To ja na ovom forumu permanentno navodim. Ryanair jest pobudio potročaku strast hrvatske, hajdemo reći, srednje klase i omogućio joj da se dokopa brojnih europskih odredišta za sasvim prihvatljive novce kroz tzv. ne-esencijalne letove (one iz razonode). Ipak, em će se istog zasititi i bez hlađenja, a s hlađenjem koje je i službeno najavljeno (previđeni rast BDP-a pada na bijednih 2,6%), ove će brojke vrlo brzo stangirati. Ne, ne ove godine, no ubrzo svakako da.

Zagreb je trenutno u fazi brojki. Sljedeća faza će pokazati je li to bio uvod u otpornost ili samo vrhunac ciklusa.
Kriza neće uspoređivati tablice – ona će uspoređivati odluke donesene ranije. A vjerujte matematika i ekonomija u egzaktne znanosti. Ako se već ogledamo u regiji, onda s imenom i prezimenom.
Zračna luka Beograd je svjesno išla u long-haul i mrežnu strategiju, uz sporiji ali stabilniji rast.
Zračna luka Budimpešta je rano diverzificirala prema cargu i više tipova prijevoznika.
Zračna luka Sofija i Zračna luka Bukurešt grade volumen, ali paralelno otvaraju alternativne stupove prometa.
Zračna luka Ljubljana je mali primjer, ali upravo zato prisiljen na selektivnost i niše.
Zagreb je izabrao najbrži put do brojki – i to je u fazi rasta funkcioniralo izvrsno. No razlika među aerodromima neće se vidjeti 2025. ili 2026., nego u razdoblju erozije koje dolazi, a koje neće trajati godinu dana, nego 3 do 5 godina. Ne kao nagli kolaps, nego kao sporo stezanje: rezanje frekvencija, slabija potražnja, skuplji kapital, oprezniji putnici.
To je faza u kojoj se više ne pita tko je imao rekord, nego tko ima alternativu kad rekord prestane biti tema. Kriza neće rušiti aerodrome – ali će vrlo jasno pokazati tko je rastao strateški, a tko ciklički. Zagreb je izabrao najbrži put do brojki – i to je u fazi rasta funkcioniralo izvrsno. Razlika među aerodromima neće se vidjeti danas, nego u vremenu koje dolazi:
2025. – vrhunac ciklusa
Rekordi i dobre brojke. Još se gleda unazad i slavi rast.
2026.–2027. – početak hlađenja
Bez sloma, ali s prvim rezovima: frekvencije, slabije rute, jača sezonalnost, oprezniji putnici i skuplji kapital.
2028.–2030. – faza erozije
Ovdje se sustavi razdvajaju. Nema povratka na staro.
Neki aerodromi stagniraju, neki se smanjuju. Više se ne pita tko je imao rekord, nego tko ima alternativu.
2030.+ – nova normalnost
Ne dolazi brzi oporavak, nego nova konfiguracija tržišta.
Aerodromi koji su se diverzificirali ostaju stabilni; ostali godinama vrte isti plafon.
Ovo nije kriza od 3–5 godina.
Ovo je desetljeće prilagodbe.
Kriza ne ruši aerodrome – ona samo pokaže tko je rast gradio strategijom, a tko ciklusom.

Lijepo napisano. Neću se sada ovdje napuhivati kao puran, no ovo što vi ovdje govorite moja je skoro mantra cijelo vrijeme na ovom forumu, samo što ja to nisam posložio ovako kronološki i pregledno, već narativno. Vjerujte mi, podudarnost je frapantna. Ono što ide jest neminovnost, koliko god da mi pred tim zatvarali oči ili gledali na neke okolnosti ili entitete navijački. Istina će nas sustići unatoč najljepšim željama.

Hvala na prezentaciji i na hladnoj i sustavnoj glavi. Treba to znati!

Требало би да напишете анализу за овај сајт, врло сте професионални

Da nastavim komentar (morao sam prebrzo završiti zbog posla). Isto što vrijedi za Ryanair, vrijedi i za ZAG, pa još i više. ZAG će svakako i dalje rasti, a rastao bi i daleko više da nema KRIMINALNU Croatiju, sramotu Hrvatske i kriminal koji se pred očima sviju nekažnjeno odvija. Evo, upravo tražim letove za jedan važan put i opet po milijunti put shvaćam kolika je Zagreb europska prometna rupa. Ako nije Dojčland, NEMA NIČEGA. I ono čega ima je oskudno, loših dana i vremena letova, i daleko je preskupo. I jedino Ryanair koliko-toliko otvara Zagreb svijetu. I to je Ryan dao Zagrebu – letove i brzu povezanost s Europom – i većina ljudi to sve više otkriva. I želi i treba zračnu povezanost i zbog posla i zbog odmora, odnosno jednostavno zbog POVEZANOSTI, koju ostatak normalne Europe itekako ima.
Ne znam u kojim područjima vas dvojica radite, vjerojatno u KLASIČNOM turizmu pa ne možete vidjeti ni upoznati hrpu neklasičnih stranih turista koji na nekoliko dana dođu u Zagreb, i tako obilaze cijelu Europu, priušte si to svakih mjesec, dva, tri. A pri tome si sami kupe avionske karte, sami isplaniraju put, sami si preko Bookinga ili Airbnba uzmu smještaj. I zato ih nema na vašem radaru. A to što je Zagreb zbog sramotne Croatije i ostalih faktora donedavno bio prometni anus Europe i vi niste naviknuti da takvo nešto postoji i da je to u zapadnoj, srednjoj, sjevernoj, pa i u dijelu istočne Europe (Poljska) sasvim normalna stvar i da to generira značajan promet – to je opet ono što sam navodio u primjeru Valencije, tj. da ne možete vidjeti izvan skupa krivog “znanja” koje u HR cirkulira posvuda, pa i na fakultetima. Zašto našim najvećim umovima ne uspijeva ovdje ništa, a vani uspiju i svi ih hoće? Upravo iz tog razloga. Jer ovdje je nešto “nemoguće” i “krivo”, a vani je to normalno i moguće i ispravno. Ponovno, manite se takvog mentalnog sklopa i prosirite svoje vidike i znanje i svoje analize počnite temeljiti na tome. Podzemnu u ZG nemamo isključivo zbog neznalica i političke nevoljkosti, a ne zbog uvjeta pod zemljom. Poslovni prostori u centru propadaju jer vlasnici za njih traže previše i radije će pustiti da stoje prazni, a ti prostori su i tako neadekvatni; također se jedan broj namjerno ( unutar cijele zgrade) pušta da propadnu da bi se zgrada mogla srušiti i niknuti predimenzionirana novogradnja – ne zbog trendova u Europi koji uopće nisu takvi.

Također, ne znam u kojim se krugovima ovdje krećete, ali znate li koliko je ovdje visokokvalificiranih stranih radnika iz naprednijih dijelova Europe? Ohoho ih je (za naše podneblje i gospodarstvo), a oni itekako idu doma češće, a isto tako im dolaze i članovi obitelji i prijatelji u posjetu. Studenata je nešto manje, ali i tu se nakupi, od studenata na razmjeni (Erasmus) do onih koji tu idu na puni studij jer im je jeftinije i lakše doći do diplome ovdje.

Na kraju, Europa će se još više povezivati, a tu je mobilnost ključna. Znate li koliko mladih (ali i ljudi srednjih godina) ima međueuropske veze, pa i brakove i cijele obitelji? Jako puno ih ima, a bit će ih još puno, puno više. I nikakav brzi vlak neće moći zamijeniti avion još dugo. Neće biti ništa od magleva ili hyperloopova i ostalih stvari jer su neisplativi, nepraktični i nesigurni. Klasična (unaprijeđena) željeznica još dugo neće nestati, a ona nikada neće biti punopravna konkurencija avionu. A HR, Slovenija i sl. ni takvu željeznicu još nemaju, a da ju nekim čudom i sada počnu graditi, neće biti gotova još godinama. Tako da, gospodo, jedino što zaista može punopravno povezivati Zagreb i Hrvatsku (konačno otvorenu zemlju EU i Schengena), jest jedino avioprijevoz. I čak i s kriminalnom Croatijom i sramotnim koncesionarima ZAG-a, rast se ne može zaustaviti. DAKLE, AVIOPRIJEVOZ U ZAG (i drugdje) ITEKAKO RASTE, I TO JOŠ DUGO.

A kako će točno rast izgledati, smiješno je predviđati jer jednostavno je nemoguće znati. Tko je mogao predvidjeti Covid, tko je mogao predvidjeti dolazak Ryanaira? Nitko.
Možda Ryanair još više eksplodira, možda stagnira. Možda najednom dodje Wizz, možda dodju i drugi LCC pa se potuku pošteno. Možda legacy snizi cijene pa i oni značajnije narastu i možda se i oni potuku. Možda se ZAG potuče s LJU, možda se jedno profilira za LCC, a drugo za legacy… ….i još MILIJARDU MOGUĆNOSTI…

…Ali jedno je sigurno – RASTA IMA. A da nemamo sramotnog koncesionara i još sramotniju nacionalnu kompaniju, rast bi bio još veći i do sada, a i u budućnosti.

Hrvatska je otvorena i živite usred EU i u Schengenu ste, a (pravih od 300km/h) brzih vlakova nemate, kao ni nitko od prvih kopnenih susjeda, a i ovo što imaju i susjedi i HR je sramotno. Auti uopće nisu opcija osim za dio klasičnog turizma. Dakle, što nam ostaje u Europi koja se svakim danom sve više povezuje? AVIOPRIJEVOZ. TOČKA.

I zato su vaše tvrdnje, analize i predviđanja pogrešna.

Lp

Bravo za komentar.
Da, ukalupljenost razmisljanja u hrvatskoj je normalna, i zapravo treba vidjeti dalje od svog nosa.
I da, croatia je oroblem, ali nije samo kriminalna skupuna i krikonalno vodjenje iste problem, vec i filozofija “tak se to radi i ne moze se drugacije” i cim kazes da moze, odgovor je “ne shvacate vi da je to blablabla”. Toga sam se u hrvatskoj nagledao ohoho. I svaki put kad se vracam u hrvatsku dusa vise i vise boli kada se vidi, naocigled, slom zdravog razuma, ljubavi i odgovornosti prema drzavi i drustvu.

Vaš komentar je dobar primjer kako se dugačkim tekstom može potpuno promašiti tema. Problem nije u tome što navodite netočne činjenice, nego što iz točnih činjenica izvlačite pogrešne zaključke jer ne razlikujete osnovne pojmove.
Da pojednostavim do kraja:
postojanje putnika nije isto što i otpornost sustava.
To nisu nijanse, to je temeljna razlika.
Nitko ne tvrdi da će Ryanair nestati, niti da Zagreb neće imati putnika. To je konstrukcija koju ste sami postavili da biste je lakše srušili. Rasprava je o tome koliko je rast koncentriran, koliko je diverzificiran i tko u toj strukturi ima pregovaračku moć.
Dijaspora, studenti, radnici i city-break putnici postoje – to je trivijalna činjenica. Ali to su ujedno segmenti s najnižim prihodima po putniku i najvećom osjetljivošću na rezanje frekvencija. Aerodrom može imati pune avione i istovremeno slabiti kao sustav. Ako vam je to nejasno, onda ne raspravljamo o prognozama nego o osnovama ekonomije.
Argument “Europa se povezuje” ne znači ništa u ovom kontekstu. Europa se povezuje svugdje. Ako svi rastu, pitanje nije raste li Zagreb, nego raste li kvalitetnije ili samo brže. Brz rast bez alternativnih stupova nije snaga nego ovisnost.
Analogije s Valencijom, urbanizmom i trgovinama su retorički trik. One nemaju nikakvu analitičku vrijednost za temu aerodromske strategije. To nije šira slika, to je zamjena teme.
Tvrdnja da se “ništa ne može predvidjeti” također je pogrešna. Strategija se ne bavi pogađanjem događaja nego pripremom sustava na lošije uvjete. Upravo zato se razlikuju ciklički i strateški rast – i upravo zato se ova rasprava uopće vodi.
Zaključno, da bude kristalno jasno i svima razumljivo:
– Zagreb može rasti i rasti će
– Ryanair neće nestati
– ali rast koji ovisi o jednom dominantnom modelu nije otpornost nego ranjivost
To nije pesimizam, niti “balkanski mentalitet”.
To je elementarna razlika između brojanja putnika i razumijevanja sustava. Zanimljivo je da ste u svom komentaru sami naveli gotovo sve elemente koji potvrđuju upravo ono što pokušavate osporiti.
Navodite da je promet generiran dijasporom, studentima, radnicima, city-break putnicima i povremenim turistima. Time zapravo opisujete strukturu potražnje koja je fragmentirana, visoko elastična i osjetljiva na cijenu. To nisu segmenti koji garantiraju stabilnost mreže, nego segmenti koji omogućuju brz volumen dok uvjeti to dopuštaju. Drugim riječima: sami ste opisali ciklički profil rasta, ne strateški.
Dalje, naglašavate da Ryanair može brzo prilagoditi mrežu, rezati ili preusmjeravati kapacitete te da je fleksibilnost njegova glavna snaga. Upravo tako. Ali fleksibilnost prijevoznika znači nefleksibilnost aerodroma koji se na njega previše oslanja. Ono što je za Ryanair prednost, za aerodrom postaje strukturni rizik. To nije vrijednosni sud, to je odnos moći.
Također navodite da Zagreb raste unatoč lošem koncesionaru i lošoj nacionalnoj kompaniji. Time implicitno priznajte da rast nije rezultat kvalitetne strategije sustava, nego povoljnih vanjskih okolnosti i tržišnog momenta. Rast koji se događa unatoč upravljanju nije dokaz otpornosti, nego upravo suprotno – dokaz da sustav trenutno živi na inerciji.
Pozivanje na nemogućnost predviđanja Covida ili dolaska Ryanaira dodatno potvrđuje ovu točku. Strategija se ne bavi pogađanjem događaja, nego pripremom sustava da preživi kad se dogode nepredvidivi šokovi. Ako se sve svodi na “nitko nije mogao znati”, tada se uopće ne govori o strategiji, nego o sreći.
Konačno, analogije s urbanizmom i trgovinama služe retoričkom dojmu, ali ne mijenjaju osnovni problem: aerodrom koji nema diverzificirane izvore prometa, prihoda i prijevoznika ostaje ranjiv bez obzira na to koliko je trenutačno pun. U tom smislu, vaša vlastita argumentacija ne pobija iznesenu tezu – ona je, točku po točku, potvrđuje.
Zato se ovdje ne radi o pesimizmu, mentalitetu ili “široj slici”, nego o elementarnom razdvajanju pojmova. Rast postoji. Pitanje je tko upravlja njegovim posljedicama kada uvjeti više nisu povoljni. I upravo na tom mjestu se ova rasprava lomi.

❤️👍

Ne znam na cemu temeljite taj optimizam? Ryan air ne da nije dodao ni jednu liniju, nego je 3 linije zatvorio, uz nesto malo pojacanih frekvencija na postojecim linijama. OU tek nema nista novo na agendi i pored ocekivanja velikog broja novih, vecih aviona. Zbog toga raste ponuda kapaciteta, ali to ne garantuje automatski i nove putnike.