dopisnik: Tomi Stefansson (Stockholm), foto: Stockholm Arlanda

Arlanda, glavni aerodrom u Stockholmu, u 2024 imala je malo manje od 23 milijuna putnika. U pretpandemijskom razdoblju prelazila je i 26 milijuna. Zbog toga je izrađen novi razvojni plan prema prometnoj prognozi iz “scenarija 19” iz 2023. godine. Razdoblje planiranja postavljeno je do 2040. godine, kako bi se obuhvatile moguće posljedice potencijalnog zatvaranja zračne luke Bromma u Stockholmu nakon 2038., kada istječe ugovor tvrtke Swedavia s gradom Stockholmom. Najavljeno ukidanje poreza na zračni promet te moguće preusmjeravanje prometa s Bromme na Arlandu, objavljeno u 2024., nisu uključeni u Scenarij 19, no oba faktora ukazuju na potrebu što brže provedbe predviđenih mjera. Ubrzavanje provedbe teško je izvedivo jer se procjenjuje da će planirane aktivnosti zahtijevati najmanje predviđeno vrijeme.

Za potrebe planiranja izrađeni su prometni programi koji prikazuju strukturu prometa tijekom dana, raspodjelu po vrstama zrakoplova i odredištima, a obuhvaćaju godišnje volumene od 25 milijuna putnika (2025.), 29 milijuna (2030.), 32 milijuna (2035.) te 34 milijuna putnika (2040.). Za usporedbu, Swedavijine prognoze prije pandemije, iz 2017 godine, imale su predviđeni promet od 35 milijuna u 2026, 40 milijuna (2034.) i 47 milijuna (2039.).

Mjere predložene u planu razvoja zračne luke Arlanda podijeljene su u četiri glavna koraka proširenja koja obuhvaćaju razdoblje do 2040. godine, dok su dodatne mjere planirane za razdoblje nakon toga, u petom koraku. Iako je prvotno planirano grupiranje mjera prema broju putnika, kasnije je odlučeno da će se raspoređivati prema očekivanom roku završetka. Po završetku četvrtog koraka, zračna luka trebala bi moći godišnje opslužiti između 34 i 35 milijuna putnika. Završne godine pojedinih faza, 2028., 2033., 2037. i 2040. prikazuju ključne dovršene mjere, dok su ostale još u provedbi..

Faza 1: do kraja 2028.

Tijekom prve faze plana razvoja provode se manji zahvati s ciljem povećanja kapaciteta različitih procesa u zračnoj luci, čime se omogućuje nesmetano funkcioniranje do početka većeg proširenja u drugoj fazi, kada će biti izgrađen novi pristan. Ove mjere označene su kao “žuto svjetlo” što znači nešto nižu razinu usluge, manju rezervnu sposobnost i veći rizik od povremenih poremećaja, ali samo u manjem dijelu godine. U ovoj fazi planira se i izgradnja postrojenja za proizvodnju rashladne energije zbog rastućih potreba za hlađenjem pri izgradnji novog piera G u sljedećem koraku. Postojeći centar za recikliranje bit će premješten kako bi se oslobodio prostor za novi pier, a unutar područja zračne luke uspostavit će se i lokacija za rukovanje građevinskim materijalom s pristupom i s kopnene i sa zračne strane. Trenutno najvidljiviji radovi su renovacija stajanke između gateova C (ex-Terminal 4) i D. Uređuje se i remote stajanka sjeveroistočno od terminala. Kako bi se privremeno omogućilo korištenje većeg broja udaljenih parkirnih pozicija za zrakoplove, u pier F izgradit će se dodatni prostori za ukrcaj putnika autobusima. Dok se u trećem koraku ne dovrši novi sustav za rukovanje prtljagom u pier G, privremeni prostori za sortiranje prtljage bit će smješteni u postojećoj zgradi terminala. Prostor za preuzimanje prtljage bit će proširen i opremljen dodatnim beltovima.  Uz to, planirana je izgradnja novog carinskog punkta uz proširenu dvoranu dolazaka s boljim prostorima za čekanje, sanitarnim čvorovima, trgovinama i info-pultovima. Također će se poboljšati organizacija kretanja putnika te orijentacija prema izlazima i pristupnim točkama.

Faza 2: do 2033.

Druga faza proširenja Arlande obilježena je izgradnjom novog, modernog piera G koji će terminalu dodati 14 novih pozicija za parkiranje manjih aviona, ili pak 7 widebodyja. Riječ je o ključnom koraku u povećanju kapaciteta zračne luke i modernizaciji njezine infrastrukture. Taj će pier imati 14 gateova, i biti će na dva kata, za schengen i non-schengen putnike. Istovremeno će se proširivati i dugotrajni parking Beta, kao i nastavak izgradnje Airport cityja. Graditi će se i novi ulaz na terminal 5, zajedno sa novim autobusnim terminalom.

Faza 3: do 2037.

U trećoj fazi plana predviđa se uspostava dodatnog energetskog priključka koji će povećati pouzdanost opskrbe električnom energijom u zračnoj luci. Planira se i detaljnije istražiti mogućnost izgradnje budućeg postrojenja za opskrbu zrakoplova tekućim vodikom putem spremničkih modula. Kako bi se spriječila uska grla u prometu i osigurala veća protočnost, izgradit će se dvostruke rulne staze uz piste 1 i 3 te most za rulanje koji će povezivati pristan G s platformom M. Dodatni most mogao bi biti izgrađen između područja pista 1 i 3, a razmatra se i mogućnost produljenja piste 3 prema jugu radi učinkovitijeg odvijanja paralelnih polijetanja i slijetanja. Marketplace će biti proširen, a trenutna granična kontrola pomaknut će se u novi dio na spoju pier-ova F i G. Dodat će se i još check-inova, a nova i modernija sortirnica prtljage instalirat će se u novi pier G.

Faza 4: 2040.

U sklopu budućeg razvoja aerodroma Arlanda predviđena su područja za proizvodnju vodika velikih razmjera, namijenjena opskrbi zrakoplova, uz planirane objekte za pohranu i distribuciju. Po potrebi će se dodatno proširivati broj udaljenih parkirnih pozicija za putničke zrakoplove kroz dvije nove faze. Tvrtka Swedavia Real Estate planira u tom razdoblju razvijati područje Sky City Northeast te izgraditi novu zonu za teretni zračni promet uz produženu pistu 3. U planu je i izgradnja još jednog mosta za rulanje između područja pista 1 i 3 radi učinkovitijeg kretanja zračnog prometa na tlu. Kao dio priprema za proširenje Terminala 2, veće skladišno područje za prihvat robe moglo bi biti premješteno na novu lokaciju. Predviđeno je dodatno proširenje dvorane za preuzimanje prtljage u Terminalu 5, gdje će biti dodane nove vrpce za dolaznu prtljagu. Moguće je i dovršavanje završnih radova vezanih uz pristup terminalu, što bi moglo uključivati izgradnju nove zgrade za pristup cestovnom prometu. Nakon ovog razdoblja planirat će se proširenje Terminala 2, s novim pristanom i procesnim sadržajima. Također, u području tehničke infrastrukture planira se proširenje sustava centralnog hlađenja, opskrbe električnom energijom te kapaciteta za proizvodnju i pohranu energije.

A kasnije?

Kada se plan razvoja u potpunosti provede, Terminal 5 bit će potpuno proširen. Procesi u Terminalu 5 bit će prilagođeni tako da mogu opslužiti prometni volumen za koji je Terminal dizajniran. Svaki dodatni rast prometa izvan planiranog razdoblja bit će upravljan kroz proširenje Terminala 2, ili eventualno izgradnjom novog terminala. Time se osigurava dugoročna sposobnost zračne luke da podnese sve veći broj putnika i letova.

Dodatna zanimljivost o Arlandi: Terminal 5 je zapravo najstariji, otvoren daleke 1976. kao međunarodni. Terminal 4 otvoren je 1983. kao terminal za domaće letove, početkom devedesatih otvoreni su i Terminali 2 i 3 (3 je zapravo krenuo s radom 1989. i zvao se je “inrikes 2). Arlanda ima u nekom daljnjem planu izgraditi jos 2 poletno sletne staze istočno od sadašnje lokacije.