Da, u osamdesetima smo doživljavali Trst kao shopping grad. Došli bi na Ponte Rosso i u nekoliko velikih trgovina, ubili su cijeli dan u shoppingu i vratili se kući. Posljednjih godina Trst nam služi ili za trajektne veze prema Grčkoj ili kruzere. U oba slučaja samo smo prolazili kroz Trst i nismo primijetili da se radi o istinski lijepom gradu, kombinaciji austro-ugarske arhitekture i mediteranskog štiha. Nepošteno prema ovom lijepom gradu. Jasno nije Trst Venecija, Firenca ili Rim, ali grad je u kojem istinski imate što raditi jedan dan. Bio sam u Trstu istinski milijun puta.
Kad ste u Trstu obavezno posjetite trg Ujedinjenja Italije koji je vrlo fascinantan i na kojem je velebna gradska vijećnica, te je jedna strana trga na moru, Vladinu palaču, Rimski amfiteatar, katedralu Sv.Juste, Dvorac Miramare, Dvorac di San Giusto, Spomenik austrijskoj carici Sissy, kanal od mora do crkve St.Antonio koji ima niz kafića, restorana i fascinantnih zgrada, Tunel, stepenice i spomenik na Scala dei Giganti, te Svjetionik pobjede (Faro della Vittoria). Obavezno prošećite i vrlo lijepim starim gradom. Posjetiti morate i špilju Grotta delle Torri di Slivia.
Od muzeja posjetite Revoltellu, Povijesni muzej Miramare dvorca, Muzej pošte i telegrafa, San Sabba Rice Mill National Museum (zatvor iz II. svjetskog rata), Sartorio muzej, Muzej orijentalnih umjetnosti, Muzej obitelji Morpurgo, Magazzino 18 (muzej 300.000 izbjeglica iz Istre, Primorja i Dalmacije nakon II. svjetskog rata koji su u skladištima ostavili svoje predmete), Kleine Berlin (vojni bunkeri II. svjetskog rata), Muzej željeznice, Vojni muzej „Diego de Henriquez“, J.J. Winckelmann Antiquities muzej (arheološki muzej) i Prirodoslovni muzej. Ima Trst još brdo manjih muzeja.
Hrana u Trstu je mješavina balkanske, talijanske, njemačke i austrijske kuhinje. U Trstu svakako probajte Sardoni Savor (prženi inćuni začinjeni lukom, bijelim octom i lovorovim listom), Jota juhu (od kiselog kupusa, svinjetine, graha i krumpira), Tršćanski gulaš sa knedlima od kruha, Sardoni Barcolani (sardine sa uljem, octom i lukom), Brodetto (brudet od manjih riba i plodova mora), Scampi alla Busara (škampi na buzaru u koji oni stavljaju puno vina, ali i čili) i Njoki Susini (sa šljivama, kuhanim krumpirom i cimetom). Od deserta probajte Strucolo (tršćanska štrudla), Presnitz (pufasto tijesto punjeno voćem) i Fave (jaja, lješnjaci i kakao).
Glavni napitak Trsta svakako je kava (jasno, pa u Italiji ste) i to tona varijanti ovog napitka, ali lokalna je Capo in b (espresso sa mlijekom). Od aperitiva pije se White spritz (sa Friulano vinom). Od vina svakako pijte lokalno vina Osmiza, Friulano i Pinot Grigio. Lokalno pivo je Birrificio Cavana.
analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: TO Trieste
I na clanku o Trstu se zakaci 30ak komentara o Srbiji i Srbima…
Jel se u Srbi manje radi pa se ima vise vremena biti online, ili je toliko zaljubljenika u avijaciju, ili su Srbi nacitaniji, ili vise vole popovati i siriti glas o svakom Srbinu, polusrbinu, cetvrtsrbinu, osminkasrbinu koji je na bilo koji nacin povezan sa Srbijom u bilo kojem gradu, aerodromu, aviokompaniji, koji je razlog za stalno taj neki poriv za spominjanje Srba i Srbije di god se uhvati prilika? Jel to jel su plemenske veze jače, kao kod nasih Hecegovaca? Jel to zbog doktrine Velike Srbije? Jel to zbog nekih kompleksa? Koji su razlozi, jel mi moze netko objasniti, jer bi to objasnjenje, kršilo pravila portala? Mozemo li ocekivati da se to smanji nakon abdikacije cara Aleksandra? Jel to povezano iskljucivo sa time? Jel vidim i normalne komentatore koji nisu neki sendvicari da isto forsiraju to spominjanje Srbije na svakom mogucem koraku. Ako nema argumentiranih odgovora, jel moze i neki psiholoski presjek zasto je to tako? Srbe koje sam mnoge upoznao po svijetu mi ne djeluju takvi, da li su oni koji su takvi ostali doma pa su ovi pobjegli od ovih drugih? Jer u Srbiji nisam imao prilike biti vise od jednom/dvaput na kratko. Jer su zbilja ljudi koji su ostali toliko opčinjeni važnošću Srba? Jer zbilja tolko lose u toj drzavi da im je to onda neko zadovoljstvo kad je vec doma lose?
Hvala
Obozavom Trst kao i velika vecina rođenih Rijecana (ili kako mi kažemo stari 🫣🙄🫣FIUMANI). Ne zamjerite na komentaru, u svakoj šali ima ponešto istine….
“Ne daj Bože da je ostao naš…i to bi sjeb…!”
Vama autoru 👏👏👏👏za tekst i opis grada i regije!”
Hvala.
I Fratelly Cosulich imaju agenciju u Trstu a i Ante Topić,Agemar itd.Fanrastičan grad mladost proveja tamo.
Ja sam nekoliko puta isao do Trsta, i dva puta od Villa Opicina do Trrsta tramvajem, tp jr bio dozivljaj, pogotovo kada se spustalo u centar Trsta. Inace lep grad, dosta toga da se vidi. Na spisku da se ponovo poseti i vide muzeji i intresantna mesta u gradu.
Da lijep grad.
Nedaleč je vredno ogleda tudi zanimiva cerkev Tempio nazionale a Maria Madre e Regina/Vejna-Monte griso, ki so jo sofinancirali Istriani in od koder je zelo lep pogled na Tržaški, Piranski zaliv, kot tudi na Dolomite(ob jasnem vremenu), pa Sredipolje(Redipuglia)….
Štovani čitatelji bi mogli saznati i da su palače u središnjem dijelu grada pripadale Srbima, a tamo se nalazi i velebna srpska crkva. Vrijedi je posjetiti.
Da postoji lijepa srpska crkva na kanalu.
Crkva postoji, ali ovo za palače nije tačno. Molim vas da ponekad pročitate izvore iz preostale 194 zemlje svijeta, a ne samo iz Srbije.
Točno.
Pa, pročitajte. Možete izvore i iz Hrvatske. Recimo, za Palatu Gopčević, danas Pozorišni/Kazališni muzej.
https://en.wikipedia.org/wiki/Serbs_in_Italy
Uzgred, zašto bi postojala velebna crkva u samom središtu grada, ako je izmišljotina da su Srbi imali ikakvoga utjecaja u Trstu.
Postoje i velebne crkve u drugim gradovima (Zagreb npr.) gdje nemaju utjecaj.
Ako su ostvarivali ogromne profite trgujući po celom svetu iz Trsta, i ulagali ih u Trst, onda su valjda imali i nekakav uticaj u tom gradu.
Ogromne profite? Hmmmm…
Sve je relativno. Sigurno nisi bili mali. Uostalom, možete videti ispod biografije dva brodovlasnika srpskog porekla pa procenite kakve su profite mogli imati.
https://en.wikipedia.org/wiki/Spiridione_Gopcevich
https://en.wikipedia.org/wiki/Jovo_Kurtovi%C4%87
Je dva businessmena mora da su držali 90% businessa Trsta.
Kad bih sad napisao da je taj isto Jovo Kurtović pomogao borbu za nezavisnost kolonija u Americi i proglašenje nezavisnosti USA garant bi se svi ovdje čupali za kosu kako širim velikosrpsku hegemoniju. Pa ipak ću reći da je poslao pun brod oružja i municije i da negdje u Washingtonu (Kongres ili neka druga zgrada vladinih institucija) ima da li njegova bista ili ploča sa zahvalnošću. Obećali su mu platiti u zlatu ako se usponu izboriti za nezavisnost. Nije to nikad naplatio.
Činjenica je također da su se hrvatski vlastelini jako borili protiv mađarovštine i sile okupacije u vrijeme Austrougarskog carstva i da su Erddody i mnogi drugi tlačili puk.
Ne treba se rugati jedni drugima, treba se poštovati.
Treba čitati istorijske knjige Austrije, Italije, Turske.
Nisu svi istoričari bili nacionalno zavedeni već su činjenice pisali kako jesu.
Šta se sve može pročitati na žutim papirima drugačije bi svi gledali na prošlost.
Što ne znači da ga nikad nisu imali, zar ne?
Neki veliki i nisu.
Po crkvi Svetog Spiridona izgrađen je Hram Svetog Save u Beogradu na Vračaru.
Prvo su vam oduzeli Egipat, pa sad jos i ovo…
🙂
@anon 14.44: ali barem su im ostale piramide za sjećanje. Pogotovo ona velika Tutankamonovićeva. I Hačepsutićev hram u Luxoru..
https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D1%81%D1%82
@anon 11.06: vrlo pouzdan izvor..
U završnom dijelu navedenog teksta na Wikipediji imate prilično dug popis literature iz 19. stojeća glede članka, pa se uvjerite.
Ovo ko da je Tolkoen pisao, jobo, od ove familije, odavde, naselio ke tMo, pa ke otisao vamo, oa je onda ovaj drugi odavde, oojem je otac bio taj odande bla bla bla. Pa enciklopedija je u pitanju, ne gospodar prstenova.
??? Što ste vi ovdje napisali?
Posteno. Ne znam zasto je ovo proslo, ni kako. No, trebalo je biti ovo: Ovo ko da je Tolkien pisao, Jovo, od familije tih-i-tih, odavde, naselio je tamo, pa je otisao vamo, pa je onda ovaj drugi odavde, kojem je otac bio taj-i-taj iz onog mjesta bla bla bla. Pa enciklopedija je u pitanju, ne gospodar prstenova, gdje ima toliko referenci na rodoslovlje i podrijetlo.
Bravo frajeru! Smatram da vam Egipat treba vratiti.
🙂
Ne mješajte izmišljotine neke nebitne osobe i činjenice o Srbima u Trstu. Da nisu imali značajnu ulogu, Srbi ne bi imali Crkvu Svetog Spiridona usred grada. Ne omalovažavajte povijesne činjenice. Uostalom, pogledajte natpise na palačama.
❣️👏👏👏👏👏❣️
trst nudi pet puta vise s obzirom da je ustvari jako mali grad, velicine npr. nisa po broju stanovnika, a nudi raznolikost kao neka manja evropska prijestonica.
Istina.
Bas da!
Pa nije baš ni da u Nišu nema ništa, pogotovo što se tiče roštilja i janjetine 🙂
Isto kao što i Beč nudi sadržaja kao kakva 20-milionska, a ne dvomilionska metropola. A to stoga jer je bi, nekad, bio centar carevine. Trst je, analogno, bio četvrti grad te carevine.