zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize

INTERVJU: Ivan Kos, CEO ZL Osijek

intervju vodio: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: ZL Osijek

Gospodina Kosa sam upoznao na dvosatnom sastanku koji smo imali  u Maxi pubu na Maksimirskom stadionu, lokalu u kojem smo i on i ja kod kuće. Izuzetan profesionalac, vrlo elokventna osoba, smiren i nadasve pozitivan. Priznaje da o zrakoplovstvu ne zna previše i voljan je učiti. Na čelu ZL Osijek je vrlo kratko, ali je već napravio ogromne poslove. Obišao je i sve zračne luke Hrvatske i tamo učio, sa njima uspostavio dobre poslovne odnose.

Iskreno ZL Osijek je vrlo mnogo dobila sa ovim mladim i perspektivnim direktorom i ako ostane na čelu ZL Osijek duže vrijeme budite sigurni da će napraviti velike stvari za ovu zračnu luku, te ju konačno pozicionirati kako i zaslužuje.

 

Osijek ste preuzeli u najteže vrijeme po aerodroma, Covid-19, odustanak stranih kompanija od letova. Kako Osijek u ovom momentu funkcionira obzirom da ima samo PSO letove?

Posljednje gotovo dvije godine, svjedoci smo jedne od najvećih svjetskih ekonomskih i gospodarskih kriza, koja je jako protresla i uzdrmala između ostalih i granu zračnog prijevoza, neke nažalost i potopila. Procjenjuje se da će trebati tri do četiri godine kako bi se brojevi putnika i operacija vratili tamo gdje su bili 2019. godine. No, znamo kako zračna luka Osijek nije ni prije ove krize bilježila velike brojeve putnika, zato ovu krizu i ponovo preslagivanje zračnih prometnih puteva, vidimo kao svoju priliku za repozicioniranje na tržištu i uzlet same zračne luke.

Osim PSO letova sada imamo i direktnu liniju Croatije Airlines za München, te određeni broj operacija generalne avijacije, i po potrebi medicinskih i izvanrednih charter letova.

 

Novi PSO konačno uvodi letove iz Osijeka za Zadar. Sada će Osijek biti povezan sa svim zračnim lukama Hrvatske osim Brača. Je li to dovoljno za Osijek?

Sretni smo zbog svake nove linije, a smatramo da bi veći broj tjednih rotacija prema svim zračnim lukama na Jadranu također bio jednako popunjen, posebno u ljetnom dijelu sezone. Dosadašnja jedna rotacija prema Splitu i prema Duborovniku i prije  sezone gotovo da budu rasprodane.

Smatramo da je vrlo bitno omogućiti našim građanima, ali i turistima, kvalitetnu i dobru nacionalnu povezanost, sa svim dijelovima Lijepe naše.

 

Smatrate li da je linija Zagreb-Osijek na kojoj se troši 599 EUR po putniku, bacanje novaca i da bi se ona trebala ukinuti, te umjesto toga povećati broj letova na liniji Osijek-Rijeka-Split, tj. povezati tri najveća grada Hrvatske nakon Zagreba sa više od dva leta tjedno?

Ponavljam, jako nam je važna svaka linija i smatram da niti jednu liniju ne treba ukinuti. Možemo razgovarati o tome koje su linije manje ili više potrebne tj. kako obzirom na potrebe naših putnika posložiti prioritete. Ali, kao u svakoj industriji i ovdje je potrebno razvijati potrebe tržišta, graditi nove navike. To traži vrijeme, i nosi određene troškove. I iz te pozicije treba promatrati liniju Zagreb-Osijek. S druge strane, ona je zamišljena da stanovnicima istočno hrvatskih županija omogućuje povezanost na veliki broj destinacija preko Zagreba tijekom cijele godine. Da sumiram, svaka linija mjeri se u odnosu na cilj, i dugoročni potencijal, pa ocjenu ove možemo dati nakon što osiguramo da je linija dovoljno dobro promovirana i pozicionirana. S druge strane, pogotovo tijekom ljetne sezone, letovi prema morskim destinacijama, kao što sam već naveo, mjesecima su unaprijed rasprodani i uvijek se traži karta više – pretpostavljam da će situacija biti slična i sa Zadrom, no za Split i Dubrovnik pa i Rijeku i Pulu to je već sada tako.

 

Što mislite o mom prijedlogu linije Osijek-Rijeka-Split-Rijeka-Osijek-Dubrovnik/Zadar/Pula-Osijek-Rijeka-Split-Rijeka-Osijek koja bi se tako operirala radnim danom, uz jutarnji let Osijek-Rijeka-Split-Rijeka-Osijek subotom i popodnevni nedjeljom? Ovime bi se dobilo 12 tjednih letova za Rijeku i Split, 3 leta između Osijeka i Dubrovnika nonstop, ali i letovi iz Rijeke za Dubrovnik preko Osijeka tih tri puta tjedno, te bi se dobila dva leta za Zadar i dva za Pulu tjedno.

Svi gradovi su na manje od sat vremena udaljenosti. Imamo još uvijek nisku kulturu ili možda bolje reći naviku korištenja zrakoplova za putovanja unutar RH. Očuvanje prometne povezanosti u domaćem linijskom zračnom prometu je vrlo važna za gospodarski i društveni razvoj Republike Hrvatske jer generira niz koristi za povezane regije. U turističkom smislu je nužno da Hrvatska postane jedna destinacija kako bismo iskoristili maksimalni potencijal, produljili boravak gostiju i trajanje sezone. Nadam se da će s vremenom te linije sazrjeti i da će kompanije uvidjeti i komercijalni interes u njima s ciljem povećanja broja frekvencija, ali ono što je u ovom trenutku presudna stvar to je veličina zrakoplova pogotovo u špici ljetne turističke sezone ili suprotno u vrijeme blagdana.

 

Trade Air smatra da bi minimalni avion za PSO trebao biti ATR-42 sa 45 sjedala. Smatrate li da je Turbolet premalen i da bi PSO trebao koristiti veće avione poglavito prema Jadranu prema kojem se cijele sezone traži karta više?

Složio bih se s tim. Turbolet zaista jest premalen i prilično neudoban avion. Mislim da je veći avion nužan pogotovo u smislu razvoja turizma istočne Hrvatske. Pozicioniranje Slavonije i Baranje kao destinacije na turističkoj mapi Hrvatske, je projekt na kojem radimo zajedno s gradom Osijekom i Osječko – baranjskom županijom. Vjerujem da će nam resorno ministarstvo, HTZ i svi koji rade na promišljanju hrvatskog turizma dati podršku.

 

Krenuli ste sa letovima Osijek – München. Koliko su ovi letovi popunjene i smatrate li da linija ima budućnosti, tj. da će se nastaviti operirati nakon testnog perioda?

Svjesni smo bili svih rizika kada smo se s našim partnerom nacionalnim prijevoznikom Croatiom airlines odlučili pokrenuti novu, prvu međunarodnu liniju iz Osijeka za njih, prema Munchenu. Ušli smo u ovo partnerski uzevši u obzir da je teže s novom linijom krenuti zimi te svjesni neizvjesnosti i nemogućnosti planiranja obzirom na epidemiju. Zajedno smo preuzeli rizik i za sad se pokazuje da smo odlično odlučili.  Naravno da brojevi, mogu i moraju, biti bolji, ali obzirom na okolnosti možemo biti zadovoljni. Stalno naglašavam da je ovo malen korak, ali prvi i jako bitan korak.

Letovi za München su krenuli u ponedjeljak 15. studenoga – interes za kartama je odličan, očekivan s obzirom na situaciju s Covidom po cijeloj Europi i tome će vjerujem doći kraj uskoro, a na nama, našim građanima i ostalim sudionicima cijelog projekta je da damo sve od sebe da linija postane stalna, cjelogodišnja i popunjena.

 

Letovi iz Osijeka za München imaju tek šest možebitnih konektiranih letova. Dakle za većinu destinacija dijaspora ne može koristiti ovu liniju. Zašto Croatia nije dogovorila bitno više konekcija preko München sa Lufthansom? Hoće li to biti demotivirajuće za dobar dio potencijalnih putnika za Osijek?

Svaki put kreće sa prvim korakom, a sve izazove koji se na tom putu nalaze na nama je da rješavamo zajednički s našim partnerima.

 

Bi li linija Osijek-Frankfurt bila bolja opcija od linije Osijek- München obzirom da daleko više konekcija koje Frankfurt nudi od Münchena?

Radeći analize i uzimajući u obzir sve faktore koje smo obuhvatili u analizama, zajednički smo donijeli zaključak sa našim partnerom CA da je u ovom trenutku Munchen bolja opcija od Frankfurta. Ne umanjujem i sve argumente Frankfurta kao također odlične opcije, o kojoj razmišljamo kao jednoj od idućih destinacija u pregovorima za nove linije.

 

Osijek i okolica imaju prilično hercegovaca, poglavito poslovnjaka koji drže neke od najvećih slavonskih kompanija. Mislite da bi linija Mostar-Osijek-München mogla biti uspješna priča?

Ne odbijamo, niti ne umanjujemo važnost, niti opciju bilo koje linije. Malo ću pretjerati, ali ne daleko od istine kad kažem da bi željeli danas otvoriti 100 linija, ali jednako tako moramo biti svjesni svih rizika i realnosti. Moramo ih slagati po važnosti i prioritetima koji proizlaze iz dubinske analize tržišta, potreba i mogućnosti.

Plodna slavonska zemlja u godinama gladi prošlog stoljeća spasila je mnoge siromašne iz svih krajeva regije. Kao i nakon svih drugih egzodusa, i velikih seoba naroda, mnogi se nisu vratili svojoj rodnoj grudi, te su ostali su živjeti u Slavoniji, stoga je svaki oblik povezanosti vrlo bitan i za te ljude.

 

Pregovarate sa brojnim kompanijama koje bi iduće godine mogle letjeti za Osijek. Koje su to konkretne kompanije i da li već ima nekih najava za iduću godinu?

Točno, razgovaramo sa Wizz Airom, Ryanairom, Eurowingsom, easyJetom,…  svima, barem s onim većima i onima kojima smatramo relevantnima za naše tržište. Svima nudimo iste uvjete poslovanja, a očekujemo višegodišnje partnerstvo koje ide u razvojnom smjeru, a istovremeno prati naša investicijska ulaganja i razvoj u slijedećim godinama. Obzirom na situaciju mnogo je još uvijek nepoznanica, a i smatram da nije u skladu s poslovnim bontonom najavljivati i objavljivati stvari koje nisu potpisane.

 

Što je po vama rješenje za Osijek uz PSO linije? Više LCC kompanija, baziranje jednog aviona jednog LCC prijevoznika? Što je od toga realno?

Sad, kad smo na početku revitalizacije zračne luke svaka opcija, let, linija, stvaranja baze, servisnog centra ili nečeg trećeg nama dolazi u obzir i predstavlja veliku stvar. Čak gledajući dugoročno svaka od navedenih ima svojih pluseva i minusa, a na nama je da strateškim ulaganjima učinimo zračnu luku i ovaj dio Hrvatske konkurentnim i tako se izborimo za mogućnost izbora. U ovo trenutku nije realno baziranje aviona, ali u bliskoj budućnosti, vjerujem da će to biti i više nego realno. U svakom slučaju povećanje broja linija i operacija, koje povećavaju broj putnika, vuče nove korake. U razgovorima smo s kompanijama za ulaganja koje se odnosne na ne-putnički promet, intenzivno radimo na svim poljima koja izlaze iz domene tradicionalnog pri tome razmišljajući o novim tehnologijama, alternativnim gorivima i svemu što nam EU otvara mogućnost kroz provedbu zelenih politika. Svjesni smo da kasnimo i zato sada radimo ubrzanim tempom, učimo na iskustvima drugih i nastojimo izbjeći pogreške koje su oni učinili te ih uhvatiti.  Zadatak je postaviti zračnu luku na čvrste temelje,  zaustaviti propadanje i priče o potrebi za postojanjem luke i krenuti smjerom za koji postoji realan prostor na sve zahtjevnijem tržištu. Sve to je dio projekta koji nije od danas do sutra i moja je obaveza da svom nasljedniku, tko god on/ona bio i kad došao na moje mjesto,   da može nastaviti tim putem. Za taj način razmišljanja i podršci sam zahvalan resornom ministarstvu na čelu sa g. Butkovićem, našem županu g. Anušiću i našem gradonačelniku g. Radiću. Jedinstveni su i prepoznaju i mogućnosti zračne luke Osijek, kao potencijalnog gospodarskog i turističkog generatora te pokretača mnogih promjena za cijelu istočnu Hrvatsku.

Zračna luka Osijek ima svoje komparativne prednosti. Imamo dobru poziciju sa stajališta intermodalnosti; dislocirani smo od grada, blizu smo velikih i preopterećenih zračnih luka (BEG, SJJ, ZAG, BUD), fleksibilni smo i imamo kompetentne ljude, na pragu smo EU, ulazimo u schengenski prostor, oko nas je slobodno zemljište za širenje te nismo SLOT koordinirana zračna luka.

 

Ryanair je ljut radi novac koje mu Osijek nije uplatio u prošlosti dok su letjeli iz Osijeka. Ima li šanse da to sa njima riješite, pa da Ryanair ponovo krene za Osijek?

Kako sam rekao ranije, moja obaveza je razgovarati sa svima pa tako i  s Ryanairom. Postoji mogućnost da Ryan ponovno krene s letovima za Osijek.

 

Wizz Air ima baze u obližnjoj Tuzli, Beogradu i Budimpešti, Ryanair u obližnjem Zagrebu i Budimpešti. Eurowings je porezao linije i frekvencija i ozbiljno smanjio flotu radi gubitaka koje su akumulirali. Je li osječka situacija istima zapravo nezavidna?

Spominjali smo postojeće i neke nove zračne puteve nakon što završe ova pandemijska vremena, neke linije se već sada gase, neke opstaju, a na nama je da se za svoj dio „kolača“ na tržištu izborimo. Svaka kompanija koja egzistira na tržištu, okreće i gleda brojeve i komercijalnu isplativost, i ne vidim razlog zašto mi ne bismo bili dio tih kalkulacija. Zainteresirani su svi za razgovore o početku operacija u Osijeku. Ako LCC kompanija ima profitabilnu liniju na obližnjem aerodromu ista ta linija može dobro funkcionirati i iz Osijeka čak i s istom kompanijom. Strategija razvoja turizma i prometa istočne Hrvatske od strane naših vlasnika može nam donijeti sigurno nekoliko međunarodnih destinacija u smislu pokrivanja potreba tržišta Zračne luke Osijek.

 

Hrvatska je dogovorila sa Europskom unijom projekt Slavnija, Baranja i Srijem. Iz ovog projekta predviđeno je 52,7 milijuna za rekonstrukciju i proširenje ZL Osijek. Kada bi ta sredstva mogla stići i na što ćete ih potrošiti?

Intenzivno radimo na razvoju poslovnog i financijskog plana, koji će se pretočiti u 30-godišnji master plan. O nekim aktivnostima i razmišljanjima sam se dotakao površno na nekom od prošlih odgovora. Sredstva ne stoje na nečijem računu, pa ih se prebacuje po potrebi. Za sredstva se mora napraviti konkretan strateški poslovni plan rada, iz kojeg proizlazi financijski plan, pa se prema tome treba početi pripremati projektna dokumentacija. Čeka nas put od minimalno 4 godine da bismo izašli iz sadašnjih okvira. Neke stvari će našim građanima biti vidljive već od iduće godine, no velik dio sredstava moramo uložiti u zastarjelu infrastrukturu, kanalizaciju, struju, vodu, koja nažalost nije vidljiva golim okom promatrača, ali je od egzistencijalne važnosti za opstanak i dalji razvoj zračne luke. Kada god da ta i bilo koja druga sredstva stignu imamo ih na što potrošiti. U Zračnu luku Osijek je nažalost vrlo malo uloženo od obnove nakon rata. Realni smo, znamo svoje prioritete i redom ćemo ih rješavati.

 

Smatrate li da bi ovim sredstvima mogli povećati energetsku učinkovitost ZL Osijek, uvesti solarnu elektranu koja bi mogla pokrivati sve potrebe Osijeka za električnom energijom, rekonstruirati zgradu da troši manje toplinske i električne energije, te vode, izgraditi pogone za gospodarenje, oporavak i recikliranja otpada, čime bi aerodrom mogao uštedjeti ogroman novac?

Sve što ste naveli i ne samo to.

 

Koje još objekte bi mogli izgraditi tim novcem, a što bi povećalo prihode Osijeka?

Samo za obnovu putničkog terminala na raspolaganju je 40 milijuna kuna dok modernizacija zračne luke uključuje puno više – vrijednost ulaganja se penje do 400 milijuna kuna. S tim da oprema, tehnologija i ulaganja u zračnu luku mogu biti neograničena. Projekt šireg razvoja zračne luke je u pripremi za europsko financiranje, a sastoji se od više podprojekata. Sva ta ulaganja u  infrastrukturu će značajno povećati našu konkurentnost.

 

Što je sa projektom prijevoza carga dronovima u Osijeku kojeg je tako ponosno najavila stara uprava?

Prijevoz tereta bespilotnim letjelicama je potencijalno budućnost prijevoza robe zrakom  i mi smo otvoreni za nove ideje, tehnologije i za suradnju sa svima koji imaju dugoročan razvojni plan koji uključuje i razvoj Zračne luke Osijek. Koliko mi je poznato u tijeku je EASA-ino (ali i agencije za civilno zrakoplovstvo pojedinačnih zemalja članica EU) utvrđivanje zahtjeva povezanih s plovidbenošću, organizacijama, osobama uključenima u rad i operacijama bespilotnim letjelicama. Više puta sam ponovio da sam otvoren za svaku ideju koja će doprinijeti razvoju zračne luke, ali uz strateško planiranje okrenut sam i kratoročnim projektima.

 

U ovom momentu imate 50 zaposlenika. ZL Brač operira sa 19 zaposlenika, a ima isti broj putnika kao i vi. Smatrate li da imate previše zaposlenih?

Poznajem g. Peovića, za kojeg imam samo riječi hvale. Od kada sam ga upoznao, gospodin Peović mi je raspolaganju po svim pitanjima, vrlo srdačna, uljudna i pristojna osoba, ali prije svega vrlo veliki profesionalac i stručnjak koji bez zadrške dijeli svoje bogato iskustvo i veliko znanje. Moram pohvaliti baš sve direktore zračnih luka u RH koji su me prihvatili, pokazuju otvorenost za suradnju i moram reći da je ova djelatnost vrlo uljuđena, visoko stručna i gospodska.

Koliko mi je moguće analiziram rad svih zračnih luka u Hrvatskoj i okruženju, no jednako tako sam svjestan različitosti ZL Brač i ZL Osijek. od sezonalnosti, da organizacije poslovanja, vanjskih suradnika, vanjskih službi rada. Što se tiče djelatnika zračne luke Osijek, mogu reći da su visoko motivirani i spremni za rad, što je svakom direktoru najbolja opcija. Poslova ima onih za koje čovjek ne bi nikada rekao da uzimaju tjedne i tjedne rada. Primjerice čišćenje 8 kilometara ograde od raslinja i korova, čemu sam osobno svjedočio, a ne razmišljaš o tome prilikom preuzimanja. S obzirom na zastarjelu mehanizaciju, načetu infrastrukturu, potrebno je puno vremena i stručnih ljudi za održavanje i držanja luke funkcionalnom. S povećanjem brojem operacija i letova, vjerujem da ćemo  budućnosti pričati i o povećanju broja zaposlenih.

 

Koje ćete poteza povući u idućih par mjeseci, a koje na dužem vremenskom periodu?

Kako ste mogli do sada iz mojih odgovora zaključiti, orijentiran sam na obnovu infrastrukture, izradu strateške dokumentacije neophodne za određivanje dugoročnog smjera, ali bez koje nema ni sredstava potrebnih za ozbiljnu obnovu, rješavanje imovinsko pravnih pitanja,  odnosa s kompanijama i s drugim zračnim lukama. Potrebni su nam je povjerenje, podrška i vrijeme.

Kratkoročno koristimo svaku priliku koja se otvara. Svaki let, svaka dodatna operacija je nešto što nas jako veseli. Nadam se da ćemo vas sve ubrzo obradovati potpisu i najavi nove međunarodne linije…

 

Na kraju, jedno pitanje nevezano uz zrakoplovstvo. Bili ste vrlo uspješan direktor NK Hajduka. Kako to da je pasionirani navijač NK Osijeka vodio konkurentski klub?

Hvala na komplimentu. Kada sam odlazio iz HNK Hajduk, ostavio sam iza sebe jedan dokument o radu mene i mog tima  i mjerljivim rezultatima koje smo ostvarili kroz taj period. Nije baš doživio veliki medijski odjek, ali su unutra pobrojane činjenice te je on i danas dostupan. Za razdoblje koje smo moj tim i ja tamo proveli ponosan sam, a brojevi i činjenice o tome svjedoče. O g. Lukši Jakobušiću mislim sve najbolje, i želim da uspije u svojim namjerama, jer smatram samo da treba dobiti dovoljno vremena.

Kako to da je pasionirani navijač NK Osijeka vodio konkurentski klub – isto onako kako treneri često treniraju konkurentske klubove, a igrači igraju za rivale – odgovor je u profesionalnom pristupu radu. Udruga Naš Hajduk omogućila je tada pošten i kvalitetan izborni proces, uočio sam priliku, prijavio se i pobijedio; prihvatio sam taj izazov odradio ga bez rezerve i bez zadrške, do kraja i maksimalno profesionalno kao što to činim u svakom poslu. S druge strane, svi koje me privatno poznaju, znaju kako je Osijek moj grad i da je to moj klub. Tako je od dana rođenja, tako će ostati zauvijek.

 

 

 

22 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji Najbolje ocijenjeni
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

50 radnika je ogroman broj za tako mali aerodrom!

Carstvo političkih uhljeba (znam ih osobno baš dosta).

Qatar smanjuje Zagreb od sredine decembra sa vec male frekvencije od 3 leta na samo 2 (sreda i subota)!

Konektiranost se ozbiljno smanjuje s obzirom na broj destinacija koje QR ima u svojoj mrezi.

Od kuda vam ta informacija? Na Amadeusu se normalno prodavaju tri leta tjedno do kraja zimskog reda letenja (26.03.). Jedina je promjena da od 19.12. let ponedjeljkom s prebacuje na nedjelju:
do 18.12. 1,3,6 od 19.12. 3,6,7…

Prekjučer Nedelja nije bila u prodaju nego samo 2 per week

Ovaj čas sam provjerio 5 nedjelje od 19.12. do polovice siječnja: sve se mogu bukirati u Amadeusu!

ja vam kažem šta je bilo u prodaji prekjučer, a vi meni tupite što ima sada hahaha svašta!!

Svakako će biti teško, ali ako je Tuzla uspjela, ne vidim zašto to ne bi i Osijek.

Da, ovo za MUC je doista ogromna stvar, koju vjerojatno nitko nije očekivao toliko brzo i u vremenu ovakve krize. I dobro pa je netko podsjetio CA što im je misija kao nacionalnom prijevozniku.

Osijek kako je krenuo bit ce bolji i od Niša i od Tuzle

Pa dobro sada TZL u novembru i dec vraca letove i povecava to sve dok DBV na zimu bude losiji od TZL po meni mozda i nije istina

osim zamaaera u klasteru su i:

(Slovenija)

(BiH)

(Srbija)

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

NAGRADNA IGRA

Osvojite 9 starih razglednica (50+ godina) InexAdrije, Lufthanse, Balaira, Air Lloyda i Ju52
tako da nam pošaljite fotke za foto-spotterski kutak

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!