analiza napisana: 29.10.2016; analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Ponikve
Tijekom konferencije „Aerodrom Ponikve – strateški cilj Zapadne Srbije“ na Zlatiboru razgovarao sam sa mnogo osoba bitnih za razvoj Ponikva i došao do jednostavnog zaključka:
AERODROMA PONIKVE JE POTREBAN SVIMA, OSIM POLITIČARIMA.
Iako u Zlatiborskom okrugu živi tek 300.000 stanovnika, a gravitira mu još toliko stanovnika iz okolnih orkuga, BiH i Crne gore, tijekom konferencije svi sudionici bili su ujedinjeni u stavu da je aerodroma Ponikve potreban i da ima budućnost. Stručnjaci su mahom iznosili podatke koji govore da je aerodrom ne samo potreban, nego egzistencijalno nužan.
Ponikve danas
Ponikve su danas aerodrom koji opslužuje generalnu avijaciju. Aerodrom u prvom redu opslužuje sportske avione, no ima i manji broj poslovnih aviona, te ostvario je i nekoliko turističkih letova (do 12 putnika). Već danas aerodrom ima mogućnost policijske i carinske kontrole, tj. slijetanje letjelica iz inozemstva, a isto mogu osigurati u svega par sati od najave. U prošloj godini aerodrom je imao 90 operacija.
Aerodrom ima stazu od 3.400 metara, ozbiljno oštećenu tijekom NATO bombardiranja. Do sada je obavljena rekonstrukcija manjeg dijela uzletno-sletne staze, te je uz pomoć donacije Aerodroma Beograd u visini od 500.000 EUR od jednog kaponira napravljen nevjerojatno ugodan terminal, koji je potpuno izgrađen i uređen. Djelatnici aerodroma su razminirali cjelokupni aerodrom, te uredili dio objekata nužnih za funkcioniranje aerodroma, tako da je isti potpuno operativan za avione do 12 mjesta. Na aerodromu svoj poslovni avion ima baziran i Emir Kusturica koji i sam želi pomoći razvitak aerodroma.
Turizam u Zapadnoj Srbiji
Prvenstveno aerodrom je potreban turizmu. Samo Zlatibor kao turistički biser je 2015. imao 148.000 turista i 556.700 noćenja. Po broju noćenja Zlatibor je dostigao 1/3 noćenja prvoplasiranog Beograda, a skoro svako 10. noćenje u Srbiji ostvari se u Zlatiboru. Zlatibor je 4. turistička destinacija u Srbiji. No, Zlatibor rapidno raste i u prošloj godini imao 31% turista više nego prošle godine. Usprkos toga tek 19% turista su stranci koji ostvare samo 18% noćenja. Ako od te brojke oduzmemo turiste iz BiH i Crne Gore koji su na tek par kilometara od Zlatibora, brojka je još bitno skromnija. Zašto? Nedostatak kapaciteta svakako nije obzirom da Zlatibor ima gomilu hotela, hostela i vila, te čak 7 hotela sa 4****. Uz to Zlatibor je ogromno gradilište na kojem se trenutno gradi nekoliko hotela, među kojima i hotel „Tornik“ poznatog lanca A-hoteli. Obzirom da sa bio gost njihovog hotela „Izvor“, definitivno najboljeg hotela u Srbiji, znam da je za očekivati je vrlo luksuzan objekt. Upravo ovi hoteli vape za aerodromom koji će dovesti strane turiste toliko potrebne na Zlatiboru.
Naime, Zlatibor je udaljen tek 220 km od Beograda, no cestovna veza je toliko loša da je meni trebalo više od 4 sata od Beogradskog aerodroma i to tijekom noći, što znači da uz dnevnu gužvu treba i 5 sati do Zlatibora. Potpuno demotivirajuće za potencijalne turiste. Ozbiljnog turizma bez aerodroma neće biti. A sa aerodromom Zlatibor bi u vrlo kratko vrijeme, ne više od dvije godine, mogao dostići 500.000 turista, od čega bi velika većina bili stranci. Već sada je veli upit grupa iz Rusije, Cipra, Njemačke, pa čak i arapski zemalja, no svi odmahuju glavom kada čuju da je Zlatibor udaljen 5 sati vožnje od Beogradskog aerodroma.
Ovdje se ne radi samo o činjenici da su turisti razmaženi i ne žele satima putovati do destinacije, a što jesu, već i o činjenici da danas postoje dvije nove vrste turista koji su i najbrojnija turistička podgrupa. Prva skupina su tzv. yuppie, mlađi i srednje stari tehno-menađeri i eksperti koji vrlo mnogo rade i imaju ekstremno stresan posao, pa nemaju vremena za dugačke godišnje odmora. Zbog stresnosti posla ova skupina traži kraće odmore trajanja 3-5 dana i ona ne želi trošiti mnogo vremena na putovanje, već što više vremena želi potrošiti u luksuznom smještaju. Upravo ta skupina je zbog ovog specifičnog načina odmora voljna potrošiti enormne količine novaca za intenzivan i kratak, te vrlo luksuzan provod. Druga skupina su turisti iz Zapadne i Sjeverne Europe koji mahom kupuju ili dugotrajno iznajmljuju nekretnine u zemljama nižeg standarda i cijena. Tako državljani Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Skandinavskih zemalja mahom imaju nekretnine u Portugalu, Španjolskoj, Hrvatskoj i Grčkoj te vrlo često odlaze u te svoje nekretnine. Naime, oni i kad plate avionsku kartu uštede na boravku u svojoj drugoj rezidenciji zbog niskih cijena života u tim područjima. A uz to izbjegnu svoje tmurne, hladne i zagađene sredine. Takav putnik putuje vrlo česti, nekoliko puta mjesečno, a neki i svakog tjedna. I oni ne žele trošiti sate na putovanje jer u svoju alternativnu rezidenciju odlaze na par dana, nakon čega se vrate u domicilnu rezidenciju na posao i druge obveze. Imam prijatelja u Francuskoj koji je iznajmio kuću u Portugalu i iz 30-tak kilometara udaljenog aerodroma Ryanarom svaki četvrtak odlazi u Portugal gdje ima i tajnicu koja mu obavlja dio poslova, da bi se u ponedjeljak ponovo vratio na managerski posao u Francusku. Uvjerava me da u ova tri dana na životnim troškovima uštedi za avionsku kartu i dobar provod.
Uz Zlatibor Ponikvama gravitiraju i ostala turistička središta Mokra Gora sa poznatom povijesnom željeznicom „Ćiro“ i Kustirićinim Drvengrdom, Tara, Drina, Bajna Bašta, Zlatar, Užice… U Zapadnoj Srbiji, koja gravitira Ponikvama ima skoro 300.000 turista godišnje. Čak štoviše konferenciji su nazočili i visoki predstavnici Ministarstva turizma iz Republike Srpske, koji su elaborirali velik interes za aerodrom Ponikve kao motor turističkog i drugog razvoja Istočnog dijela BiH. Ogromnu ulogu aerodroma Ponikve istakao je i dr. Edvard Jakopin voditelj projekta Podrinje koji je istakao da projekt Podrinje ima mogućnosti i interesa financijski podržati aerodrom Ponikve.
Udaljenost Aerodroma Ponikve
Užice | 12 km |
Zlatibor | 20 km |
Jelova Gora | 8 km |
Tara | 11 km |
Bajna Bašta | 13 km |
Mokra Gora | 19 km |
Kosjerić | 20 km |
Požega | 27 km |
Divčibare | 32 km |
Višegrad (BiH) | 35 km |
Zlatar | 48 km |
Sarajevo | 200 km |
Beograd | 220 km |
Niš | 260 km |
Dijaspora
Ništa manje bitan razlog otvaranja Ponikva je i ogromna dijaspora. Prema istraživanjima čak 68,4% zrakoplovnih putnika iz Zapadne Srbije su vezani uz dijasporu. Prvi cilj svake odgovorne vlasti trebao bi biti motivacija dijaspore na što češći dolazak kući. Prvenstveno tako dijaspora donosi novac koji troši u svojoj domovini. Ukoliko dijaspora ima avionske veze sa kojima može jeftino i brzo stizati kući ona će često dolaziti, ovdje izgraditi kuće što će biti motivacija za povratak, zadržati će veze, pa će samim time i biti motivirana da se vrati, te ulaže novac u business u domovini.
No, dijasporu ne treba odvajati od turista. Isti prijevoznici, prvenstveno LCC (low cost carrieri) će istovremeno dovoditi i dijasporu i turiste. Ista su to tržišta: Njemačka, Austrija, Švicarska, Francuska, Britanija, Skandinavija, Rusija. Znači ovdje treba koristiti metodu „jednim udarcem dvije muhe“.
I tu je velika prednost Ponikva spram Niša, koji prvenstveno računa na dijasporu jer turizam u Nišu nije razvijen, te nije niti prioritet u razvoju linija iz Niškog aerodroma.
Poslovni putnici i cargo
Tijekom kongresa mogli smo čuti da nije primaran cilj aerodroma Ponikve cargo i odvoženje robe iz Zapadne Srbije, već dovođenje poslovnih ljudi preko aerodroma i samim time omogućavanje poslova. No, ipak je istaknuta jedna posebna grana proizvodnje koja je razvijana u Zapadnoj Srbiji, a to je proizvodnja malina. Kako se maline mahom izvoze mogućnost cargo prijevoza malina i samim time dostavljanje svježih malina na tržišta Europe, a što je nemoguće bez avio-prijevoza, svakako bi dodatno potakla ovu gospodarstvenu granu.
Interes prijevoznika
Već danas aerodrom Ponikve ima interes jednog ogromnog LCC (meni je poznato ime kompanije, ali isto još uvijek, na inzistiranje kompanije, nije dostupno javnosti) koji želi pokrenuti letove iz Ponikva i to odmah, a o čemu je već imao nekoliko sastanaka sa rukovodstvom aerodroma. Osim ovog respektabilnog prijevoznika koji bi doveo nekoliko desetaka tisuća putnika uvjeren sam da bi otvaranjem aerodroma došli i drugi prijevoznici, a i pokoja charter let iz Rusije, Cipra i Grčke. Osim ovih tržišta za Ponikve je svakako interesantno tržište Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Skandinavije, Švicarske i Austrije. Mogući su i pojedini cargo letovi, posebno u sezoni malina.
No, ovaj veliki prijevoznik svakako računa i na putnike iz Sarajeva (200 km) sa kojim trenutno ne može postići sporazum o pokretanju letova. I upravo sam tu istakao najveću opasnost budućnosti Ponikva. Onog momenta kada se Sarajevo otvori za LCC, Ponikve će bitno teže pokrenuti letove i osigurati svoju budućnost.
Entuzijazam malobrojnih djelatnika
Ponikve zapošljavaju tek par djelatnika koji zrače nevjerojatnim entuzijazmom iako je osjetno vidljiv umor od ogromnih problema i nerazumijevanja okoline. Proučavanjem uspjeha aerodroma u Nišu i Tuzli ustanovio sam da se taj uspjeh temelji na dva faktura: podršci lokalne zajednice i entuzijazmu rukovodstva aerodroma. Bez jednog od ovoga dva aerodrom nema budućnosti.
I Ponikve imaju neviđen entuzijazam, volju da se danonoćno radi na izgradnji aerodroma, no nemaju ono drugo, podršku lokalne zajednice. Tim ljudi koji vodi aerodrom predvodi Saša Savić, direktor aerodroma. U višesatnom razgovoru uspio sam „izvući“ od ovog skromnog i povučenog poslovnog čovjeka da je sa skromnim sredstvima napravio ogroman posao prvenstveno na način da je uspijevao izmoliti sredstva na razno raznim adresama. Tako je za razminiravanje aerodroma i uklanjanje vojnih ostataka iz kaponira i ostalih objekata aerodorma uspio namoliti donaciju kineske ambasade za kamion i bager. Usprkos nekoliko odbijanaca upornošću je iskamčio ovu vrijednu opremu. Na jednak način direktor Savić je dobio ponude nevjerojatno niskih cijena izgradnje i opremanja aerodroma, pa čak i donacija za skupu i neophodnu opremu. I svi ti popusti i donacije čekaju političku odluku.
Političari nerazumno koče projekt
Direktor Niškog aerodroma Vladica Đurđanović je rekao da ne bi danas bilo aerodroma i 350.000 putnika (koliko se predviđa u idućoj godini) da nisu imali jaku podršku grada Niša. Jednako tako je direktor Mostarskog aerodroma Marin Raspudić svjedočio kako je posao sa Wizzairom doživio fijasko nakon što je lokalna zajednica odustala od podrške svom aerodromu, te je već dogovoren dolazaka ove kompanije otišao u nepovrat.
I upravo sam u Zlatiboru doživio nešto što nisam mogao povjerovati. Zapravo sam doživio jedan ogroman šok. Aerodrom ima podršku struke, ima obećanja jedne ogromne kompanije koja samoinicijativno želi početi letjeti, ima podršku hotela i turističkih radnika, ima podršku institucija, poslovnih ljudi… No, nema podršku političara.
Što je potrebno da bi se aerodrom doveo u funkciju? Iako je po projektnoj dokumentaciji potrebno 3,5 milijuna EUR da se postavi nužna ograda oko aerodroma, sanira pista u nužnih 2.800 metara, te aerodrom opremi za operacije aviona veličine A320 obitelji, što bi dovelo LCC i toliko potrebne linije za turiste i dijasporu, direktor Savić smatra da kroz donacije i popuste može sve dogotoviti sa 2,3 milijuna. Pomoć je obećala Republika Srbija u visini od 2 milijuna EUR, no nakon prošlogodišnjih obećanja pred medijima, koje je osobno podržao i premijer Vučić, više nema nikakvih naznaka da će se to stvarno i ostvariti. I tu je, zapravo, glavna kočnica razvoja Ponikva. Jedan toliko perspektivni aerodrom zapeo je na simboličnih 2,3 milijuna EUR.
No, problem nije čak ni u novcu. Iako sadašnji vlasnik grad Užice, nije u mogućnosti financirati aerodrom sa par stotina tisuća EUR godišnje (prošle godine izdvojili su za financiranje aerodroma samo 67.000 EUR), gradonačelnik majušne općine Čajetina, g. Milan Stamanović dao je hvale vrijedan prijedlog kako financirati aerodrom Ponikve. Kako se na području Čajetine nalazi turistički resort Zlatibor koji bi akumulirao ogromnu većinu putnika, Stamanović je predložio osnivanje regionalnog poduzeća u kojem bi udio imale svih 10 općina Zlatiborskog okruga. Stamanović predlaže da 30% financiranja aerodroma preuzme Čajetina, 20% Užice, a 50% ostalih 8 općina, od kojih bi one najmanje imale tek 4% obveza. I sad se postavlja pitanje, ako Užice nisu u stanju same financirati ovaj projekt, zašto, odbijaju sufinanciranje onih koji to mogu i žele. A gradonačelnik Užica se nije ni pojavio na konferenciji. Nevjerojatno!
Čak štoviše, kasnije je u kuloraru Stamanović rekao, ako oni ne žele ili ne mogu sufinancirati aerodrom, neka daju aerodrom Čajetini, pa će oni preuzeti kompletno financiranje i ostatak investicije. Turistički djelatnici Zlatibora su jedinstveni u stavu: ako nećemo investirati u infrastrukturu nećemo ni imati dalji turistički razvoj. Svim silnim hotelima i investitorima u vile ne može se samo uzimati porez, nego treba od tog novca i nešto dati za dalji razvoj turizma.
Iskreno bio sam oduševljen nad tim i takvim riječima turističkih radnika, a potom nisam mogao vjerovati da je projekt zapeo na prepucavanjima lokalnih političara koji ne vide dalje od svog malenog interesa. Meni sa strane nikako ne može biti jasno zašto i kako se odbija ovakav projekt od strane pojedinih lokalnih političara. Koji razlog tako nečega može biti?
Zar stvarno jedan tako perspektivan i egzistencijalno nužan projekt za razvoj cijele regije smije zapeti na 2 milijuna EUR državnog novca i „inerciji“ gradonačelnika Užica? Misle li političari da će ogromna LCC čekati dok se oni dogovore? Misle da oni imaju razumijevanja za balkanska sitna prepucavanja? Konačno, shvaćaju li političari da su djelatnici aerodroma demotivirani i mentalno ubijeni od borbe sa vjetrenjačama? Direktor Savić je u šali, nadam se, rekao da će radije raditi kao portir u nekoj firmi, bez brige i stresa, nego da se dalje bori sa vjetrenjačama!?!?!?!
Još jednom naglašavam da ovaj projekt ima ozbiljnu budućnost, ali je ima sada, ne za par mjeseci. Sada je sve na političarima da ne uprskaju još jedan projekt i još jednu šansu za budućnost jednog područja sa ozbiljnom perspektivom.
Jedan bivsi vojni pilot koji je letio na G4 pricao mi je da su u ljetnjim mjesecima imali ozbiljnih ogranicenja take-off performansi na aerodromu Ponikve.Mogu misliti kakva bi situacija bila sa A320 ili B737.
Ko gura tu priču o tome to je bio vojni ajrodrom i tačka. Srbiji to nije potrebno.
Bio je ali sada je civilni.
Alene, daću Vama i Vašim citateljima informacije iz prve ruke posle jučerašnji izbora i informaciju od pre dve godine,kao rodjeni Užičanin koji zivi na Zlatiboru. Naime predsednik tadašnji,sadašnji i budući opštine Čajetina (neću pisati ime) je pre dve godine seo sa čelnicima opštine Užice,tražio od njih Aerodrom Ponikve (da kupi,na rentu ili kako god) ,da ga osposobi za rad. Naravno sujetni političari su to kategorički odbili . Nakon jučerašnjih izbora gradska vlast u Užicu ne može da se formira bez predsednika opštine Čajetina koji će uzeti aerodrom Ponikve “u svoje ruke” . Tako da znajući ekspanziju Zlatibora ,kojoj se ne vidi kraj,znajući bogatstvo opštine Čajetina,verujem da ćemo za godinu dve imati prve letove sa Ponikava. Sve je ovo već odavno isplanirano ili je se znalo da će se kad tad desiti jer već par godina infrastruktura (putevi i saobraćajnice) sa Zlatibora prema Ponikvama ,rade se non stop,naravno do delova koji pripadaju opštini Užice… Tako da …nadamo se najboljem. I verujte mi imao sam priliku i lično sa predsednikom opštine Čajetina da razgovaram on nece stati dok se Ponikve ne otvore uz sve računice koje samo mogu doneto dobro ovom kraju. Pozdrav sa Zlatibora
Kad sam ja radio kongres na Zlatiboru, prije 8 godina, i tada je gradonačelnik Čajetine tražio da on sam upravlja aerodromom ako Užice to ne žele ili ne mogu. I dobio je odbijenisu od Užica. Čak štoviše tada su smjenili izvanrednog direktora aerodroma jer je on stao iza te ideje. I zbog toga Ponikve već 8 godina ne rade ništa.
On je jedan težak oportunista. On ne mora da sarađuje sa Vučićem ni u Čajetini ni u Užicu, ali valjda voli pa će ipak sarađivati. Ili jednostavno, nakon višedecenijskog upravljanja Zlatiborom, u nekoj fioci postoji toliko materijala za njegovu odgovornost da će raditi onako kako mu se kaže, inače stižu krivične prijave… Tako da će o Ponikvama, kao i o svemu ostalom, odluku doneti jedan čovek i on se ne preziva Stamatović.
žalosno.
Nesto ste pomesali, Divcibare su mnogo dalje, nemaju veze sa tim krajem…
Divčibare su na sat vremena vožnje od Ponikva.
Nisu, pošto idem često baš tim putem Zlatibor-Divčibare. Realno je oko 1,5-2 h. Divčibare BEG je oko 1 sat, a 2/3 puta su brza sabraćajnica sa po 2 trake i autoput. Mada ako bi bila LCC opcija za Ponikve, ni 2h vožnje nije strašno.
Divčibare, Ponikve, Tara, Zlatibor, Zlatar, Valjevske planine su jedan te isti kraj Srbije koji se zove zapadna Srbija, na severu se graniči sa Mačvom, na jugu sa Sandžakom, na zapadu sa Bosnom i na istoku sa Šumadijom.
“…Još jednom naglašavam da ovaj projekt ima ozbiljnu budućnost…”
Slabi ste prorok!
Nisam. On je imao i te kako ozbiljnu budućnost. Želju lokalne zajednice da se revitalizira, sposobnog direktora koji je napravio terminal te nabavio logistiku i imao cijeli vrlo jeftin projekt, te osiguranog prijevoznika, potencijale. No, politika je odlučila da se to desiti neće. Prvo su smijenili super sposobnog direktora, a onda stavili aerodrom u zimski san. I terminal stoji prazan.
Sećam se ovog teksta. Ko bi rekao da je prošlo osam godina? Ako onda nije moglo da se kaže ko je bio taj ogroman LCC (možemo samo pretpostaviti), da li se sada može otkriti o kome se radilo i sledstveno, šta je propušteno?
Bio je Wizz Air.
Hvala
Molim.
Nisam stručan, no iskreno smatram da bi bilo bolje samo da umjesto ulaganja u Ponikve, ulože u cestovnu mrežu, jer i sama po sebi je u Srbiji katastrofalna, neka bude aerodrom, nemam ja ništa protiv no smatram da bi se tu i trebalo zaustaviti, malo sređeniji aerodrom/zračno pristanište, ništa više, sve iznad toga (primitak LCC kompanija) mi apsolutno nema smisla. Zar nebi imalo više koristi za sve da se znatno više uloži u cestovnu mrežu no što će otići (i što je otišlo) u Ponikve? Rekao bih da taj projekt s Ponikvama pomalo ide u megalomatski projekt koji vodi nikamo, dakle…
Za razliku od Morave Ponikve su se logično razvijale. Mali terminal taman za jedna let LCC u pola sata ili dva u satu, mali apron za dva aviona, razumna obnova piste, tek dva zaposlena. Trebalo je uložiti samo 2,5 milijuna i dobio bi se slatki mali aerodrom.
Zaposliti 15-tak zaposlenika, hendlati 2-3 leta dnevno + prilično poslovnih aviona koje imaju i sada, motivirati veći dolazak poslovnih aviona (duže radno vrijeme, bolja usluga, marketing). I bio bi to slatki mali aerodorm sa stotinjak tisuća putnika. I bio bi financijski pozitivan.
Ima smisla, slažem se da.
Da!
Zar nije Vučić obećao leteći električni taksi koji će voziti putnike iz Beograda na Zlatibor, na nedavnom sajmu aeronautičkih dostignuća u Beogradu? Vlasnik portala Tango six se oduševio tom idejom, na sva usta nahvalio takvu mogućnost, čak bi se električni leteći taksi proizvodio u Pančevu ili Kragujevcu, bilo gdje. Kaže Vučić to je već gotova stvar, leteći taksi uskoro vozi bogataše na Zlatibor.
Srbija prva na svijetu.
ми ћемо зато бит први у роботаксијима
Tko to mi?
Загреб и Хрватска🇭🇷
Milorade, jel’si ti?
Za pilot projekat pre uvođenja letećih taksija ja bih sa bliskog istoka zatrazio hitnu nabavku barem 50 letećih ćilima.
Hahahahahahahahahahahaha! Svaka čast! Hahahahahahahahahahaha…
Vučićeva klasika, da nema takvih ispada, život bi nam svima bio dosadniji 😂
Bome da.
Meni je nejasno kako iko ko se razume u avioindustriju i njenu istoriju moze da bude odusevljen idejom letecih taksija, uzimajuci u obzir koliko je njihova masovna primena nerealna i pre svega neprakticna. Valjda to vise govori o tim ljudima nego o njihovoj struci
A onda je mrmot umotao čokoladu
Wow wonderful blog layout How long have you been blogging for you make blogging look easy The overall look of your site is great as well as the content
Ponikve tek nemaju nikakvog smisla
Daleko većeg nego Morava.
Zapravo dugoročno Morava i nije mnogo vremenski dalja od Zlatibora.
Ponikve su u sred ničega.
A da ne pričamo što se Morava (tj. Aerodrom Lađevci) aktivno koristi za vojne potrebe, tako da su mnogi troškovi zapravo pokriveni od strane Ministarstva odbrane a ne od strane operatera aerodroma.
Sad, mega glupost je što nema točenja goriva (započeto, pa se promenila vlast) i to što pista nema dovoljnu nosivost.
Pored Morave isto prolazi i pruga i za godinu – dve i autoput.
Koliko vojska dobro dođe, toliko i ne jer je razvoj generalne avijacije bitno otežan.
Nije? Zlatibor-Ponikve 42 km (43 minute), Zlatibor-Morava 105 km (1:42 sata).
Baš zato što su Ponikve usred ničega imaju veće šanse od Morave. Dalje su od Beograda, Zlatibor kao najveći turistički resort je blizu, mogu pucati na putnike Užica, ali i BiH i Crne Gore, Ponikve imaju značajan broj poslovnih letova za razliku od Morave…
Zato sam i rekao dugoročno.
Autoput A5 koji je već u izgradnji prolazi pored Morave i deo autoputa A2 koji bi trebalo da se završi do kraja godine (tuneli su probijeni ali sumnjam da će baš biti tako brzo) skraćuju putovanje za 30-40%.
Ponikve imaju nepopravljivu poziciju i pristup je preko krivudavih lokalnih puteva gde zimi ima dosta snega, a i magla je čest gost.
Ovo gore sam pričao o putevima koji se fizički grade.
Ukoliko se stvarno započne sa izgradnjom deonice od Požege ka Višegradu, razlika u putovanju će biti 15-20 minuta, ako i toliko.
O udobnosti da ne pričamo.
Sve u svemu, ni jedan ni drugi aerodrom u ovom trenutku nemaju nekog smisla.
Da su Ponikve fizički na Zlatiboru ili bliže magistrali, pa i nekako. Ovako bezveze trošimo tastaturu.
Zlatibor je pre rata (Drugog svetskog) imao aero klub i smatram da bi aerodrom na samom Zlatiboru koji bi bio primarno fokusiran na sport i generalnu avijaciju mnogo doprineo kvalitetu sadržaja.
Sad bogataši idu helikopterom kad ih mrzi da voze.
Povratni let je oko 1800€
Dakle, Čajetina gradi brzu cestu prema Ponikvama. Kad bi se ona završila do aerodroma bi bilo manje od pola sata. To je bitno manje nego što većina putnika putuje do Aerodroma Beograd iz Beograda ili do MZL Zagreb iz Zagreba.
Čajetina planira da gradi brzu saobraćanicu prema Ponikvama, ali ne i do Ponikava.
Znači, niti je to u izgradnji niti rešava problem.
U svakom slučaju, pola sata ili čak 45minuta razlike ne pravi nikakvu razliku i ne stavlja Ponikve ispred Morave.
To su dva jednako kilava aerodroma i ostače tako nekih 10 godina sigurno.
Ja sam čuo da oni grade to ruba općine Užice.
you are in reality a just right webmaster The site loading velocity is incredible It seems that you are doing any unique trick In addition The contents are masterwork you have performed a wonderful task on this topic
Imati aerodrom u koji je potrebno uložiti samo 2-3 milijuna da prima a320 obiltelj , i umjesto toga uložiti 40 milijuna u Moravu BEZ TE MOGUĆNOSTI je čisto ludilo. Čisto.
Apsolutno ludilo. Uz to Ponikve-Beograd-Niš bi imalo logike. Aerodromi na nekih 250 km razlike. Morava-Beograd-Niš je glupost.
Zato što Morava ima neuporedivo bolji položaj i u krugu od 25-30 km tri velika grada Kraljevo, Čačak i Kragujevac. Takođe i na 20 km raskrsnicu 3 autoputa. Na žalost pista je takva kakva jeste i bez masivne dorade ne može bolje. Uz to i nemogućnost dopune goriva je problem. Ponikve s druge strane jako su izolovane sa pristupnim putem a pista mora da se sanira do kraja.
Realno ne vidim perspektivu za Ponikve. Morava bi mogla nešto i da napravi ali je potrebno još jako mnogo novca i vremena. Air Serbia sa svoje strane ni ne trudi se da uradi koliko bi mogla čak i sa ovakvom infrastrukturom. Jedva da i Niš održavaju kako tako.
I samo je sat malo više od sat vremena od Beograda. Notorni nonsens je otvarati aerodrom na manje od sat vremena od Beograda. I na Moravu je potrošeno dalekooooo više novaca nego bi bilo potrošeno na Ponikve.
Aerodrom Nikola Tesla – Zlatibor je nekih 2 sata i 30 minuta.
Uskoro će biti oko 2 sata.
Bitnije je da se uradi rekonstrukcija pruge koja prolazi i preko Zlatibora nego da se ulaže u pistu za A320/B737 na Ponikvama
Bogami ja sam putovao skoro 5 sati kada sam išao tamo.
To su čuveni radovi na putu u sred sezone koji su jedna vrsta endemske pojave. Još ako se tu doda neka saobraćajna nesreća koja napravi dodatnu kolonu, eto gužve
Ne znam kad ste išli, ali 2016. nije bio završen autoput do Čačka (sa obilaznicom). Ove godine se bi trebalo da se privede kraju izgradnja deonice do Požege koja zaobilazi Ovčarsko-Kablasku klisuru pa će to dodatno ubrzati protok saobraćaja
Ne nije bilo radova. I da tada još nije bilo autoputa.
Koliko sam ja cuo, Morava je planirana uglavnom za kargo i da su to trazili investitori koji su otvorili gomilu fabrika po Sumadiji. Videcemo da li ce se to i realizovati. Za turizam i putnicki saobracaj su Ponikve definitivno bolje resenje, mada bi i tu infrastruktura morala mnogo da se popravi
Je, je. Sve vidim silinu carga od otvaranja aerodroma prije pet godina. Cargo je ravan NULI, nema ni kilograma carga sa aerodroma. Dakle? Gluposti.
Infrastruktura na Ponikvama ne treba velika ulaganja. Tek 2,5 milijuna EUR. To je zanemarivo malo.
Ma ko još transportuje kablove i delove za automobile avionskim kargo prevozom, to je potpuno nerentabilno…
Zašto to mene pitate?
зато што ви све знате!
Zasto mislite da je u pitanju samo odlazni kargo? Sledece god pocinje montaza novog elektricnog automobila u Kragujevcu, recimo. Zamislite sta sve treba za jedan takav posao. Mnogo fabrika radi, a mnogo se jos gradi i planira. Polako, videcemo…
Aha. Do sada ni kg carga, ali kad sad krene. Čudo jedno.
Deminiranje ostatka piste Ponikava je već u toku, posle se prelazi na sledeću fazu. Koliko znam aerodromi Srbije su to preuzeli (da u 5 faza osposobe za velike avione A321/B757).
Predsednik Stamatović je već sagradio novi kraći put do Zlatibora (ostaje samo deo kod brane) kojim se stiže za oko 20-ak minuta autom.
Zlatibor svake godine obara rekorde u turizmu (2024 preko 1.100.000 dolazaka od čega najveći skok stranih gostiju na nivou cele Srbije!) i ovaj aerodrom bi dosta toga olakšao. Došli su svetski hotelski brendovi sa 5 zvezdica, i aerodrom za velike avione je sasvim logičan korak. Alen je sve lepo predvideo, ali je politika ukočila. Nadamo se da će i to sve biti brzo prevaziđeno