Po podacima Cirium-a, u predstojećoj zimskoj sezoni 2024/25, Hrvatska će biti najsezonalnije tržište Ryanair-a, kada se pogleda broj sedišta u prodaji u zimskoj WS24/25 u poređenju sa letnjom SS25.
Ryanair će staviti u prodaju ukupno 930 hiljada sedišta za celu zimsku sezonu 2024/25, koja ove godine traje od 27.10.2024. do 29.3.2025. Ovaj broj predstavlja samo 20% broja sedišta koji je bio u prodaji tokom letnje sezone 2024, ali pored ove niske brojke, Hrvatska će i dalje biti trinaesto najveće tržište Ryanair-a, ispred Danske, Mađarske, Malte i Rumunije. Drugo najsezonalnije tržište je Grčka, sa samo 23% sedišta iz letnje sezone. Najveća tržišta (sa preko 2 miliona sedišta) ostaju, redom: Italija, Španija, UK, Irska, Francuska, Nemačka, Poljska i Portugal. Sve navedene države će u proseku imati oko 70% sedišta iz letnje sezone uz izuzetak Francuske koja će imati “samo” 56%.
dopis: Ivan Pusineri (Boeing), foto: Ryanair
Jel gosp. Pusineri radi za Boeing
Ne
Zasto je tekst na srpskom jeziku?
Jel ga je pisao Srbin iz Beograda.
A ova stranica je onda cija? I srpska i hrvatska i crnogorska i slovenska?
Ovaj portal je regionalni.
Ryanair ce 2025 smanjit 12 % kapacitet Njemackog trzista, oko 2 milijuna sjedala, sta ce se sigurno osjetiti i u nasim zracnim lukama
Interesantni podaci Ivane, čestitam,
vrv. Vam nije problem da uporedite kako izgleda poređenje Jadranskih aerodroma i Zagreba, a valjalo bi to izbaciti i za Srbiju, generalno a ne samo Rajan er?
Hvala! Ja bih vrlo rado uporedio ali problem je sto ti podaci nisu javno dostupni vec se placaju, osim kada neki izabrani budu objavljeni, recimo po molbi nekih novinara koji pisu o aviaciji. Zbog toga mogu da uporedim samo u izabranim situacijama.
Ne bih mogao da detaljno prokomentarisem razlike izmedju Zagreba i Jadranskih aerodroma (osim onih ociglednih), to je pre pitanje za Alena. Za Srbiju nema puno da se kaze. Beograd, kao i Air Serbia imaju varijabilnu sezonalnost od oko 50% plus minus koji postotak zavisno od godine, Kraljevo je statistcki neznacajno zbog malog broja putnika, a Nis slicno Kraljevu, ali zbog velikih smanjenja Wizza koja znacajno uticu na brojke
Svakako kako budem pronalazio podatke pisacu o njima! 🙂
Mala država sa nikakvim ulaganjem u turizam (turistička mjesta bez ponude osim prirodnog mora) i sa hladnijim zimama. Nije ista zima podno Velebita i u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj… a ljeto nam je jako dobro zbog prirodnih dobra.
Želi li Hrvatska i zimski turizam morat će bitno više uložit u ponudu. Poslovne konferencije, sportska događanja, kulturna okupljanja, glazbeni koncerti, rekreativni sadržaji, zdravstveni turizam itd. itd.
A gradovi van obale s problemom kao i cijela istočna Europa, turistički neprivlačni.
Ulaganja u turizam u Istri su ogromna. Problem je lose vrijeme. Trscanska bura u Istri, katastrofalan vjetar u Dubrovniku i na Krku, oblaci i kisa od Zadra do Makarske.
Vezanu uz “A gradovi van obale s problemom kao i cijela istočna Europa, turistički neprivlačni.”
Znate li vi da je grad broj 1 po turizmu Zagreb?
Upravo tako. Milijun puta smo to napisali.
I? To ga ne cini turisticki privlacnim.
Ako je največi turistički grad kako onda nije turistički privlačan?
Sagledajte širu sliku i stopu turista po glavi stanovnika, a ne apsolutne brojke. Zagreb je 30x veći grad od Dubrovnika, 5x veći od Splita, 10x veći od Zadra, 70x veći od Rovinja i 70x veći od Umaga, a ostale manje i da ne spominjem. Usporedite turističku stopu po glavi stanovnika Zagreba s glavnim gradovima zapadne Europe.
A samim time što je i glavni grad, sustav nameće puno migracija iz unutrašnjosti države zbog poslova, fakulteta, školovanja i ostalih institucionalnih potreba.
Mi nismo govorili o faklultima, poslovima ili dijaposri, nego turizmu. Da je tu veličina presudna onda Monte Carlo ne bi imao uopće turista.
Najveća tržišta su države sa mnogo više stanovnika od Hrvatske, pa i nisu baš za poređenje.
Kad se podvuče crta, nameće se prost zaključak – “veličina je bitna” 🙂
Ne računajući malenu Irsku (5,2 miliona stanovnika), ostala najveća Ryanova tržišta su ujedno i najmnogoljudnije države Evrope…
Italija (~59 miliona), Španija (~49 miliona), UK (~68 mil), Francuska (~68 mil), Nemačka (82 mil). Što veće domaće tržište, manja je sezonalnost, jer postoji lokalna potražnja za putovanjima, a ne treba smetnuti sa uma da su navedene zemlje takođe relativno bogate, sa visokim životnim standardom.
S druge strane, potražnja za HR i GR je uglavnom “jednosmerna”, postoji ogromna potražnja spolja ka HR, ali je potražnja iz HR ka spoljnom svetu skromna zbog malog domaćeg tržišta. Slično je u GR.
Prema tome, malo domaće tržište i kratka tursitička sezona su glavni razlozi ogromne sezonalnosti u HR, a slično je u svim exyu državama.
Naravno. Hrvatska ima nekih 18 milijuna turista svake godine. A stanovnika 3.5 milijuna.
Nije točno. Hrvatska je prošle godine imala 19,5 milijuna turista i 92,4 milijuna noćenja.
Da ima malo koordinacije, strategije razvoja vansezonskog turizma, samopoštovanja i hrabrosti – hrvatski aerodromi bi trebali insistirati na minimalni ugovorni period, tako da gospodo low cost – ili ćete letjeti min 180 dana ili nikako.
I onda kada izaberu nikako, sto onda?
Onda panika.
Sve je kod nas panika jer ne razumijemo svijet oko sebe.
Ovakav scenarij bi bio i te kakva panika. I tragedija.
Onda dovesti agilniju ekipu na čelo OU, malo uključit mozak, napraviti dobru strategiju i preuzeti linije…
A tko će to dovesti? Plenković pod utjecajem Mišetića? Aha, ziher.
Možda bolje ne…
Bilo bi nikako
Ovo ovdje nije tržište.
Ovo je smijeh. Rast Ryana je slika tržišta na kojemu putuje isključivo onaj koji mora ili kome je netko drugi platio, svima ostalima je deal breaker 15€…
Produžite malo ovih 180 dana na barem 240. Ljetni red letenja traje 7 mjeseci i većina FR linija u HR je 210 dana, dakle inzistiranje na 180 bilo bi smanjenje, ne povećanje
Ja ipak mislim da se 70% jadranskih linija opslužuje sa max 100 ljetnih dana.
Turističke države kao npr. Italija gde gro turističkih putnika vuku Rim, Venecija i Firenca imaju vrlo malu razliku između zime i leta. Ili Francuska gde gro turista vuče Pariz.
Mala razlika zima-ljeto u Parizu i Veneciji. Rekao bi g. Alen kajgot. Jeste Vi svjesni da je Venecija pod Alpama, s kilama, vjetrovima, temperaturama ispod nule zimi? O Parizu na sjeveru neću uopće govoriti. Jedino ste u pravu za Rim, na jugu i s blagom klimom
Kilama je trebalo bit kišama, autocorrect
?
Kakva bi tek razlika bila da nema zimskih letova Ryanaira…
Sto bas i nije logicno.
Da potpuno ukinu zimske letove razlika bi bila 100%, zamisli samo kako je vražja ta matematika i postotci.
Zaboravio sam napisati da se komentar odnosi na ZAG jer dok RYR nije došao u Zagreb razlika je upravo bila takva, stopostotna.
???? ja vas ništa ne razumijem.
Želim reći da je RYR u Hrvatskoj imao svega nekoliko letova tijekom zimskog reda letenja dok nije došao u Zagreb i uspostavio bazu.