zamaaero@zamaaero.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@zamaaero.com | +385(0)1/3465886

Analize, Istaknuto

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Pegasus u regiji

Sve ove godine turski LCC Pegasus je tu. On je u sjeni Turkisha, on je daleko iza velikih LCC u regiji, poput Ryanaira, Wizz Aira, Eurowingsa, Transavie i easyJeta, no ipak on konstantno ima bitan broj frekvencija u regiji.

Pa je došlo vrijeme, da se konačno pozabavimo i sa Pegasusom.

foto: Pegasus

 

Tko je Pegasus

Davnog 1.12.1989. Silkar Yatirim ve Insaat Organizasyonu A.S. i Net Holding A.S. uz podršku Aer Lingusa pokrenuli su charter kompaniju i nazvali je Pegasus Airlines. Prvi let se ostvario 15.4.1990. sa dva Boeinga 737-400. 1994. Aer Lingus i Net prodaju udio Yapi Kredibank i Pegasus postaje 100% turska kompanija.

ESAS Holding kupuje kompaniju u I. mjesecu 2005. godine. Samo dva mjeseca kasnije novi management, na čelu sa Ali Sabanciem, mijenja kompaniju iz charter u LCC (low cost carrier). Danas je 34,5% dionica u vlasništvu Borsa Istanbul, a 65,5% EASA Holdingu (obitelji Sevket Sabancia).

Već u XI. mjesecu 2005. Pegasus naručuje 12 novih Boeinga 737-800. Još jednu takvu narudžbu radi u XI. mjesecu 2008. 2012. Pegasus naručuje nevjerojatnih 100 Airbusa A320neo obitelji (A320 i A321) za 12 milijardi USD.

Tada jak Air Berlin i Pegasus pokreću 2011. Air Berlin Turkey za chartere između Turske i Njemačke. Kompanija je trebala biti odgovor na SunExpress, 50:50 deal Turkisha i Lufthanse na istom charter tržištu Turske i Njemačke. Netom pred bankrot Air Berlina, 31.3.2013. kompanija je involvirana u sam Pegasus. U VI. mjesecu 2012. Pegasus je kupio 49% udjela u kirgistanskoj kompaniji Air Manas. 22.3.2013. Air Manas je letio pod brendom Pegasus Asia. Danas kompanija ima jedan A220-300 u floti, a čeka isporuku još dva ova aviona. Iste godine Pegasus kupuje i IZair, sa sjedištem u Izmiru, da bi ga 2018. involvirao u osnovni brend.

Od 2016. godine Pegasus nudi tri svoja aviona za leisure, charter i ACMI tržište, pa se kod kompanije mogu vidjeti i charter i leisure linije, koja leti čak i u našoj regiji.

Već 2007. Pegasus je dostigao 15% domaćeg tržišta u Turskoj. 2013. ta brojka je porasla na 27%. 2019. kompanije je prevezla čak 30,8 milijuna putnika. U Covid-19 2020. godini kompanija je imala 14,7 milijuna putnika, a do VII. mjeseca ove godine ostvarila je 9,6 milijuna putnika.

Interesantna i manje poznata crtica je da je Pegasus htio nabaviti jedan Airbus A380 2018. godine, no ipak je na kraju odustao od narudžbe. U povijesti kompanija je već letjela širkotrupac i to Airbus A300.

Pegasus kao i svaki LCC ima kabinu tek u jednoj klasi i sardina konfiguraciji. Kompanija, kao i svaki LCC naplaćuje sve i svašta, a u ponudi ima i „Flying Cafe“ preko kojeg prodaje široku paletu hrane i pića. No, za razliku od većine LCC, Pegasus ima svoju vlastitu školu za školovanje pilota, kabinskog i zemaljskog osoblja, te vlastiti maintenance Pegasus Technic. Od 1.1.2019. Pegasus ima ugovor sa World Cargo Solutions DMCC, te prevozi cargo na svojim avionima, po čemu je vrlo specifičan u LCC svijetu.

Pegasus kao LCC nema pretjeranu suradnju sa drugom LCC, no ipak ima iznenađujuće code-share sporazume sa saudijskim LCC Flynasom i sa KLM-om, a imao je i sa Alitaliom.

Danas Pegasus u floti ima 94 aviona i to 12 A320ceo, 42 A320neo, 7 A321neo i 33 Boeinga 737-800, te 1 A220-300 u Pegaus Asia. Naručenih ima još 19 A320neo (isporučit će se do 2022), 35 A321neo i 2 A220-300. Svi A320ceo i 737-800 će se zamijeniti sa A320neo obitelji.

Kompanija ima hub u Istanbul Sabihi, te baze u Adani, Antalyji, Anakari, Ercanu i Izmiru. Pegaus ima i ff program Pegasus BolBol. Prije Covida-19, tj. 2019. godine Pegasus je imao 1,0 milijardi EUR prometa i 123,6 milijuna EUR profita. 2019. Pegasus je imao 6164 zaposlenika.

foto: Pegasus

 

Pegasus u regiji

Pegasus je u regiji prisutan već duže vrijeme. Ovog VIII. mjeseca letio je 4 leta tjedno za Beograd, 9 za Prištinu (7 za Istanbul i 2 za Antalyu), 8 u Skopju i 10 tjednih letova za Sarajevo. U Sarajevu je kompanija imala isto broj letova kao i Turkish, koji je osjetno smanjio broj letova spram 2019. godine, a u Skopju ima i jedan let više od Turkisha. Pegasus je u VIII. mjesecu ove godine ime ukupno 31 tjedni let u regiji (u prosjeku 4,5 dnevno).

Kompanije se ove četiri linije drži već duže vremena i ne otvara nove linije. Tijekom Covida-19 Pegasus je, kao i svaka privatna kompanija osjetno rezao u regiji. Od sredine III. mjeseca do VI. mjeseca kompanija nije imala ni jedan let u regiji. U VIII. mjesecu 2020. imala je 14 tjednih letova na sve 4 linije. U IX. mjesecu broj letova se povećao na 19 tjedno, u XI. na 24 tjedno, oko Nove godine broj letova je pao na 20, u II. mjesecu 2021. na samo 14, u IV. se ponovo povećao na 20. Sve to vrijeme kompanija je operirala letove iz Sabihe za 4 destinacija u regiji (Beograd, Skopje, Sarajevo i Prištinu). Tek u ljeto 2021. pokrenula je i leisure letove za Antalyu iz Prištine.

U regiji Pegasus ne spada među najveće LCC. Od njega su prema broju letova daleko veći Wizz Air, easyJet, Ryanair i Eurowings, a jača je i Transavia. No, ove godine manje letova imaju FlyDubai, Vueling, Volotea i Norwegian. Ogromna prednost Pegasusa je što on zadržava sve svoje četiri linije i zimi, dok Eurowings, Transavia, Vueling, Volotea i Norwegian ili ne lete zimi ili imaju bitno manje letova spram ljeta. Tako da je na razini cjelogodišnjih letova Pegasus istinski broj 5 LCC regije.

Tu treba jasno reći da je Pegasus bitno i iza Turkisha koji je ovog VIII. mjeseca imao 88 tjednih letova na 8 redovnih linija i 4 leisure linije. No, ipak imati 35% letova Turkisha nikako nije malo i za respektirati je.

foto: Wikipedia

Gdje bi Pegasus još mogao letjeti u regiji

Zapravo je iznenađujuće da se Pegasus tolike godine drži samo četiri linije u regiji, uz povremeno neku chareter i leisure liniju.

Istinski za očekivati je da će kompanija vrlo brzo pokrenuti letove za Podgoricu, gdje Turkish ima više od dva dnevna leta. Čudno je da Pegasus već nije krenuo i sa letovima za Zagreb.

Uz to nicha za kompaniju bi bili letovi za Tuzlu. Dva do tri tjedna leta za ovaj bosanski LCC aerodrom, a obzirom na povezanost Bosne i Turske, te broj letova za Sarajevo sigurno ne bili rizik. I tu je svakako realnije da letove pokrene Pegasus nego Turkish. Jednako tako rizika za kompaniju ne bi bilo ni da pokrene letove za Niš. Jasno ovo ovisi o regulatorima Srbije koji do sada nisu pretjerano bili skloni širenju turskih kompanija u Srbiji. I letovi za Ohrid bi bili logični, poglavito u kontekstu broja letova Turkisha i Pegasusa za Skopje.

Pegasus bi mogao odraditi i pokoji let za leisure destinacije na Jadranu. U prvom redu ovdje mislim na Split za kojeg ne leti Turkish (leti za Dubrovnik). No, nije nemoguće da kompanija obavi pokoji ljetni let za Tivat, Zadar i Pulu. Jednako tako moguće je, iako ne i previše vjerojatno, da kompanija leti za Banja Luku i Ljubljanu. Iskreno je za nadati se da će Pegasus više iskočiti iz ljušture letove samo za Skopje, Sarajevo, Prištinu i Beograd te uvidjeti mogućnosti i drugih letova u regiji.

Kompaniju u zadnjih dvije godine ozbiljno pritiska Turkishev LCC Anadolujet. Turkish je početkom 2020. Anadolujet bazirao u Sabihi sa jasnim ciljem da pritisne Pegasus. Čak štoviše neposredno nakon ogromne ekspanzije Anadolujeta u Sabihi turski regulatori su zabranili dalje letove iz Sabihe, čime su direktno udarili na ekspanziju Pegasusa iz njegove glavne baze. Ovo je bio administrativni udarac na kompaniju, koji je, za sada, prekinut, Covidom-19. Anadolujet leti i sa ostalih Pegasusovih baza i jasno udara na kompaniju. Anadolujet ima flotu od 53 aviona, što nije bitno manje od Pegasusa. U regiji Anadolujet leti 12 tjednih letova za Sarajevo (8 letova za Antalyu, 1 za Bodrum i 3 za Istanbul). No, kompanija je ove godine htjela letjeti iz Ankare i Antalye za Beograd, što srpski Direktorat nije dozvolio, te iz Prištine za Istanbul i iz Skopja za Antalyu što se ipak nije održalo. Za sada. Kompanija je najavila letove na liniji Ankara-Beograd od XII. mjeseca. Kako god evidentno je da Anadolujet udara na Pegasus i da će biti ozbiljan LCC igrač u regiji, te velika konkurencija Pegasusu.

 

Pegasus sa 4,5 letova dnevno ne spada u velike igrače u regiji, no daleko od toga je da je zanemariv i malen. Kompanija se i dalje širi i za očekivati su dodatne frekvencije, pa i nove linije u budućnosti. Stoga ovu kompaniju i te kako trebamo respektirati u regiji.

57 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Gledajući flightradar24 ovog ljeta prema turskim odredištima u Mediteranu primijetio sam da je PC bio više koncentriran na zemaljske letove nego inozemne. Inozemne letove su radili ruski LCC, SunExpress i Corendon Airlines.
Van sezone PC je iznimno aktivan na letovima ka zapadnoj Europi. Pretpostavljam da možda nemaju osoblja, aviona…

Nadležni organi za vazduhoplovstvo u Turskoj ne daju approval Pegasus da uspostavlja nove destinacije sa Sabihe i traže da se baza sa Sabihe prebaci na Istanbul Airport ako žele approval

Alene, šta znači ‘sardina’ konfiguracija?

all-economy konfiguracija, gusto zbijena sedista
189 za B738

NPR, inicijalni 777 avioni u ekonomskoj klasi su bili u 3-3-3 konfiguraciji a onda su odlucili da smanje sirinu sedista i naprave kombinaciju 3-4-3, i jos kada smanje razmak zimedju sedista sa 32 na 31 inch a neke kompanije i na 30 incha dobijete “sardina” konfiguraciju

Off
Air Serbia YU-APE je jutros odleteo za Ljubljanu. Sudeci po broju leta, otisao je na servis tamo. Do sada su A319-ice bile servisirane u Bacau-u, ali ova je otisla u Sloveniju.

Zanimljivo

Cemu ovo “waiting for approval” za objavljivanje komentara?

prije crvenog bana?

Možda i ima šanse za pegasus u Tuzli jer su pricali da vode pregovore sa njime,ali ostaje da vidimo

Mozda Nis iznenadi. Svakako pre Splita

stvarno čudno za split. kakav je sporazum hrvatske i turske?

Zašto bježe od Istambula. I uopšte “istočnih” linija.

ako misle da prežive moraće početi više da lete u ne-eu zemlje, te linije glavna konkurencija ne moze lako da kopira. a ne leteti za najveći aerodrom u evropi je svakako nenormalno…

Turska, Ukrajina i ovaj najbliži deo Rusije, to je tržište od cca 200 miliona ljudi, kao pola EU.

Da preživi? Što vam to uopće znači? Pa Split je 3. najveći aerodrom regije, nema on tu šta “preživljavati”.

Ne bježi Split od Istanbula već Turkish od Splita. Jednostavno nemaju interesa da lete za Split koji je blizu Dubrovniku. Takva im je praksa za Mediteranu, npr. lete za Cataniju, a ne i za Palermo, lete za Bari ali ne i za Brindisi. Ali i općenito nisu prošireni po Mediteranu.

Split ne “bježi” od istočnih linija, svake godine je sve više linija i letova. Sljedeće godine se uvodi Bukurešt kao nova destinacija.

Veliki su problem vize, nekad je za Jadran letjela gotovo svaka Ruska i Ukrajinska kompanija, naravno nakon ulaska u EU sve je to reducirano pa ste imali i situaciju da Dubrovnik 3 godine nije imao letova za Rusiju. Srećom tržište se oporavljava poprilično rapidno ovih godina, prošle godine se vratio UIA, ove i S7.

Direktorat predstavlja problem za letove iz Niša, ali sa određenim političkim pritiskom mogu da se stvari promene. Poslednje informacije su da Turska namerava da otvori konzulat u Nišu , naravno i njihov ambasador je uključen u tu priču oko linije kao i vodeći ljudi grada. Ne treba zaboraviti ni veliki broj kompanija iz Turske koje posluju na toj teritoriji koje su u stvari i pokrenule ovu priču o otvaranju linije. Pegasus bi bio logičan izborjer su oni bili na aerodromu pre nekoliko godina. Pošto se o toj liniji priča dosta dugo a izgleda da je veći pritisak od strane kompanija a i pritisak sa političke strane postoji neka šanse da se ta linija uvede početkom leta. Ali ipak ostaje da se vidi šta će na kraju od svega toga biti.

Pegasus leteo iz Nisa pre nekoliko godina?

Leteo je Freebird Airlines pre nekoliko godina čartere za Antaliju, a dosta pre njih Atlas Jet za Istanbul dok Pegasus nije leteo.

Pegasus ima kritičan safety status, nekoliko sličnih udesa u kratkom vremenskom razdoblju, uz brojne ozbiljne događaje, stavlja ih na listu kompanija kojima ne bih letio, ako baš ne moram.

Zaboravljate ljudske zrtve izletanja. To je daleko bitnije.

Ovo poslednje zapravo i nije bilo izletanje već potpuno uništenje aviona. Rulnica na SAW je na uzvišenju, pa kada je celu prođete sledi nizbrdica od nekih 50-100 metara i avion se tu survao i raspao na tri dela. Ne samo što je bilo žrtava nego je pravo čudo kako nisu svi izginuli. Samo zahvaljujući ludoj sreći i čvrstoj konstrukciji B738 mogu da zahvale što nije došlo do totalne katastrofe kao u Mangaloru. Svi ti incidenti su posledice teške kaubojštine na svim nivoima u kompaniji, pa tako i među pilotima. A sve je, nimalo slučajno, počelo imenovanjem CEO čije prethodno iskustvo čini rad na poziciji CEO u… lancu supermarketa od istog vlasnika.

PC je kompletno zreo za oduzimanje AOC i oduzela bi mu ga čak i Indonezija da je kojim slučajem tamo registrovan.

Pa nije Eurowings vec Germanwings ako cemo tacnije.

Alene, nisu to nikakve teorije. Incidenti o kojima pričamo se nisu pravilno rasporedili na 42 godine već su svi stali u dve godine i to nije slučajnost. Kada su postavili bakalina za CEO-a (doslovce kao kada bi neko sada prebacio CEO-a Konzuma na CEO-a OU jer eto, CEO je CEO i posao mu je rezati troškove, to ti je sve isto bilo da si u bakalnici ili avio prevozniku), krenuo je opšti sunovrat standarda u svim delovima kompanije pa tako i u pilotskom sektoru. Imate pilote sa ovih prostora koji su leteli za PC u tom periodu, ako ih negde upoznate možete ih pitati za ovo.

Ta hajdučija je najpre dovela do toga da su na TZX prilikom rutinskog U-okreta na rulnici survali avion niz liticu koja je srećom dugačka tek nešto malo više od samog aviona pa nisu zaronili u more. I onda je stigao taj početak 2020-te gde piloti dva puta u mesec dana rade potpuno isti suicid – po kiši i puno prejakom vetru u leđa odlučuju spustiti avion na pola mokre rulnice umesto da urade go around. Prvi put su se izvukli skretanjem u stranu tj. u blato koje ih je zaustavilo, a drugi put su prošli celu rulnicu i survali avion niz liticu, ovog puta mnogo brže nego na TZX usled čega se letelica raspala i pretrpela potpuno uništenje, no nekom ludom srećom nije eksplodirala.

Kada su od hitnih službi dobili info da iz olupine nisu izvučena mrtva tela, pohitali su na medije i društvene mreže da udare u sva zvona kako nije bilo poginulih. Nekoliko sati su tako udarali u talambase, a onda je stigla vest da je troje ljudi umrlo na putu do bolnice. Na kraju se ispostavilo da doslovce niko nije izašao neozleđen, pri čemu je par desetina putnika kompletno izlomljeno a neki su doživotno ostali teški invalidi.

Znam ponešto o turskom tržištu i leteo sam sa PC više nego jednom. Moja najtoplija preporuka za vas je da ih izbegavate u širokom luku.

Bitnu kariku u safety record, Alene, uzima i uzrok nesrece. Nije isto porediti slucaj Germanwingsa, gde je ludak zakucao avion u zemlju, i slucajeve Pegasusa, gde su piloti uprkos pravilima i savetima, odlucili da slete po katastrofalnom vremenu. Da napomenem, kada se dogodila poslednja nesreca, nijedan avion nije sleteo pre Pegasusa, za sve njih je vreme bilo jako lose, ali je za Pegasus bilo okej. Ocigledno je kakvi piloti rade u kompaniji, ili su im takva pravila nametnuta od strane CEO-a.

Stoji donekle ali Pegasus je mogao biti sprecen jer mu je javljeno kakvi su vremenski uslovi i nije imao nameru pobiti ljude dok ludaka realno nisu mogli spreciti. Ne mozete nekom citati misli ako zeli uciniti suicid. Ali je mogao da se spreci izlet Pegasusa.

Stvar je u tome sto je Andreas Lubitz imao neobavezujucu preporuku da nije dobro da leti. Tu kompanija nije mogla nista da ucini. Ta preporuka, stavise, nije nikad ni stigla do kompanije jer je doktor nije poslao… To je sklop glupih okolnosti.

Pegasus je, po mom misljenju, gora situacija. Imate sistemske propuste i pilote koji nisu vicni pilotiranju. Znate i sami, Alene, za slucaj sa falsifikovanim dozvolama u PIA. Da li biste usli u PIA avion nakon tog skandala? Ja ne bih.

Generalno, turci su mi aljkavi. Ne znam zašto ali imam takav utisak. Za svaki posao… pogađanje.

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!