autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: ZL Zadar
Činjenica je da ogroman broj aerodroma subvencionira linije avioprijevoznika u regiji. Čini to Ljubljana, Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik, Brač, Osijek, Podgorica, Tivat, Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Mostar, Skopje, Ohrid, Priština, dok Niš i Morava imaju vrlo skup PSO Air Serbie.
Istim za započela rasprava koji je oblik subvencija najisplativiji, najbolji za zračnu luku, koji najviše daje za putnike, zračnu luku, grad i državu. Subvencije u Skopju već godinama povećavaju broj linija Wizz Aira, a ove godine su dovele i Lufthansu. One su relativno male, samim time i uspješne. Ali nisu uspjele privući druge prijevoznike. Subvencije u Podgorici i Tivtu su doslovce dizajnirane za linije LCC koje su prijevoznici htjeli operirati i onda su se eto, taman one našle na „spisku“. Ljubljana je od Covida-19 retroaktivno subvencionirala prijevoznike za linije koje su oni već operirali, što je najveća glupost u povijesti zrakoplovstva regije jer ni na koji način ne motivira prijevoznike na nove linije i povećanje frekvencija.
Iskreno do sada je „udruženo oglašavanje“ koje je napravila Hrvatska najuspješniji oblik subvencija. Zašto? Na ovaj način Hrvatska turistička zajednica daje polovinu iznosa novaca, no ostalih 50% moraju dati lokalne županijske, gradske i općinske turističke zajednice, hotelijeri, turističke agencije i turoperatori, te ostale institucije lokalnog turizma. Na ovaj način aerodromi neće ulaziti u neracionalne linije i samo tražiti što veća sredstava jel i sama lokalna zajednica mora participirati u troškovima. Samim time lokalna zajednica će i te kako razmisliti koji prijevoznici i koje linije su im isplative za financiranje.
Na ovaj je način npr. Zadar otvorio čak 117 tjednih letova na čak 46 linija Ryanaira. Zadar je ovim subvencija uspio dostići čak 1,1 milijun putnika prošle godine. Uspješnost ovih subvencija su jasno vidljive i u ostalim jadranskim zračnim lukama Hrvatske.
Kolko kosta Ryanair-baza u ZAdru?
1,5 milijuna EUR godišnje.
Oko 3€ po putniku. Zanemarivo zaista. Zasto i druge kompanije ne dobijaju ovako male subvencine? Eto OU za OMO dobija 21€ po putniku, cak 7 puta vise nego FR.
Da to je prilično malo novaca. Ovo što dobiva Croatia je nonsens. Pa u članku smo jasno naglasili da je Mostar za taj novac mogao dobiti daleko više kod Ryanaira i Wizz Aira.
Jeste ali taj isti FR ne bi nudio konekcije iz Mostara za Osijek, Pulu, Brac, Dubrovnik, Mali Losinj, Skopje, Sarajevo, Frankfurt….
Ne bi, ali bi doveo daleko više putnika.
Udruženo oglašavanje je na kraju krajeva i daleko poštenije od toga da zračna luka sama snosi rizik i trošak. Svi gospodarski subjekti koji imaju direktnu korist od uvođenja novih linija bi trebali participirati u troškovima. U prvom redu tu mislim na hotele, hostele, apartmane, ugostiteljske objekte, lokalne turističke zajednice i ostale koji na račun putnika/turista zarađuju. Problem je u tome što oni u pravilu sudjeluju dobrovoljno i većina ih to eskivira jer nema načina da im se to zakonski uvede kao obveza.
Šteta zbog toga, jer je koristi od aviolinija nemjerljivo veća u odnosu na trošak.
Upravo tako. Potpisujem.
Moze ih naterati lokalna samouprava kroz placanje odredjene takse za participaciji koju ona ulaze u zajednicko oglasavanje.
Teško. Prijateljica mi je direktorica jedne jake turističe zajednice na Jadranu. Jako turističkom mjesto imaju puno novaca. I kaže da je plaćanje novaca za udruženo oglašavanje isključivo stvar njene dobre volje. Sutra to može prestati plačati ako će tako smatrati.
To onda nije korektno.
Ma cijeli projekt je jako loše postavljen.
Udruženo oglašavanje je vid subvencije koja često zna da zalazi u “sivu” zonu polovanja.
Ne znam zašto pišete i stalno ponavljate veoma skup PSO Air Srbije ali nikad ne kažete nepotreban PSO Croatie
Da to i je siva zona poslovanja. To je samo zadovoljavanje forme za klasične subvencije.
PSO Croatie nije nepotreban. On je i te kako potreban i presudan za Hrvatsku. Na linijama za Zadar, Pulu, Brač iz Zagreba, te za Osijek iz Splita i Dubrovnika on je više nego potreban cijele godine. Za Split i Dubrovnik iz Zagreba on naravno nije potreban ljeti. Ali se ljeti ni ne daje. Naime, ako kompanija ima popunjenost od 85-90% (a toliko ima ljeti) uz visoke cijene karata (a to svakako jesu) onda ne dobije ni centa od PSO-a. EU PSO je po tome vrlo jasan. Mjesečni izvješta = sav prihod – sav unaprijed prihvačeni rashod = razlika koja se pokriva od PSO. Ako je prihod veći od rashoda nema ni centa od PSO-a (što je slučaj ljeti). Upravo zato se PSO i koristi samo zimi, kada nema komercijalne logike i kada ni SPU ni DBV nisu komercijalno isplativi. Da nema PSO-a ne bi bilo zimskih letova za SPU i DBV.
A sta cemo sa OSI-ZAG? To je glupost veka. Moglo bi se meriti sa idejom da JU otvori letove BEG-KVO, mada i oni nisu nemoguci jer JU svakako leti ferry let tu.
To nije istina. BEG-KVO je daleko bliže nego OSI-ZAG. OSI-ZAG je ekvivalentan BEG-INI koja se leti. Zapravo i nije jel je Niš od Beograda 50 km bliže nego Osijek od Zagreba.
Mislim da je mnogo čistije da se stvari nazovu pravim imenom. Pošto se bavim oglašavanjem, video sam vrlo malo primera korisnog udruženog oglašavanja, najčešće je to samo forma koja zbog propisa treba da prikrije suštinu, a u suštini reč je o subvencijama.
To jesu subvencije, neosporno. Milijun puta smo to ponovili. I ovaj tekst o tome govori kao o subvencijama.
Postovanje Alene,
Redovno citam sve vase clanke i dobra vecina je za pohvalu, zamoleo bih vas da napisete clanak ili ako vec imate neki stariji clanak objavite ga ponovo a tice se Adria Airways-a (od nastanka do nestanka). Cisto me interesuje sta se sve desavalo i sta je dovelo do kraha tako dobre i perspektivne aviokompanije. Da li je to halapljivost ili privatizacija?
Unapred veliko hvala.
Pisali smo puno članaka o Adriji, poglavito tijekom propadanja. Imate bar 15 članaka o Adriji koje sam ja napisao.
Dragi Alene,
Znam da ste pisali i objavljivali clanke o Adria Airways-u, ali ja bih vas zamolio da u objavama starijih clanaka pustite i neki clanak o Adria Airways-u ponovo. Naravno ako moze.
Hvala vam.
Evo vidjet ću jel neki primjeren.