zamaaero@zamaaero.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@zamaaero.com | +385(0)1/3465886

Novosti iz regije

Treba li Hrvatskoj turizam biti prioritet

Na zamaaero se razvila interesantna rasprava koja nema direktnog utjecaja na zrakoplovstvo, no ipak indirektnog i te kako ima. Naima, konstatirano je da je Hrvatskoj prioritet turizam koji je rizična grana i gdje je sezonalnost ogromna i jako kratka. Upravo radi toga jadranski aerodromi imaju zimi tragično slab promet, a ljeti imaju 20 i više puta veći promet. Pakao za operacije i organizaciju businessa.

Neosporno Hrvatska ima blagoslov turizma i to treba iskoristiti. Ona mora imati žetvu novaca od 14.6. do 15.9. i tih tri mjeseca mora uzeti što više može. Nakon toga mora imati dobru popunjenost i značajan turistički profit od 1.5. do 15. 6. i od 15.9. do 15.10. Zadovoljavajući rezultati (barem breka even ili pozitivna nula) trebaju biti i od 1.3. do 1.5. te od 15.10. do 15.11. to znači tri odlična mjeseca, još 2 i pol dobra mjeseca i 3 mjeseca na nuli, tj. ukupno 8 i pol mjeseci turizma koji donose novac. Naravno nešto turističkog novaca se može prikupiti i oko Nove godine, tj. turizam mora donositi novac ukupno 9 mjeseci u godini (ne donosi od 15.11. do 20.12, te od 7.1. do 28.2.)

No, Hrvatska mora razvijati industriju u središnjoj Hrvatskoj (Zagreb i okolica), a posebno u Slavoniji gdje je jeftina radna snaga. Uz to Slavonija mora biti žitnica Hrvatske i hraniti svim poljoprivrednim proizvodima nju i njene turiste. Jednako tako Lika i Gorski kotar moraju imati industriju, poglavito drvnu industriju i stočarstvo (ovce i koze).

Da je pameti, da se ovako poslože stvari i isto motivira subvencijama, gdje bi nam bio kraj. Hrvatska je bog pomilkio. Ona ima sve. I predivan Jadran sa 1.777 km obale (6.176 km sa otocima), i ogromnu slavonsku žitnicu, i razvijenu središnju Hrvatsku, te beskrajne šume i planine Like i Gorskog Kotara. No, ona to jednostavno ne zna iskoristiti. Nažalost.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Croatia Airines

51 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

U sve se mijesa i sve zna

što vam znači jeftina radna snaga u Slavniji? Znači li to da aludirate da bi Slavonci trebali raditi za minimalac?

Država kojoj 25-30%+ BDP-a čini turizam nije ozbiljna država niti ozbiljna ekonomija. A države koje su u toj situaciji ironično se još hvale time ili pričaju o turizmu kao “strateškoj” grani privrede. Jednom riječju, tragikomedija!

Zato sto to nije ozbiljna grana privrede. Nije džaba klasificirana kao tercijarna grana privrede, dopunska sto bi rekli. Milion tekstova, videa itd imate na tu temu od domaćih ekonomskih profesora/analiticara pa do stranih. I ogromna većina je bar saglasna u jednome. Bazirati ekonomiju na turizmu jer suludo.

Prije je tako bilo. Od corone se promijenilo.
Ljudi nece kupiti novi televizor ili auto, ali ce otici sa djecom na odmor.
Tijekom corone ispalo je da je bolje imati turizam, nego tvornicu automobila.

Samo je kod nas problem sto ne znamo integrirati turizam u zajednicki proces.

Primjer kako treba raditi je Turska, gdje ducan u Capadociji plati 1000 eur po letu da se pomogne jeftini charter let, ali mu onda 180 gostiju s tog leta dodje u ducan i svatko kupi za 20-30 eur. Ili recimo paket po zimi za 200 eur, sa ukljucenom kartom i hotelom, gdje tour operator proda zlata i koznih jakni za 300,000 eur po letu.

Dobar primjer za to kako NE treba raditi je Island i Play. Vozili su turiste iz UK za Island za 60 EUR, a taksist im je uzeo 160 EUR za prijevoz od aerodroma dalje. I sad kad je Play propao, ista karta zna doci do 800 eur i sad ce taksisti (i svi ostali) kukati tko je ugasio svjetlo.

Mi nismo preskupi. Mi smo prejeftini, ne treba ici na low cost masovku, nego na kvalitetu i cijenu. Low cost je u Egiptu gdje u hotelu sa 5* dobijes proljev drugi dan i tu ne mozes konkurirati sa cijenom, niti treba pokusavati.

ovo, gospon Stef “Primjer kako treba raditi je Turska, gdje ducan u Capadociji plati 1000 eur po letu da se pomogne jeftini charter let, ali mu onda 180 gostiju s tog leta dodje u ducan i svatko kupi za 20-30 eur. Ili recimo paket po zimi za 200 eur, sa ukljucenom kartom i hotelom, gdje tour operator proda zlata i koznih jakni za 300,000 eur po letu.” je tocan nacin kako bi se letovi mogli omoguciti u hrvatskoj, na obali, van sezone. nije bas vijrme ugodno ko u turskoj ili egiptu, al da se ima sto radit, ima. samo, nema ducana. ali te letove bi mogli sufinancirati razni ugostitelji, hotelijeri, mozda nauticari, ko ce ga znat. medjutim, hrvatski turizam muci uistinu jadn aponuda van sezone, a uz ozbiljnij i sveobuhvatni pristup i to bi se dalo ispraviti.

Nismo vraga preskupi, prosječnom turistu je hrana i piće jedna od najvažnijih stvari za vrijeme putovanja, a u tom pogledu smo mi abnormalno skupi.

Subvencionirat industriju u Zagrebu i okolici? Nadam se da se šalite, Hrvatska je i ovako izrazito centralizirana.

Ja ne govorim o aerodromima i njihovom prometu, a bogami kad govorite o “subvencioniranju industrije Zagrebu i okolici” ne govorite ne vi.

I da, Hrvatska je izrazito centralizirana zemlja i pritom ne ne zanima ni najmanje kakva je Srbija.

….

Ali čak se u tu može povući neka usporedba jer profitabilnim aerodromima na obali žele financirati Croatiu.

Ne slažem se ali to je vaš pogled nekoga iz Zagreba.
Dati ću samo jedan primjer koji je sada aktualan:
U stadion u Maksimiru se do sada potrošilo oko milijardu i pol kuna za obnove (vidimo na što sliči) poreznih obveznika RH, u Poljud ni lipe.
Trenutno je najava gradnje dvaju stadiona Zagrebu (jedan je već započet) a ostatak Hrvatske nije dobio niti će išta. (Nemojte mi molim spomenuti najavu obnove Poljuda, jer to je igrokaz za budale).

Što se tiče ovog pitanja na kraju:
https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/daleko-od-oltara-prste-dalje-od-naseg-aerodroma/214011

Imali ste i vi članak na ovu temu ali ne mogu je sada naći. (Znam i da je Zagrebački aerodrom pod koncesijom i da zbog toga ne ulazi u ovu Butkovićevu umotvorinu ali svejedno).

Također, za Pulu ne znam ali Pampas i Rujevica su se izgradili privatnim parama.

Turizam svakako mora biti jedan od prioriteta zbog prirodne osnove, povijesnog naslijeđa i blizine emitivnih tržišta.

Ipak glavna razvojna osovina RH treba biti, a ulaganja i trendovi idu vec prema tomu, osovina Podunavlje – Jadran (prvenstveno kroz valorizaciju V.b , X.a i VII. prometnog koridora) jer je Hrvatska jedina podunavska i jadranska država, a Jadran je najdublje uvuceno more u europsko kopno. Zbog toga se i uređuju pruge na tim koridorima + izgradnja nizinske pruge, a svakako je neophodno (za što vec dugo postoje planovi) i izgraditi kanal Dunav – Sava i umoguciti rijecnu plovidbu vecih brodova Savom do Rugvice, Kupe u centru Siska i Dravom do Osijeka. Takva infrastruktura omogucila bi razvoj logisticko – distributivnih centara, predstavništava stranih tvrtki za regiju i novih industijskih zona te stvorila vece sanse da se ZL Zagreb razvije kao vece CARGO središte. Takvu razvojnu cjelinu mora pratiti i OU koja MORA imati (ili neka druga kompanija) svakodnevne letove prema regionalnim zračnim lukama (pa makar da i hrvatska država placa linije kao pomoć dijaspori u JI Europi).Isto tako bi bilo vece sanse da se ZL Zagreb s dalekoistocnim destinacijama i sa SAD-om.

Sljedeci prioriteti su energetska sigurnost kroz i izgradnju NE i kroz solarnu, vjetro i geotermalnu energiju.

Industrija i dalje čini najveci udio u BDP-u, a RH je u tranziciji iz radnointenzivne za eto je preskupa u industriju više manje visoke tehnologije (vozila, vojna industrija, farmaceutika, informatička, industrija zabave..). Vjerojatno ce broj zaposlenih padati, a zarada radti, a udio poslovnih avioputnika povecati zbog vece globalnosti te industrije (opet veca sansa za interkontinentalne letove).

Proizvodnja hrane je apsolutni prioritet. I tu je RH u tranziciji gdje ce manje poljoprivrednika proizvoditi znatno više hrane… slucajno – najproduktivnija poljoprivreda je u okolici ZG, dolini Neretve i u velikim poljoprivredno – industrijskim tvrtkama u Istočnoj Slavoniji i sjeveru RH. Drugi smjer u poljoprivredi je turizam na OPG-u, ali to nece imati utjecaj na broj dolaznih avioputnika, ali zbog vecih prihoda domacinstava sigurno ce se povecati broj putnika prema leasure destinacijama iz RH. To govorim iz iskustva.

Mislim da na svu srecu turizam polako ide prema smanjenju sezonalnosti (iako ce i dalje biti mnogostruko vise putnika ljeti nego zimi), jer je Hrvatska više manje dostigla maksimum u srcu sezone, tako da ce to olakšati i poslovanje zracnih luka na Jadranu od 1.3.do1.11.!!!

možemo bi ti pozavidio

Stvarno neznam gdje ste Vi tu našli možemo…. ovo napisano presjek je razlicitih strategija, planova i trendova u RH i njihov utjecaj na zračni promet, a to je pak tematika ovog portala.

U vim normalnio vođenim zemljama turizam je samo nadogradnja države.
E sad… detaljnije analiziranje ne bi prošlo cenzuru pa da se ne zamaram.

Imamo sreće jer nam je Bog dao Jadransko more, a Mlečani, Bečani i razni prastanovnici sagradili ubave mediteranske gradiće. I sada država i lokalci živi od rente i raznih drugih povezanih djelatnosti, ostvarujući 24,5% BDP-a Hrvatske.
I kada pročitamo tu brojku uhvati nas neopisiva nelagoda. I pitamo se kako bismo živjeli da sutra, hipotetski nestane Jadranskog mora!? A znamo kako nam je mršava primarna i sekundarna djelatnost.
I odgovor na pitanje iz naslova se samo od sebe nameće.

Ne poznaješ povijest.

Jučer je na HRT-u bila emisija ”Legenda o Industrogradnji” gdje se govorilo o počecima kompanije, vrtoglavom usponu, ali nažalost veći dio emisije je bio posvećen tragičnom kraju i zakinutim radnicima koji su prevareni i u suzama detaljno opisivali marifetluke direktora koji je bio zadnji čavao u lijesu…..
Dovoljno je samo pogledati Hrvatsku tehničku enciklopediju u kojoj je dataljno opisana povijest svih hrvatskih tvrtki koje su neslavno propale….

Ako se uzme područje cijele Ex.YU situacija je gora od tragične. Neka mi nitko ne govori da su sve tvrtke iz bivše Jugoslavije morale propasti.

To tako nije trebalo biti!

Pa Slovenija je nekako i najbolje prošla.
Vrlo su efikasni

Ako ćemo realno tu ima svačeg. Ima firmi koje su poklonjene i uništene, koje su uništene zbog gradilišta itd.
Ali dobar dio firmi nije mogao opstati u tržišnoj privredi – imali su zastarjeli proizvod koji se kupovao samo po tržištima po političkom dogovoru (kao sad Boeing 🙂 ).
Kada je nestalo Jugoslavije jednostavno nije bilo dovoljno jake politike koja bi uvjetovala kupcu ili državi prodaju takvog zastarjelog/inferiornog proizvoda u zamjenu za nešto drugo.
Ili su jednostavno bile neefikasne i proizvod je bio preskup.

koncar se i sada dobro drzi. ali recimo gredelj je unisten. i brojne gradjevinske firme, koje su gradile sve i svasta, pa nam sada stranci po zemlji grade.

Morale su sve propasti tako da biste sad u trgovinama kupovali njemačke proizvode.

Hrvatska ima najveći turistički smještajni kapacitet po glavi stanovnika u Europi. Zvuči lijepo, ali po cijenu velike izgradnje i uništavanja prirodnog okoliša. Beton je posvuda i bit će ga sve više. O odnosu ne želim ni govoriti. Taj problem je možda i najveći — jednostavno ne ide tako. Sjednem ja, a dođe ili arogantna gospođica ili tinejdžer koji je cijelu noć bio po klubovima, a preko dana radi.

Turizam je tragedija. Tra ge di ja!
Evo ti more, evo ti sunce, evo ti beton, evo ti przene lignje ili cevapi za 20 eura. Karikirano, to je suma sumarum turisticke ponude.

Pa i nije baš tako.
To bi bilo istina da se piše o Albaniji recimo.

Kako je onda?
Koja je ponuda? Zrce koje ne znamo bi li htjeli ili ne? Ultra u splitu? Wow 3 dana. Istra, sa super hranom, predivnim ambijentom, krajolicima, sto u principu ima i toskana, i albanija na svoj nacin.
Nisu li lignje 20ak eura?
Nije li glavna ponuda na moru rostilj i cevapi? Ne rade li se pizze tu i tamo, ako su plodovi mora da su smrznuti? Nije li riblji pjat za 2 osobe (brancin posuseni, orada ili ekvivalent posusena, 3 ogromne dagnje, 1 skamp i blitva) 50+ eura?
Albanija ima ocuvanu orirodu zbog deficita industrije. Ima ocuvane olaze zbog jos neeksolodirane betonizacije. I ima skroz dobru hranu po skroz dobrim cijenam. Jos.
Sto nudi turska u odnsou na hrvatsku, a po istim ili manjim cijenama?

Gotovo je, sljedeće sezone propast turizma u Hrvatskoj.
Ili je to trebalo već ove sezone sve propasti ali nekim čudom nije?

Ove godine je broj dolazaka više manje u stagnaciji u odnosu na prošle godine, a zarade turističkih agencija su jako pale. Segment koji je vrtoglavo rastao 10 godina – krstarenja malim brodovima (mini cruiseri za do 40 osoba) je doživio veliki pad ove godine, do mjere da su neke agencije jednostavno otkazivale polaske što je bilo nezamislivo do prije godinu dana (uvijek se tražila kabina više i cijene aranžmana su vrtoglavo rasle iz godine u godinu). Zbog abnormalnog rasta cijena u HR očito je da je počelo prelijevanje dolazaka iz HR u Albaniju i Crnu Goru.

Nema sanse za propast. Al je sramotno neiskoristavanje full potencijala. Betonizacija obale to nije i ne moze biti.

Hrvatska nudi Hrvatsku. Ako vi želite isključivo jesti po tourist trapovima onda vam preporučam da odete upravo u Tursku, jer su tamo tourist trapovi i jeftiniji.

sto je to “Hrvatska”? sto je toliko posebno?

Istra je jedna lijepa priča. Nastala iz potrebe jer je more nikakvo ali zaista su razvili raznovrsnu ponudu i to ne samo na obali – destinacija gdje imate što raditi za svaki profil zabave.
Dok Dalmacija jako kasni.

istra je super prica.

Imamo sve, ali dzabe kad ne znamo biti gospodari vlastite zemlje. Nemamo taj mentalitet da bi vladajuci trebali radit za opce dobro jer je to u konacnici dobro za sve. Busimo se u neko domoljublje, a gleda se jedino da se ukrade sto vise moguce.
U skoroj buducnosti postat cemo staracki dom za bogate EU drzavljane koje ce sluziti jeftina radna snaga.

Kakav je turizam u susjedstvu? Cvjeta li? Ima li bsera? 🤣

Što se tiče ovog domoljublja i gledanja da se otme što više, to nije samo hrvatski recept. Recimo da je u najmanju ruku balkanski ako ne i šire. Nekada se u bivšoj državi industrija ravnomerno razvijala. Pravile su se fabrike i u manjim mestima da bi se narod zadržao, da se ne sele svi u veće gradove. Danas, na Jadranu gledaju da otmu što više, da za dva meseca zarade toliko da ostatak godine ne rade ništa.

Isto, samo na drugoj skali, uradjeno je u privatizaciji. Unisti tvornicu, sagradi neato na zemlji, prodaj, i zivi od toga 10-20 godina, operi lovu, i sad si ugledan clan drustva.

baš je bivša kasapija primjer kao treba raditi
a ove komunističke priče o tvornicama to još samo alija sirotanović može popiti

Hoćete da kažete da nije istina da su se u nekadašnjoj državi gradile fabrike u svakom iole većem mestu, pa i u selima? Na stranu kako su sve te fabrike radile ali je bio plan da se sve ravnomerno razvija. Koliko fabrika i kakvu industriju je imao Jadran. Samo u Splitu i okolini je bilo fabrika jakih kao zemlja od Jugoplastike, brodogradilišta, cementara, Jugovinila, Brodospasa…

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!