suportirati Vladu informacijama i podacima, te da će prionuti na provođenje koncesije. Dakle do koncesije on mora obaviti tonu hitnih stvari iz gornjeg teksta, a paralelno sa time će morati provoditi natječaj za koncesiju.

I tu ja ne vidim neki pretjerani problem. Aerodromi Crne Gore imaju bar 300 zaposlenika previše. Roko samo mora reorganizirati poslovanje Aerodroma i taj višak radnika preusmjeriti na rješavanje gore opisanih problema, stvoriti timove od nekoliko ljudi koji su odgovorni za svaki od gore navedenih poslova, a dio ih preusmjeriti na provođenje koncesije. To bar na Aerodromima ima tko provesti.

Kako god, Crna Gora je opako profitirala od izbora Roka Tolića na mjestu direktora Aerodroma Crne Gore. Dobili su najboljeg direktora u regiji čije znanje je ogromno, a sposobnosti još veće. Bravo Crna Gora! Istinsko i ogromno bravo. Roku sada preostaje da dogovori modalitete suradnje sa Odborom direktora, da se postavi superiorno i maksimalno profesionalno kako prema Odboru, tako i prema svojim radnicima. Uopće ne dvojim da će tako biti. Vrh zrakoplovstva Crne Gore mi tvrdi da je nova predsjednica Odbora direktora gđa. Jelena Maraš izuzetna osoba, da je vrlo profesionalna i sposobna. Stoga ne dvojim da će suradnja biti odlična.

Konačno sadašnji crnogorski dvojac Tolić-Anžur je dobitna kombinacija za Crnu Goru. Oba super sposobna. Kada krenu surađivati, a siguran sam da hoće, to će biti nevjerojatna pozitiva za crnogorsko zrakoplovstvo. Stoga očekujete samo dobre vijesti iz Crne Gore, te ozbiljan skok crnogorskog zrakoplovstva u idućim godinama.

Pozdrav čitateljima iz Loznice (Srbija) gdje je ovaj članak napisan.

107 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Radio sam na DBV dok je bio direktor. Izuzetno pristupačan ali za njegova vremena su se hvalili sa ugovorima 5 mjeseci 29 dana a bilo je žena koje su radile po 15 sezona bez stalnog ugovora

Po osobi. Nije skupo. Povoljno stavise. Imao sam ponudu iz Zagreba do Perta u Australiji 2019 za 650€ sa predatim prtljagom ali to bila akcija. Zaboravih kuda bi ruta. Turkish je veoma cesto povoljniji u odnosu na druge. A sto se tice komfora i usluge bolji je mnogo u odnosu na druge. Sjedista su odlicna i sa filmovima, serijama, igricama, internetom. Ulozeno dobijeno vrijede svaki groš.

јер то медени мјесец?

Izvrsna cijena sa Turkishem.

Sta cete tamo?

Juce sam leteo sa podgorickog aerodroma…ono je bas zalosno.

Prekjuče sletio na Dubrovački. Isto puno premlen. Samo tri šaltera pasoše radila. Ekstremna gužva na prtljagu

Ma roko je vrh. On će napraviti velike stvari u Crnoj Gori.

Sto to veliko moze napraviti? Dovesti Ryan u TIV – ne. Dovesti turiste iz Rusije u CG – ne. Napraviti koncesiju – da.

Roko će,siguran sam, dovest Ryanair u Tivat i konektirat ga sa Zagrebom,možda i Ljubljanom.

Molim vas napišite članak o tome kako Croatijin let Berlin-Zagreb slijeće u 21:45 i time mimoilazi cijeli večernji val za manje od 15 minuta. Sarajevo kreće u 22:00, a Split u 22:05 i Dubrovnik u 22:05.

Dakle da se Dubrovnik i Split pomaknu za samo 10 minuta moglo bi se letjeti Berlin-Zagreb-Dubrovnik. Ovako putnici iz Berlina za Dubrovnik lete Eurowingsom, easyJetom i Ryanairom jer ne mogu sa Croatia Airlines

To je tako tipično za Croatiu. Bože me pomozi.

Svi dosadasnji direktori aerodroma Crne Gore koji su bili domaci kadrovi ,dakle redom Djurickovic,Glomazic,Orlandic a najvise od svih Draskovic bili su ljudi koji su svoj posao radili kvalitetno i u interesu Crne Gore.Nazalost od avgusta 2020 politicka opcija koju sam i licno podrzao odkycila se da u crnogorskoj avijaciji rukovodece pozicije ustupi kadrovima kao sto su Jandreoski,Dragana Frantov Nikolic ,Anzur koji ne rade nista dobro za crnogorsku avijaciju.Tudja ruka svrab ne cese.

Čestitke gospodinu.
Kako sam živio što u Gradu, što u Župi i Konavlima cca 5 godina (i zimi i ljeti) čudi me da je gospodin Tolić prihvatio ovo radno mjesto tj. kanidirao se uopce. Naime bio sam dojma da gospari nikad neće oprostiti Crnogorcima stvari koje su se desile za vrijeme agresije. A poznati su kao tvrdi ljudi, pogotovo Konavljani. Valjda mu sugrađani nece zamjeriti. Osobno mislim da je gosp. Tolić jako sposobna, ali i ambiciozna osoba pa mu nije bitno gdje će svoje znanje i ambiciju pokazati. Bio je i kandidat za župana, a sada je na ovoj poziciji. Ja osobno ne mogu pojmiti da se ista osoba kandidira za ovakve dvije pozicije. U prvoj zelis napredak svojoj zupaniji i imas sve te planove, a onda odes preko granice.
Ali kako god sretno mu bilo.

nista bolje se crnogorskoj avijaciji nije mogo desit nego Roko. bravo za vlast. pun pogodak.

Procitao sam negdje da je preko Tirane letjelo- valjda prošle godine, oko 53000 putnika iz CG. Ja sam skoro 100 posto siguran da je barem 3x toliko. Išao sam za Milano prije par dana preko TIA (wizz), u povratku i u odlasku je bilo barem 40 posto ljudi iz CG. To je ozbiljan problem i baš se pitam , da li je moguće uopšte ga rjesiti . TIA ima more linija , pogotovo ka Italiji.

Roko ce napraviti da ljudi za i iz Dubrovnika idu preko aerodroma Tivat

Hoce, ako je tako dobar kao sto se prica.

Neće….

Odlična analiza Alene, samo ste jednu stvar zaboravili a to je politika u Montenegru. Ako politika bude dala Toliću odrešene ruke onda će čovek napraviti bum, ako ne onda će biti samo u nizu direktor na platnom spisku…

Valjda će mu dati konačno odriješene ruke, pa nisu ga valjda bezveze odabrali. Da su hjteli poslušnika odabrali bi poslušnika.

Čestitke i vama i njemu. Da li će imati odrešene ruke? Verujem da bez toga ne bi ni pristao.

а да му ви то нисте рекли, самом му не би пало напамет?

Cestitke g-dinu Tolicu, sigurno je strucniji i sposobniji od dosadasnjih direktora aerodrom CG (pa i od g-dina Orlandica- kolega ste isto dizali u nebesa- iako je samo politicki kadar bio- bez dana u avijaciji). Na liniji sam sa premijerom i svakako ne bi dobio posao da nema zamaero i zamadata podršku. To mnogo znači. Ostaje žal što se Vi niste kadidovali pored ovih jasnih puta šta i kako dalje- ali računam niste zbog kolegijalnosti.

Pa da- mi nikad sa shvatimo da nije dovoljno učiti od nule bez obrazovanja i znanja. Tako se nikad nigdje nije stiglo. Nego- da pitate bilo koga – svaki crnogorac bi vam rekao da je analiticar avijacije, da zna i avion voziti (samo da mu pokažu) a ne voditi kompleksne sisteme kao aerodrome. Uzdamo se u g-din Tolica da ima čiste namjere. Ako je tako, neće mu biti lako.

hvala gospodine Alene na zaista izvrsnoj elaboraciji! ai nadam se da su aerodromi Crne Gore konacno dobili covjeka “strucnjaka” za direktora ,samo se plasim da ga politicari ne naljute ,i da ce mu dati odrijesene ruke da poslozi stavari na pravo mjesto,ako bude tako nemamo brige za buducnost aerodroma Crne Gore.

Roko je vrhunski stručnjak.

Roko je stvarno the best. Crna Gora je jako puno dobila sa njim.

Čestitke Roku i Aerodromima CG na dobroj odluci. Prvi zadatak je infrastruktura koja je u lošem stanju, drugi kako zaustaviti sad već masovni odliv putnika u Tiranu. Posla ima preko glave i ne znam zašto ne razdvoje menadžente ova dva aerodroma, uz neku centralnu koordinaciju, jer ovo jedan menadžment teško da može da savlada. Zamislite da su se pored Dubrovnika isti ljudi bavili i još jednim aerodromom, ne bi bilo lako…

Svakako, ljudi su stalni i svakodnevni zadatak. Tu bi iskustvo novog direktora moglo da bude ključno ali samo pod uslovom da ima odrešene ruke. Iskreno, sumnja mi je veća od nade ali daj bože.

Pa ne vidim tu neku krasnu strucnu biografiju doticnog gdina. Zamjenik gradonacelnika (politicka funkcija), direktor zajednickih poslova (dobra zarada kao posledica politickog aktivizma), GM kao posledica nekoga ko je nesto naucio u avijaciji, ali je politicki i vise nego podoban; direktor sektora trgovine (wow, zvuci kao kazna).. bice direktor aerodroma tivat koji je direktan konkurent aerodromu dubrovnik..
I na kraju, kada je dobijeno ovih 158mil sredstava (ukoliko su bespovratna), prije ili poslije 2013?
Inace, Alene, svaka cast za trud, za drugog su dunje zute….

I Milovan Djurickovic je godinama bildao “strucnu biografiju”, ali, nazalost, nikada nista nije naucio… primjera je mnogo…
“Godine ne/rada” nisu mjerilo strucnosti….

E sad ispada da je Roko Tolić božanstvo! A istraga USKOKA protiv gospodina Tolića! Znate li nešto o tome gospodine Šćuricu?

Piše u novinama, nešto u vezi malverzacija na Dubrovačko aerodromu!

Majke ti, direktor Aerodrom Dubrovnik je loša biografija? Ste vi realni?

zanimljiva (indirektno povezana) crtica o DBV. prije dvije sedmice sam na aerodromu razgovarao s pilotom delte koji mi je rekao da je sam u cudu sto JFK-DBV nije produzen nakon prve godine. kaze da je avion stalno bio pun i da tu nije bilo problema. rekao je da je bilo fantasticno sto je crew dobijala 72 sata u dubrovniku slobodno. eto, misterija ostaje

ja ne znam da delta leti negdje 1-2 puta sedmicno. 3x je minumum

To je ona priča o značaju nacionalnog prevoznika (ili strateškog partnera). Druga kompanija, poput ovog slučaja, će se i pored punih aviona opredeliti da kapacitet prebaci na neku drugu liniju jer je tabela pokazala da će tako zaraditi 100 dolara više.

Nedostatak zrakoplova koje su cekali za isporucit, pošto su im kasnili debelo odlucili su ukinut nekolicinu sezonskih linija izmedju njih i Dubrovnik…

Da to sa manjkom aviona je isto malo smješna priča, kao opravadanje mislim.

nije tad bio manjak. tad su avioni bili u storage. dbv je primarno imala veze s labavim kovid mjerama u hr. sad manjka ima i vjerujem da neće proći uskoro kako 767-ice stare a a330 je prevelik za dbv. pritom, delta je preoprezna i konzervativna i to malo nervira jer imaju para

Ideja +….uvesti shatl mini bus…idealno elektricni…terminal do zeleznicke…da kruzi…

Na Heathrow-u sa T2 i T3 vam je maltene ista udaljenost do železničke stanice, iako tu ste povezani tunelom i brdom pokretnih traka, naročito ako idete sa B gates na T2

PS
Ako putujete za London, otvorena je nova Elizabeth line koja je jako brza udobna i jeftinija od Paddington/Heathrow express-a. Voz je i dalje znatno brzi jer nema stanica između

Čujem da Tonči ide s njim.

Kako to mislite “da” Roko radi sa Tončijem?

Čemu smisao prionuti se ovakvog posla ako covjek zna da će vlada svakako dati aerodrome strancima?
Drugo ako je sto vi gore pišete tacno(a vjerujem vam da jeste) i da mi u CG mozemo od aerodroma napraviti čudo bez davanja u koncesiju, dati aerodrome strancima treba da bude proglašen činom veleizdaje u najmanju ruku! Jer osim ličnog profita članova vlade na ovaj ili onaj način, nijedan drugi argument ne postoji.

Alene otvara li se u Loznici aerodrom ili odmarate?

Nego sta cemo sa ovim sto Vas je Aerodrom Nis demantovao oko povecanja taksi?

Oče bit članak o demantiju?

British Airways ukida Heathrow-Beograd krajem Septembra

Da li ste ga feedali tačnim ili proizvoljnim informacijama?

Ajde rista priznaj: bacao si grah i pileće kosti…

Tivat i Podgorica stizu Dubrovnik za par godina

Mora se Roko dokazati bazom Ryana za Tivat kako bi se povecao broj putnika pred koncesiju. Koncesija ide Fraportu zar ne?

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!