Budimo realni Split je daleko od onog malog aerodroma za vrijeme Jugoslavija. On je opako napredovao, uz Prištinu, Podgoricu i Skoplje svakako je aerodrom koji je najviše napredovao.

Svašta nešto se dešavalo sa Splitom u zadnjih 20 godina. Od 2003. do 2012. Dubrovnik i Split su imali gotovo iste brojke i stalno su se mijenjali na poziciji tko je bolji, najčešće je to bio Dubrovnik. Dubrovnik je imao više putnika od Splita zadnji puta 2012. Danas (2025.) razlika je 790.941 putnik. Najveća razlika u povijesti bila je 2023. kada je bila 919.763 putnika. Od 2024. i dolaska Ryanaira Dubrovnik bitno smanjuje razliku, otprilike po 60.000 putnika godišnje, a i ove godine razlika se smanjuje. Ipak Split je i dalje dominantan i čvrsto je na 4. poziciji u regiji (iza Beograda, Zagreba i Prištine), dok je Dubrovnik na 6. mjestu (bolje je i Skoplje). Još 2005. Split nije imao ni blizu milijun putnika (ima je 934.049). Tek 2006. je prešao magičnu brojku od milijun putnika. Dva milijuna je prešao 2016, a tri milijuna 2018. godine.

Split je u 10 godina povećao broj putnika za 98,5%, dok je Dubrovnik povećao za 82,4%, a Zagreb je povećao za samo 82,5%. Čak i Beograd je povećao za manje, tj. za 86,6%

Kako god Split danas ima i po 770.000 putnika mjesečno, što je 300.000 putnika više od Zagreba, bitno više i od Prištine, Dubrovnika i Skoplja. Aerodrom je u dva mjeseca nedavne povijesti imao i više putnika od Beograda.

I to sve Split ima sa limitima koje ovaj aerodrom ima već dugi niz godina. Limitima koje ne može tako lako ispraviti. Ipak u posljednje vrijeme aerodrom čini neke mjere da ove limite anulira.

Split danas

Split danas je suvremeni aerodrom. Aerodrom je imao problema sa kapacitetima, no Uprava je uspjela dići kredite i bez centa novaca Europske Unije, Republika Hrvatske ili koncesionara (za razliku od Dubrovnika, Zagreba, Zadra i Osijeka) potpuno sama uložila enorman novac u infrastrukturu. Prvo je povećala stajanku za ozbiljnih 6 parkirnih pozicija (do tada je imao samo 9 parkirnih pozicija, danas ih ima 15). Ovo je koštalo 13 milijuna EUR. Stajanka je na stupovima i zidovima, pa je aerodrom dobio ogroman operativni prostor pod krovom ispod stajanke u koji su smještene brojne službe.

Aerodrom je investirao 61 milijun EUR i u novi terminal koji je povećao broj putnika na 5 milijuna putnika. Terminal je vrlo lijep i funkcionalan, a omogućio je aerodromu niz sadržaja koje prije nije mogao imati. Novi terminal ima 32 šaltera za registraciju putnika, 10 automata za samoregistraciju, automatski sustav za zaštitni pregled kapaciteta 3000 kofera na sat, sedam linija za sigurnosni pregled, 5 karusela za preuzimanje prtljage, šest novih gateova, 1200 sjedalica u čekaonici i 500 sjedalica u novim ugostiteljskim objektima, panoramski restoran, bitno veći duty free shop, te je dobio novu business ložu. Split je obnovio i stari terminal.

Aerodrom je istovremeno napravio i novo veliko parkiralište za posjetioce za 900 automobila, parkiralište za rent’a’car kompanije, autobusni terminal za 48 autobusa, pješački zatvoreni nadvožnjak iznad lokalne pretrpane ceste dr.Franje Tuđmana koja povezuje Trogir, Kaštelu i Split, te veliki terminal za rent’a’car kompanije na kraju nadvožnjaka u kome su poslovnice rent’a’car agencija, kafe bar, WC-i i naplata parkiranja. Aerodrom je kupio i zemlju od kompanije u stečaju gdje može širiti parkiralište, objekte i izgraditi hotel što je u planu. Ovo je kupio dok je zemlja bila povoljna i jeftina. Da je netko drugi kupio tu zemlju od kompanije u stečaju pitanje je bi li ona bila dostupna za prodaju kasnije u budućnosti i naravno tada bi to daleko više koštalo. Stoga su iskoristili situaciju, financijski se dodano rastegli i napravili pametan potez za budućnosti. Ukupna investicija u ove objekte prelazi 100 milijuna EUR. Vlastitog novaca.

Sve ovo omogućilo je da je Split od 2015. do 2019. rastao 270.000 do 530.000 putnika godišnje, da bi nakon Covida-19 ponovo rastao 250.000 do 450.000 putnika godišnje. Brojke od prije Covidas-19 Split je prestigao već 2023. 2025. Split je imao 3.881.186 putnika. Vrlo fascinantno.

Ove godine Split ima stagnaciju. Tri od sedam mjeseci ove godine Split je imao manje putnika. OK, brojke nisu tragične. U prvih sedam mjeseci Split je ostvario 8033 putnika manje nego u istom periodu 2025. I sad ljudi govore o teškoj tragediji. Nije bitno što je Split u samo tri godine povećao broj putnika za skoro milijun, točnije 972.609, bitno je da je u lošoj godini u kojoj svi režu radi cijene goriva, rata na Bliskom Istoku i ukidanje Lufthansa CityLinea, u godini u kojoj niz aerodroma regije ima manje putnika nego prošle godine, Split na razini prošle godine, a nema, eto i ponovo 300.000 putnika više. Nitko se ne pita može li Split što napraviti da poveća broj putnika, ima li on infrastrukturalih i drugih kapaciteta da poveća broj putnika.

I da tijekom ljeta u VII. i VIII. mjesecu Split se realno više nema gdje širiti, on je dostigao brojku od 780.000 putnika koja je realno maksimum. No, Split je bitno povećao broj putnika ovog proljeća i to za 14.773 putnika, te je imao bitno više linija i frekvencija ovog proljeća.

No, Split je izuzetno smanjio sezonalnost. Te je tijekom zime ozbiljno povećao broj linija, frekvencija i putnika. Croatia je ove zime ponovo uvela Kopanhegan (1 let tjedno), te je uvela Istanbul koji je letio veći dio zime (nije bilo letova početkom XII. mjeseca, te od sredine I. do početka III. mjeseca). Ove godine Croatia je letjela i Zurich 2 tjedna leta cijele zime za razliku od prošle kada je letjela samo dio zime. Jasno Croatia je letjela i dalje 7 letova za Frankfurt, Minhen i Rim, te do početka I mjeseca 1 let za London. Za Zagreba kompanije je imala 23 tjedna leta.

Split je dobio i novu liniju Air Serbie za Beograd koja se cijele zime operirala 2 leta tjedno. Naravno operacije su produžene i na IV. mjesec i dio V. mjeseca što se prošle godine nije letjelo. Zamaaro je godinama pisao koliko ova linija ima potencijala i da će biti uspješna. I bili smo u pravu, linija je imala ogroman load faktor, što je rezultiralo povećanjem letova iduće zime 2026/27 na tri tjedna leta, te uvođenje letova iz Beograda za Dubrovnik također sa tri tjedna leta.

Split je dobio i novu liniju Discovera za Frankfurt, koja se operirala do 5.1. dva puta tjedno sa Airbusom A320. Linija ima code-share na Croatiu Airlines, te su obije kompanije imale čak 9 tjednih letova za Split.

Eurowings je ove zime imao 2 do 13 letova tjedno, u većini zime njih 8. Ovo je bitno više letova nego u zimu 2024.

I Edelweiss je prošle zime imao 3 leta do 15.11, pa od 20.12. do 10.1. i od 14.2. do kraja zime, a ostatak zime je imao 2 tjedna leta, dok je pretprošle zime imao cijele zime 2 tjedna leta, pa je i ovdje povećanje značajno.

Jasno za Split je i dalje letio Trade Air sa 6 tjednih letova, i to po dva tjedna leta za Split, Rijeku i Dubrovnik, dok je za Osijek imao 4 tjedna leta sa 1stop (via PUY i RJK). Jedina kompanija koja je rezala Split prošle zime je bio KLM koji je smanjio broj letova sa 3 na 1.

No, u konačnici Split je imao 4 linije više (ukupno 20) i vrlo značajan broj letova više nego prošle zime. Aerodrom je početkom XII. mjeseca 2024. imao 67 letova, no 2025. u XI. mjesecu je imao 75 letova (u prosjeku 10,7 dnevno), 8 više nego prošle godine, oko Nove godine je imao 81 let, u I. mjesecu i do polovice II. mjeseca je imao 64 leta, a u III. mjesecu njih 73. Zbog toga je ove zime Split povećao broj putnika za 45.208 ili skoro 10.000 putnika mjesečno.

Kako je Split prošle jeseni povećao broj putnika za 53.920, u zimu, proljeće i jesen je sveukupno povećao broj putnika za 113.901 putnika. Svaka čast. Tako i treba raditi dalje. I da, sve dok Split ne investira ozbiljan novac u paralelnu rulnicu i povećanje stajanke neće moći povećati broj putnika u top sezoni, i morat će raditi upravo ovo što je radio u zadnjih godinu dana, povećavati zimu, proljeće i jesen.

Split je ovog ljeta imao 289  LCC letova (9 prijevoznika) i bio je daleko 1. u regiji, 33 leisure i charter letova (5 prijevoznika) i 167 letova stranih legacy prijevoznika (letjelo je 15 prijevoznika) te je i po tome bio 1. u regiji. Tome treba dodati još 98 tjednih letova Croatie, 6 Air Serbie i 10 Trade Aira. Za Split lete gotovo svi najveći prijevoznici. Samo easyJet ima 120 tjednih letova (i više od Croatie). Split ima 14 prijevoznika koji imaju preko 10 letova i 9 prijevoznika koji imaju više od 5 linija. Split u prosjeku ima 85,0 letova dnevno, najviše u nedjelju kada ih ima 92, a najmanje u četvrtak kada ih ima 78. Split u prosjeku ima 5,37 letova po liniji.

Tjedno Split ima 595 letova, 95 letova više od Zagreba, 138 više od Dubrovnika i 201 više od Prištine. Ni jedan prijevoznik nema 25% tržišnog udjela. Najviše je ovog ljeta imao easyJet (20,2%), pa Croatia (16,5%) i SAS (9,9%). Split ukupno ima 111 linija. Najfrekventnija linija iz Splita je ona za London (58 tjednih polazaka), pa za Paris (32 polaska) i Amsterdam (28 tjednih polazaka).

Aerodrom radi ljeti od 6 sati do ponoći. I to je vrlo prihvatljivo. Jako je malo letova od 22 do 23 sata i od 7 do 8 sati, još manje od 23 sata do ponoći i od 6 do 7 sati. Stoga nema potreba da radi radi dulje od ponoći i prije 6 sati. Letova ili ne bi bilo, ili bi bila tek 2-3 leta, a za to se ne isplati daleko više plaćati silne radnike.

I budimo tu vrlo realni. Split sve ovo radi sa samo manje od 500 zaposlenih. Razlika između najlošijeg i najbolje mjeseca je 1:19,7. Dakle najbolji mjesec je 19,7 puta veći od najslabijeg. Treba to izdržati organizaciji, sa ljudskim resursima, logistikom i opremom, zimskim režijama… I tu Splitu enormne čestitke. Ni jedan drugi veliki aerodrom regije, osim Dubrovnika, nema toliku razliku u broju putnika najboljeg i najlošijeg mjeseca. Zagreb primjerice ima razliku 1:1,7.

Split je 2025. imao 15,7 milijuna EUR profita, 2024. profit je bio 14,8 milijuna, a 2023. 14,0 milijuna EUR i time je daleko najprofitabilniji aerodrom regije. Dobar dio ovog profita uzima država u proračun. Aerodrom je imao promet od 73,5 milijuna EUR, ima kapital od 157,3 milijuna EUR, sredstva od 186,9 milijuna EUR, Bonitet Splita je po Companywallu AA+. Split ima 483 zaposlenika uz prosječnu neto plaću od 1.935,66. U 2026. ova plaća će sigurno preći 2000 EUR. Sve skupa i više nego pohvalno i Split je po financijskim pokazateljima definitivno broj 1 aerodrom regije.

Split je u 2026. imao dva ozbiljna incidenta, ispadanje Croatijinog A220 sa uzletno-sletne staze, te problem nosnog trapa Iberijinog A320. U oba slučaja avioni su ostali na uzletno-sletnoj stazi uz istovar putnika na istoj. Kada se desi ovakav incident aerodrom prvo treba ustanoviti incident, reagirati i dići ekipe za prvu pomoć, potom ekipe moraju doći do aviona, nakon toga se vrši istovar putnika za što trebaju stepenice i autobusi na uzletno-sletnu stazu, pa onda slijede kontrola aviona, ustanovljavanje kvara i mogućnost šlepanja, potom se čeka Hrvatska agencija za zrakoplovne nesreće da obavi uviđaj, potom se avion šlepa, nakon toga se provjerava uzletno-sletna staza i ista čisti od ostataka aviona, nakon toga se konstatira sigurnost operacija i aerodrom se otvara. Za tako nešto na drugim aerodromima treba više sati. No, Split je u slučaju Croatie otvorio aerodrom nakon samo 2:44 sata, a u slučaju Iberie nakon samo 2:20 sati. Time se količina otkazivanja i kašnjenja bitno smanjila nego da je aerodrom bio zatvoren realnih  5-6 sati. Sjetimo se da je ZL Zagreb bila zatvorena 10:15 sati kod incidenta Air Pannonie.

Split sutra

Aerodrom je shvatio ovo smanjenje u top sezoni ozbiljno i već je napravio veliku objavu. Naime, Split će srušiti objekt za vatrogasce, skladišta i trafostanicu na samom istoku stajanke, te će ove objekte smjestiti južno od stajanke. Aerodrom istočno od ovih objekata još ima nešto svoje zemlje. Istim će se stajanka povećati za 180 do 300 metara, te će time zračna luka dobiti dodatnih 3 do 5 parkirnih pozicija. Iskreno aerodromu ne treba više parkirnih pozicija za uskotrupe i širokotrupne avione obzirom da ima maksimalno 6 do 7 letova u satu, a ima 12 do 13 pozicija za ove avione, pa je logično da će aerodrom na ovom prostoru napraviti stajanku za poslovne avione. Ovi avioni imaju jako malo pozicija na Splitu (koriste nekih 5 pozicija), pa postoje ogromna ograničenja letova ovih aviona u top sezoni, poglavito od petka do ponedjeljka. Stoga su ovi avioni prisiljeni letjeti u Zadar i Dubrovnik koji imaju dovoljno mjesta za njihovo parkiranje, a manji avioni (do 5700 kg MTOW) odlaze i na Zračno pristanište Sinj. Upravo radi limitiranost stajanke Split ima ogromne cijene za poslovne avione, koje bi se cijene snizile povećanjem stajanke i time bi Split postao konkurentan, imao bitno više poslovnih aviona, što je ogroman prihod za aerodrom jer to su putnici koji plaćaju daleko više. Stoga rušenje objekata i produženje stajanke i te kako jest pametna stvar za Split.

Split ozbiljno radi na paralelnoj rulnici koja je i te kako važna za aerodrom. Aerodrom je prethodno govorio da neće raditi paralelnu rulnicu dok ne dostigne 5 milijuna putnika. No, očito je samom aerodromu jasno da će morati poraditi na tome i bitno prije, tj. da već kasni sa ovim poslom. Aerodrom je rekao zamaaero da ne želi raditi eksproprijaciju zemlje od lokalnih vlasnika, zbog želje za dobrosusjedskim odnosima. Split na žalost nema tu sreću da za širenje dobije besplatnu zemlju od vojske, kao što su je dobili Dubrovnik, Zagreb i Zadar. Zemlja oko ZL Split je ekstremno skupa. Tako da će aerodrom jako teško iznaći novac dok još uvijek isplaćuje investiciju na terminal, stajanku i parkiralište vrijednu 100 milijuna EUR. Kako god ovo je bitno i važno, te se više ne može dugo čekati ako aerodrom ne želi stagnirati.

Split ima jedno daleko jeftinije rješenje koje mi je rekao Stjepan Bedić, vlasnik ETF-a. Aerodrom na oba praga ima vlastitu zemlju i to uz prag 23 nekih 140 metara, a uz prag 05 nekih 280 metara. To znači da aerodrom može napraviti ugibalište sa uzletno-sletne staze, dio buduće rulnice. Na ovaj način avioni rulaju po uzletno-sletnoj stazi do ovih ugibališta. Potom se maknu sa staze, pričekaju slijetanje aviona i nakon toga jedan za drugim polete. Isto tako avioni se mogu skloniti na suprotno prag po slijetanju. Na ovom prostoru se može naredati 3 aviona kod praga 23 i 6 aviona kod praga 05. Ovime bi se broj operacija ozbiljno povećao. Sada aerodrom ima maksimalno 13 operacija u satu (po 6 do 7 slijetanja i polijetanja). Ovo ne bi koštalo puno, daleko manje nego cijela rulnica, a kada se prikupi novac za cijelu rulnicu ova ugibališta bi postala dio rulnice.

Split u ovom momentu radi i na brodskoj luci u Divuljama koja je tek 700 metara udaljena od terminala (8-9 minuta hoda). Radovi su u punom jeku i isti bi trebali biti gotovi do zime 2027. Luka će imati tri veza. Radovi koštaju 3,4 milijuna EUR bespovratnih sredstava Europske Unije. Splitsko-dalmatinska županija će izgraditi cestu dugu 800 metara do luke. Bilo bi dobro da ZL Split dogradi zatvoreni pješački nadvožnjak kao produžetak sadašnjeg nadvožnjaka u dužini od 460 metara do luke. Cilj luke je da se putnici iz Zračne luke Split brzo i efikasno prebace za Brač, Hvar, Vis, Šoltu i Korčulu. Istim bi se ozbiljno smanjilo trajanje putovanja na otoke jer sada putnici trebaju autobusom ići do glavne splitske morske luke gdje love trajekte i katamarane. Osim ovih linija planira se i pokrenuti dužobalna brodska linija Trogir-Zračna luka Split-Split-Omiš-Brač. Da bi ovaj projekt bio uspješan trebalo bi imati brze katamarane za tek 50-tak putnika (kao autobus) koji bi u top sezoni išli svakih 2 do 3 sata, odnosno imali nekih 6 dnevnih polazaka (od 1.6. do 30.9.). U visokoj pred i postsezoni 5 polazaka (1.5. do 30.6. i 1.10. do 31.10.), a u niskoj pred i postsezoni (1.3. do 30.4. i 1.11. do 30.11, kao i oko Nove godine) trebalo bi biti 4 polaska, a tijekom zime 3 polaska. Svakako bi se morale uvesti linije za Brač i Hvar, te za Vis sa stopom u Hvaru, a u daljoj budućnosti i za Korčulu i Šoltu. Istim bi luka u dogledno vrijeme trebala imati i 4 ili čak 5 molova, umjesto sada planiranih 3. Osim putnika Zračne luka Split ove linije bi koristili i putnici iz Trogira, Kaštele, Čiova, Primoštena, Rogoznice, Šibenika, Vodica, Knina, Drniša i Vrlike koji bi tako smanjili pola sata do sat vremena vožnje do splitske brodske luke, skupo parkiranje, gužvetine i čekanja u brodskoj luci Split. Naravno za tako nešto treba ozbiljno oglašavanje u ovom gradovima da putnici stvore naviku putovanja preko Divulja. Jasno ovo nije jednostavno. Treba naći dobrog i pouzdanog prijevoznika koji će pronaći komercijalni interes za ovakve veze. Nije da ih ima baš puno koji bi to bili u stanju i koji bi imali adekvatna plovila. Kako god projekt se sada pokrenuo, hvala bogu više i nazad nema. Sada se mora maksimalno iskoristiti i napraviti ogroman benefit za Zračnu luku Split, otoke i lokalno stanovništvo okolnih gradova ZL Split.

Zračna luka Split ima jako dobru vezu sa gradom Splitom (Platanus), koji prometuje svakih 30 minuta uz cijenu karte od 10 EUR, a povratne karte 15 EUR. Promet Split prometuje prema Splitu i Kaštelama, Trogiru i prema dva manja mjesta u okolici aerodroma. Za Split i Trogir autobus polazi svakih 20 minuta. Nažalost više nema linije za Primošten i Šibenik koja si se morala ponovo uvesti i to Primošten-Šibenik-Vodice. Jednako tako morala bi se uvesti i linija Omiš-Makarska. U nekoj daljoj fazi dobre linije bi bile Ploče-Metković, Drniš-Knin i Imotski-Posušje-Široki Brijeg-Mostar-Međugorje. Sve ove linije dovozile bi značajan broj putnika za Split.

Aerodrom je na 3,9 milijuna putnika, ako se proširi stajanka i napravi paralelna rulnica vrlo brzo će doći na 5 milijuna putnika. A to znači da će morati ponovo investirati u proširenje terminala. To i nije baš tako daleka budućnost.

Konačno aerodrom mora razmisliti o produženju uzletno-sletne staze. E to će tek opako puno koštati radi preskupe zemlje. Mjesta ima, produženje je moguće, ali isplatili se ono? Split ima 3 tjedna leta Uniteda za Newark, Air Transat je pokazao interes za pokretanje letova za Toronto. Mogući su i letovi za Kinu, pa i još jedna linija za SAD. To bi bilo nekih desetak tjednih letova za Split u nekih 4 mjeseca sezone. Je li isplativo investirati toliko ogroman novac za toliko letova. To se mora desiti prije ili kasnije, no aerodrom ipak ima važnijih prioriteta od toga.

Split ima i vrlo lošu cestovnu infrastrukturu obzirom da uz aerodrom prolazi pretrpana dvotračna cesta kroz koju teče lokalni promet, ali i promet prema Trogiru i Splitu. Do četverotračne splitske zaobilaznice trebalo bi sagraditi 3 km četverotračne ceste na istok (smjer Split i autoput za Zadar, Zagreb i Dubrovnik) i 4,5 km na zapad (smjer Trogir-Primošten-Šibenik). Ovo je već odavno trebalo biti napravljeno.

Split ima nešto linija koje još može otvoriti. Više letova svakako bi trebali imati Ryanair, Wizz Air, LOT, Condor i TUI, a letove bi trebali pokrenuti Turkish, flydubai i ITA. Air Transat i IndiGo nabavljaju A321XRL i Split bi svakako trebao privući letove tih kompanija sa tim avionom.

I zbog svega toga Splitu ogromno bravo. Rade u daleko najtežim uvjetima u regiji, a oni bez problema hendlaju preko 750.000 putnika dva mjeseca sezone, i to bez kašnjenja i otkazivanja, te izgubljene prtljage. Management Vincia i Menziesa iz Beogada bi trebao i te kako na instrukcije kod Uprave Splita. Split je svima uzor i pokazuje kako se treba voditi aerodrom. A uz to nije pod koncesijom ili stranim vlasnikom, nego ga vodi državna uprava.

Zbog investicije u infrastrukturu od preko 100 milijuna EUR, zbog tolikog povećanja prometa, linija, frekvencija i putnika, zbog toliko broja putnika u top sezoni uz infrastrukturalne limite, svaka kritika upravi ZL Split iskreno ne stoji. Upravo suprotno treba im reći veliko bravo i iskreno čestitati. Jasno, naš mentalitet je takav da uspjeh nikad nije dostatan, pa bio on čak i velik kao u slučaju Splita. Još kada ostvare sve projekte koje su si postavili, samo je nebo granica.

pozdrav čitateljima iz Cluja Napoce (Rumunjska) gdje je ovaj članak napisan