autor: Luka Babić, dopisnik (Beograd), foto: Luka Babić
Posle svih burnih tema na koje dolaze različite reakcije, a koje umeju biti za sve nas naporne, došao je red na jednu relaksiraniju i opušteniju temu za sve nas. Na red je došlo pitanje koje će uskoro postati aktuelno, a o kojem u nadležnim institucijama vrlo verovatno već uveliko razmišljaju. To je pitanje šta je budućnost postojećeg kontrolnog tornja na Aerodromu Beograd.
U ovom trenutku radovi na beogradskom aerodromu su u punom zamahu, što se i iz daleka može primetiti. Pored radova na produžetku C hodnika, galerije nad gejtovima A1-A5, umetnute piste i nedavno završene remote-stand platforme (E platforme), već se uveliko oslikava silueta budućeg kontrolnog tornja. Toranj visok 75m će se nalaziti (već se nalazi) odmah pored SMATS-ine kontrole letenja i sa njom će biti povezan malim mostom za radnike. U planu je da kontrolni toranj bude gotov sa izgradnjom do 9. meseca ove godine, ali da se nakon toga do 2. meseca 2022. na njemu trenira i da se on sinhronizuje sa celokupnim SMATS-inim sistemom, od kada će postojeći kontrolni toranj, izgrađen davne 1962. godine, otići u zasluženu penziju. Sad se postavlja pitanje šta će SMATSA i Aerodrom Beograd uraditi sa tornjem u penziji.
Šta su radili u svetu?
Mnogi evropski, pa i svetski aerodromi su davno prevazišli kapacitete originalnih kontrolnih tornjeva, te su ih zamenili novim, modernijim. A nakon što su ih zamenili, morali su nešto sa njima da urade, nekako da ih iskoriste, a postoji više do sada primenjivanih načina.
Jedan od češćih primera je da kontrolni toranj uopšte ne diraju, da ga ne prenamenjuju. Svrha ovoga je da kontrolni toranj može da se koristi kao rezervni, a to su na primer uradili na Schipolu, Bruxellesu, Frankfurtu. Rezervni toranj bi se koristio u slučaju bilo kakvog otkaza na funkcionalnom ili u slučaju bilo kakvih modernizacija. Upravo to se na primer desilo na Schipolu, kada se kontrolni toranj privremeno preselio u stari da bi se na glavnom obavila rekonstrukcija radi proširenja kapaciteta. Neki podprimer ovog primera bio bi da se u zgradu tornja useli administracija aerodroma, te da se u terminalnoj zgradi oslobodi prostor, kao što su uradili u Manchesteru.
Drugi primer bi bio pretvaranje u hotel. Ovo su izveli na stokholmskoj Arlandi gde su poslednji sprat starog kontrolnog tornja (koji inače nije visok koliko i beogradski stari toranj, pa su imali manje prostora za realizaciju) pretvorili u luksuzni apartman sa fantastičnim pogledom kroz prozor od poda do plafona. Međutim, postavlja se pitanje treba li Aerodromu Beograd sada takav hotel, koji bi sigurno bio skuplji od običnih aerodromskih hotela, zbog same strukture potencijalnih soba. Mada, zamislite buđenje sa takvim pogledom na pistu, stajanku, tehniku (sa bilo kog sprata tornja)!
A restoran?
Zasigurno najpriželjkivanija opcija za sve entuzijaste je da se toranj pretvori u restoran, odnosno kafić, opcija koju su mnogi entuzijasti stotine puta spominjali na portalima i forumima. Problem bi eventualno pravio pristup tom kafiću (da li bi se ulazilo sa ulice ili bi se ulazilo iz terminalne zgrade), ako je iz terminalne zgrade, posećenost bi bila manja. Ako je sa ulice, spotteri iz kafića ne bi izlazili i pravile bi se očaravajuće slike. No, koliko je ova opcija realna, nije sigurno, mada možda rukovodioci aerodroma i SMATS-e vide priliku u ovome i naprave aerodromsku atrakciju koja se u svetu zaista retko viđa.
Najtužnija opcija po regionalnu istoriju avijacije bi bilo rušenje. Nažalost, ovo je opcija koja se najčešće viđa na svetskim aerodromima. Aerodromi ruše tornjeve najčešće da bi na njihovo mesto došao neki drugi objekat radi povećanja kapaciteta aerodroma ili iz kog god razloga. Tako su na primer tornjeve rušili Heathrow, Toronto Pearson, Beč, … Na mesto tornja u Beču došao je Terminal 3. Međutim, ono što može biti ohrabrujuće po ovom pitanju je to što tornjevi koji su rušeni nisu bili odmah uz zgradu terminala, pa je rušenje bilo lako izvodivo, što u Beogradu nije slučaj zato što je toranj odmah uz (da ne kažemo prilepljen za) zgradu terminala što rušenje čini težim i nadamo se demotivišućim za one koji bi hipotetički imali takve namere.
Sve opcije koje podrazumevaju ostanak zgrade na svom mestu bi bile prihvatljive, neke više neke manje, jer toranj zajedno sa starim Terminalom 1 čini aerodrom autentičnim. To su objekti aerodroma koji tu postoje još od 1962., od samog početka aerodroma. Lepo bi bilo da, ako toranj ne ostane operativan, se na njega vrati stari crveni Cossor radar koji je na tornju u početku stajao (ili makar replika jer je original u spoljnoj postavci muzeja) i tako predstavlja landmark aerodroma. Ono što je pozitivna stvar je da se na svim renderima budućeg izgleda aerodroma vidi da će i Terminal 1, a i kontrolni toranj ostati na svom mestu netaknuti.
A šta kaže SMATSA? Zvanično smo poslali pitanje SMATS-i, ali do trenutka objavljivanja nismo dobili odgovor. Kada dobijemo odgovor, obavestićemo vas o njegovom sadržaju.
Ajmo natag na temu: štogod da odluče, nadam se da će biti barem jedno mjesto za spotere…
Da, bio je plan onog starog managementa o onom baru sa terasom koji je bio savršen plan. No, vidim da se to nije realiziralo niti se planira. Stvarno čudno za Beograd i vrlo loše. Velik je to aerodrom, morao bi na tome poraditi!!!
Kakva nam je istorija, trebace taj toranj kad – tad.
Za što?
Slušajte me sada gospodine dušebrižniče kojem sam izbrisao komentare:
– ovaj portal dozvoljava da se pište na materinjem jeziku i pritom ne mijenja ni jednu jedinu riječ
– kako je regionalni portal dogovoreno je da se neće pisati mjeseci u materinjem jeziku, pa nema ni februara ni veljače nego II. mjesec
– jednako tako izbjegavamo riječi koje druga strana “ne razumije” poput stajanke, zrakoplova… i koristimo one koje razumije
– dogovoreno je da se gradovi pišu u originalnim inačicama, osim za one gradove koji su jednaki u hrvatskom i srpskom, a to Beč ili Bukurešt svakako jesu
To sve je logično i tako treba biti na regionalnom portalu. Uređivačka politika na koju vi sigurno nećete utjecati.
I sada vi možete u beskraj i dalje pisati o tome kako je životno presudno što luka nije napisao februar, ili o tome kako se pravilno na srpskom nešto piše, ali komentari će Vam i dalje biti izbrisani. Slobodno ponudite ozbiljan iznos novaca pa ću Vam prodati portal, a onda ga uređujte kako mislite da je najbolje. Do tada sorry but…
P.S.
Imate li vi pametnijeg posla, nego komentirati ovakve ludosti toliko puta? Ovo je avioportal i koncentrirajte se na avijaciju, a ne na jednu riječ ili zarez! Get a life!
Nažalost nalazimo se u situaciji da i jedan jedini zarez već pokreće “shit-storm” odredjenih anonimusa… Stoga ovo nije “glumljenje političke korektnosti” nego samo napomena…
Ma, koji su to likovi, isusati. Ljudi stvarno nemaju što raditi u životu. Ali stvarno se pitam koliko gluposti ima među ljudima i koliko slobodnog vremena imaju. Majko mila!
To je najbolje opisa Einstein “Ljudska glupost i svemir nemaju kraja, samo za svemir nisam siguran!”.
Dogovor redakcije je da se ovako piše, kao što i možete videti na svakom članku. Ja poštujem dogovor redakcije, te tako pišem. Odluka je da se piše tako da bi svi narodi sa prostora ex-Yu mogli da razumeju nazive, odnosno ne koristimo nazive koji su različiti međusobno, pa koristimo original ili engleski. Ako je naziv isti na srpskom, hrvatskom, slovenackom, makedonskom, koristimo ga.
Upravo tako.
Nažalost nalazimo se u situaciji da i jedan jedini zarez već pokreće “shit-storm” odredjenih anonimusa… Stoga ovo nije “glumljenje političke korektnosti” nego samo napomena…