zamaaero@zamaaero.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@zamaaero.com | +385(0)1/3465886

Analize

Croatie za 5 godina više biti neće

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Croatia Airlines

Croatia se u prvih 18 godina postojanja fino razvijala. Prvo je imala dva aviona, pa pet, pa osam i na kraju trinaest. To je bilo i vrijeme kada je kompanija imala skoro 40% udjela na tržištu Hrvatske. Čim je mogla kompanija je ulazila na svoje tržište, pa čim se oslobodio Dubrovnik, Zadar, Sarajevo i Osijek Croatia je pokretala letove za te luke. I svake godine povećavala frekvencije za te gradove. Crotia je u to vrijeme bila dominantna kompanija u regiji, koja je bila daleko od konkurencije.

No, od te 2009. kreće rapidan pad kompanije. Broj aviona je jedno vrijeme bio čak i manji, njih 12, da bi sada imala ponovo 13, jednako kao i te 2009. godine. Tržišni udio je pao na 19%, u top sezoni samo 16%. Kompanija kopni. Restrukturacija nije uspjela, rezultati nakon restrukturacije su bili lošiji nego prije nje.

I što danas imamo od kompanije? Kompanija koja ima baš sve što poželjeti može. Croatia ima more, obalu koja donosi čisto zlato. Broj turista rapidno raste, broj linija i frekvencija raste, Croatija smanjuje broj letova. Hrvatska je u Europskoj Uniji i NATO-u. Svi su to iskoristili u Europi po ulasku u Uniju, Croatia nije! Hrvatska ima veliku dijasporu. Koju lete neki drugi. Zagreb je odličan citybreak grad sa 1,5 milijuna turista, najveći broj turista u Hrvatskoj. No, Croatia stagnira u svom hubu. Croatia ima idealan avion za većinu Europe, Q400 sa kojim može doći sve do Atlanskog oceana i Skandinavije. Za razliku od toga Air Serbia ima ATR-72, avion koji je isplativ na bitno manje kilometara, koji je puno sporiji i uz to je Beograd 400 km dalje od Zapadne, Središnje i Sjeverne Europe. Pa Air Serbia raste i razvija se. U neposrednom susjedstvu Croatie je bankrotirala Adria, no Croatia to nije ni na koji način iskoristila, ni jedan dodatni let. Za razliku od Air Serbie koja je vrlo značajno povećala broj letova za Ljubljanu, Podgoricu, Skopje i Tiranu. Nije Croatia iskoristila ni bankrot B&H Airlinesa, kao ni Montenegro Airlinesa. Nije Croatia iskoristila ni predsjedanje Hrvatske Europskom Unijom.

Za ne povjerovati! Koliko prilika, koliko neiskorištenih prilika. I sada je došao Ryanair. Croatia je imala niz mjera koje je mogla povući. Ali ih je morala povući odmah! I nije. Nisu mrdnuli ni malim prstom osim što su zacendrali jednim vrlo neartikuliranim pismom. Hoće li Croatia preživjeti Ryanair? Hoće, ali samo 5 godina. Toliko će novaca još moći dati vlada za novu restrukturaciju, pa će prodati preostale avione i motore (koji više baš i ne vrijede puno), pa će prodati peostale slotove, imovinu i tehniku (e to već nešto vrijedi) i onda pa-pa Croatia. Još 5 godina ćemo se voziti sa kockicama, a onda put Adrie, Montenegra i B&H Airlinesa.

46 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Ima li kod da radi u CA i prokomentarise ovaj clanak?

Croatia ima idealanu flotu i mix aviona za sezonsko letenje. Q400 pravi profit sa 35 putnika u avionu, a na nekim letovima i manje. Zimi osim za vrsne dane i opterecene linije Q400 moze da im pokrije sve gradove i odradi fenomenalan posao. Airbuseve mogu leteti vrsnim danima, letove tipa Frankfurta da odradjuju nalet posada.
Imaju preduslove da prave dobre pare, a ne da ih gube

OFF je ali zanimljivo
Na aerodromima u Hrvatskoj je u maju 2021. evidentirano 124 hiljade putnika ili 544 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, što se odrazilo i na bolje rezultate prometa u prvih pet mjeseci ove godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Maj je u ukupnom broju putnika registrovanih tokom pet mjeseci učestvovao sa 64,5 odsto.

Od januara do kraja maja, na aerodromima u Hrvatskoj je opsluženo gotovo 350 hiljada putnika, ali je to i dalje za oko 48 odsto manje nego u istom periodu lani, pri čemu treba imati u vidu da je većina tog prometa u 2020. ostvarena zapravo do marta, nakon čega je počelo zatvaranje, koje se proteglo i na prošlogodišnji maj.

U svim hrvatskim vazdušnim lukama je u prvih pet mjeseci bilo 15.297 letova, što je za 10,6 procenata više nego u isto vrijeme 2020, dok se broj tih operacija samo u maju povećao za 311,2 odsto međugodišnje, na 4.618.

Količina prevezenog tereta u maju je takođe bila znatno veća nego lani za 61 odsto ili 727 tona, dok je na petomjesečnom nivou taj promet bio za 3 odsto manji i iznosio je 15.297 tona.

Pre dva meseca ste objavili rezultate meseca maja?

Znaci vi ste jos sredinom maja znali kakve ce biti rezultati na kraju meseca.

Pa kako, pobogu?

Onda nije pre 2 meseca!

Off topic: između 12.7. i 1.8. Split očekuje 1950 letova.

Jos jedan off topic: sto se dogodilo sa Naguzom, tj. Pragusom? Od starta bilo tesko prodavanje magle…

Veliki dio presjedanja Hrvatske Unijom se poklopio sa Covid krizom pa im se tu još i može progledati kroz prste. Za sve ostalo ne postoji način kako opisati nesposobnost te kompanije.
Najviše u zadnje vrijeme boli propuštanje pokretanja linija iz Zg koje im je pred nosom “uzeo” Ryan. I zapravo kad je Ryan već objavio još je bilo dovoljno vremena za uzeti popuste i pokušati nešto, ali ne. Naravno da nisu to napravili. Takva inertnost po tom pitanju je samo još jedan dokaz, ako ih već nema dovoljno, nesposobnosti menadžmenta CA.

Slažem se, ovo za presjedanje im se može suditi i po planovima koje su imali, odnosno nisu imali. Da nije došao Covid, ne sumnjam da bi sad pričali kako si u tom slučaju skroz podbacili. Ovo ostalo više nema ni smisla komentirati. Tragedija.

Ovaj deo sa autobusima koji bi išao iz ljubljanica Zagreb je izvrsna koje se ja nisam ni sjetio na koncu i aerodrom brnik je dosta daleko za neke delove Ljubljane koji su bliže Zagrebu. Međutim kopiranje linija Adria Airways je već probala pre 20 godina sa velikim neuspehom ako ne i 25 godina a to je bila linija Zagreb Tirana Ko je bila prepuna iz Ljubljane a ne poluprazna nego nikako a ni 25% putnika na liniji Zagreb Tirana!! Tata kad se kopira linija Ne zna se ko su glavni putnici pa neki od glavnih putnika vozači šlepera sa prikolicom!!!

Uopće ne dijelim to mišljenje. Ne može uprava CA napraviti toliko gubitaka i dugova koliko se para može uzeti poreznim obveznicima. Platit ćemo mi sve to i još njima bonuse.
I priča kako nam EU ili netko neće dati da beskonačno upucavamo pare u njihove guzice uopće ne stoji. Postoji stotine načina za spiskati državni novac – malo razdjele CA na više firmi pa pojedinačno zaduživanje pa restruktuiranje potpuno “novih” firmi. Pa onda opet skupljanje u Holding, pa restrukturiranje tog potpuno novog Holdinga. Netko maštovit bi tražio i poticaje EU za te nove greenfield investicije – nije neviđeno (poslije se EU buni pa država vrati pare EU na državni trošak). Pa malo u krug. Nije problem, postoje obrasci kako se to radi (vidi Italiju, Španjolsku, Grčku, Portugal).

Nemojte biti tako rigidni, potrebno je samo kreativno računovodstvo. Dozvoljava jednu pomoc istoj toj firmi. Recimo da se Croatia sada podijeli na grupaciju, pa se recimo perspektivna (potpuno nova firma) tehnika zaduži ili napravi neki EU projekt. Pa se onda ta ista tehnika opet pripoji Croatiji (ovoj ili papirnato potpuno novom poduzeću Croatia Plus d.o.o.), pa se malo pomogne toj novoj firmi – nema tu šta firma pitati to je potpuno nova firma.
Još jedna popularna praksa je napraviti fiktivni EU projekt i uzeti pare od EU. Nakon što dođe kontrola EU ustanovi se da su novci pronevjereni pa država (čitaj porezni obveznici) mora vratiti novac EU. EU je dobila pare natrag i više ne pita, a firma koja je pare pokupila prebaci sve na drugu firmu ili izađe/uđe u holding ili sto drugih načina pa novu grupaciju država ne pita za pare(a stare više nema). A porezne obveznike ionako nikad nitko ništa ne pita.
I nije to nikakav izuzetak, imate takvih primjera u EU koliko hoćete – poznatih i manje poznatih.

Samo polako, CA ne smeta nikome od velikih a država i dalje hoće glumiti da ima aviokompaniju pod bilokakvu cijenu (koju ćemo mi platiti).
A trakavica o Alitaliji nije uopće završena, bez obzira kako će se ista zvati i koliko fiktivnih firmi pod tim ili drugim imenom će otići u stečaj. Uprava i zaposlenici su i dalje zaposleni i bezbrižno štrajkaju, a država i dalje daje pare, zar ne?

Eto, tako će i CA otići u stečaj, a EU će dozvoliti da se prebace svi zaposlenici, tehnika, avioni i ostalo na potpuno novu reformiranu kompaniju CA Plus. Da se pokaže volja kako nema nikakvih dodirnih točaka sa starom kompanijom krenut će se u potragu za novom upravom i direktorom, a u međuvremenu če ostati samo stari v.d. koji će voditi novu kompaniju samo prvih par desetljeća do izbora nove uprave i direktora.

Nije sija nego vrat.

Slazem se sa vama ali svi zaboravljaju da se na CA nameracio Ryanair. To sto ce oni da otvore 20-30 linija iz Zagreba i nije toliki problem, koliki je da ce tuzakati CA za sve i svasta velikom bratu u EU.

CA ne pruža nikakav otpor Ryanu, čak im bježe s puta. Ryan zasad nije ni primijetio da postoje a kamoli da ih smatra prijetnjom.A Ryanu je daleko bolje da CA zauzima prostor nego da im ulete sposobne aviokompanije koje će konkurirati njihovim linijama. Jel lakše uzeti profitabilni liniju CA ili nekoj luftici?

Jos koliko ima vrednih slotova i gde se nalaze?

Za koliko bi to moglo da se proda?

Hm pa to i nije lose tako. Mislio sam max do 5 miliona. Onda lepo moze prebaciti letove na STN, LTN ili LGW, uzeti novac za slotove i reci medijima kako i dalje lete za London i da su prelaskom na drugi aerodrom jos i novac zaradili! Jos bi mogli to prikazati kao brilijantan potez Vlade RH kako su jednim potezom dobili milione dok se prethodna Vlada toga nije setila te da ova ima sjajne eksperte! 🙂

Osim ako i njima ne zapadne neki “Slovenac” za stečajnog upravnika pa utopi slotove za milion umesto za 15 miliona 😑

Optimistična procjena. Stvarno mislite da će se uspjeti koprcati tako dugo?

A šta ako ubrzaju trošenje novca? Ne smije se podcijeniti njihova kreativnost na tom polju 😉.

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!