Slažem se. Na iti način su uložili i u novi aerodrom u Siem Reapu koji je poluprazan, i zbog toga je postao atrakcija, tako da ne sumnjam ni da će ovaj ostavljati drugačiji dojam.

Suštinski, 13 milijuna je baš optimalna brojka za koju su skrojili ovaj aerodrom. Imali su 6 milijuna putnika 2019. godine, no brojke pomalo rastu. Rasti će još i više kada se uzme u obzir da Kambodža ekonomski raste nekih 5 – 6% godišnje. Da, siromašna je to jugoistočno azijska zemlja, no ništa, pa čak niti siromaštvo nisu nepremostivi. Isto tako, zadnjih nekoliko godina im je opao ili stagnirao broj turističkih posjeta, no kako potencijale imaju, te brojke će se sigurno popravljati.

Suštinski, projekt novog Phnom Penh aerdroma je rijedak primjer stvarno nužne i dobro ugođene investicije. Navodi o 2. i 3. fazi su projekcije koje se mogu, ali i ne moraju ostvariti. Ako malo pogledate kako ovaj aerodrom izgleda iz zraka, vidjet ćete da je skrojen mudro, s već rezerviranim zemljištme na velikoj površini, tako da, ukoliko potrebe bude, bilo faza 2 ili ona 3, lako su ostvarive. Ukoliko za istima ne bude potrebe, neće se graditi i to je to. Zemljište je tamo i može čekati. Nema troška više nikakvog po tom pitanju.

Isto tako, ako pogledate stari aerdrom, vidjet ćete da se nalazi unutar urbanog tkiva kambodžanskog glavnog grada i da ga se može definirati i više nego kao neprikladnog. Nije lako siromašnim zemljama potegnuti ovakve projekte, no ovaj jest u potpunosti logičan, a svi znamo da ovakvi objekti mogu itekako na solidan način potegnuti ekonomska kretanja.

Što se aerodroma Siem reap tiče, on zaista jest korišten ispod očekivanja sa 1,3 milijuna putnika u odnosu na kapacitet od njih 7 milijuna. Ipak, važno je znati da kada je ovaj aerodrom bio planiran i započeta gradnja, stari Siem reap aerodrom je imao promet od oko sasvim solidna 4 milijuna putnika. Isto tako stari je aerodrom morao biti izmješten tj. zamijenjen novim s obzirom da su avioni prilikom slijetanja/uzlijetanja neminovno svarali buku/vibracije, a koje jesu bile štetne po jedno od najvećih ljduskih baštinskih bisera – hramski kompleks Angkor.

Inače, ti padovi brojki putnika u Kambodži, a posebno to važi za Siem Reap kao turistički aerodrom, uz spori oporavak od Covid pandemije, sporog povratka kineskih turista i napetosti u odnosima s Tajlandom. Treba znati da su ove dvije zemlje čak vodile i omanji rat ove godine s poginulima, zarobljenima i civilima koji su morali napustiti svoje domove. Jasno je da u takvim okolnostima letačka publika ipak izabire neka spokojnija odredišta. Inače, oba ova aerordroma, s posebnim naglaskom na Phnom Penh, itekako imaju svoju zdravu logiku.

Da, stvarno jest daleko, no očigledno je kako se nisu rukovodili samo nekim svojim zamislima, već i onim UNESCO-a i slično. Naime, kada se objektivno pogleda, cijeli koncept aerodroma Siem Reap i lokalne ekonomije ovisi o stvarno nevjerojatnom angkorijanskom hramskom kompleksu.

Kao što sam rekao, ovaj aerodrom uopće nije bio megalomanija kada je napraavljen sa 7 milijun putnika kapaciteta jer je promet na starom aerodromu lovio i 4 milijun putnika. Dakle, sasvim zdravorazumski pristup. Ipak, Covid je napravio svoje, Kinezi se jako slabo vraćaju (trenutačno samo China Eastern leti tamo s jednom linijom za Kunming), a i relativna je blizina tajlandske granice gdje ove dvije glupe države pozorno rade kako bi očuvale stanje napetosti.

Na kraju tunela se ipak vidi svjetlo jer brojne kompanije najavljuju započinjanje letova prema Siem reapu, a i obnavljaju se letovi prema Tajlandu. Isto će neminovno dovesti do rasta putnika jer jednostavno ne da nema razloga, nego nema niti logike da međunarodni turisti ne nastave dolaziti u posjet jednom od najimpresivnijih građevinskih djela na svijetu.

Dobro je što imaju uspostavljen javni prijevoz autobusima, a ako ste ih koristili, možete nam malo opisati iskustvo. Inače, kako mi ljudi navode, ne samo što je aerodrom prazan, već i Siem Reap kao odredište trpi manjak turista. Promijeniti će se to ubrzo nabolje, no nadam se pameti i kod Kambodžanaca i Tajlanđana jer za par km2 prašume i par ruševina, zaista nije potrebno ginuti svako toliko.

Razumijem. Žao mi je što Zagreb ne može i što Beograd ne čini ono što bi ga zbilja lansiralo u jednu sasvim drugu kategoriju. Ono što mogu reći jest da je Kambodža vrlo ovisna o avio prometu dok to Zagreb nije, a Beograd jest nešto više. Ipak je Beograd nekih 400 km udaljeniji od značajnijih odredišta u odnosu na Zagreb. Dakle, Kambodži je izgradnja ova dva nova aerodroma uz postojeći i sasvim dovoljno operativni u Sihanoukvilleu bio preduvjet doslovno elementarnog, normalnog funkcioniranja putničkog prometa i ostvaranje poveznica sa susjedstvom i svijetom. Ponešto turista dođe kopnom iz Tajlanda i Vijetnama, no nema povratka turizma dok se ne uspostavi avio promet na razinama koje su bile viđene 2019. godine.

Što se Zagreba tiče, ja bi rekao da je njegova zemljopisna blizina središtu Europe blagoslov, no za avio promet – prokletstvo. To je nešto što se očigednom mora prihvatiti jer i Beč i Minhen i Budimpešta i Milano su stvarno tako lako dohvatljivi autocestama, a kroz neko vrijeme, valjda i vlakovima. Beograd također ima odlične poveznice autocestama, no kao što sam rekao, jest udaljeniji. Da je bilo malo pameti, volje i cojones, zagrizlo bi se u veću investiciju i napravi bum. Ovako, jest dobro, no daleko od mogućeg.