Za uspješnu analizu uspjeha aerodroma potrebno je konstantno pratiti povećanje broja putnika. Pritom je vrlo važan podatak koliko su aerodromi narasli u desetogodišnjem vremenskom periodu. Stoga pogledajmo 10 najvećih aerodroma regije za period 2009-2019:
- Zadar 310,6%
- Skopje 291,9%
- Podgorica 188,1%
- Split 181,9%
- Beograd 158,3%
- Dubrovnik 146,0%
- Sarajevo 115,6%
- Priština 99,1%
- Zagreb 57,6%
- Ljubljana 20,1%
Više nego fascinantni rezultati su Skopja i Zadra. Ogroman respect! Vrlo dobri su rezultati i Podgorice, Splita, Beograda, Dubrovnika i Sarajeva. No, Zagreb je totalno podbacio pa nije ni čudo da mu se Beograd toliko odmakao, a da su mu se Split, Dubrovnik i Priština toliko primakli. Ipak daleko najgore rezultate ima Ljubljana, koja je u 10 godina uspjela povećati broj putnika za tek 20,1%.
autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: ZL Zadar
Zadar bi bio još uvjerljiviji da se gleda 2022.g npr.
Split pak da ima infrastrukturu jednog Dubrovnika, sam Bog zna gdje bi mu bio kraj u ljetnim mjesecima….
Da Zadar bi onda ubio.
U pravu ste i za Split
Ko sa đavolom tikve sadi o glavu mu se razbijaju, deal aerodroma Zagreb sa FR je bio pogrešan, to tvrdim od početka.
ЕКСКЛУЗИВНО:
Ер Србија је током месеца јула претходне године на линији Београд (Аеродром Никола Тесла) – Њујорк (Аеродром Џон Ф. Кенеди) превезла 12.155 путника и остварила попуњеност кабине од 88,45%.
За првих 7 месеци претходне године укупно је на истој линији превезено 38.255 путника уз попуњеност кабине од 80,53%.
По параметру попуњености кабине, иза нашег националног превозника остали су великани као што су:
Луфтханза: 77,81%
ЛОТ пољске авио-линије: 77,7%
Остријан ерлајнс: 76,85%
КЛМ: 76,63%
Туркиш ерлајнс: 76,38%
Бритиш ервејз: 75,81%
Свис интернешонал ерлајнс: 74,16%
Емирејтс: 73,08%
ИТА ервејз: 71,58%
Скандинејвијан ерлајнс систем: 63,71%
Финер: 53,39%
Ovo je sjajno!
A secamo se kako je autor govorio da je JU imala samo tokom pandemije dobre rezultate na ovoj liniji.
Zestoka pljuska!
A ovo je bitno nakon panedemije. Cijelih 3 mjeseca. Iako u SAD-u morate i dalje biti cijepljeni da bi ušli. Častitam.
Da, i?
Ne znam da li je sada samo formalnost ili je to zato sto sam ulazio u US za vreme dok su striktno kontrolisali vakcinaciju. Zadnja dva puta su pitali da li sam vakcinisan ali nisu trazili nikakvu potvrdu.
A jel. Mom frendu trazili certifikat
Hvala na info.
Fenomenalan rezultat JU, sjajan razvoj linije!
Looking forward to 2023, can’t wait to see further growth and development!
Da 2023. će biti sjajna u Beogradu.
Ajme savršeno, i. . .?
Ovako izgleda po nominalnim vrednostima – razlika izmedju 2019 i 2009
Beograd 3.774.923
Split 2.186.831
Dubrovnik 1.773.872
Skoplje 1.758.102
Zagreb 1.373.289
Pristina 1.181.720
Podgorica 846.989
Sarajevo 613.289
Zadar 585.508
Ljubljana 287.500
Hvala na podacima, ali kako god logičnije je napisati postotke.
Možda bi bilo bolje da se ovo izrazilo u apsolutnim brojkama, a ne relativnim jer nije isto rasti s baze od 300.000 putnika i 2.000.000 putnika.
Jasno da nije. Zato i jesno napisali 10 navjećih aerodroma. Svi oni su bitno dalje od 300.000 putnika godišnje.
Mili Alene,
Niš je u 8 godina povećao broj putnika 290 puta (1.335 vs. 389.022) !!!
Veliki pozdrav iz Niša!
OK. I?
Mozda bi bilo pozeljno da je i on ukljucen u ovu statistiku, jer ocito da prelazi poslednje plasiranu Ljubljanu.
Majko mila. Po čemu on prelazi Ljubljanu. Pa ima tek 1/3 putnika Ljubljane. Mi smo ovdje obradili 10 najvećih zračnih luka regije, što je i logično.
Idemoo Nis!!!!
Idemo.
Nemoguće da je Niš najviše napredovao u exYu regionu.
Zašto nemoguće?
https://www.b92.net/lokal/nis/ekonomija-koliko-ce-biti-letova-tokom-letnje-sezone-na-niskom-aerodromu-2279277
Mislim da je ovo odgovor Vama iz Niša.
Meni? Pa mi smo samo prenijeli clanak iz niškog portala i tako ga potpisali.
Ako ćemo da budemo fer, ovi procenti su više posledica zakasnele tranzicije u Srbiji, CG, Makedoniji… Ne verujem da je moguće imati stope od 150-300% rasta na svakih 10 godina. Ljubljana i Zagreb su 2009. imali već neki period rasta iza sebe, otud manji procenat u narednoj deceniji, tako će biti i sa Beogradom u narednom periodu. Ovde su sezonski aerodromi izuzetak, tu su moguće razne oscilacije.
Nekako ne vidim da Beograd smanjuje rast.
Slažem se! Pogotovo imajući u vidu činjenicu da Srbija procentualno u vazduhoplovstvu, uzimajući u obzir broj stanovnika i broj putnika na sva tri međunarodna aerodroma i dalje zaostaje za nekim državama koje imaju veći broj putnika. Dakle prostor za rast (zbog boljeg životnog standarda, rasta turizma a i geopolitičke situacije) u Srbiji postoji. Sva tri aerodroma će do 2030. godine zajedno u kontinuiranom razvoju oplužiti između 11-12 miliona putnika godišnje (BEG oko 10-11 miliona a INI i KVO zajedno oko milion). To je neka realna procena a opet će to biti manje od Hrvatske koja je zbog primorja izuzetno atraktivna za turistička putovanja, a koja je pritom duplo majna od Srbije. Ali u poređenju sa Rumunijom koja je 3 puta veća od Srbije a u 2019. godini je imala 23,2 miliona putnika (a još se nije oporavila od tada po pitanju broja putnika) će Srbija svakako proporcionalno imati 2030. godine razvijenije vazduhoplovstvo, dok TAROM i Croatia sa Er Srbijom do tada neće moći da se porede.
Slažem se.
kraljevo milion putnika?
E da. Kaže čitetalj da će imati.
ustvari kaze da INI i KVO “zajedno” ce imati milion. to znaci kraljevo 2000 a nis ostalo (ako mu vlast dozvoli).
A dozvolit će?
Treba se setiti da su vize gradjanima Srbije ukinute na Svetog Nikolu 2009. godine (19.12.2009.). Do tada običan svet nije mogao lako putovati.
Da za Europsku Uniju. Ali ne i za Veliku Britaniju, Kanadu, SAD…
I tu manje vise vasa lista drzava staje…
A to je malo i nebitno. Uzgled a što je sa Australijom, Katarom, Saudijskom Arabijom…
Za Australiju viza treba svakom strancu kao i za SA.
Za Katar se vize za srpske drzavljane dobijaju na aerodromu.
Nema na cemu.
ne treba australijska viza svakom strancu vec za dosta zemalja postoji ETA. to je autorizacija kao ona koji ima amerika, kanada, a uskoro i sengen. kad su amerikanci odlucivali kome ce da ukinu vize, za AUS su rekli da je taj sistem pre-registracije dovoljno jednostavan da se ne smatra vizom. dapace, australijanci su prvi to uveli da sprijece da ljudi dodju do australije a da se dignu neki alert sistemi kad su ljudi maltene stigli na kraj svijeta – ETA je puno jednostavnija prethodna provjera koja moze da se rijesi prije polaska. time se vode i SAD i Kanada i Sengen
OK, nisam znao da je toliko jednostavno, ali znam da imaju online vize.
nekim zemljama treba eVisitor, mislim da je hr u tom sistemu (vjerujem da ce se vrlo skoro to promijeniti samo u ETA zbog ulaska u sengen). za SAD je dovoljna ETA.
Da
Nije isto Australijska viza koju možete dobiti online i ona čvrsta fizička koja se dobiva u veleposlanstvima. Koju trebaju građani Srbije?
Dobava se Katarska na aerodromu. Super. I? Jel treba? Jel se može odbiti?
Dakle smatrate da su SAD, Kanada, V.Britanija, Australija, Saudijska Arabija, Katar… nebitne zemlje? Nešto što je Srbiji beznačajno?
Australia, Saudi Arabia and Qatar are less important for Serbian travellers than Russia and China.
Zar netko tvrdi drugačije?
A SAD, Kanada i Velika Britanija?
aus viza za gradjane srbije je “prava” visitor visa. znaci ne ETA i ne eVisitor.
Eto, o čemu ja pričam?
Razlike ima ali nije ogromna.
Da, tako i Australija moze Hrvatima odbiti E´-vizu kao i Katar na ulazu u zemlju. Ista stvar.
Gde sam ja rekao da su to nebitne zemlje?
razlika izmedju eVisitor i visitor vize za Australiju je ogromna u tome da je visitor viza uzasno skupa – ne znam da li vise traze intervju. sanse da vam neko odbije recimo ESTA-u – sto je isto kao ETA za Australiju – su male, dok su sanse za odbijanje turistickih viza za neke zemlje pozamasne (za Srbiju oko 15% za SAD). Za ETIAS je procjena da se odbija samo 1% ljudi koji su u raznim bezbjednosnim bazama podataka, tako da nema razlike da je drugacije za ostale preautorizacije. e-Viza nije preautorizacija.
Pa proteze se teza “samo”
Bilo bi zanimljivo videti nominalne vrednosti povecanja i kako bi tad tabela izgledala.
Podaci nisu tacni:
Zadar je 2009. godine imao 195.163 putnika, a 2019. godine 801.347, dakle povecanje je 310,6%, a ne 453,8%, kao sto ste napisali.
Takodje, nema na cemu za ideju za clanak. Doduse, ove podatke sam ja bio izneo u komentarima pre nekog vremena.
Moja greška. Gledao sam krivu kolonu.
Hvala na ideji za članak. Vi ste napisali 2010-2019, mi smo izračunali za 10 godina 2009-2019.
2009.-2019. je 11 punih godina, ne 10. Ispravite to molim Vas.
Nemojte se brukati, molim vas. Izračunate još jednom. Koliko vremena je prošlo od 01.01.2010. do 01.01.2020. To su datumi kada se objavljuju podaci za prethodnu godinu.
Nije nego 10. Ako vam je prvo stanje 2009. prva godina je 2010. itd 10 godina.
Dakle, podaci su uzeti za 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu. To je 11 godina, matematiku znam.
Majko mila. Ne. 2009. je početna godina. Tek 2010. možete reči koliki je postotak rasta u usporedbi sa 2009.
O moj bože o čemu mi raspravljamo.