zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize

INTERVJU: Tonči Peović, CEO aerodroma Brač

intervju vodio: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: ZL Brač

Tonči Peović. Kada kažete ovo ime nije potrebno ništa dodati. Svi znaju tko je Tonči, koliki je stručnjak. Prebogata zrakoplovna karijera, zrakoplovna enciklopedija, vrhunski predavač, čak i showman. Svako njegovo predavanje koje sam slušao, pa bilo ono i strukovno suhoparno ozbiljno, uvijek je značilo i salvu smjeha. Kako to Tonči radi, nitko durgi ne može. Kažem, pravi showman. Tonči i ja nismo dobro kenuli, gledali smo se istinski kroz nišan dok je bio CEO Zračne luke Zagreb, no kasnije smo istinski postali više nego dobri. Sa Tončijem sam više puta razgovarao satima u četiri oka, prolazili bi sve zrakoplovne teme i samo bi nas polazak aviona mogao prekinuti u razgovorima. Mi nismo u stanju ni telefonske razgovore završiti za manje od sat vremena. I istinski sam uživao u tim razgovorima. U regiji nema više od 3-4 osobe sa kojima sam toliko uživao u zrakoplovnim razgovorima kao sa Tončijem. Nevjerojatan čovjek.

 

Časnik Hrvatske vojske koji je oslobodio ZL Dubrovnik nakon okupacije i onda dobio zadatak da nešto od aerodroma i napravi. Kako je bilo preći iz časničke uniforme u odjeću CEO-a zračne luke?

Prvo želim kazati da sam u duši pacifist i da se grozim bilo kakvog nasilja, a posebno ratnog . No kad ti obitelji i prijateljima prijeti opasnost, onda si se dužan odazvati pozivu savjesti.  Scenarijo nije baš kako ste naveli. Naime, moja uloga u ratu bila je vezana za protuzračnu obranu i sustave komunikacije na području srednje Dalmacije, a kako sam time bio pripadnik Samostalnog zrakoplovnog voda 4. brigade HV, bio sam sa kolegama koji su obavljali i letačke operacije. Znači da nisam sudjelovao u akcijama oslobađanja Dubrovnika, već naknadno po završetku operacija oslobađanja.

Jedna od tih operacija bila je i prvi let avionom AN-2 HRZ-a za Dubrovnik, na kojem sam uz kapetana Raosa bio kopilot, jer sam imao upisan tip AN-2 u svojoj letačkoj knjižici. Gotovo cijeli let bio je na maloj visini, kako bi se smanjila vidljivost aviona na radarima, a slijetanje je obavljeno na voznu stazu, jer je pista bila blokirana opremom i sa postavljenim oko 6 t TNT u komorama za rušenje piste, koji na sreću nije aktiviran.

Po slijetanju, pozvani smo na ručak u zapovjedništvo, gdje se u razgovoru sa generalom Bobetkom pojavila ideja da dobijem premještaj na mjesto Zapovjednika Zračne luke Dubrovnik. Znači, nisam bio pripadnik postrojbi koje su oslobađale Dubrovnik, ali smo kao avijatičari davali našu podršku postrojbama.

Zadatak kao zapovjednika aerodroma je bio osposobiti zračnu luku za civilni promet u najkraćem roku, što smo uspjeli već od mog dolaska u X/1992. do 10.12.1992. kad smo službeno otvoreni za civilni promet. No time nismo dobili letove i mir, već su slijedila stalna granatiranja iz područja Trebinja sve do ljeta 1995. godine kad su pale zadnje granate na područje zračne luke.

foto: Tonči Peović

Tih prvih dana po okupaciji bilo je istinski tragično. Obzirom da je aerodrom bio potpuno devastiran kako ste ga uspjeli tako brzo učiniti operativnim? Jel tu bilo puno improvizacije i gledanja kroz prste ili ste stvarno uspjeli postaviti sve na svoje mjesto do prvih letova?

 Zatekli smo aerodrom koji je bio sustavno opljačkan i to u nekoliko navrata. SUKL-a je razmontirala navigacijske uređaje i opremu kontrole leta, JAT je odvezao svu opremu za prihvat zrakoplova te vatrogasna vozila, a neke su institucije odnosile namještaj i energetska postrojenja te osobna vozila. Sve skupa se procjenjuje da je odneseno oko 9 miliona USD vrijednosti opreme i uređaja. Interesantno je ovih dana bilo prepoznati medijske zombije koji i danas pravdaju ove sramotne aktivnosti. Predstavnici Vlade Crne Gore pismeno su prihvatili obvezu obeštećenja, do koje do danas nije došlo ali je bilo prijedloga za način namirenja šteta. Zahvaljujući razumnim ljudima sa obje strane granice, danas su odnosi crnogorskih i hrvatskih aerodroma prijateljski i kolegijalni sa trendom daljnje suradnje i napretka, što očito kvari san nacionalistima i ratnim huškačima.

Znate i sami da su međunarodne odredbe koje reguliraju zračni promet sastavljene iz dva nivoa. Prvi su standardi a drugi su preporučena praksa. Države članice ICAO su dužne pridržavati se standarda ili obavijestiti ICAO ako postoje razlozi za nepridržavanje istih, dok se preporučene prakse niste dužni pridržavati, već je nastojati dostići. U svojim pripremama za ponovno otvaranje vodili smo se upravo ovim smjernicama i samo otvaranje je definitivno zadovoljilo standarde propisane u Annexu 14 na Čikašku konvenciju, dok je sve  vrijeme poslije otvaranja bilo iskorišteno za maksimalno približavanje preporučenoj praksi. Da bilo je dosta improvizacija, ali ne na način da nismo radili evaluaciju rizika svake improvizacije te za iste primjenjivali mitigacijske mjere.

No što se tiče granatiranja, primjeri iz Bosne i Hercegovine iz tog vremena nisu nam išli u prilog, pa smo bili svjedoci da se svo letenje prema Sarajevskom aerodromu prekidalo ako bi se dogodilo pucanje na SFORove avione, dok smo mi u suradnji sa Croatia Airlinesom nastojali održavati letenje bez prekida procjenjujući rizike, jer smo znali da je cilj ovih terorističkih akcija zaustaviti normalizaciju života u dubrovačkom kraju, pa smo nastojali ne dopustiti  takve scenarije. Neizmjerno se divim hrabrosti pilota Croatia Airlinesa koji su u to vrijeme imali odvažnosti i hrabrosti održavati letenje, ali i radnicima Zračne luke Dubrovnik, koji su te zrakoplove opsluživali.

 

U početku je Croatia imala tek tri tjedna leta za Dubrovnik. Jeste li tada mogli sanjati da će aerodrom u samo par godina toliko narasti?

Teško je bilo predvidjeti scenarije normalizacije turizma u dubrovačkom kraju, no u početku smo prvenstveno imali za cilj povezivanje Dubrovnika sa Zagrebom, kako bi podigli moral stanovništva te omogućili pripreme za normalizaciju turističkog gospodarstva. Aerodromi su infrastruktura prometa. Kao infrastruktura, trebate procijeniti kapacitete usluga, te biti jedan korak ispred potreba, jer su investicije u zračnim lukama spore, pa ako krenete onda kad se pojavi potreba, znači da kasnite i da ste usko grlo prometa. Nasuprot, ako previše investirate, dovodite u opasnost svoje financije kao i moguća zastarijevanje tehnologija koje ste prerano kupili, pa su zastarjele kad vam budu potrebne. Za biti jedan korak ispred potražnje, uprave moraju imati čitav niz alata i kanala kako bi pravovremeno procijenili investicijske potrebe, što u uvjetima kriznog poslovanja nakon rata nije uvijek lako, ali zahtjeva dobru umreženost u međunarodne strukovne, diplomatske i geopolitičke izvore, što sam u svom radu nastojao održavati.

foto: Tonči Peović

U Dubrovnikuje 1996. pao avion američkog ministra Rona Browna. Ogromna nesreća koja je imala nesagledive posljedice po Hrvatsku. Zna li se danas što se desilo?

Nesreća Boeinga 737 u kojem se nalazila delegacija sa 34 visokopozicionirane osobe, koje su u nesreći poginule, najveća je nesreća koja se poslije rata dogodila u Hrvatskoj ali i Bosni i Hercegovini. Nemojmo zaboraviti da su sa Državnim Tajnikom Brown-om u zrakoplovu bili predstavnici više desetaka multinacionalnih korporacija koje kontroliraju dobar dio gospodarskih potencijala modernog svjetskog gospodarskog poretka. Cilj je bio da se nakon ratnih događanja, stvar brzo normalizira američkim gospodarskim investicijama, što bi preusmjerilo fokus javnosti zemalja koje su izašle iz konflikta sa nacionalnih tema na gospodarske teme. Tada su Amerikanci imali Cart Blanche za ulaganja i odriješene ruke za izgradnju proizvodnih i servisnih sadržaja ne samo u Hrvatskoj, nego i u Bosni i Hercegovini.

Na žalost, nije nam bilo suđeno da se taj vojni let sa civilnim putnicima sretno završi. U pripremi dolaska, obavio sam čitav niz koordinacija sa američkom stranom gdje smo detaljno analizirali rutu letenja, način prihvata, ali i ponašanje u slučaju izvanrednog stanja. Dobili smo sve komplimente američke strane za spremnost na suradnju kao i profesionalizam u pripremama.

Aerodrom je u to vrijeme bio opremljen za neprecizni instrumentalni prilaz „Double Beacon Approach“. Sustav je imao treći radio far na koje se u prilaznim procedurama moglo računati, te smo time imali radio far KLP, CV i GR sva tri u pravcu piste. U blizini je bio i nosač aviona, a u našem zračnom prostoru je letio i avion-radar Avax. Iskreno, nisam imao hrabrosti pitati US AirForce treba li im neka naša pomoć sa zemlje.

Tog dana 3.4.1996. oko 14.30. sati čuli smo komunikaciju sa CT43 koji je najavio početak prilaza. Vrijeme nije bilo naklonjeno. Bila niska naoblaka i smanjena vidljivost zbog jake kiše, pa se pilot Šehić sa predsjedničkog aviona već spremao na rerutiranje za Split, ako američki avion overshootira. No vrijeme je prolazilo, CT43 nije javio niti „Go arround“ niti „Field in sight“. Gromoglasna tišina parala je zrak do trenutka kad sam Predsjedniku vlade Zlatku Mateši morao reći da smo izgubili kontakt sa zrakoplovom. Ostaci zrakoplova u uvjetima slabe vidljivosti i niske naoblake pronađeni su na brdu Velji Do oko 18.00 sati.

Pozicija udara „CFIT“ bila je 3,2 km bočno od osi piste i prilaza, što je očito upućivalo da je zrakoplov u završnom prilazu izgubio prilaznu ravninu i nošen južnim vjetrom „odklizao“ čak 3,2km bočno i udario u vrh planine Velji Do.

Kad smo sa istražnim timom iz SAD-a Boeinga, Ministarstva Prometa RH te povjerenicima Predsjednika RH razlučili moguće događaje, bilo je očito da se dogodilo nekoliko propusta koji su vezani za neprikladnost implementacije vojnih standarda na civilne standarde. Ovaj vojni zrakoplov, ali i posada, nije bio opremljen niti posada u trenaži za Double Beacon Approch, avion nije imao CPI indikator udara, nije bio opremljen crnom kutijom niti FDR niti CVR, navigacijske karte koje su korištene nisu bile sa valjanim datumom, a nadasve, mislim da je postojao psihički pritisak na posadu da mora visoke dužnosnike dovesti u Dubrovnik, pa se posada unatoč nedostatnu Fit to Fly odlučila na prilaz.

Posada je selektirala na radio far KLP koji se nalazi na otoku Koločepu, dok je nedostatak drugog ADF-a u avionu onemogućio usporedbu trajektorije sa kursom prema drugom ili trećem faru ,a to su CV u Cavtatu i GR na Grudi. Time je posada usmjerila avion u zadani kurs, ali je vjetar otpuhao avion prema sjeveroistoku na visini MDA , koja je na žalost nekoliko desetaka metara ispod vrha brda Velji Do, pa je zrakoplov kolidiorao sa brdom u fazi ponovnog penjanja.

Da je kojim slučajem pilot selektiro radio far CV ili GR, igla ADF-a bi ga i po „Pasjoj trajektoriji“ odvela van prepreka i na siguran Go Arround.

Istraga je trajala skoro 40 dana sa posjetima nekoliko visokopozicioniranih vojnih i civilnih dužnosnika sa kojima smo cijelo vrijeme surađivali i za suradnju dobili komplimente američke strane.

Ovakav prikaz događaja potvrdio je i bivši predsjednik  SAD-a Bill Clinton u svojim memoarima.

 

Vi ste započeli pregovore sa Americanom za letove prema Dubrovniku, koji su se puno godina kasnije realizirali. Koliko je vaša zasluga za te letove 2019?

Kako sam u samim početcima međunarodne suradnje Udruženja izvršnih direktora aerodroma SAD AAAE bio uključen u rad ove udruge a time smo intenzivno surađivali na razmjeni iskustava i lobiranju, zamolio sam direktora udruženja Spencera Dickersona da nam osigura posjetu i predstavljanje dubrovačke destinacije i zračne luke, upravama Delta Airlines-a, Continental Airlinesa i American Airlines. Sva su tri sastanka održana tijekom jednog posjeta od 17-20.6.2007. godine u upravama pomenutih firmi i to u delegaciji u kojoj je osim mene bio i Roko Tolić. Prezentirani su brojevi američkih turista u Dubrovniku, ali i iskustva Pan Americana koji je letio za Dubrovnik u predratnim godinama. Komercijala Zračne luke Dubrovnik nastavila je suradnju u godinama poslije tog prvog posjeta, a što je urodilo izravnim letovima. Teško je procijeniti dali je seljak koje sije zaslužan za plodove ljetine, ali mi je drago da sam bio onaj koji je posijao to sjeme početka letova prema SAD-u.

 

Kada ste preuzeli ZL Zagreb zadatak Vam je bio provesti koncesiju. Odmah ste imali otpor radnika koji je na momente prelazio okvire zdravog razuma. Jednom ste mi rekli da vas je to dovodilo do ludila. Zašto takav otpor radnika ako su radnici do tada imali izuzetno dobre odnose sa prethodnom upravom?

Iskreno ja nisam došao sa ciljem provedbe koncesije, nego sam cijenio da se treba ubrzano raditi na izgradnji novog terminala po osnovi već gotovih nacrta, koji su po meni bili megalomanski i neprovedivi u to krizno doba. Naime, bila je očita frustracija Vlade RH stalnim odlaganjem izgradnje novog terminala, u vrijeme kad su se zračne luke Dubrovnik, Split, Zadar dičile novim terminalima. Međutim, bilo je očito da se kadrovima na Zračnoj luci Zagreb nije upravljalo prema potrebama rada, nego prema potrebama kupovanja mira u kući, pa je time brojnost i trošak radne snage prelazio mogućnosti investiranja u novi terminal.

Ne bih ovdje zanemario ni aktivnosti internih i eksternih lobista za ostvarenje privatnih kriminalnih aktivnosti koje su bile dobro planirane i politički dobro umrežene, a u koje se nisam uklapao. Pokušaji racionalizacije troškova radne snage naišli su na revolt i militantni odgovor vođa sindikata u sprezi sa nekim novinarima, te je stvoren dobro organizirani front protiv bilo kakvih restrukturiranja, što je uz poznate korupcijske skandale u nekoliko ministarstava, umanjilo i onemogućilo interno restrukturiranje i samo investiranje, pa je privatno javno partnerstvo kroz koncesiju bio logičan izlaz iz ove situacije.

Upravljanje promjenama najteži je oblik managementa, i često ne uspijeva ukoliko je sa strane provoditelja promjena predstavnik države, jer je u ovim situacijama država u sukobu interesa. Sa jedne strane država mora gladiti glasače, a sa druge strane mora se ponašati po principima tržišta rada prema radnicima, što jedno sa drugim nije spojivo. Najbolji primjer nemogućnosti promjena je neuspjeli pokušaji restrukturiranje tradicionalnih aviokompanija, a privatizacija je najčešće upravo posljedica nemogućnosti restrukturiranja državnih tvrtki.

Obzirom da sam bio dio tima zračne luke Copenhagen pri koncesijama na zračnim lukama Burgas i Varna, gdje sam već imao predugovor za CEO-a za ova dva aerodroma, imao sam jedinstveno iskustvo kako se provodi koncesija, te sam se aktivno uključio u radnje za pripremu natječaja te izrade nacrta Ugovora o koncesiji, kao i izborom konzultanata za provedbu i evaluaciju koncesionara.

 

Sam postupak provedbe koncesije je bio dosta kontraverzan. I ozbiljno se razdužio. Zašto se desilo toliko prolongiranje? Na kraju je ostalo samo jedan zainteresiran igrač koji je mogao ucjenjivati Hrvatsku činjenicom da je jedini. Kako to da su svi ostali odustali u kontekstu činjenice da su se za druge zračne luke poput Beograda, Skopja, Prištine i Sofije najveći igrači doslovce klali?

Proces nije vođen dovoljno transparentno, a postoji i sumnja za dogovore sa pojedinim natjecateljima. Osobno sam motivirao velike međunarodne igrače da se uključe, očekujući da će stručnost i financijski potencijal prevagnuti. Podsjetimo se da su zainteresirani natjecatelji bili sljedeći aerodromi: GMR Infrastructure & Flughafen Muenchen; turski IC Ictas Insaat Sanayi ve Ticaret zajedno sa IC Ictas Altiapi Yatiramlan ne Istetru i Incheon Int. Airport Corporation; britanski Taw Airport Holding & TAV Construction; američki ADC & HAS Airports, Alpine Bau i FCC Construction; J&P Avax & Athens International Airport iz Grčke; europski operator transportne infrastrukture Vinci Concessions; Hochtief Concessions iz Njemačke; Zaic iz Velike Britanije; Flughafen Zuerich & Strabag te Limak – French Riviera Airports Consortium.

Nekoliko natjecatelja žalilo se na spore odgovore na komunikaciju prije davanja ponude, a neki su kandidati odustali kad je potvrđeno da se regulirane cijene aerodromskih usluga ne mogu mijenjati osim za indeks inflacije, pa neki kandidati nisu našli komercijalni interes obzirom na visinu investicije.

On što smo nastojali izbjeći, a nismo, je da se koncesija dodijeli građevinskoj tvrtki ,a ne operatoru zračne luke. Naime, građevinari imaju vrlo kratkoročan interes za skupu gradnju i naplatu građevinskih radova, dok operator zračne luke ima cilj izgraditi zgradu što je moguće efikasnije i jeftinije, te ostvariti promet kroz dugi niz godina uz suradnju sa zrakoplovnim prijevoznicima. Zato se nastojalo selektirati ponuditelja koji ima znanje upravljanja zračnom lukom, a ne građevinske potencijale. Očito je da se u ovo koncesiji nije uspjelo realizirati ove prioritete, pa su posljedice takve kakve jesu.

 

Na koncu i sami niste bili zadovoljni provedbom koncesije i odabirom koncesionara. Zašto i tko je, po vama, bio bolji odabir, te zašto on nije odabran?

Kad vidite igrače kao što su Huston, Incheon, Atena, Zurich, New Delhi ili Nica, znači da imate materijala za dobar izbor. No proces natječaja je doveo do toga da je samo jedna ponuda bila sadržajno prihvatljiva, pa nije teško od jedne ponude izabrati najbolju.

Plan investiranja u novi putnički terminal je završen, mada na način koji nije bio previđen Ugovorom o koncesiji kao i „Technical scope dokumentom“ u kojem su se definirale slobode promjene arhitekture nakon preuzimanja koncesije. Time je Zagreb dobio lijep putnički terminal, ali sa smanjenim prometno-tehnološkim mogućnostima za budući promet.

Obećana poboljšanja u tehnologijama rada su se djelomično ostvarila, dok je izostala komercijalno prodajna strategija razvoja novih ruta i povećanja neavijacijskih prihoda, te orijentacija prema low-cost-erima.

Društvo koje ima zadaću nadzora provedbe koncesije  Project Management Unit  (Watchdog), u našem slučaju Zračna luka Zagreb, nije od davatelja koncesije dobilo niti autonomiju niti status tijela koje nadzire provedbu koncesije, pa su time devijacije od ugovornih obveza postale moguće.

 

Kako to da nakon provedbe koncesije niste ostali u ZL Zagreb koja kontrolira koncesiju ili u upravi novog koncesionara (MZL Zagreb)? Uvjeren sam da bi vaše iskustvo i ekspertiza i te kako pomoglo koncesionaru.

Kako sam rekao, od početka sam bio u ulozi predstavnika davatelja koncesije, nadajući se pozitivnom ishodu i karijeri na MZLZ. Međutim u nekoliko navrata , na radnim sastancima nakon izbora koncesionara, upozoravao sam na elemente kojim se zakida javni partner, odnosno davatelj koncesije, pa je privatnim pritiscima prema nadležnom ministru traženo da me se isključi iz daljnjih komunikacija i koordinacijskih sastanaka. Time sam u želji zaštite javnog interesa, postao „persona non grata“, te odlučio napustiti MZLZ.

 

Vrlo brzo ste otišli u ZL Brač. Odličan potez Andabaka. Kako ste se nakon vođenja velikih zračnih luka snašli u ovoj minijaturnoj lučici?

Kao što sam prethodno naveo, moja karijera počela je kao profesionalnog pilota, i sretan sam što još uvijek imam valjanu dozvolu profesionalnog pilota. Prva iskustva sa aerodromskim aktivnostima bili su kad sam 1984. godine bio voditelj protupožarnog centra na Hvaru sa avionima Air Traktor, Privredne avijacije iz Osijeka. Nakon toga sam uz rad na ZL Dubrovnik, razvijao kompetencije inspektora zaštite pri ICAO, te instruktora u raznim oblastima zračnog prometa. Učio sam i kao konzultant na projektima aerodroma Sheremetjevo, Burgas, Varna, Kigali, Kukes, Nikšić itd. U svojim međunarodnim stručnim aktivnostima, bio sam u dva mandata član Uprave Europskog vijeća aerodroma (ACI Bord) bio sam u jednom mandatu član Uprave svjetskog udruženja aerodroma (ACI World), a bio sam i dva mandata predsjednik udruženja europskih regionalnih aerodroma (ACI-Regional Airport Forum).

Nakon odluke da odlazim iz Zagreba imao sam nekoliko ponuda za međunarodni angažman, ali sam odlučio ostati u Hrvatskoj. U ovako maloj zemlji, male su i mogućnosti rada u struci, pa sam prihvatio ponudu zaposlenja koju mi je ponudio gospodin Andabaka za revitalizacijom i ozdravljenjem aerodroma koji je, medicinski rečeno, bio na samrti.

Prednost u iskustvima poznavanja zračnog prometa bila je primjenjiva na Aerodromu Brač, jer se upravo na malim aerodromima traži široko znanje iz mnogih oblasti, ali i dobra mreža poznanstava kako bi se ostvarili strateški ciljevi rada aerodroma. Moram kazati da je moja magistarska teza na Krems univerzitetu u Austriji upravo elaborirala modele uspješnog upravljanja malim aerodromima, a što smo i dokazali primjerom da aerodromi sa prometom od 35.000 putnika godišnje mogu poslovati rentabilno i pokrivati troškove poslovanja, ali uz uvjet poslovnog modela koji je prilagođen malom prometu i fleksibilnom vremenu otvorenosti aerodroma.

 

Brač je istinski ispod vaših stručnih kapaciteta. Paše li vam ta „hladovina“, manje stresan posao, vlastiti avion na stajanci kojim možete otputovati bilo gdje i bilo kada i brzo doći u svoj Dubrovnik, Zagreb, Beograd?

Mogu se složiti da je posao manje stresan, ali ne i manje vrijedan. Ugovorom sam dogovorio slobodu korištenja 3 tjedna godišnje za potrebe putovanja za rad u tijelima u kojima sudjelujem a to su Podpredsjednik međunarodnog udruženja izvršnih direktora aerodroma IAAE sa sjedištem u Washingtonu,  (https://www.aaae.org/aaae/IAAE/About/Leadership/IAAE/News/Leadership.aspx?hkey=5821db39-de72-4b43-92e4-620a88c94613), te član odbora za edukaciju po programu školovanja managera zračnih luka AMPAP, po kojem sam i licencirani predavač. ( https://iapcop.aero/index.php/about-the-iap-community-of-practice/9

Rado letim sa prijateljima koji imaju svoje avione, no nisam u financijskoj mogućnosti niti razmišljati o privatnom zrakoplovu, pa do Dubrovnika i svoje obitelji idem autom, a sad ljeti i motorom.

Osim neposrednih poslova na Aerodromu Brač, aktivan sam i kao instruktor za management zračnih luka po programu ACI-ICAO. Običava sam prije korone izabrati neka atraktivna mjesta na mapi svijeta gdje sam odlazio biti predavač, ali je pandemija stopirala te aktivnosti. Dosta vremena mi oduzimaju moje konzularne aktivnosti jer sam jedini diplomat u Hrvatskoj koji konzularno zastupa dvije skandinavske države Švedsku i Norvešku, pa se često stavljam u službu ove dvije kraljevine, kad to konzularni poslovi zahtijevaju.

 

Nakon što ste produžili pistu na 1760 metara u Brač je došlo niz kompanija, TUI sa 3 linije, Luxair, Skywork, Adria i Croatia. No, već 2019. broj linija i frekvencija je ozbiljno pao. Zašto?

Kako ste naveli, želja je bila infrastrukturu prilagoditi potrebama kupca. Nama su kupci avio kompanije i kad progledate kojim tipovima aviona danas operira turistička avijacija, sve je manje turboprop aviona, a sve više jetova. Razlog je u broju operacija u danu koje može obaviti jet u odnosu na turboprop. Tom analizom došli smo do zahtjeva da se pista produlji najviše što može u datim vlasničkim uvjetima i to je omogućilo dolazak manjih putničkih mlažnjaka Embraer ili Bombardier te uz ograničenja i Airbusa 319. Obzirom da je naša pista deklarirana ka 3C, zrakoplovi koji spadaju u kategoriju D mogu koristiti pistu uz znatna ograničenja.

Strateško partnerstvo sa TUI-em rezultiralo je odlukom da se ide na produljenje i proširenje piste, kako bi se prilagodili potrebama najvećeg prijevoznika u turizmu, no zbog prekida strateškog partnerstva većinskog vlasnika sa TUI-em za sad je razvoj projekta na čekanju. U međuvremenu je bankrotirala Adria i Skyworks , a Luxair je preselio za Split, pa smo imali pad prometa.

 

Eurowings je intenzivno pregovarao sa Bračem za pokretanje letova? Djelovalo je da će sve dobro završiti, no letovi se nikada nisu realizirali. Kako to?

Intenzivno smo pregovarali sa Eurowingsom i moram potvrditi da je suradnja bila blizu realizacije, ali nije finalizirana. U međuvremenu smo izvršili korekcije cjenika u dijelu velikih aviona, jer smo utvrdili da paleta aviona koji mogu koristiti našu pistu nakon produljenja, ima nekonkurentne cijene na Braču, pa smo u tom dijelu izvršili korekcije sa ciljem realizacije pregovora sa nekoliko prijevoznika, ali baš uoči Covid krize.

 

I Air Serbia je razmatrala uvođenje letova za Brač preko Zadra. Zadar se realizirao Brač nije. Zašto?

Što se tiče Air Serbie, pokušavali smo postići dogovor nekoliko puta prilikom posjete Beogradu. Definitivno je da postoji veliki potencijal obiteljskih i turističkih posjeta između Brača i Beograda a što smo više puta komunicirali sa direktorom Air Serbije Danilom Kontićem ali i ministrom Rasimom Ljajićem no letovi nisu pokrenuti. Objašnjenje Air Serbije je da je Brač preblizu Splitu gdje već lete pa da ne vide potencijal. Međutim kad vidite koliko građana Beograda ljetuje na Braču i svi dolaze svojim privatnim automobilima ne baš jeftinim i brzim putem, smatram da potencijal postoji i da bi letovi bili isplativi.

 

Ove godine za Brač leti tek Croatia Airlines dva tjedna leta za Zagreb i tri charter linije. Vrlo skromno. Ima li ikakvih naznaka da bi se to moglo promijeniti iduće godine?

Ove godine se nisu ostvarili završeni pregovori sa Luxair-om, a čemu se nadamo sljedeće godine. Isto tako je njemački SundAir već počeo prodaju letova za Duserdolf i Berlin iz Brača i to avionima Airbus 319, no loš booking zbog epidemioloških mjera doveo je do prestanka prodaje karata uz obećanje da već kreću u pripreme za 2022.godinu.

 

Smatrate li da je glavni limitirajući faktor Brača uzletno-sletna staza od 1760 metara? Planovi za proširenje i produženje staze na 2350 metara su prolongirani. Jesu li oni i dalje aktualni i kada bi se to moglo realizirati?

Glavna uloga infrastrukture je da se prilagodi potrebama korisnika. Kako je većina turističke flote u Europi bazirana na srednjeprugašima do 200 sjedala, svaka pista koja ne može primiti Boeing 737-800 ili Airbus 320 ima veliki hendikep, bez obzira koliko se puta taj avion pojavljivao. Europska turistička flota te flota low-costera je bazirana na ovim tipovima aviona kodne oznake D pa svaki aerodrom koji misli o turističkim dolascima mora prilagoditi infrastrukturu ovim tipovima aviona.

Budući da smo završili sve pripreme, kao što je aktivnosti za lokacijsku dozvolu za produljenje i proširenje piste, studija utjecaja na okoliš te parcelacioni elaborat, ali i projekte za građevinsku dozvolu rekonstrukcije terminalne zgrade, u postupku smo pronalaženja najoptimalnijeg načina za finalizaciju ovih projekata. Obzirom da su fondovi EU zbog Corona krize malo promijenili uvjete, ali su otvoreni neki novi a u međuvremenu je došlo i do promjene vlasnika većinskog udjela Aerodroma Brač, ostaje nam definirati daljnje korake u pravcu realizacije ovih projekata.

 

Split je definitivno glavna prepreka Brača jer mu odvozi ogroman broj putnika. Putnici dolaze u Split, potom brodom za manje od sat vremena u Brač. Mislite da Brač ima ikakve šanse uz Split, poglavito kada se poveća broj brodskih veza iz ZL Split za Brač?

Zračnu luku Split ne vidimo kao prepreku, nego upravo suprotno kao podupiratelja naših projekata. Naime, gravitirajuće područje ZL Split je veliko, a oscilacije i vršna opterećenja u Splitu često prelaze mogućnosti prihvata. Redovito smo domaćini avionima koji ne mogu parkirati u Splitu, ali i velikom broju aviona generalne avijacije. Nemojmo zaboraviti da u Europi ima preko 400.000 registriranih malih aviona i da nema puno aerodroma na Jadranu koji ih rado primaju. Za to mislimo da nije sve u brojevima putnika, nego i u kvalitetnoj dostupnosti destinacije koju Aerodrom Brač definitivno nudi i koji Braču oslobađa neaktivirane potencijale. Nemojmo zaboraviti da je svojom površinom Brač za 70 km2 veći od Malte, koja je država u članstvu EU. Svaki taj kvadratni kilometar je gospodarski potencijal Brača koji uz Aerodrom pruža dodatnu vrijednost.

 

Mislite li da postoji šansa da izlobirate katamaransku vezu prema Hvaru iz Bola koja bi povećala broj potencijalnih putnika Brača?

Sa tvrtkom Sunčani Hvar ali i  sa Turističkom zajednicom Hvara već smo obavili nekoliko kvalitetnih sastanaka na ovu temu i postoji obostrani interes da se gosti sa Aerodroma Brač u 15 minutnoj vožnji dovezu do mjesta ukrcaja prema Hvaru, što bi za te goste bio znatno brži i ugodniji transfer. Master plan Aerodroma Brač, kojeg je izradila ugledna austrijska kuća predviđa i takvo otvaranje prema Hvaru, ali i korištenje avio-taxi usluga za letove prema Visu, za što smo već ove godine postavili suradnju sa slovenskim prijevoznikom FlyCom, ali su se pojavili regulatorni problemi korištenja aerodroma na Visu. (https://www.flycom-aviation.com/adriatic-island-hop)

 

BlueSun je prodan arapima. Kakve je vaša suradnja sa njima i koja je njihova vizija aerodroma?

Kao što sam prije naveo, došlo je do promjene vlasništva većinskog udjela Aerodroma Brač kojeg je sad vlasnik zagrebačka tvrtka Eagle Hills Zagreb Real Estate, kojeg je vlasnik ugledni poslovni čovjek iz Dubaia. Siguran sam da će novi vlasnik snažno krenuti u realizaciju rekonstrukcije hotela u vlasništvu ove grupacije na otoku Braču, ali i izgradnje novog hotelskog resorta kod Sutivana. Sve skupa budi u nama optimizam da će povišenje kvalitete ponude hotelskog sadržaja na Braču polučiti i nove potreba za aerodromskim kapacitetima, ali i da će Aerodrom Brač uz realizaciju prije pomenutih planova, biti temelj dostupnosti skandinavskih i britanskih gostiju, koji osim veće potrošnje u pravilu nose i dulje vrijeme zauzetosti smještajnih kapaciteta i produljenje sezone. O svim ovim planovima, radujemo se skoroj koordinaciji sa predstavnicima novog većinskog vlasnika.

Kako je Republika Hrvatska kao drugi najveći suvlasnik sa 38,48% udjela u vlasništvu Aerodroma Brač, donijela odluku o stavljanju na prodaju svih udjela u poduzećima gdje nema većinsko vlasništvo, očekujemo uskoro i objavu poziva za kupovinu udjela RH u vlasništvu Aerodroma Brač, pa i tu očekujemo promjenu vlasničke strukture. Natječaj se očekuje tijekom ljetnih mjeseci, pa ovim putem pozivam zainteresirane ulagače da se odazovu na natječaj.

I na kraju umjesto pozdrava kolegama avijatičarima, ma gdje bili.

Dva kilometra ceste ne vode Vas nigdje. Dva kilometra piste vode Vas u cijeli svijet.

174 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji Najbolje ocijenjeni
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Bilo bi odlično da se uvede registracija korisnika.

Alene, zar zaista mislite da je bolesnik svako ko se ne slaže sa vama?
Jesam li i ja psihopata ako vam napišem da je ovo komentarisanje vašeg Folgera zaista grozno.
Nisam nacionalista i ne vidim zašto potencirate tu priču?

Pogledajte molim vas sve ove komentare. Zar vam je samo Folgar problem jer ne vrijeđa Alena i ne iživljava se na cijelom portalu?

Čovjek je s pravom reagirao jer su ti komentari degenerični a autor istih je očito neki pshihički bolesnik jer normalna osoba takvo nešto ne bi se usudila da napiše. Uz to konstantno se vrijeđa i autor da je bolesnik pa baš i ne vidim da imate problem s tim. Zašto?

Eagle Hills kompanija je kompanija koja gradi Beograd na Vodi. Inače vlasnik Eagle Hills je Chairman Emaar developer-a iz Dubai-ija koji je jedan od najvecih na Middle East-u i kompanija koja je izgradila Burj Khalifu

Bravo samo naprijed u boljitak rođena bračka susjeda iz dubrovnika

Sa kruzera na lepom plavom dunavu, podrška za mog imenjaka Alena.
Jedva čekam sledeću analizu
Š.A.

Koji si ti bolesnik da se moras ovdje prodavati pod tudjim imenom i prezimenom???

Molim vas uvedite registraciju jer su ovi komentari postali ne podnošljivi.

Alen Foglar je turistički radnik i poznavalac je tarifa avio-karata. Tako piše na sajtu neke turističke agencije, koju jedva nađoh. Na slici je sredovečni muškarac s bradom i naočarima. To je taj vaš Alen Foglar?

Meni ispada Alan Ford.

Šta, ne može on da odgovori?

Jednom sam napisao “over and out” i toga se držim…

Sorry, ali očito ste intzelektualno nesposobni da googlate ako ste “jedva našli”… I kaj sada: se ljudi ocijenjuju po izgledu? Izgled govori o znanju i iskustvu? Gospode Bože, koji ste vi bolesni lik… I opet: “over and out”!

Čemu ovakva vredjanja? Šta bi se desilo da ja vama uputim ovakve uvrede?
Jel biste mi brisali komentar i proglasili me psihopatom?

Mene se vrijedja, šalju se postovi pod mojim imenom, omalovažava me se… I to je OK. Ali ako ja napišem da taj koji to radi je bolesnik i idiot, onda je to naravno uvreda!

Šovinist? Zar je na ovom portalu svako tko se proturječi svakodnevnom trolanju i degenerizmu koje dolazi iz Srbije šovinist?

Alen Foglar
Globetrotter

Lieblingsdestination: England – ich liebe die tollen Städte, traumhaften Landschaften und die traditionelle englische Gastfreundschaft.

Für gärtner reisen tätig seit: 2019

Eto sve o njemu sta moze da se sazna…

Ludilo 😀 😀

Ni 1000 godina dobrovoljnog služenja nez ijednog ustanka ili pobune pod Austrijancima i Mađarima.
Ni slugeranjski memtalitet. Ni menjanje religije za pare i privilegije, i nakon toga komplekse koji iz toga proističu.

Postovani gosp Scuricu,
ljubitelj sam svega sto pisete. Pratim i citam
bas sve sto napisete.
Molim Vas, preklinjem da brisete sve komentare koji nemaju veze sa temom i/ili
civ avijacijom.
nadjite vremena/nacina.
izgubicete vernog citaoca.
poz. nm

Pa ovi komentatori nisu ništa drugo nego bolesnici. Napišeš okupacija Hrvatske i eto ti odmah božjeg naroda da se iživljavaju na svima.

Ajde, ne bedinari. Ako vec nemaš smisla za humor oladi idavde. Idi pa smaraj svoju ženu

Nije istina. Gdje to pise?

Price o domovinskom ratu ne treba da imaju mesta na portalu o avijaciji civilnoj. Pukao je Alen pa ga bacilo na loše

Ako mogu da pitam jedno pitanje ove prvokatore. Čemu ovo danas? Je li zbog toga što je napisano da je ZL DBV bila okupirana, a ne npr. mirno posječena od strane ni malo agresorskih već mirnih srpskih snaga kojima je bio cilj dati darove ZL Dubrovnik?

Ja nisam Alen

Alene, ko Boga te molim: pobriši ovo sve dolje i zatvori temu za komentare!!!

Jadan si, Scuricu

?????????????

Pa šta ti je? Čemu ovo ponašanje uopće? Ako vam treba pomoć mjesto vam je na psihijatriji a ne na zrakoplovnom portalu.

Petre, teška neka bolest… Zar ne?

Na sajtu turističke agencije u kojoj radi kažu da je dugogodišnji turistički vodič i da je poznavalac avionskih tarifa. Igde se ne pominje njegova novinarska karijera. Na njega mislite?

Ja nikada i nigdje nisam rekao da imam ” novinarsku karijeru”. I to nema veze sa poslom od kojeg živim a još manje sa mojim poslodavcem… Over and out

Vaš imenjak Vas je nazvao novinarom, pitajte njega.

Jedva čekam da se nekog hrvatskog ili jednostavno anti-provokatorskog komentatora prozove uštašom i nacionalistom jer ne vidi očito preveliku kulturu u komentarima božjeg naroda.

Zašto to jedva čekaš? Sličan se sličnom raduje!?

Sramota da jedan ovako zanimljiv clanak ode u smjeru niskih strasti parizer agenata. Pozdrav Peovicu, neka pise memoare ili blog, ovakve stvari trebaju ostati zapisane, kao kronika tog doba, nista drugo.

Gdje si Djoni kućo stara.

Ok Pedja/A319/Suada/Super Portak/Anonymous.

Hvala na info Pedja/Super Portak/A319/ SNS bot/Anonymous/Suada

Gdje je uopće provokacija? Zar je sve postala provokacija ako se vas srbe ne prikaže samo u pozitivnom svijetlu?

Zar je itko igdje uvrijeđen u ovom tekstu?

Zašto je ovo smeće? Pa ovo je samo intervju.

Oslobađanje, okupacija…

U čemu je problem?

A vi dragi saradnici ovog portala razmislite za koga radite..

Rade za njemacku-vatikansko-americku propagandu. Objasni im Pedja. Ne razumiju.

Pretenciozno Djoni, rade za nisko ostrašćenog maalog balkanskog nacionalistu.

Mislis da su i oni PA (Parizer Agenti)?

Pedja, daj molim te skini se već jednom odavde!!!!

Ako je tebi do skidanja ti pali na Hvar.

Nigde on nece ovog leta. Nema taj para da ide bilo gde, ponajmanje na Hvar. Dvadeset sati dnevno na ovom portalu ce prosipati mrznju i provokacije sa pet svojih laznih profila. Alen foglar je samo jedan od tih pet.

Ma fuj…. Ne bi ja to…

A zatim na Mars sa Ilonom Maskom 😀

Presmiješno! Što nas briga gdje Vi putujete? Obilazite zračne luke na Pagu i na kruzeru? Drago nam je, bit će zanimljivih članaka za ljubitelje zrakoplovstva. Hvala Vam, Alene!

A, da..ovo je privatni blog, oprostite. Privatne poruke su okej.

Kao prvo: proguglajte moje ime i prezime pa ćete vidjeti i moju fotku. Ako pri tome vidite gospodina Šćurica, onda vam toplo preporučujem posjet kod okulista! A kao drugo: ne brinite za moje financije. Ja si Hvar mogu ali ne želim priustiti jer to i nije baš moja omiljena destinacija. I na kraju: Foglar se piše sa velikim F! I za vas GOSPODIN FOGLAR!

Može mala pomoć, googlam ali ništa, neki link, hvala unapred!

Ja pitah drugog Alena ali nema ni veze… Ne nadjoh stotine objavljenih tekstova na temu zrakoplovstva..

Nije bilo oslobađanja nego se desilo povlačenje jedinica JNA u skladu sa dogovorom. Čemu drama…

Kome do danas nije bilo jasno, sada mu je pojašnjeno.

Vi ste gospon Šćuric beše služili tu okupatorsku vojsku?

A da, zaboravio sam da smo svi bili naterani jer je postojala obaveza služenja. Moj rodjak nije hteo u vojsku pa je simulirao bolest, drugar je odlagao do maksimuma dok nije ostario za službu a bilo je i onih koji su otišli preko, dakle, bilo je izbora da se ne ode u “okupatorsku” vojsku. A da, setih se da mi je kao plavcu u Titogradu komandant bio Anton Tus, zamisli.. Komandant okupatorske vojske. Da ne spominjem gomilu Zagrebčana i Zagoraca u eskadrili koji su se ložili na Draganu Mirković.

Područje aerodroma Dubrovnik koje je bilo dio novonastale Republike Hrvatske je bilo okupirano i opljačkano od strane agresorskih snaga. Točka.

Da se nadovezem, na podrucju aerodroma Dubrovnik su bili naoruzani ljudi, sa tenkovima, topovima i ostalom logistikom koju samo vojska ima, koji su krali, palili, vodlili ljude u logore, sta je to Pedja? Oslobodenje? Pravda? Borba protiv zla?

p.s. I moji komentari bi trebali biti obrisani jer i ja poticem nepotrebnu raspravu.

“Prema podacima Medicinskog centra tijekom napada 11.11.-15.11.1991., kada je na Grad palo oko 6 tisuća topničkih projektila, poginulo 15 civilnih osoba i 19 branitelja, dok je teže i lakše ozlijeđeno više od 120 osoba.” Izvor: Dubrovački dnevnik. “. Dalje: 06.12.1991.: “Tog kobnog dana cijeli je Dubrovnik gorio. Grad je pretrpio napade na sve crte obrane, s kopna, mora i iz zraka. Stara gradska jezgra je pretrpila topničke napade, većinom na civilne objekte, u kojima je oštećeno 460 zgrada i povijesnih spomenika, a njih 9 je potpuno izgorilo. Broj projektila koji je pao na Dubrovnik i njegovu povijesnu jezgru, brojio se u tisućama, te je materijalna šteta neprocjenjiva. Tog dana je život izgubilo 19 branitelja i civila, te je preko 60 osoba ranjeno.” . I dalje: ” Neprijatelj je napadao s oko 30.000 vojnika naoružanih sa 100 tenkova, 50 oklopnih transportera, oko 120 komada topničkog oružja raznih vrsta i kalibra, oko 100 zrakoplova te nekoliko brodova topovnjača.” I znate tko je obranio grad? 881 branitelj od kojih čak ni svaki nije imao pušku jer ih je 01.12. bilo samo 677 na raspolaganju!!! Pa hajdmo Pedja & co: objasnite nam tko je bio agresor i tko je pucao po gradu.

A za koji moj lepi be mene vazduhoplovca boleo stojko za budalaštine iz devedesetih?! Niti sam ih pravio niti sam u njima učestvovao tako da oladi sa bližom istorijom da ja ne bih potezao malo nešto od ranije..

Potegni kam hoćeš, ali podalje od ovog foruma! A te ” budalaštine iz devedesetih” koštale su desetke tisuća života…

Istina, Alene. Nego, kakve to veze ima sa zrakoplovstvom?

Je li Pedja, koliko je granata iz Hrvatske palo na Crnu Goru?
Koliko je vojnika HV-a gazilo po Crnoj Gori?
Ali dobro to su vise provokativna pitanja, mene zanima sta ti radis na ovome portalu cije suradnike prozivas? Ajde objasni mi to?? Sta ti radis ngdje gdje se pisu neistine, kako ih ocito ti dozivljavas. Otvaras nam oci?
Ajde lijepo otidi i ne vracaj se vise.

Dragi moj Alene, baš me ubode u sridu. Nemam pojma koliko je granata palo na Hr.. od mene ni jedna, to znam. Imam biznis sa Hrvatima i vrlo često sam u Zagrebu. Zašto bi ja tebi otvarao oči nemam pojma.

Pajdo nije Alen.
Znas ti dobro koliko je granata palo.
Znas se ti dobro prodati se za hrvatsku kunu. Kuna je kuna.
Kad ides u Zagreb, prodjes li magistralom Grude, Cilipi? Prodjes, i prolazio si jos dok su rupe od gelera bile po kucama i jos su tamo. To su ispalili oni ljudi za koje tvrdis da nisu bili agresori, i da nisu napadli druge, niti ih okupirali.
Vjerojatno si u pravu, to je sve smisljeno od svaba, vatikana, amerikanaca…

Jok bre brale, ne volim ti ja te balkanske valutice.. hrvati rade za moje evriće, i niš im ne smeta. Pričaš sa čovekom kome su ustaše ubile dva pretka. Praštam, ne zaboravljam, živ bio ti meni.

Ne, nisu svi ustaše u hrvatskoj kao što ni u Srbiji nisu svi četnici. Nećeš verovati ima nas i normalnih.

Zašto bi preko Gruda išao u Zagreb? Valjda se ide auto putem Bratstva i Jedinstva pa se prođe pored Jasenovca. Tamo tragova od gelera nema

Sjedi 1 zemljopis.

Djoni, eto i Ti si Alen. Dobrodošao u klub!

@Alen Foglar 😂

Možda će mi Alen izbrisati komentar zbog slijedeće riječi, ali ja bih sve ove imbecile banao doživotno.
Ovo je namjerno gađenje portala i rada autora.
Ja se s autorom razilazim u nekim stvarima ali ovo šta oni rade je užas. Mućke provokacije su prisutne non-stop. Od ispravljana gramatičkih grešaka do vrijeđanja.

Gramatičke i pravopisne greške su nepopravljive. Toliko ih ima. A ako imate ambiciju da se javno oglašava te, morali biste da znate gramatiku koja se uči u osnovnoj školi, dragi „Djoni”.

Lol, pise se “oglašavate”. Opet kec….

Znam, automatski je otkrivalo pogrešno. Hvala, Đoni, a piše se Džoni.

Kakve sad mućke?!

Da li je moguće da još neko ide na kruzere?!

A zakaj ne?

Mislio sam da na kruzere idu samo penzosi i oni sa gomilom dece da mogu da žderinjaju 24/7. U svakom slučaju Corona like that.

Ne hvala, nisam ljubitelj mas turizma i narukvica oko zgloba.

Evo propadoh u zemlju..

Zrakoplovstvo?

Bio je u sastavu okupacionih snaga u Krajini.
Ko je hteo, mogao je da izbegne učešće u ratu.

Alen je bio samo u JNA nije bio u HV da ja znam..

Sto brises komentar da su Hrvatski vojnici XXXXX

Ne laži!!! Nije bilo izbora!!! Mogao si se samo osloboditi vojske ako si bio sin nekog visokopozicioniranog partijca! Svi smo bili PRISILJENI!!! Ja sam još i dobro prošao jer sam bio u Mariboru, ali svejedno su me šikanirali jer nisam htio govoriti ekavicom!!! Pogotovo jedan vodnik Florić i jedan “suvojnik” Dragan Pijević zvan “majke ti” – ljigavi tip iz okolice Sarajeva, po nacionalnost nije bio Hrvat, koji bi i vlastitu mater prodao za neku povlasticu. Oficiri su ga “mnogo voleli” jer je denuncirao kolege. A ti navodni zagrepčani i zagorci koji su se “ložili” na tu izvjesnu Draganu Mirković, za koju ja osobno nikada nisam cuo i ponosan sam na to, nikada Zagreba ili Zagorja nisu ni vidjeli! Imao sam i ja u vodu nekoliko takvih koji su se predstavljali kao “zagrepčani” pa je na kraju ispalo da u životu Zagreba nisu ni primirisali… Pojma nemaš!!!

Terao te neko da pričaš ekavicom?! Buhahaha, e to možeš da pričaš ovim novim klincima ne i meni. Proguglaj bre, hrvatska snajka.

Jeste sigurno, pošto se mi zakopčavamo na ledja..

Mene su terali da pišem latinicom u sred Beograda svaki drugi pismeni pa ne dižem buku..

Grozno je kada se zloća i frustracija koncentriraju u jednoj osobi. Kaj se mene tiče: over and out! Ubili ste mi prijatelja 13.11.1991. u Dubrovniku i zato sam se uopće upustio u bilo kakvu diskusiju jer nisam mogao odšutiti. Sada mi je žao. Ne zbog toga što sam napisao, nego stoga što sam se spustio na vaš nivo! Ponavljam : over and out!

Ko ti je ubio prijatelja?

😂😂😂

Pogledajte samo devastaciju aerodroma… To je “povlačenje u skladu sa dogovorom”??? Da se sva pokretna imovina odnese a ono što se ne može odnijeti, uništi? Da o ostalim razaranjima, pogotovo u civilnom sektoru, i ne govorim! Ili još uvijek zastupate tvrdnju da su 06.12.1991. “ustaše” palile gume u Dubrovniku??? Čemu drama? Kriste Bože, koja zatucanih i koje slijepilo!!! Alen, molim te pobriši ove bljuvotine. I moj odgovor skupa s njima…

Nemoj…. Jer oni ni kraj zdravih očiju ne vide, a i taj shitstorm koji slijedi od komšija si možemo šparati…

Što se mene tiče možeš je staviti i u vlastiti toalet pa lepo na miru da budeš sa njim.

I onda se čudite kada vas netko prozove na ovom portalu.

Zašto, evo danas smo bez rukavica..

Idi jedi krilca

Hvala mačko, upravo završih divnog jadranskog brancina.

Je je… Bit ce prije neku aljašku kolju iz lidla… Macane…

Nema toga ovde batice. Samo sveže i na gradele.

Vukijeva i Anina

Zanimljivo je čitati ovo prepucavanje iz lijepog Beča. Samo nastavite i dalje, nije dovoljno ljudi otišlo iz Hrvatske ili Srbije. I dalje gledajte iza sebe,41.,91., nema veze koja,samo da je u prošlosti. Moje dijete odrasta u zdravom društvu okrenutom budućnosti.
Idem po kokice. 😉

osim zamaaera u klasteru su i:

(Slovenija)

(BiH)

(Srbija)

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

NAGRADNA IGRA

Osvojite 9 starih razglednica (50+ godina) InexAdrije, Lufthanse, Balaira, Air Lloyda i Ju52
tako da nam pošaljite fotke za foto-spotterski kutak

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!