Innsbruck je mali grad, tek 132.493 stanovnika. No, to je presladak grad usred Alpa i ne samo metropola Tirola, nego istinska alpska metropola. Kada ste u ovom dijelu planete svakako posjetite još niz gradića i znamenitosti Alpa. Dva puta sam bio na godišnjem u Aplama, jednom u austrijskim Alpama i Innsbrucku, drugi puta u talijanskom dijelu Tirola. I bilo je predivno oba puta. U Innsbrucku sam bio tri puta i svaki puta sam se oduševio ovim gradom.
Innsbruck leži između dvaju planina, jedna na sjeveru, druga na jugu. Innsbruck ima čak šest skijališta u svojoj okolici i većina turista koji posjete Innsbruck i Tirol to čine zimi radi skijanja. No, kako Tirol ima i nešto ledenjaka (glečera) skijanje je moguće i ljeti. No, niz je turista i ljeti na ovom području. Jasno, tijekom posjeta Tirolu obilazite niz planina koje su istinski predivne. Popenjete se na planinu autom ili gondolom, gore pojedete neki od tirolskih specijaliteta, popijete neko specifično piće, na laganom suncu uživate u panorami i idemo na slijedeću planinu. U toku dana stignete obići 2-3 planine. Jasno kad ste tamo posjetite i neki od glečera, pa smo mi tako bili na Hintertuxu (3250 metara) i usred ljeta uživali u snijegu uz ogroman broj skijaša oko nas.
Glavne znamenitosti Innsbrucka su Zlatni krov (Habsburška rezidencija), Hofburg carska palača, Dvorac Ambras, Dvorska Crkva, Dom Sv.Jakoba (katedrala), Wilten baziliku, Trijumfalna vrata, Annasaule (spomenik Djevici Mariji). Svakako prošetajte starim gradom, poglavito Maria-Theresian ulicom i tamo nešto pojedite ili bar popijte.
Od muzeja svakako posjetite Muzej dvorca Ambras (federalni muzej), Tyrol Panorama Musemu (sa više različitih zbirki od povijesnih do prirodoslovnih), Tirolski zemaljski muzej Zeughaus, Tirolski državni muzej (Ferdinandium), Tirolski folk art muzej (etnografski muzej), Tirolski željeznički muzej i Arheološki muzej. Od drugačijih i zabavnih muzeja posjetite Muzej radija, Swarovski muzej kristala, Rudaski muzej Hall, te Experience Tirol (vizualni i digitalni muzej). Svakako posjetite i Alpenzoo, zoološki vrt gdje borave životinjske vrste Tirola, među kojima i brojne divokoze. Nije velik zoološki vrt, prilično ćete se nahodati jer je napravljen na brdu, ali je drugačiji i vrlo specifičan.
I kad ste u Tirolu svakako posjetite Alpbach pitomoresko selo u kojem sve kuće po zakonu moraju biti iste, tj. u alpskom stilu (prizemlje zidano i bijelo, katovi od drva sa velikim balkonima). Preslatko, a pisac ovih redova je tamo boravio sedam dana. Obiđite i Kufstein sa dvorcem na brežuljku, Telfs, Hall, Schwaz, predivan gradić Lienz. Svakako posjetite neke od sirana uz nezaobilazno kušanje sireva, i neki od rudnika koji su istinski muzeji i pružaju pravi doživljaj rudarenja iz srednje vijeka.
Od Tirolskih jela najpoznatiji su Käserpätzle (preukusna tjestenina sa sirom i lukom) kojeg pisac ovih redova obožava, Kaspressknödel (knedla sa sirom i krumpirom), Speckknödel (velika knedla sa komadićima slanine), Zillertaler Krapfen (punjeni krumpirom i sirom), Schlutzkrapfen (tjestenina punjena špinatom i sirom), Gröstl (prženi krumpir, luk i slanina s prženim jajetom na vrhu), Hirschfleisch (odrezak od jelena punjen gljivama, slaninom i lukom koji se jede sa Spätzle i umakom od brusnica). U Innsbrucku sam jeo i drugi najbolji bečki odrezak u životu u restoranu koji se zove Schnitzel Paradise.
Od deserta najpoznatiji je Kaiserschmarrn (slatka tjestenina sa šećerom u prahu iz vremena carice Sissi) kojeg i pisac ovih redova obožava, Kiachl (krafne sa brusnicom), Kirchtagskrapfen (tjestenina punjana suhim šljivama, suhim kruškama, makom ili orašastim proizvodima), Prügeltorte (kolač punjen umakom od vrhnja i bobičastog voća). Na planinama svakako jedite germknedle (knedli sa makom i pakmezom od šljiva koje svi jedu i na Adventu u Zagrebu), te štrudlu od jabuka sa sosom od vanilije.
U Tirolu morate piti lokalna vina kao što su vina Anton Mayr, Weingüt Flur, Pffaner & Gutmann, Pritz Kamper i Hans Wild Weinkellerei. No vrlo je tipično ovdje piti i piva, a najpoznatije pivo je Falkenstein, , Frastanzer, Monhranbräu, Starkenberger, Zillertal, Fohrenburger, Der Wilde, Huber Bräu, Imperium Gold, Zwickl Märzenbier, Loder Braü… Svakako pijte schnaps (rakiju). Od sokova najpoznatiji su sokovi od jabuka.
analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: TZ Innsbruck
Grad i okolica vrhunski. Čaroban.
Aerodrom je jedan od najsloženijih za operacije i rade se posebne obuke pilota. Zanimljivo je što se prilazna svjetla nalaze postavljena na krovovima zgrada tako da kroz prozor ili baštu hotela možete gledati sletanje/poletanje. Skoro dotaknuti rukom. Fenomenalno.
Da, grad i okolica su zakon.
Savrsen grad. Po meni mozda u prva dva u kojem bih ziveo. I uvek rado idem u Insbruk. Za nas koji volimo skijanje savrseno pozicioniran grad. Sve je tu, blizu. Naravno tu je i “Bergisel” jedna od najpoznatijih skakaonica.
Da, da
E moj Alene, ljudi se ne popenju na planinu gondolom i autom, veliki broj ide na planinarenje pjeske, pinklec na rame. Ali da, vecina balkanaca ce ici autom i onda gore nesto pojest i popiti, zato smo i u top 3(5) najdebljih nacija Europe. Uskoro ce i CTN morati naplacivati sjedala kao i Southwest. Svima koji idu u ove krajeve, preporucam toplo planinarenje, zato se tu i ide ljeti, radi aktivog boravka u prirodi. Zimi skijanje, ali bas skijanje, a ne spustim se dvaput pa sam za sankom.
Osobno mi je muzeja/dvoraca/palaca, a pogotovo crkva/hramova preko glave jel je sve to isto osim par atrakcija gdje je onda i abnormalna guzva te ti opet posjet tome mjestu lagano prisjedne. Ali opet razumijem, ima ljudi koji su kulturno navudreni, ja nazalost nisam.
Ja neznam ko proba svu ovu hranu koju svaki put nabrajate, eventualno se proba 2,3 vrste hrane, da pojedete sve ovo morali bi se stvarno popeti na planinu, to se jelo dok su ljudi jos fizicki radili, a budimo realni, hrana koja valja u Europi se ne jede kod Germana. Jedina stvar po kojoj su u gastronomiji poznati je pivo (u kojoj prednjace Belgijanci,germanski dio), ostalo žali Bože (imate na internetu gastrokartu Europe kako ju vide Talijani). Mislim, pohana šnicla kao vrh gastronomije, svako ko zna skuhat dve stvari se ovome ne moze diviti. Niti kompleksnoscu pripreme, niti nutritivnoj vrijednosti, niti je neki vau ukus, suho meso se prepece u ulju (cesto i starom) i dodaju se mrvice da bi bilo malo socnije (plus to ulje). Tjestenina sa sirom ista stvar, poslije stvarno moras u ovaj rudnik koji ste spomenuli, ali ne turisticki, nego malo kopati da sve to potrosis.
Vina iz ovih krajeva takodjer, nikako to ne mogu biti vrhunska vina, kada im fali Sunca. Mogu oni upakirat priču, ali kad se probaju talijanska i francuska vrhunska vina, ili juznoafricka ako cemo ici dalje, ovo kaj oni imaju par trsova na obroncima Alpa je zbilja za neusporediti. I zato mislim da nitko nece nista propustiti, ako ne proba ni jedno vino ili ne proba ni jedan specijalitet, ustvari mislim da ce vise propustiti, ako bude sjedio u gostionici u to vrijeme umjesto da ode u prirodu. Koja je i jedini razlog uz pitoreskna sela i gradove da se ovdje dodje na godisnji.
Ali kako vi pisete ove putopise za ljude iz nasih podrucja, potpuno mi je jasna vasa fokusiranost na jelo i pilo, uvijek je to kod nas glavna tema, samo mi recite, vi stvarno posjetite sva ova mjesta koja uvijek nabrajate, te kušate sva ta jela i pića? Ako da, ja ne kuzim kako sve to stignete, nije valjda da vam je godisnji da idete od mjesta do mjesta samo da bi “tick the box”? Opet ja taj koncept ne razumijem jel po meni se na godisnji ides malo unwind, a ako moram skakati ko antilopa od mjesta do mjesta onda mi je promasena svrha odlaska. Opet, to sam ja.
CTN naplaćuje sjedala.
Da bečki odrezak radimo i kod kuće. Ali nije ni u ludilu ni blizu kao onaj u Figlmülleru.
Pa kad ste 7 dana u Tirolu, a moja bolja polovica i ja uvijek jedemo različite stvari onda svašta nešto probate. To mi je ospesija probati što više različitih domaćih specijaliteta.
Da ja sam posjetio sva ova mjesta koja opisujem i probao sam ta jela. I još nismo stigli ni na pola. Niz tih mjesta posjeto sam poslovno, neka godišnji. Dok sam na godišnjem mi obično prodajemo zjake 6-7 dana, a još toliko putujemo okolo.
Šta mislite za koga su napravljene te gondole ako ne za ljude? Germani prvi vole planinariti, ali ne osvajaju vrhove od 3/4 hiljade metara već odrede šetnju od par sati.
Ma jasno. Ogromna većina ljudi to radi.
@anon 10.10: ako je suditi po broju gostiju na žičarama te gostima po lokalima na planinama diljem Austrije (ali i Njemačke, Francuske i Italije), onda je više od 85% Europe nastanjena “Balkancima”. Ako je vama “muzeja/dvoraca/palača a pogotovo crkava/hramova preko glave” vi ih ne morate posjetiti. To je stvar ukusa. A o njemu se, kako je poznato, ne raspravlja.
Ali najviše me potaknula vaša “analiza” hrane i pića u Europi. I opet: o ukusima se ne raspravlja, ali tvrditi da je “germansko” pivo jedino dobro u Belgiji, je teški nonsen. Jednako tako i hrana. Meni osobno Talijani uopće nisu mjerilo jer oni dalje od 3P nisu došli: pizza, pasta, pesce. I nešto “carne”. Svako podneblje razvilo je svoju kulturu prehrane koja je jako vezana i uz rad i uz klimu. Recimo njemački rudar ne može jesti isto što i španjolski seljak. Vaše omalovažavanje austrijske kuhinje govori da o njoj nemate pojma. Jer “Wiener Schnitzel” niti je vrhunac, niti je zaista tipičan za Austriju. To što turisti samo to traže i što je time postao nezaobilazno jelo na svakoj karti, druga je stvar. Recimo “Wachauer Gulasch” je jelo koje malo tko poznaje, iako je vrhunsko! O ostalome niti ne bih. Jednako tako neću ni o vinima, jer su i ona stvar ukusa. Ja osobno dijelim vina isključivo na to da li mi šmekaju ili ne. I osobno ću radije popiti čašu čileanskog Cabernet Sauvignona ili Merlot iz Veneta (koje redovno pijem i kupujem u Hoferu za 3 eura litru!) nego nekakvog skupocjenog xy vina samo zato što je grožđe izraslo na jugozapadnoj padini na tlu sa 3% silicija, 7% pijeska i 2,5% željeza te je dnevno nimalo 6,742784 sati sunca! Ali neću nikada kritizirati ikoga tko ta vina pije i tko je spreman za njih dati malo bogatstvo.
Gospodine dragi: moj dobronamjerni savjet: stavite vi sebi u pinklec malo kruha, konzervu paštete i neki vuršt, pa idite po planinama i uživajte. A ostale pustite da uživaju na svoj način! U današnjem svijetu imamo sve manje i manje sloboda, izgledno je da ćemo ih u budućnosti imati još manje (ako se nešto iz korijena ne promijeni). Barem moje slobodno vrijeme i hranu mogu (još – iako bi zeleni talibani meso i dio namirnica najradije zabranili) sam birati..
Upravo tako.
G. Foglar
Savjetujem Vam da malo bolje procitate komentar. S razumijevanjem, ono kak su nam drugarice rekle da dva, tri puta procitamo polako. Nemam se namjeru raspravljat s Vama. Vi ipak sve znate najbolje.
@anon 21.16: niti ja sve znam “bolje” niti sam kometar čitao “bez razumijevanja”. Ali me smeta kada se austrijska kuhinja svede na wienerschnitzel, kada se odredjene navike “balkaniziraju” i kada se omalovažavaju ljudi (“Ali kako vi pisete ove putopise za ljude iz nasih podrucja, potpuno mi je jasna vasa fokusiranost na jelo i pilo, uvijek je to kod nas glavna tema, ..”), vaše očito nepoznavnaje “germanskih” piva, .. To kaj vi ne idete u “gostionice” na odmoru, vaša je stvar. I da: jelo je itekako bitan dio putovanja! Ne “McDonald’s ili Burger King, nego lokalna kuhinja!
Stoga ponavljam rečenicu: stavite vi sebi u pinklec malo kruha, konzervu paštete i neki vuršt, pa idite po planinama i uživajte. A ostale pustite da uživaju na svoj način!” ..
Jelo je i te kako bitan dio svakog putovanja, pa čak i poslovnog. Živa živcata istina.
Kolko ja vidim anon je rekao da je to samo on u zadnjoj rečenici kao i da razumije da ima ljudi koji su kulturno osviješteni. A koliko vidim Vi sami isto ne pijete austrijska vina vec talijansko i čileansko, odnosno iz regija di je minimalno duplo vise suncanih dana nego u Austriji. Austrijanci prodaju priču i njihovo vino od 10 eura se ne moze mjeriti sa onim od 3 eura koje vi spominjete. Jednostavno, ne šmeka. I onda spomenete gulaš pod austrijsku kuhinju, a svi znamo koji narod je s njima, a i s nama bio u Uniji i od kojeg taj isti gulaš potiče.
A sto se tice pretilosti i ostaloga, to je vise nego ocito u kojem smjeru idemo, i da Hrvati, a i ostali balkanci jesu pretili i u zadnji 35 godina nazadujemo, poprimili smo odlike zapadnog svijeta, i hedonizam ce izmedju ostalog dovesti do kraja zapadne civilizacije, kao i mnogih prije. Nasi ljudi postaju previse komotni te ce nas doslovce pregaziti za 30 godina ako se ne trgnemo.