BHANSA je 2019. od prelata imala prihod od 54,6 milijuna BAM, od terminalnih usluga 4,6 milijuna BAM, od pružanja usluga radarske slike i AIS 0,3 milijuna BAM. Ukupno prihodi u 2019. su bili 60,3 milijuna BAM (30,8 milijuna EUR). BHANSA je imala 59,2 milijuna BAM rashoda, od čega najviše za plaće (33,6 milijuna), troškove proizvodnih usluga (11,9 milijuna), te amortizaciju i troškove rezerviranja (8,1 milijun).
autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: BHANSA
Ako je slika sa erkrana tacna , mnogo veci deo je pod CROCONTROL nego sto se komentarisalo kao “vrh oko Bihaca”
BTW
Na 488 zaposlenih prosecna plata izadje oko 35000 EUR godisnje, sto nije extremno za usko specializovanu profesiju gde bi u svetu bi mogli zaradjivati vise.
Ima taj jedan dio oko Bihaća, ali to stvarno nije velik dio.
Slažem se, ali smatram da se i taj mali dio treba preuzeti, jer nema mi logike da se ne može preuzeti tehnički svaki dio BiH, dok to HR naprimjer može
To je normalna i uobičajna praksa. I Hrvatska ima neke dijelove teritorija uz granicu sa Serbijom pod srpskom kontrolom lete.
Ne znam. Po meni ako se ne može napraviti u 21 vijeku sistem da svaka država koja ima uslove kontroliše svoje nebo u svojim granicama, hajmo onda granične prijelaze postaviti u Zagreb, pa da BiH kontroliše Sisak, a da na papiru pripada Hrvatskoj ili da Tuzlu kontroliše Hrvatska, a da je na papiru to BiH. Apsurdno, jer nije u pitanju par kilometara, ovo je jedan veliki dio BiH, a ako ne mogu to usavršiti, neka naprave jedinstveno europsko nebo,
Kao što rekoh ovo je normalna praksa svugdje u svijetu.
Dragi gospodine, dok vas nije trefio srcani udar, dajte si objasnite razliku između “kontrole zračnog prometa” i “kontrole zračnog prostora”. Kontrolu zraćnog prostora vrše vojske pojedinih država i ta kontrola se vrši u geografskim granicama pojedinih država, pa tako i BIH i samim time suverenitet pojedinih država nije ugrožen, od čega, čini mi se, strahujete. Druga stvar je kontrola zračnog prometa, koju vrše bhansa, crocontrol, smatsa i tako dalje, a one to vrše u takozvanim sektorima, kojih su granice u pravilu jako pojednostavljene i to čisto iz praktičkih razloga. No to još nije sve. Pojedine države se radi praktičkih razloga dogovore i za delegaciju djela zračnog prostora za potrebe kontrole zračnog prometa, pa tako recimo zraćni promet iznad zapadnog Tirola u Avstriji kontrolira njemačka DFS, a zračni promet iznad istočne Slovenije kontrolira austrijska kontrola. A zato je slovenskoj kontroli delegiran znatni dio austrijske Koruske od Klagenfurta pa zapadno. Za dio hrvatskog zračnog prostora koji je delegiran Smatsi objasnio je Alen. Kako se računaju naknade za prelet takvih delegiranih zračnih prostora i kome ti novci idu, prepuštam mašti čitatelja. 😎
Upravo tako. Ne vjerujem da se čitatelj na to tako napalio, a to je redovna praksa u svijetu.
Tako je uz malu napomenu nema delegacije zracnog prostora nego delegacija usluga u zracnom prostoru (Delegation of ATS within airspace), sluzbe SAR i AIS su i dalje u nadleznosti BH i za taj dio. BH je i dalje suverena u tom prostoru, pravno nadlezna za usluge, vrsi nadzor pruzaoca usluga (CROCONTROL), za usluge u tom prostoru dobije novac a onda placa CROCONTROLu za dio usluga. U Evropi ovakvih primjera ima bezbroj a majpoznatiji Njemacka-Austrija, Njemacka-Svicarska, EUROCOTROL MUAC-Njemacka-Holandija-Belgija-Luksemburg, itd.
Ma jasno. Svi mu to pišemo, ali eto…
Alene, to je polovica bosanske Krajine, nije baš ni malen dio.
Pa nije ni nešto velik.
Za nekog tko se nije pomakao iz bosanske Krajine, vjerojatno nije.
Ali realno…:-)
????
Ne vrsi se delegacija prostora nego delegacija usluga u prostoru, sto je velika razlika.
Jasno.
33,6 mil KM za plaće?? Nije li to…previše?
Ha, to je drugi par rukava. Ali brojka je objavljena kao takva.
Zasto smatrate da je previse?
Pa ako vam je preko 50% troška plaća onda je to svakako previše po svim standardima.
No, to je vaša subjektivna procjena. Ako nije subjektivna, onda dajte prvo napišite koji su to “svi standardi” i da znamo o čemu pričamo dodajte još metodologiju i proceduru određivanja cjene usluge pojedine kontrole letenja (za lakše guglanje to se zove unit rate) I još napišite kome ide profit iz poslovanja jedne ANS ili odakle se pokrivaju eventuelni minusi u poslovanju. Na kraju navedite postotak iznosa za plaće koje izdvajaju njemačka, španjolska, grčka, slovenska i hrvatska ANS I od čega zavisi taj postotak. E, kada sve to usvojite, možete slobodno davati procjene, što je a što nije previše, samo se nešto bojim, da niste kod kompjutera 😀
Ja nisam iz BIH niti imam bilo što sa bhansa ali me jako nerviraju ovakve paušalne tvrdnje, koje evidentno nemaju neke osnove u poznavanju materije. I zahvaljujem kolegi “Sarajevo” na ispravci oko delegacije zračnog prostora, apsolutno korektno što ste napisali.
Prva lekcija na fakultetu iz Ekonomske politike je da plaće u kompanijama ne smiju preći visinu od 40% ukupnih troškova.
E da, toga se sjećam, negdje 1985/86, pa u svim republikama se to isto izućavalo, kod nas smo koristili knjigu poznatog svjetskog ekonomiste i političara, dr. Edvarda Kardelja sa naslovom Komunizam for dummies I jednog hrvatskog autora a knjiga se zvala Egalitarnost bez muke.
Druga i treća lekcija bile su posvećene aksiomu “Ako kanite pobjediti, ne smijete izgubiti”.
Ali eto, nakon nekoliko godina izbija demokracija, i sve smo učili na novo, ali druga i treća lekcija vrijede još i dandanas I sad shvaćam da ste (opet) potpuno u pravu, 40% je top koliko se od ukupnih troškova može koristiti za plaće i odmah u ponedeljak predložit ću rukovodstvu firme da se smanje plaće na nivo 40% ukupnih troškova sa poračunom za zadnjih 12 mjeseci. Jako sam vam zahvalan što ste nam otvorili oči. Na ona pitanja iz mojeg prijašnjeg posta ne morate odgovarati, jer smo sa tih 40% sve objasnili. Puno pozdrava iz Koreje (Nord)
OK.
Postoje li podaci za 2021
Još nisu objavljani.