analiza objavljena: 2.5.2017; analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Eurowings

Iako na prvi pogled izgleda da Wizz Air nezaustavljivo i superiorno osvaja regiju u realnosti baš i nije tak premoćan, a posebno budućnost nije baš previše optimistična. Wizz Air, naime, ima čak tri baze u regiji (Skopje, Beograd i Tuzlu), te širi broj linija na onom području koje kreće osvajati, pa zato njihova ekspanzija djeluje premoćnom. No, Eurowings za razliku od toga ima manje linija po destinaciji, za sada ne otvara baze, ali zato Eurowings pokriva vrlo mnogo gradova i to najčešće i sa nekoliko linija.

Wizz Air i Eurowings su za sada podijelili regiju, rijetko gdje se njihove linije prelamaju, iako je u posljednje vrijeme vidljivo da Eurowings kreće sa linijama i u najjačim bastionima Wizz Aira. Upravo zato predstoji nam ozbiljan rat ova dva igrača u regiji.

Potpuno različite kompanije

Iako vrlo općenito obije kompanije pripadaju obitelji LCC (Low Cost Carriera), one su zapravo vrlo različite, u svim segmentima komparacije.

Wizz Air je neovisna ultra-low cost kompanija, nastala 2003. godine. Iako je sjedište kompanije u Mađarskoj (Budimpešta) i ista se predstavlja kao mađarska kompanija, ista je zapravo britanska kompanija, obzirom da je sjedište parent kompanije, Wizz Air Holding Plc, u britanskoj poreznoj oazi Jerseyu (autonomni otočić blizu obala Normandije, tj. Francuske). Dionicama kompanije trguje se na Londonskoj burzi, gdje spada među 350 najjačih kompanija kojima se trguje na ovoj globalnoj mega-burzi. No, kompanija zapravo nije ni britanska. Najveći investitor u Wizzair je Indigo Partners, američka privatna investicijska kuća, specijalizirana u investicije u transportu, dok većinu dioničara čine američke investicijske kuće. Gotovo sve dionice kompanije drže američke i britanske investicijske kuće, a za oko zapinje i JP Morgan, u financijskim krugovima poznata kao jedna od najvećih svjetskih mega-banaka i jedan od najvećih investitora u svijetu. Iako kompanija ističe da je profitabilna svake godine od 2012. naovamo, financijski stručnjaci imaju dvojbe u njihove financijske rezultate. Prema posljednjem objavljenom financijskom izvješću za 2015. (njihova fiskalna 2015. godina završava sa 31.3.2016.) kompanija je ostvarila 1,4 milijardi EUR prometa (16% više nego prethodne godine), uz profit od 193 milijuna EUR (5% više nego prethodne godine). Load faktor kompanije je bio ekstremno visokih 88,2% (1,5 postotnih bodova bolje nego godinu prije). Wizz Air je imao drugi najniži CASK (cost per available seat km) u Europi. Kompanija ima 81 avion (63 A320 i 18 A321), te 132 naručena (od čega 110 A321neo). A321neo će biti u sardina-konfiguraciji od nevjerojatnih 239 putnika (isporuka od 2019.). Wizz ima 26 baza, u 2017. otvara još dvije (Varna i London Luton), te leti na 140 destinacija. 2016. su preveli 22,8 milijuna putnika.

Wizzair je specijaliziran za prostor Istočne i Jugoistočne Europe. U fiskalnoj godini 2015. u državama gdje imaju baze udio među LCC im je 42,6%, dok je na istom području udio Ryanaira 32,6%, te EasyJeta 6,1%. Dominantni LCC su u Rumunjskoj (60,4%), Ukrajini (40,8%) , Mađarskoj (50,7%), Bugarskoj (80,8%), Srbiji (60,7%), Makedoniji (89,2%) i BiH (54,6%). Na drugom mjestu su u Poljskoj, Latviji, Litvi i Slovačkoj, dok je u svim tim državama prvi Ryanair. U Češkoj Wizz je treći (ispred su easyJet i Ryanair).

Eurowings je pak Lufthansin LCC. Iako kompanija datira još iz 1993. kada je bila neovisna kompanija, koja je devedesetih blisko surađivala sa KLM-om i bila njihov njemački feeder. 2001. Lufthansa kreće u investiciju u kompaniju (24,9%), da bi 2004. udio povećala na 49%. 2011. kompanija je potpuno u vlasništvu Lufhanse. Iz kompanije su izdvojeni avioni A320 obitelji i oformljen je LCC Germanwings, dok je Eurowings postao regionalna kompanija i dio Lufthansa Regionala. 2015. Lufthansa objavljuje ukidanje Germanwingsa, te pretvaranje Eurowingsa u Lufthansin LCC u koji će se involvirati cjelokupan Germanwings ali i još neke kompanije. Ove godine Lufthansa će involvirati čak 33 A320 Air Berlina u Eurowings. Eurowings pregovara oko inkorporiranja Condora, Brusselsa i SAS-a u Eurowings, no najavili su i mogućnost kupovine još nekih kompanija i inkorporiranje istih u sustav Eurowingsa. Iako ima ogromne planove i nevjerojatno ambicioznu strategiju razvoja, kompanija se još uvijek traži. Tako su u samo godinu dana nekoliko puta promijenili planove operiranja Eurowingsa iz Beča (prvi plan je bio da Austrian operira za njih, pa da sami operiraju te letove, pa su osnovali podružnicu Eurowings Europe), pa su zbog problema u operacijama i ogromnih kašnjenja (svaki 5. leti im je kasnio, a rekordno kašnjenje je bilo iz Varadera od čak 60 sati), zaustavili ekspanziju long-haul LCC, u vrlo kratko vrijeme ukinuli su letove za Boston, Dubai i Moskvu, te odustali od najavljenih letova za Teheran. Eurowings je u 2016. imao 2,1 milijardi EUR prometa (za 700 milijuna više od Wizza), uz profita od 177 milijuna EUR. U 2016. su prevezli 18,4 milijuna putnika (4,4 milijuna manje od Wizza). Load faktor im je 79,6% (8,6 postotnih bodova manje od Wizza). Kompanija ima 90 zrakoplova (8 više od Wizza), većinom A320 obitelji, a u floti je i 6 širokotrupaca A330-200. Eurowings ima 10 baza, od čega 3 izvan Njemačke (Beč i Salzburg u Austriji, te Palma de Mallorca u Španjolskoj).

U članku Lufthansa uzvraća udarac, u 10. mjesecu prošle godine, ustvrdio sam da je glavni od 4 cilja Eurowingsa bio uništiti Air Berlin. Kompanije je ovo uspjela daleko brže nego što su i najoptimističnija predviđanja mogla pretpostaviti. Stoga je Eurowingsu drugi prioritet postao glavni, a to je borba sa ostalim LCC u Njemačkoj i ostalim zonama interesa Lufthanse. I ovdje je Eurowings polučio prvi uspjeh, Transavia je nakon vrlo kratke avanture baziranja aviona u Munchenu, a po otvaranju baze Eurowingsa u Munchenu, ukinula bazu i odlučila se na dalji razvoj iz Francuske i Nizozemske, te na prolongiranje planova o osnivanju baza izvan ovih dvije zemlje. No, glavni rat će se voditi sa Ryanairom, koji je u svojoj njemačkoj ekspanziji odlučio čak i udariti na samo središte Lufthanse, pokrenuvši bazu u Frankfurtu, te sa easyJetom.

No, kako je Eurowingsova zona interesa prostor bivše države, a posebno Slovenija, Hrvatska, BiH i Kosovo, jasno je da će ovdje biti i vrlo jakog rata i sa Wizz Airom koji ovaj prostor vidi kao zonu svoje direktne ekspanzije. Primjerice Hrvatska je 2. najveće tržište Eurowingsa prema broju linija, odmah nakon Italije, a ispred Velike Britanije, Francuska, Španjolske ili Grčke. Wizz Air je tu u daleko lošijoj poziciji, obzirom da istovremeno vodi ogroman rat sa Ryanairom koji je odlučio direktno napasti na Wizz Air otvorivši paralelne baze u gradovima gdje je Wizz Air već imao baze. Ovo je posebno istaknuto u posljednjih godinu dana, posebno na prostorima Bugarske, Rumunjske i Poljske. Ovaj rat se otvoreno prolio i na prostor naše regije o čemu sam pisao prije godinu dana (Počinje rat LCC na prostoru biše Jugoslavije).

Gdje je u regiji dominantan Eurowings, a gdje Wizz Air

Kao što sam već rekao Wizz Air i Eurowings su za sada podijelili tržište. Wizz Air oslonac ekspanzije ima u Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i BiH, dok je Eurowings dominantan u Hrvatskoj i Kosovu, a najavljuje ekspanziju na Sloveniju i BiH. No, indikativno je da Wizz Air širi broj letova u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i što Eurowings otvara nove linije za BiH i Crnu Goru, a krenuo je i sa letovima za Makedoniju, u kojoj je bila totalna dominacija Wizz Aira. Trenutno na 6 aerodroma lete obije kompanije, a u istom broju kompanije nemaju konkurenciju one druge. Reklo bi se, krenulo je. Kompanije moraju ući u tržišta one druge, a obije su prisiljene na ekspanziju, prvenstveno radi širenja flota, ali i na strateški interes ekspanzije na ovim prostorima.

Eurowings leti iz neznatno više aerodroma regije:

No, ovdje je važno reći da Eurowings ima prilično mnogo sezonskih linija, sezonske linije ima čak i iz kontinentalnih aerodroma, a na jadranskim destinacijama sezonske linije su pravilo, dok Wizz ima tek pokoju sezonsku liniju, sa Jadrana, i na kontinentu gotovo da i nema sezonskih linija. Eurowings, za razliku od Wizz Aira, osjetno smanjuje broj frekvencija zimi, dok su kod Wizz Aira ta smanjenja bitno manja.

No, i ostali veliki LCC nisu nezainteresirani, tj. i te kako šire svoju prisutnost u regiji. Stoga će naša regija biti poprište globalnog rata prvenstveno Eurowingsa i Wizz Aira, ali i Ryanaira, Norwegiana i easyJeta. Ovdje je važno napomenuti da Ryanair već globalno surađuje sa Norwegianom sa kojim je dogovorio međusobne konekcije, poglavito na Norwegianove long-haul linije, kao i globalni „rat“ Ryanaira protiv easyJeta i Wizz Aira. Iako je za očekivati otvaranje pokoje baze ova tri velika igrača, a nije nevjerojatna i baza Vuelinga, ipak je za očekivati daleko veći broj baza, a poglavito linija Eurowingsa i Wizz Aira. Ovdje čude dvije činjenice. Prva je da Ryanair nakon otvaranja baze u Zadru do sada nije pokazao većeg interesa za novim bazama, a tek razmatra mogućnost pretvaranja zadarske baze iz sezonske u cjelogodišnju. Drugi je da easyJet koji ima čak 18 linija iz Splita i 16 iz Dubrovnika, nije pokazao interes za otvaranje baze u ova dva grada, kao i za zadržavanje nekoliko linija kao cjelogodišnje. EasyJet iz ova dva grada nema ni jedne jedine linije koja operira cijelu godinu, iako neke linije imaju frekvencije i više od svakodnevnih letova u sezoni. Konačno i Norwegian sa toliko mnogo linija mogao bi otvoriti jednu ili čak dvije baze u regiji. Transavia nakon fijaska u Munchenu neće u skorije vrijeme otvarati baze izvan Nizozemske i Francuske.

Broj linija LCC iz gradova regije:

LCC trenutno ne lete za Maribor, Portorož, Brač, Lošinj, Mostar i Banja Luku. Najave su da bi Eurowings iduće godine treba krenuti sa sezonskim letovima za Brač i Mostar, te Wizz Air za Mostar. To znači da bi od aerodroma koji mogu primiti LCC jedino Maribor i Banja Luka ostali bez LCC letova.

Prednosti i nedostaci Eurowingsa i Wizz Aira

Kada gledamo mogućnosti razvoja oba prijevoznika potrebno je prvenstveno pogledati njihove prednosti i nedostatke. Poglavito u međusobnoj komparaciji obzirom na skoru konkurentnost na bitno više aerodroma od sadašnjih 6.

Wizz Air prednosti

+ vrlo jeftine karte

+ specijalista za Jugoistočnu Europu

+ brza ekspanzija i brzi odgovori na potrebe tržišta, velika prilagodljivost

+ lagano i brzo otvara baze

+ kombinacija flota A320 i A321 i prilagodljivost potražnji

Wizz negativnosti

– Ultra LCC, minijaturni kofer u kabini, daleko manji od uobičajenih kod drugih prijevoznika

– loša komunikacija sa putnicima, poglavito kod problema na letovima

– inzistiranje na subvencioniranju linija, povlačenje iz tržišta ako subvencije nisu dostatne

– vrlo ranjiv prijevoznik koji će vrlo teško ratovati sa daleko jačim Ryanairom i Eurowingsom

– letenja na sekundarne, udaljenije aerodrome sa težim i skupljim konekcijama prema krajnjoj destinaciji

– nepostojanje konekcija, isključivo P2P putnici

Eurowings prednosti

+ strateška prisutnost na prostoru regije

+ mogućnosti konekcija

+ suport i backup Lufthanse i njenih partnera koji su vrlo prisutni u regiji

+ funkcioniranju u sustavu Lufthanse, uključujući i konekcije na Lufthansine, Austrijanove, Swissove i Brusselsove linije

+ strategija širenja i otvaranja baza izvan Njemačke

+ kombinacija flota A319 i A320 i prilagodljivost potražnji

+ manji avioni od Wizz Aira, potreban manji LF da bi let bio isplativ

+ profitabilnost nije osnovni kriterij razvoja, već je Eurowings prvenstveno Lufthansin alat

+ velika mogućnost involviranja Adrie i Croatie u Eurowings

+ letenja na velike aerodrome

Eurowings nedostaci

– bitno više cijene karata od Wizz Aira

– nedefiniranje strategije razvoja, česte promjene planova, traže se

– involviranje kompanija u sustav Eurowingsa je dugotrajan, rizičan i skup proces

– preuzimanje baza i linija kao rizik poslovanja u kontekstu loših rezultata linija koje su i jedan od bitnih razloga zbog kojih su kompanije koje Eurowings preuzima i bankrotirale

– malen broj naručenih aviona (strategija rasta temelji im se na preuzimanju drugih kompanija i flota, a ne na nabavci novih aviona)

– bitno starija flota od Wizz Aira i ostalih konkurenata

– Lufthansin razvojni interes i prioritet koči potencijale i sprječava željene linije Eurowingsa

Radi potencijala razvoja u regiji važno je komparirati veličine kompanija po flotama, uz napomenu da se Eurowings još uvijek postavlja kao sustav, dočim se u idućem kratkoročnom periodu očekuje bitno povećanje flote i linija.

Realni scenariji razvoja Wizz Aira i Eurowingsa u regiji

Za očekivati je da će Wizz Air i dalje razvijati svoje baze. Princip rasta baza je da nekon što postave prvi avion isti „financira“ dalji rast baze, te se vremenom dodaje 2. avion, pa 3. itd. Najveću Wizzovu bazu u regiji trenutno ima Skopje sa tri bazirana aviona, a najavljuje se i mogućnost baziranja 4. aviona. Za očekivati je da Wizz u skorije vrijeme otvori bazu u Nišu, Podgorici, te eventualno Mostaru (ovisno o finalizaciji pregovora). Kasnije je realno otvaranje baza u Tivtu, Ohridu i Sarajevu. Naravno, Wizz će otvoriti bazu gdje god uspije isposlovati svoje uvjete direktnih ili indirektnih subvencija, pa je moguće da se baze prije otvore i u nekim drugim gradovima (Osijek, Banja Luka, Maribor, Rijeka, Zadar…). Naravno, Wizz će i dalje otvarati linije koje se pokažu prihvatljivom opcijom i izvan baza, poglavito u Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji i na hrvatskom primorju, a vidljiva je intencija otvaranja linija i u Prištini.

Eurowingsova ekspanzija će i dalje ići po načelu pokrivanja što više gradova u regiji sa linijama prvenstveno prema Cologneu i Stuttgartu. Kompanija potom otvara linije prema Berlinu, a nakon toga i prema Hamburgu, Munchenu i Dusseldorfu, dok u posljednjoj fazi rasta otvara linije prema Hanoveru, Beču, Salzburgu i Dortmundu. Otvaranjem novih baza u Njemačkoj i izvan nje za očekivati je i pokretanje linija prema istima iz glavnih destinacija Eurowingsa. Ovisno o tome hoće li Lufthansa preuzeti i inkomporirati Adriu i Croatiu u Eurowings, a što je najavila kao mogućnost, to bi značilo pokretanje baza u Ljubljani, Zagrebu, Splitu i Prištini, a u kasnijoj fazi i u Dubrovniku, Sarajevu i Skopju.