intervju vodio: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: ZL Pula

Gospođa Vojnić Žagar je tipičan tehno-manager. Brojke, brojke i brojke. I ogromna opsesija nad kontrolom baš svega u poduzeću. Ona komunicira sa medijima, ona šalje brojke, ona ima uvid nad svim segmentima poslovanja. Klasičan kontrol-freak. No, to morate biti kada ste na čelu jedne institucije kao što je Zračna luka Pula. I tu joj zapravo treba dati respect!

Sa gospođom Vojnić Žagar, za razliku od njenog prethodnika Svemira Radmila, sa kojim sam bio vrlo osobno intiman i na „ti“, ne možete biti osobni. Ona je profesionalac i ostavlja distancu u komunikaciji. I to je u redu.

Zračna luka Pula je 1989. dobila novi terminal. On je u devedesetima bio više nego suvremen, početkom tisućljeća je koristio svrsi, no, jel on danas 32 godine kasnije, dovoljno funkcionalan, velik i suvremen? Poglavito u novim realnostima low cost carriera? Planiraju li se kakve investicije u terminal nakon Covida-19 iako postojeći terminal ima kapacitet od milijun putnika godišnje?

Ako gledamo brojke (koje mi financijeri izrazito volimo jer lako baratamo s istima) terminal je bio predviđen za cca 1.000.000 putnika godišnje. I površina istog je cca 12.000 m² Nemojmo zaboraviti da novi terminal nije nikada dovršen što zbog nedostatka financijskih sredstava, što zbog ratnih zbivanja početkom devedesetih godina. Naravno da je 1989. godine terminal bio suvremen i funkcionalan, ukoliko ga usporedimo s terminalom koji je do tada bio u funkciji. Master plan razvoja Zračne luke Pula koji je izrađen u 2016. godini od strane Airport Consulting Vienna  iz Beča i Instituta  IGH  iz Zagreba je već tada utvrdio ograničenja u pogledu korištenja terminala. S ograničenjima smo se već i u praksi susretali s obzirom na vršna opterećenja prometa u određeno vrijeme. Dakle, definitivno postojeći terminal u dosadašnjim i budućim uvjetima, s obzirom na ograničenja koja ima, nije dostatan. Postoji projekt proširenja terminala za koji su ishođene i dozvole te bi u dogledno vrijeme  trebao biti priveden kraju kako bismo nakon krize uzrokovane COVID-om bili u stanju prihvatiti promet.

Svi drugi aerodromi u Hrvatskoj su dostigli rezultate iz kraja 1980-tih bitno prije od Pule. Naime, Pula je 1987. imala 701.370 putnika, a tu brojku je prestigla tek 2018. 10-15 godina kasnije od većine zračnih luka Hrvatske. Kako to?

Smatram da je u posljednjih 15 godina dinamika rasta prometa bila poprilično linearna na svim jadranskim zračnim lukama s time da je bilo i nekoliko značajnijih geopolitičkih i gospodarskih faktora koji su negativno utjecali na kontinuirani rast a to su domovinski rat, globalna recesija, ulazak u EU i uvođenje viznog režima za treće zemlje te konačno i globalna pandemija koronavirusa koja je i dalje u tijeku. Uvijek postoji prostor za rast i razvoj a na tom tragu radimo na svakodnevnoj bazi.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je 2008. ukinulo 92. zrakoplovnu bazu u Puli. Što je sada na prostoru ove baze i ima li ZL Pula planova proširiti se na taj prostor, te koristiti dio te infrastrukture?

Na prostoru ove baze, odnosno na dijelu prostora bivše zrakoplovne baze, 2019. godine je otvorena vojarna Hrvatski branitelji Istre u sklopu koje se nalazi i Središte za besposadne zrakoplovne sustave koji je namijenjen praćenju i nadzoru državnih granica na moru i kopnu, praćenja prirodnih nesreća, požara i sl. Zračna luka Pula ima planove proširiti se na prostor s novom infrastrukturom. Naime, stara infrastruktura nije odgovarajuća za sadašnje potrebe zračne luke i svakako je cilj u što kraćem roku s ideja krenuti na djela radi zadovoljavanja postojećih i budućih potreba.

Bivši direktor ZL Pula g. Svemir Radmilo mi je rekao da su kod najvećih gužvi koristili stajanke bivše vojne baze u dogovoru sa Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom. Da li se to prakticira i danas?

Ne.

Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju 2013. najviše je pogodio ZL Pulu koja je imala vrlo velik broj ruskih letova, pa čak i sa širokotrupcima. Po ulasku Hrvatske u EU ruski državljani su morali imati vize za ulazak u Hrvatsku. Samim time broj letova i putnika iz Rusije je rapidno pao, sa 40% udjela u broju putnika na samo 10%. I nikad više se nije oporavio. Kakvi su planovi Pule na tom planu i kako kompenzirate ovaj manjak?

Nakon izostanka ruskog tržišta zračna luka se okrenula drugim tržištima tako da je udio koji je prije 2013. godine imalo rusko tržište (1/3 prometa) u razdoblju prije COVID-a imalo britansko tržište. Naravno da se to nije odigralo preko noći. S druge strane sada nam je upravo britansko tržište i najviše izostalo uslijed ograničenja koja je nametnuo koronavirus. Planiran promet od 100.000 britanskih putnika je izostao. Dakle, opet  se povijest ponavlja. U narednom razdoblju cilj je da niti jedno tržište nema značajniji udio u ukupnom prometu putnika obzirom da isto onda ima značajan utjecaj na financijsko poslovanje.

ZL Pula je naglo krenula sa rastom broja putnika od 2016. godine. Čak 418.000 novih putnika u samo 3 godine, što je povećanje od 117%. Što se desilo i odakle takav više nego fascinantan rast?

E ovo je pitanje za bivšeg direktora g. Svemira Radmila.

Na koncu je Pula završila 2019. godinu sa 777.568 putnika. I onda nam se desio Covid-19. Planetarna katastrofa. Pula je u 2020. pala na samo 83.507 putnika. Tek 10,7% brojke iz 2019. I tu je Pula stradala bitno više nego ostale hrvatske zračne luke. Odakle tako velik pad od 89,3% i zašto je Pula stradala više od ostalih?

Zračna luka Pula je prvenstveno stradala i prošle i ove godine u odnosu na ostale zračne luke obzirom da je Istra cestovna, a ne zračna destinacija. Najznačajnija emitivna tržišta istarskog turizma jesu susjedne Njemačka, Slovenija i Austrija (55,03% od ukupnog broja dolazaka) i ukoliko dodamo Italiju brojka doseže i 63% od ukupnog broja putnika. I u rekordnoj 2019. godini svega 7% od ukupnog broja dolazaka putnika u Istru ostvareno je zračnim prijevozom. Napori zračne luke su u prijašnjim razdobljima bili usmjereni da se poveća udio putnika koji odabiru dolazak zračnim prometom i u tome se uspjelo. Svake godine se povećavao udio broja dolazaka zračnim prometom u ukupnom prometu. To je i svakako glavni razlog zašto je Pula ostvarila „potop“. Zrakoplovne kompanije su s ciljem minimiziranja rizika prvenstveno odabrale avio destinacije za uspostavu prometa kako prošle tako i ove godine.

Pula je 2020. stradala čak i više od Rijeke, iako rade u istom okruženju. Kako to?

Ovisi o tome kako gledamo. Matematički tvrdnja stoji.  U svakom slučaju obje su zračne luke stradale. Rijeka je u 2020. godini ostvarila 27.680 putnika, što predstavlja 13,8% od prometa iz 2019. godine (200.841). Pula je sa 83.504 putnika ostvarila udio od 10,74% (777.568 putnika 2019. godine). Razlog za navedeno je upravo u partnerstvu sa različitim kompanijama i različitom pristupu djelovanju kako od strane zračne luke tako i ostalih dionika.

No, ove sezone brojke su se bitno povećale. Pula je u VI. mjesecu imala 19.704, u VII. 64.723, a u VIII. čak 92.342 putnika. Samo u zadnja tri mjeseca Pula je ostvarila 176.769 putnika. Aerodrom će se do kraja godine približiti brojci od 200.000 putnika, dakle oko ¼ brojke iz 2019. Smatrate li to uspjehom ili ne?

Ukoliko promatramo promet do kraja kolovoza 2021. godine Pula je ostvarila 183.058 putnika.  Trenutno smo na cca 211.000 putnika, što je nešto niže od plana. Naravno cilj je dostići 250.000 putnika (od planiranih 300.000), što je moguće ukoliko se epidemiološka situacija značajnije ne pogorša pa kompanije naprasno prekinu s aktivnostima, što je i prošle godine bio slučaj. Ono što sam i ranije napomenula izostanak britanskog tržišta nas je iznenadio, prvenstveno od strane kompanije koje su u prijašnjim razdobljima obavljale operacije i u pulskoj zračnoj luci. Mislim da je navedeno potrebno sagledati u kontekstu okruženja u kojem Zračna luka Pula posluje i koje u 2021. godini nije moglo si dopustiti nikakav rizik pa se orijentiralo na susjedne destinacije.

Sve do 2019. Pula je bila ispred Zadra po broju putnika, ili netom iza, zaostajavši za tek par tisuća putnika. No, ove godine Zadar bježi sa duplo više putnika. Zadar to u prvom redu može zahvaliti baziranju dva aviona Ryanaira. Zašto se Pula nije potrudili dobiti bazu Ryaniara ili easyJeta?

Što se tiče Zadra pratimo situaciju i s obzirom na dva bazirana zrakoplova očekivala sam daleko bolji promet. Pula je zainteresirana i nadamo se da će u bliskoj budućnosti doći do otvaranja sezonske baze. Intenzivno radimo na tome u suradnji sa dionicima.

Wizz Air je otvorio čak 11 linija iz Splita i 3 iz Dubrovnika. Možemo li očekivati da će Wizz Air uskoro otvoriti i letove za Pulu?

Sa Wizz Airom smo u bliskom kontaktu i definitivno nam je dugoročni cilj pokrenuti linije i sa tom kompanijom. Wizz Air se posljednjih 2 godine značajno širi sa svojom ponudom,  a mi kao destinacija svakako vidimo potencijal za njihova tržišta.

U VIII. mjesecu Pula je imala 73 tjedna leta. Najviše letova je imao easyJet, pa Croatia, a potom Ryanair. LCC su ovog VIII. mjeseca u Puli ostvarili čak 35 tjednih letova, skoro pola svih letova. Je li budućnost pulske zračne luke u LCC?

Nije. Definitivno nije, ali su oni najveći generator rasta prometa. Zračna luka Pula nastoji diverzificirati svoj portfolio i on je u uskoj vezi sa strukturom turističkog sektora u Istri. Idealno kao i u prijašnjim razdobljima: po 1/3 prometa nacionalnim prijevoznicima, LLC i charterima. Mada je jako teško odvojiti granicu između današnjih legacy carriera i LLC carriera.

Croatia Airlines iz Pule leti samo za Zagreb preko Zadra. Istovremeno Croatia ima brojne međunarodne letove iz Dubrovnika i Splita, a leti čak i međunarodne letove iz Rijeke. Kako to da takva praksa nije u Puli i postoje li naznake da bi se to moglo promijeniti, pa da bi Croatia ponovno mogla letjeti međunarodne letove iz Pule?

Ovo je više pitanje za Croatiu airlines. Zračna luka Pula svoje napore usmjerava prema kompanijama i tržištima na kojima je moguće ostvariti suradnju. Croatia airlines ima svoju poslovnu politiku.

Što mislite o PSO letovima Trade Aira iz Pule? Tek dva tjedna leta za Osijek i za Split. Prema mojim informacijama letovi za Split su prepuni. Smatrate li da bi Pula trebala dobiti više PSO letova, da bi trebalo povećati broj letova za Split, te uvesti letove za Dubrovnik iz Pule?

Svakako da bi trebalo povećati PSO letove za postojeće destinacije jer su dva tjedna leta premalo, a pogotovo u ljetnoj sezoni. Pula je nekada imala letove za Dubrovnik koji su itekako bili puni. Svakako bi kroz PSO trebalo povezati Pulu sa Splitom i Dubrovnikom na dnevnoj razini (kao sa Zadrom), a pogotovo vikendom.

Jeste li lobirali za više PSO letova iz Pule pri ministarstvu?

Obzirom da se natječaj za PSO čeka od 2019. godine i dalje je nepoznanica sadržaj natječaja i posljedično tome promjena aviokompanija sa kojima će država potpisati ugovor. Mi kao zračna luka koja ujedno i predstavlja istarsku regiju pokušavamo ne sve moguće načine utjecati na odluku uvođenja što više linija i proširenju perioda operacija na svih 12 mjeseci u godini. Naravno da je i situacija sa koronavirusom i ovdje uzela danak.

Smatrate li da bi veći avion poput ATR-42 bio primjereniji za PSO letove umjesto sadašnjeg minijaturnog, neudobnog i nepraktičnog Let 410?

Apsolutno da, posebno u periodu ljetnog reda letenja. Sugestije za veći zrakoplov često dolaze i od samih putnika koji itekako imaju želju koristiti ugovorene letove ali često se dogodi slučaj da je zrakoplov popunjen sa maksimalnim kapacitetom.

Vlada je 2019. imala ideju spajanja svih zračnih luka Hrvatske, osim Zagreba koji je pod koncesijom, u jednu mega-instituciju koja bi se potom zajedno sa Croatiom Airlines prodala mirovinskim fondovima. Što mislite o toj ideji?

Iz novinskih natpisa  ova se tema ponovno aktualizirala i prije mjesec dana. Jednostavno mislim da o tome svi uključeni zajedno moramo još dosta  razgovarati.

I na kraju, koji su planovi ZL Pule za idućih par godina?

Ulaganje u kadrove kroz školovanja i podizanja kvalitete pružene usluge i nadasve obnova i proširenje postojeće infrastrukture s ciljem zadovoljavanja budućih potreba svih korisnika usluga zračne luke. Svaki poslovni subjekt može bolje u pogledu poslovnih procesa, boljih i nadasve efikasnijih timova, boljih međuljudskih odnosa što vodi do optimizacije poslovnih procesa. Odlučnosti, strasti i ideja ne nedostaje.