Gorivo u svijetu je ekstremno skupo, krize su sve češće, cijene goriva u samo par dana porastu i po 100%, te ozbiljno prelaze 100 USD po barelu. Nove generacije aviona (A320neo, B737MAX, E195-E2, ATR 72-600…) u prvom redu rade na smanjenju potrošnje goriva, novi avioni troše bitno manje i stoga su daleko isplativiji za prijevoznike. To je i razlog toliko velikog broja narudžbi novih aviona.
No, u zadnjih desetak godina intenzivno se radi na traženju alternativa za avione sa klasičnom potrošnjom kerozina. Tako se istražuju hibridni avioni (djelomično kerozin, djelomično električna energija), avioni koji se pogone samo električnom energijom, te avioni na hidrogen (vodik). Europska Unija financira istraživanja ova tri modela sa više stotina milijuna EUR.
Avioni pogonjeni vodikom su najdalje od realizacije. Airbus je objavio da bi prvi avioni na vodik mogli izaći iz proizvodnih pogona 2040-45, Boeing je manje optimističan. Prvi testni letovi na avionima sa vodik pogonom (Dornier 228, Dash 8, Airbus sa Schempp-Hirth) su se desili 2023. U ovim istraživanjima najdalje je odmakao Airbus sa svojim ZEROe projektom aviona na vodik, gdje razvijaju tubpoprop sa 100 sjedala i turbofan sa 200 sjedala. Avioni pogonjeni vodikom nemaju emisije štetnih plinova. Osim Airbusa još niz projekata razvija vodik aviona: AeroDelft (Delft Sveučilište), Cellsius H2-Sling (ETH Zurich), DLR Smartfish, DLR HY4, Project Fresson (Britten-Norman Islander), Reaction Engines Skylon, Raction Enignes A2, Taigun 17H2 (Valentin Taifun), Universal Hydrogen, ZeroAvia HyFlyer (Piper PA-46), te ZeroAvia (Dornier 228).
Prvi električni avion MB-E1 je proizveden još 1971. godine, no danas su električni avioni još u fazi testiranja. Ipak neke manje lake letjelice već se proizvode. Tako se Lange E1 Antares proizvodi od 2004. godine i do danas je isporučeno više od 100 ovih aviona. Slovenski Pipistrel (sada u vlasništvu giganta Textrona) je lider u proizvodnji električnih aviona, te već ima ozbiljnu proizvodnju električnih aviona, a model Pipistrel Velis Electro je proizveden u preko 130 primjeraka (Pipistrel ima još dva modela električnih aviona). Diamond eDA40 je u završnoj fazi certificiranja i uskoro će u prodaju.
Od većih aviona za sada je najdalje u razvoju otišao australijski MagniX koji radi na modelu električne Cessna 208 Caravan koji bi trebao sa 10 putnika imati dolet od preko 1000 km. Švedski Heart Aeropace razvija model sa 19 putnika sa doletom od 400 km. I francuski Aura Aero razvija ERA (Electric Regional Aircraft) koji bi trebao imati 19 putnika. Oba ova modela se nadaju certificiranju do kraja 2026. Danas je preko 170 različitih eksperimentalnih električnih aviona u fazi razvoja. Uz avione sa baterijama, razvijaju se i avioni koji imaju solarne ćelije.
Hibridnih aviona (kombinacija klasičnih i električnih motora) ima nešto manje, ali će se vjerojatno prvi razviti. Vrlo daleko u razvoju hibridnog aviona je otišao Siemens sa FlyEco Magnus eFusion. No, najizvjesniji je ATR EVO koncept koji će primati 70 putnika, a za koji ATR tvrdi da će se isporučivati od 2035. godine.
Da bi ovi avioni bili uspješni moraju imati:
- Autonomiju od najmanje 700 km leta (optimalno najmanje 1000 km)
- 40 sjedala, u doglednoj budućnosti 70 sjedala uz dovoljan kargo prostor za prtljagu
- Punjenje u najviše 30 minuta turnarounda na aerodromu za idući let za avione do 70 putnika, 40 minuta za one sa 100 putnika, i 50 minuta za one preko 100 putnika
- Baterije koje će imati dugi vijek trajanja, tj. neće se morati mijenjati za godinu-dvije
- Mogućnost slijetanja na uzletno-sletne staze do najviše 1400 metara za avione do 70 sjedala, te 2500 metara za avione preko 100 sjedala.
- Da nisu preteški, a što je vrlo upitno radi velikog broja teških baterija
Jasno brdo modela u razvoju nepoznatih proizvođača neće imati neku budućnost i propast će. Em kompanije nemaju povjerenje u takve nepoznate kompanije, em je među njima masa prevaranata koji samo koriste novac subvencija Europske Unije i drugih država. No, razvoj modela proizvođača poput Airbusa, Boeinga, ATR-a, Cessne, Siemensa svakako su obećavajući i oni će prije ili kasnije iznjedriti ove avione. Ako su se električni automobili toliko probili, vrlo je vjerojatno da će se isto desiti i sa električnim, kasnije i vodik avionima.
analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Airbus
Dok ne rese ove auto baterije sa onim “thermal runaway” problemia ja ne očekujem da ce ista biti od avio industrije i tih eAviona….sve su to želje ali nije to ni blizu realnosti.
Ps. I ta struja mora doci od nekud…u većini slučajeva dolazi preko prljave obrade ruda i nafte…a ovi prirodno obnovljivi izvori su tek u malim procentima. (Izuzev nuklearne energije)
Neka hvala…
Postovani g. Scuric, imate li kakvu informaciju kako ide projekat Pipistrel Miniliner sa 19 sedista? Nisam pronasao nikakvih informacija u poslednje vreme. Kao uvijek, vasa analiza je odlicna, kratka i sazeta.
Hvala.
Nažalost vijesti o Minilineru nema. 2020. i 2021. se naveliko pisalo o tome, uz ulazak u promet između 2028. i 2030. No…
Električni avioni, dajte najte… 😂
?
Pa zato što stvari neće ići glatko kao što stoji u tekstu. To što su neke tamo utjecajne elite u svojim glavama zamislile konvertirati petrol engine sa baterijama, je plod njihovih želja, no realnost je drugačija. Vidimo to u autoindustriji, gdje su također mislili da će sve ići glatko, no autoindustrija je na električnim sutomobilima polomila zube. Zbog tih zamisli birokrata europska autoindustrija trpi goleme štete, i sve više proizvođača obzanjuje nastavak razvoja i ostanka na motorima s unutarnjim izgaranjem, čak i diesel motora koje su birokrati proglasili državnim neprijateljem broj jedan. Jedan stručnjak iz Siemensa je rekao: “Mi možemo napraviti i električni kombajn, ali to bi zahtijevalo toliko tešku bateriju da bi kombajn potonuo u njivu.” Tako da sve ove najave o razvoju električnih aviona očekujem da će ostati samo na razini prototipova, u komercijalnoj avijaciji potpuno neupotrebljivi….
A u tekstu piše da će to ići glatko?
Autoindustrija na električnim sutomobilima polomila zube? Pogledajte tržišta gdje se ne štite tradicionalni proizvođači. I tu ne mislim samo na Kinu gdje ćete teško naći novi auto koji nije električni. A napredak novih baterija se mjeri u mjesecima (solid state se već ugrađuje). Čak i u EU koja je utvrda tradicionalne autoindustrije se najviše prodaju hibridi koji naravno imaju elektromotor i baterije.
Brkate kruške i jabuke. Hibridi su jedno, a elektro automobili su drugo. Baš me zanima da li znate ikoga tko ima električni automobil kao prvo vozilo u obitelji. Ne mogu si zamisliti taj stres da moram na skijanje, na more južno od Splita, poslovno negdje u Bosnu sa takvim vozilom. Da bih što? Uštedio 20-30 eura na gorivo. Ali prvo moram stati u red na nekoj punionici. I onda čekati 2 sata da se napuni. U međuvremenu potrošiti x novaca na kave ili ručak, a koji mi se tu baš i ne jede. Sve je to lijepo i harmonično, ali samo u teoriji.
Kao što sam dolje napisao, svjesni smo da nafte neće biti zauvijek, ali i tu struju treba proizvesti iz nečega. I te preteške baterije.
Što se ozbiljnih, pouzdanih i isplativih putničkih aviona tiče, mišljenja sam da je pogon na vodik najizglednija opcija u (NAŽALOST dalekoj) budućnosti.
Slažem se…
Da, autoindustrija je na električnim automobilima polomila zube. Milijarde eura uložene u razvoj i proizvodnju automobila koje nitko ne želi. I veliki postotak onih koji su takvo vozilo kupili, požalili su. I sad se lijepo zatvara tvornica po tvornica, Tesla napušta pogone u Njemačkoj, a i jedna velika Toyota ne vidi budućnost u električnim vozilima, dok sve više proizvođača najavljuje daljnji razvoj i proizvodnju motora s unutarnjim izgaranjem i govori da su birokratski propisi samo želje, a realnost govori drugačije.
A nafta kao fosilno gorivo, to je naučena fraza. Teza koju je postavio Lomonosov još prije 250 godina. No, u znanosti teze se novim otkrićima i spoznajama prevode u znanstvene radove. Zašto je nafta nađena i na lokacijama i dubinama gdje fosila nema. I zašto se ova Lomonosovljeva teza ne nadopuni novim otkrićima i spoznajama? A ima znanstvenih radova koji govore da nafta nastaje u određenim uvjetima kemijskog sastava podzemnih slojeva i pod određenim tlakom, pa je prema tome obnovljivi izvor. Ali nekome odgovara da nafta bude fosilno gorivo.
A kako se Kina prometnula u globalnog igrača autoindustrije pročitajte ovdje:
https://www.vecernji.hr/barkod/je-li-doslo-do-kraha-kineskog-cuda-elektricni-auti-koje-nitko-ne-zeli-otkrivaju-pravu-istinu-o-mocnoj-industriji-1962263
I taj elektromotor s baterijom u hibridu. Daleko ćete stići s tom baterijom. Možda najprije do očaja ako vam se taj potpuno bespotreban, a skup, električni sklop, čiji su učinci minimum minimuma, pokvari…
autoindustrija je definitivno prolomila zube na E-automobilima. Ukupni “promet” se prepolovio a da bi se tehnički išlo u slijedeću generaciju, enormo je skupo. Ford je izašao sa brojkom od 18 milijardi eura razvojnih troškova. Uz to, E-auto nije ništa drugo do greenwashing i njegov CO2 otisak (tu riječ više ne mogu čuti!!!) je principijelno ogroman. Samo smo sve što je “prljavo” prebacili u Aziju i Afriku, pa se naši zeleni talibani busaju u prsa kako su smanjili emisije. Jer su oni preglupi da vide cijelu svjetsku situaciju, nego su sposobni promatrati samo vlastito dvorište. A i tu nije baš sve tako blistavo: zbog velike težine samog automobila, gume se brže troše i time povećava količina “fine prašine” (nažalost ne znam hrvatsku riječ za Feinstaub, pa sam doslovno preveo). A upravo je ta prašina daleko štetnija od svih tih CO2 bajki. Uz to slijedi još veći problem: kamo sa isluženim baterijama..
Potpisujem sve što ste rekli, no ne odgovaram vam zato, već zbog vaše izjave o CO2 otisku, tu riječ više ne možete čuti. Zaista, ni ja je više ne mogu čuti.
To što vi očekujete ili ne očekujete nikoga ne zanima. Razvoj neke tehnologije, ako pokaže potencijal, je nezaustavljiv. Zamislite da nam je netko 1972 godine rekao da ćemo imati spravu u kojoj ćemo za nekoliko godina “imati” cijeli svoj život i da će nam biti dostupne sve moguće informacije na dodir prsta i to bez ikakvih žica… i onda 1973 Motorola obznani prvi mobitel. Samo je pitanje vremena kada će se nešto izumiti…
Ni jedne riječi niko ne pominje, kako se takvi E avioni ponašaju u jakim turbulencijama s pljuskovima kiše i grada sa onim žicama u motorima te povečanom vlagom. Što se mene tiče A 1 gorivu dajem prednost.
Zamislite tek kako se ponašaju električni motori i baterije sa svim onim žicama u podmornicama….
Glavni problem njegove uporabe su tankovi, naime vodik se u tečnom stanju skladišti na -253°C, tehnologija gorivih ćelija je još u prvom povoju… Druga stvar jasno vam je šta bi se desilo sa tankom/avionom u slučaju nesreće, vodik je ekstremno zapaljiv plin koji sagorijeva ekstremnom brzinom i temperaturom te mu je plamen usljed topline praktički proziran.
Jedna od stvari koje se lako previde u konstrukciji je landing weight, jer avion trosi kerozin pa slijece laksi, a elektricni avion tu tezinu drzi cijelim putem.konstrukcijski zeznuto zbog opterecenja stajnog trapa.
Nekoliko ispravki oko Airbusa. Projekt se zove ZEROe, a ne ZERO. Razvija se samo avion za 100 putnika s propelerima (dva elektricna motora pogonjena strujom proizvedenom u gorivim celijama). Tako da se takav pogonski sustav tesko moze nazvati turboprop, nije svaki motoro s propelerom turboprop.
Airbus sam kaže turborpop. I nije istina da razvija samo avion za 100 putnika. Evo vam i link sa Airbusove stranice:
https://www.airbus.com/en/newsroom/press-releases/2020-09-airbus-reveals-new-zero-emission-concept-aircraft
U to slucaju isprike za komentar o turbopropu.
Istina je da je u pocetku Airbus istrazivao tri koncepta, medjutim u zadnjih nekoliko godina fokus je stavljen na turboprop, a ostala dva koncepta su odbacena. Poveznica koju ste ovdje napisali stara je 6 godina tako da je to zastrjela informacija. Takodjer zanimljivo je spomenuti da je plan bio napraviti flight test sa Airbusom A380 na kojeg bi se stavio jedan turboprop motor i ugradio cijeli pogonski sustav kako bi se kompletni sustav testirao u letu, medjutim prije 1-2 godine od toga se odustalo kada je financiranje projekta ZEROe drasticno smanjeno. Najveci problem trenutno je zasad nepostojanje trzista, ekonomoska neisplativost i nepostojanje potrebne infrastruture na aerodromima. Nadajmo se da ce se u narednim godinama i desetljecima situacija popraviti.
Koliko ja znam ništa nije odbačeno. Ma imate na njihovoj stranici još linkova i bitno novijih.
Na žalost ništa ne postoji što može zaminiti kerozin.
Sve je to presipanje iz šupljeg u prazno. Prosto još uvijek čovječanstvo nema ništa drugo da pomiri potrebe i i mogućnosti.
a ne vidim ni šta je toliko sporno da se koristi nafta.
Upravo tako! Ali tamo neki Pipistreli i ostali bleferi dovuku neku blještavu maketu, uzmu od EU-a nepovratnih x miliona ojra, petljaju desetljećima i onda nestanu.
OK svjesni smo da nafte neće biti zauvijek, ali i tu struju treba proizvesti iz nečega. I te preteške baterije.
Osobno sam mišljenja da je pogon na vodik najizglednija opcija u (dalekoj) budućnosti.
Pipistrel prodaje tri modela električnih aviona koji su prodani u preko 200 primjeraka.
Pipistrel sam spomenuo metaforički. A ima i nekako smiješno ime😀.
Kao što kažete, oni su već zakoračili u svijet elekto aviona. Ali i dalje su to letjelice koje mogu biti u zraku najviše 50 minuta. Daleko je to još od ozbiljnih i sigurnih letova, koji se danas podrazumijevaju.
Oprostite, ali meni je neverovatno da neko godine gospodnje 2026. može da postavi pitanje “šta je toliko sporno da se koristi nafta”. Ja mogu da razumem da su ljudi ogorčeni zbog raznih “zelenih” partija, ali uzimati njih kao referencu da li su klimatske promene stvarne ili ne je ispod nivoa i malog deteta. Kako je moguće da neko ne vidi da su “zelene” partije tačno onoliko zelene koliko i raznorazni laburisti i socijalisti misle o radničkoj klasi. To su sve profesionalni političari, drugim rečima profesionalni prevaranti i paraziti. Koju ideologiju furaju, to je samo pitanje trenutnog trenda i marketinga. Bez problema mogu da kažem da su “zelene” partije napravile veću ekološku štetu nego bilo ko drugi, izuzev naftnog lobija.
Što se samih fosilnih goriva tiče, kada bismo danas nekom magijm prestali 100% da ih koristimo, i dalje bi nas čekao ogroman višedecenijski posao da vratimo klimu u okvire onog što nam garantuje opstanak kakav poznajemo. Svaka kap goriva koja se spali samo pogoršava situaciju i produžava vreme potrebno za oporavak. Pošto je ovo avio portal, neću dalje, ali sam na raspolaganju svakome ko želi da razume više.
U svakom slučaju, alternativa za avio-gorivo se mora naći, kako god da gledamo na to. Čak i da ne verujete u klimatske promene (što je, bez ikakve zadrške, u rangu verovanja da je Zemlja ravna), nafte će u jednom trenutku nestati i šta onda? Hoćemo li čekati da nafte nestane da bismo počeli da razvijamo alternativne pogonske sisteme? Uostalom, još jedna stvar koja mi je neverovatna je što ljudi očekuju magični štapić i gotovo rešenje iz prve. “E, ako ne mogu da naprave ekvivalent A350 sad odmah, onda to ne valja ništa”. Ako se dobro sećam braća Rajt nisu napravili B747. Trebalo je da prođu decenije da avioni ponesu više od par osoba. I evo gde smo sad. Isto tako će biti i sa alternativnim pogonskim grupama. Počelo se od ultralakih, prelazi se na male regionalne avione, i za par decenija doći ćemo do nečeg što će biti upotrebljivo. Koliko juče se govorilo kako od električnih kamiona nema ništa, a sad vidimo da ne samo da su postali stvarnost nego će zameniti kamione sa ICE motorima za manje od deceniju. Ne zato što su ekološki nego zato što smanjuju troškove operacija na pola. Kada se slično postigne u avijaciji, kerozin će nestati u par godina jer niko neće hteti da propusti priliku da prepolovi stavku koja je ionako najveći trošak za sve aviokompanije. Tako da, umesto da sa podsmehom pratimo razvoj ovih tehnologija, bolje bi bilo da i sami doprinesemo razvoju.
Slažem se.
Bravo 👏
Da li ima nešto bolje i savršenije od nafte?
Nema.
možemp mi sad raspravljti o ovome ili onome ali nema.
Sve što je do sad napravljeno, uglavnom je jednako ili čak i više štetno nego nafta.
A sve se radi jer se neko tjera u kaluip.
Evo prije par dana pročitah u novinama a poslije sam pogledao i zvanične stranice, EU će ZABRANITI, pazi Z A B R A N I T I da se ističe GMO hrana. Nego sve ide pod isto? Da li je to opasnije nafte? po meni jeste?
Koliko je novca dato za avioi saobraćaj ili za drumski trnasport umjesto da se sav teret natjera na prugu.
Trenutne otkrivene rezerve nafte su veće danas nego što su bile prije 50 godina.
Svaki e automobilč je više zagadio prirodu nego ovaj sa naftom.
nije to baš tko.
To su vaši osbni stavovi. Nisu empirijske činjenice. Avionsko gorivo, kao i svako drugo gorivo, se može proizvoditi iz bio mase, dakle obnovljivim načinom, pri čemu nema stakleničkog efekta. Količina CO2 koju motori ispuste je jednaka onoj koju biljke potroše u fotosintezi i nema CO2 otiska. Što se tiče alternativnog pogona aviona, jedini prihvatljivi način je električni pogon, ali za sada uz jako velika ograničenja. Postoje ideje kako riješiti težinu aviona, za sada tek u povojima. Ali tehnologija elektropogona ide naprijed. Tekući vodik je toliko problematičan da je šansa minimalna da će se ostvariti. Dakle, jedini pogon koji pruža najmanje problema i ograničenja je klasično mlazno gorivo, ali dobiveno iz bio mase, bez ispuštanja viška CO2. Elektropogon aviona i automobila se ne može uspoređivati ni u čemu.
Vecina onoga sto je Golub napisao jesu empirijske cinjenice, isto kao sto je i cinjenica da je proizvodnja kerozina iz biomase, po trenutnim tehnoloskim standardima, (laicki receno) gubljenje vremena i protracena investicija nasuprot mnogo prospektivnijim ulaganjima u prave obnovljive izvore energije, elektrifikaciju, nuklearnu energiju i generalno umanjivanje zagadjenja vec postojecih zagadjivaca.
Pritom, poznato je da je u naucnim krugovima klasifikacija biomase kao obnovljiv izvor energije vrlo kontroverzna, do te mere da je EU nedavno pocela da razlikuje “odrzivu i neodrzivu” biomasu. Ne uzimate pritom u obzir da morate ipak da prozivedete tu biomasu koja ce se pretvoriti u gorivo, a istrazivanja pokazuju da u vecini slucajeva to dovodi do preterane ekspolatacije poljoprivrednih povrsina, prekomerne sece suma, i jos preko svega toga da to dovodi do dodatnog CO2 zagadjenja zbog logistike i transporta. Na stranu sto je t energetski prilicno neefikasan proces
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7255753/
https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0306261914012653
https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=5312070
Aviaciji bi se najvise isplatilo da se ulaze u prakticne i ostvarljive mere, bilo iz zelje da stvarno smanje zagadjenje, bilo cisto za PR.
Bolja regulacija vazdusnog prostora, ulaganja u male eletricne avione (Pipistrel, eDA42, eC208), direktnije rute, uvodjenje boljih ruta koijma bi se izbeglo formiranje contrail-a itd…
Koliko je utropak energije za proizvodnju takvog goriva????
Logika vam ne štima potrošit 10 kw za proizvest 1 kw. I to je ok? Ekološki?
Bravo Golube.
Potpuno se slazem s Vasim komentarom.
Htio bih samo nadodati da trebaju ovakve intervencije drzave i forsiranja jer se danas sve svodi na profit. Kako je ovo “novo”, a nema zarade nitko ne bi u to ulagao jer nema ekonomske racunice. Zato i treba malo forsirati. Slicno je i za ulaganje u istrazivanja protiv danas neizljecivih bolesti. I proci ce jos vode ispod Savskog mosta, dok ne bude ozbiljnih rezultata, ali to je jedno putovanje kao sto ste i sami zakljucili da su braca Wright imali prvi let od zaboravio sam kolko ono 100injak metara, a vidimo gdje smo bili stoljece kasnije.
Sve stoji osim što teško da će to biti tradicionalni proizvođači aviona. Razvoj novih baterija dolazi isključivo iz Kine, koja štiti svoje proizvođače. Sve baterije nove tehnologije (prvo lfp pa sad solidstate) se mogu masovno kupiti gotovo isključivo na vozilima proizvedenim u kini. A u startu će to ionako biti manji avion gdje nije toliko problem adaptirati neki iskušani airframe.
Kina trenutno ima potpunu dominaciju u razvoju baterija i elektrovozila, teško da tu itko drugi ima šanse (niti će kina dozvoliti izvoz tehnologije).
Da, prvo će to biti manji avioni.