zamaaero@zamaaero.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@zamaaero.com | +385(0)1/3465886

Analize, Istaknuto

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Regija neusporedivo bolja nego prošlog ljeta – 1.dio (TROM 26/8)

Regija je ovog ljeta bitno, neusporedivo bolja nego u ljeto 2025. I to usprkos ratu na Bliskom Istoku i velikim rezanjima zbog njega, te ukidanju Lufthansinog CityLinea. Glavno akumuliranje novih letova i frekvencija je od strane Wizz Aira. 2 nove baze sa 2 aviona u Podgorici i Tuzli, 7. bazirani avion u Skoplju, pokretanje linija u Rijeci i Zadru, te daleko više linija u Dubrovniku napravile su to da je Wizz Air prošlog ljeta imao 346 letova u regiji, no ovog ljeta ima čak 489, što je 143 dodatna leta. Opako!

No, nije u cijeloj regiji bajkovito. Iako neki aerodromi imaju i više od 50%, pa i više od 100% rasta poput Podgorice i Tuzle, dok neki imaju negativan skor, tj. manje putnika nego prošle godine. Ovako različiti uspjesi nisu nikada bili u regiji.

U ovih 4 mjeseca od prošle analiza nove avione dobili su Air Serbia (2 Airbusa A320), Air Montenegro (E195) i Croatia Airlines (3 Airbusa A220-300 i 1 ATR 72-600). Ipak svi avioni su prilično stari i rabljeni osim 3 A220 Croatie koji su potpuno novi. Sada Croatia ima 11 od 15 novih A220.

Ove analize radimo svakih četiri mjeseca (početkom IV, VIII. i XII.) sa ciljem analize trendova u zrakoplovstvu regije. Ova analiza je rađena za period od 3. do 9.8. Analiza se temelji na zamaData platformi podataka.

 

U VIII. mjesecu 4441 let

Regija je u ljeto 2024. imala 4009 letova, idućeg ljeta 2025. imala je 4214 letova (205 više), a ovog ljeta ima 4441 let, 227 letova više nego godinu prije ili 5,4% više. To znači da je regije imala 634,4 leta u prosjeku dnevno.

Daleko najbolje brojke i dalje ima Beograd, koji je prošlog ljeta uspio preći i milijun putnika u jednom mjesecu, no ogromne brojke mjesečnih putnika tijekom ljeta ima i Jadran. Više stotina tisuća mjesečnih putnika imaju Split, Dubrovnik i Zadar, Tivat ima preko 200.000, a Pula preko 100.000 mjesečnih putnika. Zagreb je i dalje na 2. mjestu, a u VI. mjesecu je prešao Prištinu za više od 100.000 putnika, što prošle godine tako bilo nije, već su im brojke bila gotovo iste.

Beograd je povećao broj letova spram prošlog ljeta za 29 i sada ih ima 963. Skoplje je povećalo broj letova za 40, Priština za 24, Dubrovnik za 18 i Zadar za 5. Split ima jedan let manje i to objašnjava stagniranje u broju putnika. No, Zagreb ima 11 letova manje nego prošlog ljeta. Ipak ovo smanjenje nije došlo od Croatie i Ryanaira koji imaju više letova nego prošle godine, već u prvom redu rezanjem letova za Bliski Istok, kao i razanjima Austriana, Air Francea i manji broj rezanja nekih drugih kompanija. Stoga ne treba čuditi manji broj putnika u VII. mjesecu za 0,5% spram istog mjeseca prošle godine. Beograd ima 368 letova više od Splita, 463 više od Zagreba, 506 više od Dubrovnika i 569 više od Prištine. Split ima 95 letova više od Zagreba, 138 više od Dubrovnika i 201 više od Prištine. Zagreb ima 43 leta više od Dubrovnika, 106 više od Prištine i 215 letova više od Skoplja. Dubrovnik ima 63 leta više od Prištine, 172 više od Skoplja i 182 više od Zadra. Priština pak ima 109 letova više od Skoplja i 119 više od Zadra, dok Skoplje ima 10 letova više od Zadra.

Od svih aerodroma regije Podgorica je imala daleko najveće povećanje, čak 66 letova više nego prošlog ljeta, te ih sada ima 245. Među srednjim aerodromima regije slijedi Tuzla sa 29 letova više, Pula sa 24 leta više, Ljubljana sa 16 više, Tivat sa 15 letova više i Ohrid sa 9 letova više. Među srednjim aerodromima 18 tjednih letova manje ima Sarajevo.

Kod malih aerodroma povećanje spram prošle godine imaju Brač i Rijeka sa 3 leta više, te Niš sa 1 letom više. No, manje letova nego prošlog ljeta imaju Banja Luka (7) i Mostar (6). Isti broj letova imaju Osijek i Morava.

Beograd ima u prosjeku nevjerojatnih 137,6 letova dnevno, slijedi Split sa 85,0, Zagreb sa 71,4, Dubrovnik sa 65,3 i peta je Priština sa 56,3. Jedino Morava ima manje od jednog leta dnevno u prosjeku. Tri aerodroma regije nema redovnih letova u VIII. mjesecu (Lošinj, Maribor i Portorož).

Regija je prošlog ljeta imala 983 linije, a ove ima 1017, prvi puta preko 1000 linija i 34 više nego prošlog ljeta. Više linija nego prošle godine imaju Podgorica (+16), Tuzla (+9), Beograd i Skoplje (po +8), Ohrid (+7), Pula (+4), Dubrovnik, Brač i Rijeka (po +2), Ljubljana i Niš (po +1). Manje linija nego prošle godine imaju Split (-11), Zagreb (-8), Mostar (-3), Zadar i Priština (po -2), Tivat i Banja Luka (po -1). Ostali imaju isti broj letova kao i lani. Iskrene čestitke Podgorici na daleko najvećem i fascinantnom broju novih linija.

Zagreb ima najviše letova po liniji u prosjeku, njih 6,85. Slijedi Beograd sa 6,34, pa Priština sa 5,98, Split sa 5,37 i peto je Sarajevo sa 4,83. Najmanje letova u prosjeku po liniji imaju Brač sa 1,25, Morava sa 2,00, Rijeka sa 2,14, Mostar sa 2,25 i Osijek sa 2,40.

Iako je prošlog ljeta Split bio prvi po broju prijevoznika, sada je to Dubrovnik sa 34. Drugi je Split sa 32, slijedi Tivat (30), Beograd (27) i Ljubljana (27). Na zadnjem mjestu su Morava (1), Osijek (3), Mostar (4), Niš (4) i Brač (5). Porast broja prijevoznika imaju Dubrovnik, Zadar, Brač i Beograd (po +2), te Podgorica, Pula, Ohrid i Tuzla (+1). Najveći pad broja prijevoznika ima Priština (-7), slijedi Split (-3), Zagreb (-2), te Sarajevo i Skoplje (po -1).

U regiji 18 linija ima više od 30 tjednih polazaka, 1 više nego prošlog ljeta. Beograd ima 7 takvih linija, Priština njih 4, a Split, Dubrovnik i Zagreb po 2. Najviše polazaka više nema Split-London, nego Beograd-Tivat (njih čak 69 ili 9,9 dnevno). Slijedi Priština-Basel (64), Split-London (55), Priština-Zurich (55) i Dubrovnik-London (48 tjednih polazaka). Najviše letove za Basel ima iz Prištine, za London iz Splita, za Zurich iz Prištine, za Istanbul iz Beograda, za Beč iz Beograda, za Frankfurt iz Zagreba i Beograda, za Paris iz Splita, za Dusseldorf iz Prištine i za Minhen iz Beograda. Najveću konkurenciju ima liniji Split-London gdje leti čak 6 prijevoznika.

Prošlog ljeta Beograd je imao 185 regionalnih letova na 17 linija, ove godine ima 194 leta na 18 linija, 9 letova i 1 liniju više. Zagreb je prošlog ljeta imao 123 leta na 10 linija, ovog ima 124 leta na istim broju linija, tek 1 više. Tivat je imao prošlog ljeta 66 letova na 4 regionalne linije, ovog ljeta ima 75 letova na 6 linija, 11 letova i 2 linije više. Slijedi Dubrovnik sa 44 leta na 6 linija i Split sa 43 leta na 7 linija. Od regionalnih aerodroma koji imaju redovne linije samo Tuzla nema regionalnih linija.

 

Wizz Air 143 leta više nego prošlog ljeta

Air Serbia je prošlog ljeta imala 606 tjednih letova, dok ovog ima 645, čak 39 više. Ryanair je imao 511, ovog ljeta ima 534, 23 više, no rekorder je svakako Wizz Air koji je imao 346 letova, a ovog ljeta ima 489, čak 143 više. Croatia je prošlog ljeta imala 339 letova, ovog ima 329, dakle 10 manje. Nevjerojatno, poglavito što ima više aviona u floti. EasyJet je imao 273, a ovog ljeta ima 282, dakle 9 više. Lufthansa je imala 166, ovog ljeta ima 154, dakle 12 manje. Turkish je imao 150 letova, sada ima 144, 6 manje. GP aviation je imao 126, sada ima 139, 13 više. Austrian je imao 138, sada ima 134, 4 manje. I Eurowings je imao 136, sada ima 133, 3 manje.

Air Serbia je prošlog ljeta imala 14,4% udjela u tržištu, a sada ima 14,5%. Ryanair je imao 12,1%, a sada ima 12,0%. No, Wizz Air je narastao sa 8,2% na 11,0%. Croatia je pala sa 8,0% na 7,4% i easyJet je pao sa 6,5% na 6,3%.

Ryanair je prošlog ljeta imao 150 linija, a ovog ima 158 i prvi je u regiji. Wizz Air je sa 132 linije debelo preskočio Air Serbiju i približio se Ryanairu. Na trećem mjestu je Air Serbia sa 107 linija, slijedi Croatia sa 60 i 5. je easyJet sa 49 linija.

Ryanair je prošlog ljeta imao 511 letova na 150 linija. Ovog ima 534 leta, 23 više, na 158 linija, 8 više. Prošlog ljeta Zagreb je imao 118 letova na 31 liniju, ovog ima 123 leta na 27 linija, 4 linije manje, no 5 letova više. Zadar je pak prošlog ljeta imao 193 leta na 52 linije, ovog ima 197 letova na 50 linija, 2 linije manje, ali 4 leta više. Dubrovnik je porastao sa 62 na 80 letova i sa 21 na 24 linije, dakle 18 letova i 3 linije više. Sarajevo ima samo 1 let više ne istom broju linija. No, Podgorica je narasla sa 19 na 31 let i sa 6 na 8 linija. Banja Luka je pala sa 23 na 17 letova, Rijeka sa 13 na 11 (i 2 linije manje), Niš sa 13 na 11 i Split sa 12 na 7 letova tjedno. Ostale zračna luke imaju isti broj linija i frekvencija.

Nakon dvije godine rezanja Wizz Air je konačno narastao. I to opako narastao. Čak 143 leta više što je prefascinantnih 41,3% više. Prošlog ljeta kompanija je imala 88 linija, ovog ima 132 linije, čak 44 više. Veliki respekt Wizz. Kompanija se oporavila sa problemom Pratt & Whitney motora i sada ima opaku ekspanziju u regiji. Baza u Tuzli je dovršena početkom IV. mjeseca, no ona u Podgorici je dovršena u VI. mjesecu. Ekspanzija u Skoplju (7. bazirani avion), Dubrovniku, Ohridu, Rijeci i Zadru je također bila u VI. mjesecu. U Skopju je prošlog ljeta Wizz Air imao 101 let na 27 linija, a ovog ima 145 letova na 34 linije. To je čak 44 leta i 7 linija više. Majko mila!!! Beograd je prošlog ljeta imao 99 letova i 23 linije, ovog ima 104 leta i 26 linija, 5 letova i 3 linije više. Najveći porast ima nova baza u Podgorici. Sa 25 letova na 8 linija, porasla je na 76 letova i 23 linije, dakle čak 51 let i 15 linija više. Opako! I Tuzla sa svojom bazom ima ogroman rast. Sa 21 letom na 4 linije porasla je na 47 letova na 12 linija, ili 26 letova i 8 linija više. Ohrid je narastao sa 11 na 18 letova i sa 3 na 7 linija, 6 letova i 4 linije više. I Dubrovnik ima ogroman porast. Narastao je sa prošlogodišnjih 2 leta na 1 liniji na 17 letova i 6 linija ovog ljeta, tj. 15 letova i 5 linija više. Niš ima 3 leta i 1 liniju više. Ljubljana ima 5 letova i 1 liniju više. Po 7 novih letova imaju novi aerodromi kompanije, Zadar i Rijeka. Split ima jedna let manje, Priština 11 letova manje, Banja Luka 1 let manje

Croatia Airlines je pala sa 339 na 329 letova, dakle 10 letova manje. Kompanija leti  60 linija ovog ljeta. U Zagrebu je prošlog ljeta kompanija letjela 219 letova na 28 linija, a ovog leti 227 letova na 26 linija, tj. 8 letova više i 2 linije manje. U Splitu je kompanija pala sa 110 letova na 25 linija na 98 letova i 23 linije, 12 letova i 2 linije manje. U Dubrovniku je kompanija imala 58 letova i 9 linija, a sad ima isti broj letova i 1 liniju više. Rijeka je pala sa 3 leta na 2 leta. Sve ostale zračne luke imaju isti broj letova.

Air Serbia je porasla sa 606 na 645 letova, tj. 39 letova više nego prošlog ljeta. Kompanija leti na 107 linija. U Beogradu je prošle godine imala 589 letova na 92 linije, ovog ljeta ima 623 leta na 95 linija, ili 34 leta i 3 linije više. U Tivtu je kompanija dodala 6 tjednih letova na istom broju linija, dok u ostalim aerodromima ima isti broj linija i letova. Istinski neprihvatljivo da kompanija toliko raste u Beogradu, a već godinama stagnira u Nišu i Moravi.

Air Montenegro je prošlog ljeta imao 91 let na 23 linije. Ove godine ima 82 leta na 17 linija, dakle 9 letova manje i 6 linija manje. Kompanija je prošle godine u Podgorici imala 47 letova na 16 linija, a ove ima 40 letova na 12 linija, dakle 7 letova i 4 linije manje. Iz Tivta je prošlog ljeta Air Montenegro letio 43 leta na 7 linija, a ovog ima 41 let na 5 linija, 2 leta i 2 linije manje.

Trade Air ove godine ima bazu u Osijeku, te niz PSO letova za hrvatske gradove, kao i bazu u Ljubljani sa leisure i charter letovima. Kompanija ima i nešto malo letova izvan baza u regiji. Prošlog ljeta Trade Air je letio 44 leta na 24 linije, dok ovog leti 40 letova na 26 linija, tj. 4 leta manje i 2 linije više. Kompanija je prošlog ljeta imala 23 leta na 16 linija iz Ljubljane, ovog ima 18 letova na istom broju linija, dakle 5 letova manje. Kompanija ovog ljeta ima po jedan charter iz Dubrovnika i Tivta. U Hrvatskoj ima isti broj PSO letova i linija kao i prošle godine, a što je 18 letova na 8 linija.

GP aviation već četiri godine juri naprijed. Prošlot ljeta GP aviation je letio 126 letova na 23 linije, ovog ljeta leti 139 letova na 28 linija, 13 letova i 5 linija više. Osim iz Prištine gdje ima 137 letova na 27 linija, kompanija leti jednu liniju sa dva leta iz Ohrida (Basel) i jednu linju sa jedim letom i Ljubljane (Priština).

Od 10 najfrekventnijih linija regije, 2 operira Air Serbia, a 2 Croatia. 5 najfrekventnijih linija je iz Beograda, 3 iz Splita i 2 iz Zagreba.

  1. Beograd-Tivat, Air Serbia – 43 leta
  2. Split-London, easyJet – 35 letova
  3. Zagreb-Dubrovnik, Croatia – 30 letova
  4. Priština-Basel, GP aviation – 28 letova
  5. Zagreb-Split, Croatia – 26 letova
  6. Tivat-Beograd, Air Montenegro – 25 letova
  7. Beograd-Moskva, Air Serbia – 23 leta
  8. Beograd-Istanbul, Turkish – 21 let
  9. Split-Amsterdam, KLM – 21 let
  10. Beograd-Zurich, Swiss – 21 let

Idući tjedan objavit ćemo 2. dio ove analize koja se odnosi na aerodrome.

20 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

“a već godinama stagnira u Nišu”

Nece biti. Evo JU je pokrenula 2 komercijalne linije iz Nisa.

“Nece biti. Evo JU je pokrenula 2 komercijalne linije iz Nisa”

slobodno mozete da promenite u:

“JU je preuzela razradjeno trziste nakon sto je drzava (ne)namerno oterala najveceg evropskog prevoznika svojim mafijaskim kombinacijama”

Како је држава отерала Рајанер када им је обезбедила посредника за гориво? Па није крива јер је њима скупо

“Ipak ovo smanjenje nije došlo od Croatie i Ryanaira koji imaju više letova nego prošle godine, već u prvom redu rezanjem letova za Bliski Istok, kao i razanjima Austriana, Air Francea i manji broj rezanja nekih drugih kompanija.”

Croatia ima manje letova u Zagrebu.

Austrian nije rezao, ima isto kao i proslog leta.

Novi problemi za airBaltic, ukidaju dve linije!

RIX-LJU
RIX-MLA

Obe linije se ukidaju ove zime.

Smanjenja:

RIX-OTP se ukida u Q1 2027
RIX-BLL -1 na 3/7
RIX-FRA -2 na 5/7
RIX-OSL -1 na 13/7
RIX-ARN -2 na 12/7
RIX-Tampere -2 na 7/7

airBaltic je izgleda u bas velikim problemima. Dakle u prva tri meseca 2027 imace tri odredsta manje: LJU, MLA i OTP.

Mene osobno ljuti to stalno „regija”
Ako se misli na zemlje bivše Jugoslavije, onda lipo napišimo tako.
Ne vidim zašto bi sve opet trebalo stavljati pod jedan zajednički naziv.
Isto tako, Hrvatsku se često bez razmišljanja stavlja u Balkan.
Hrvatska je dio jugoistočne Europe, ima svoj srednjoeuropski i mediteranski karakter i povijesno je puno šira priča od tog jednostavnog „Balkana”.

Godinama smo bili dio jedne zajedničke države, a onda smo se borili da budemo svoji. Zato me nervira da danas opet sve nazivamo „regijom”.

Tribamo surađivati i živjeti, ali ne moramo zbog toga svi biti „regija”. Imamo svoje države, svoje granice, svoju povijest i svoj identitet.
Hvala

Tako je.

Ne samo to, pricamo koliko znam svi istim jezikom (zovi ga srpskohrvatski, hrvatski, bilo kako), susedi smo, Juzni Sloveni, mnogi su i pre Jugoslavije ziveli u zajednickoj drzavi (Srbi, Hrvati, Bosanci) u Austrugarskoj i slicno, i plus, najvece investicije koje je Hrvatska plasirala nije u Nemacku, nego u region. Veliki broj turista na HR primorju cine turisti iz Slovenije, Bosne, pa jedan deo i iz Srbije.
I sta je sad tu problem, umesto da koristimo i saradjujemo sto pricamo istim jezikom jos vise, nego se oseca ugrozenim zato sto se povezuje sa Balkanom.

Da sve bude jos ludje, dva najveca i najbitnija grada regije (Eks ju pricam), BG i Zg, su masovno naseljavani iz fakticki slicne baze (Hercegovina, Crna Gora, Dalmacija, Lika) – gde je samo religija bila razlika, sve ostalo manje vise isto.

“Hrvatska je dio jugoistočne Europe, ima svoj srednjoeuropski i mediteranski karakter i povijesno je puno šira priča od tog jednostavnog „Balkana”.”

Svaka zemlja je puno šira priča od tog “jednostavnog Balkana”. Nije ni Srbija samo sabor trubača u Guči, prase na ražnju i pletivo iz Sirogojna. Srbija je i međuratna arhitektura u Beogradu, i katoličke crkve i austrougarski dvorci u Vojvodini, i muslimanska zajednica u Raškoj, i vinogradi na Fruškoj Gori i u Aleksandrovcu. Isto važi i za Bosnu i za Bugarsku i za Grčku.

Možda je problem u tome što vi Balkan doživljavate kao nešto što je samo po sebi primitivno i negativno?

Nego gde je Hrvatska ako nije na Balkanu? I kako drugačije da se kaže nego regija? Ako imate lične frustracije, a oċitno da imate ako vas ovo “ljuti”, ja predlažem pravac biblioteka i čitanje malo knjiga o istoriji (tj. povijesti). Da li je vas sramota što ste Balkanac?

Nemojte Hrvatsku na silu gurati u Balkan.
Pogledajte samo hrvatske primorske gradove to je Mediteran.
Zagorje je srednjoeuropski prostor, puno bliži Austriji i Sloveniji nego vašoj predodžbi „brdovitog Balkana“.

Hrvatska jest dio jugoistočne Europe, ali jugoistočna Europa nije isto što i Balkan.
Hrvatska je povijesno i kulturno pripadala srednjoeuropskom i mediteranskom krugu a u Jugoslaviju je ušla kroz političko ujedinjenje koje je duboko promijenilo njezin dotadašnji državni i kulturni položaj.

I iskreno, mene je sramota kad me netko nazove Balkancem.

Ne poistovjećujem se s tim i nemam se zbog čega opravdavati.
Zato malo više karte i povijesti, a malo manje trpanja Hrvatske u tuđu ladicu. 😉

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!