U Rumunjskoj sam bio u istinski ogromnom broju gradova. I većih i manjih. No, u Gherli sigurno nikada bio ne bih da nisam tamo imao jedan veliki posao za obaviti. Stoga sam u zadnjih dvije godine tamo bio pet puta. Gradić ima samo 20.000 stanovnika i živi u sjeni velike Cluj Napoce (411.000 stanovnika) od koje je udaljen tek 43 km ili 50 minuta vožnje.

I prvo dvije napomene. Jednom sam u Gherlu išao avionom (preko Istanbula), no sve ostalo autom. I u tih 8 putovanja tamo i nazad samo jednom sam išao istim putem. Svaki, ali baš svaki puta me navigacija slala drugačijim cestama. Cestama koje su živa jeza i tragedija u Rumunjskoj pa vam za 210 km kroz Rumunjsku treba nekih 4-5 sati, a ostalih 600 km kroz Mađarsku obavite za manje od 6 sati. Druga napomena točite gorivo kada imate pola rezervoara, jer cijela Gherla ima samo dvije benzinske stanice, a na putovanju kroz Rumunjsku sam tri puta prošao 120 km bez benzinske stanice i doslovce se vozio na benzinskim parama, a kada sam našao stanicu, za koju mi je trebao antitetanus samo da ju vidim, sam bio sretan kao malo dijete.

Rumunjska je siromašna, u Gherli kao i u ostalim rumunskim gradovima fasade su neuređene, sve je staro i oronulo, ceste su u lošem stanju, preuske i prenatrpane, ima puno socrealizma, nedostaje osnovnih stvari. Ali ja je nekako volim, ono baš volim doći u Rumunjsku. Ljudi su ovdje predragi i hrana je odlična.

Gherla je grad crkava. Iskreno nisam nigdje na svijetu vidio toliko crkava na tako malom području. Ima ih nekoliko desetaka. Brdo velikih i manjih pravoslavnih crkava, pa predivna katolička crkva Sv.Franje, te u samom centru grada velika armenijska katolička katedrala, najveća crkva Gherle. Naime, u povijesti su većinsko stanovništvo Gherle bili Armeni koji su emigrirali ovdje (tada se zvala Armenopolis), koji su sagradili velebnu crkvu. Danas ih ima zanemarivo malo, no crkva je ostala. Obavezno posjetite i samostaln Nicula, prekrasnu pravoslavnu crkvu Stantul Nicolae, te najveću pravoslavnu crkvu Sf.Treime, kao i sinagogu. U Gherli posjetite još i park Mare, koji je istinski fascinantan, a gdje se održavaju veliki koncerti i proslave (na jednoj sam bio prije mjesec i pola), a gdje je i nacionalni restoran, jedan od najvećih restorana u svijetu, s odličnom hranom. Preogroman je. Posjetite i jako lijep dvorac Banffy u obližnjem mjestašcu Bontida. Svakako posjetite i zatvor iz 1785. koji je jedan od glavnih zatvora Rumunjske, a napravljen je u staroj utvrdi iz 1540. godine i istinski je prekrasno staro zdanje, a gdje rade i dva moja dobra prijatelja.

U Gherli imate dva muzeja: Muzej povijesti Gherle, te memorijalni centar Gherle uz memorijalno groblje žrtava komunističkog terora. No, u mađarskoj školi imaju prekrasnu etnografsku izložbu koja nije otvorena za javnost a u kojoj sam istinski uživao uz privatno vođenje.

Kad ste ovdje jedite svakako dvije stvari: Ciorba de burta, te Papanasi (papanaš). Ovo ja jedem za doručak, ručak i večeru u Rumunjskoj. A u svakom dijelu rumunjske su malo drugačiji. Ciorba de burta je krepka gusta juha od fileka (tripica) u punomasnom vrhnju sa mrkvom. Prije 20 godina me dragi prijatelj, tada direktor UMF Sveučilišta u Cluju natjerao da ju naučim raditi od strane glavnog kuhara najelitnijeg restorana Amfora. Idući dan su me natjerali da ju kuham za gradonačelnika Cluja Boca (kasnije premijer Rumunjske), te rektora sveučilišta. Kada su je probali rekli su da sam tog dana postao Rumunj, a od onda je povremeno kuham za prijatelje u Zagrebu. Papanaš je pak najbolji desert na svijetu. Radi se o okruglom tijestu sličnom krafni sa rupom u sredini koja se radi od krumpirovog tijesta, sa slatkim svježim sirom (urda) unutra i umakom od šumskog voća ili borovnica i šlaga preko. Prepreprefino.

Još jedite i mititei ili mići (ćevapi no ovdje su od govedine, janjetine, ali i svinjetine, pa je meso drugačije i skoro bijelo, meni su naši ćevapi daleko bolji). Probajte još Ciorba de salata cu afumatura (kisela juha od zelene salate sa dimljenim mesom, slaninom i kobasicama, trakicama omleta, jajima, mrkvom i kiselim mlijekom), Ciorba de fasole cu ciolan (juha od graha s dimljenom svinjetinom u zdjeli od pšeničnog kruha koju onda i pojedete), Varzu (kiseli kupus, mljeveno meso i riža, preliveno mješavinom kiselog vrhnja i mlijeka), Sarmalu (isto kao i naša sarma sa malo više paprike), Bulz (palenta u kuglicama punjena kremastim nadjevom od mekog ovčjeg sira, koje se potom peku na roštilju do blage zagorelosti) i Mamaligu (palenta sa umiješanim svježim sirom i slaninom).

Od deserta probajte još i Vergabeles (rezanci kuhani sa jajima i mlijekom, snijegom od bjelanjka i svježim sirom, u slojevima vučenog tijesta, uz dodataka grožđica, cimeta, vanilije i korice limuna), Kurtoskalsc (transilvanska verzija trdelnika), te Gomboti (koji su bitno drugačiji od naših knedli sa šljivama). Ipak papanaš je papanaš, kad to probate samo ćete to jesti.

Ovdje se pije u prvom redu Ursus, staro i vrhunsko pivo koje se proizvodilo u Cluju, ali sad se preselilo u Temišvar zbog čega je lokalna raja strašno ogorčena. Ursus ima više vrsta piva. Od lokalnih piva probajte Hophead, Kutuma i Clusa. Ovdje se masovno pije i Palinka (isto kao i naša rakija).

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: TO Gherla