analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Amsterdam
Dodatni (vanletački) prihodi aerodroma prije 30 godina nisu bili presudna stavka aerodroma. Danas jesu. Apsolutno na svim aerodromima. A oni su to važniji na manjim aerodromima koji imaju velik udio LCC (low cost carriera) i samim time minijaturne prihode od tih prijevoznika. Primjerice Ryanair plaća samo 5 EUR putničkih taksi u Zagrebu, otprilike toliko i Wizz Air i Air Serbia u Beogradu, Ryanair plaća tek 1 EUR u Banja Luci. Niz aerodroma poput Ljubljane, Zadra, Pule, Rijeke, Sarajeva, Tuzle, Mostara, Skopja, Ohrida, Podgorice subvencioniraju prijevoznike, tj. daju im novac da lete. Samim time aerodrom mora naknaditi prihode na drugoj strani, od prodaje usluga i robe putnicima. I većina aerodroma to uspijeva. Uostalom to je i bila logika LCC gotovo od samog početka. Oni su rekli: aerodromi imaju ogromne profite, aviokompanije stvaraju gubitke, pa je onda red da aerodromi dio tog profita podijele sa aviokompanijama.
Gotovo svi aerodromi, pa i oni najmanji imaju bar, duty free trgovinu, mjenjačnicu, par bankomata, samoposlužne aparate, nekoliko rent’a’car poslovnica i naplaćuju parkiranje. Oni malo veći imaju nekoliko barova, restoran, više trgovina, business lože, po dvije mjenjačnice, više bankomata i samoposlužnih aparata, više rent’a’car poslovnica, veća parkirališta, te imaju organiziran prijevoz autobusima do grada. Na svemu tome zarađuju novac.
Najveći aerodromi regije imaju istinski mnogo trgovina, kioska, više barova, nekoliko restorana, mnogo bankomata, samoposlužnih aparata, nekoliko mjenjačnica, info centar turističke zajednice, više parkirališta raznih kvaliteta i cijena, neki i garaže, imaju mnogo rent’a’car poslovnica, nekoliko linija autobusima do grada, po dvije business lože (Beograd i Sarajevo), VIP salon, poštu, banku, prioritetan prolaz na check-inu, kontroli putovnica, sigurnosnoj kontroli i gateu, čak i mali spa centar, show roomove, fun shopove, apoteku, poslovnice telekoma, zamatanje kofera u celofan, električne sharing automobile, punionice električnih automobila… Najveći aerodromi regije imaju i VIP uslugu pratnje djelatnika aerodroma za putnika i asistenciju.
Aerodromi imaju i niz reklamnih prostora, od onih klasičnih jumbo i manjih plakata do svih vrsta displeja. Displeji i plakatni prostori se nalaze na pristupnim cestama terminalu, parkiralištima, u glavnom holu, odlaznim prostorima, na gateovima, u dolaznom prostoru, na kolicima za prtljagu, čak i na beltovima (trakama za prtljagu). Izuzetno dobra reklama je bila za Fiat iz čijeg prtljažnika je izlazila prtljaga na beogradskom aerodromu. Neki aerodromi poput Zagreba imaju čak i megavelike displeje za video reklame. Reklamne prostore imaju čak i najmanji aerodromi.
No, regija je ipak daleko iza srednjih i velikih aerodroma Europe. Takvi aerodromi imaju ogroman broj brendiranih trgovina, najekskluzivnijih trgovine poput Tiffany, Louis Vuitton, Hermes, Dior, Fendi, Boss, Furla, Gucci, Pierre Cardin, Ray Ban, Montblanc, Samsonite, Bvlgari, Cartier, Omega, Tag Heuer, Rolex…, dječje brendove poput Lega, Disney shopa, M&M’s… velike brendirane barove i restorane poput Starbucksa, Costa, Segafreda, Hard Rock Cafe, Budweiser, Paul, Jamie Oliver restorana, Gordon Ramsey restorana… Imaju oni i pivnice, specifične domaće restorane, internacionalne restorane, pizzarie… Oni imaju i fast food restorane što našoj regiji i te kako nedostaje, a poput McDonald’sa, Burger Kinga, KFC, Subwaya… Takvi aerodromi imaju slastičarnice, cvjećarnice, parfumerije, trgovine elektroničkom opremom, trgovine koferima, suvenirnice, fun shopove, trgovine video igricama, knjižare, trgovine naočalama, trgovine ekskluzivnim čokoladama, trgovine sirevima, vinske podrume, trgovine odjevnim predmetima, zlatarnice, trgovine finim cigarama… Oni imaju niz uslužnih djelatnosti poput frizera, manikure, masaža, health klubova, wellnessa, fitnessa, spa, relax zona, dječjih igraonica, baby care, tuševa, skladištenja prtljage na par sati ili dana, boxeve za prtljagu… Aerodromi imaju turističke agencije, prodavaonice avionskih karata, prodavaonice autobusnih i željezničkih karata, hotelske poslovnice, prijevoz limuzinama, kombi prijevoz… Na najvećim aerodromima ima i više od 10 različitih business i VIP loža i to samih kompanija, kartičnih, ali i neovisnih loža. Lože se kvalitativno klasificiraju u frequent flyer lože, lože business klase, lože prve klase i VIP lože. Takvi aerodromi imaju i po nekoliko hotela u samom terminalu, ali i njih nekoliko desetaka u okolici aerodroma uz shuttle prijevoz do njih. Neki aerodromi imaju i minijaturne boxeva za spavanje (svega 1×2 metra) koji se iznajmljuju po satu. Takvi aerodromi imaju velike rent’a’car poslovnice koji imaju cijele pogone u krugu aerodroma do kojih voze shuttle kombiji a koji imaju ogromnu poslovnicu, parkirališta za par stotina automobila (unutar kojih također voze kombiji do automobila), autopraonicu, benzinsku stanicu, službu prijema automobila… Naplaćuju ti aerodromi i prijevoz električnim automobilčićima unutar aerodroma. Brendiraju se čak pušione koje plaćaju proizvođači cigareta i ugodno ih uređuju. Da, regija ima i te kako puno za naučiti od većih aerodroma Europe i svijeta.
Pitanje za Alena, što mislite zašto EU nije “otvorila” aerodrome za ne-putnike. Schengenski dio je savršen za to. Australija ima otvorene aerodrome, i ljudi koji ne putuju idu na security, svi zajedno (s putnicima) prodju kontrolu i onda zajedno popiju kavu, pojedu nešto i rastanak na gateu. Izrazito lijepo iskustvo po meni. Ok, security košta, ali to se lako nadoknadi potrošnjom iza securitya. Ok, važno.je I reci da cijene na aerodromima u Australiji su iste/slične kao i u gradovima. Recimo Rijeka to može vrlo lagano uvesti, ima onaj pogled na pistu iz kafića i povećao bi se promet kafića/duty free. Recimo i Split i Dubrovnik bi mogli imati istu uslugu osim možda špice sezone, jer je aerodrom stvarno na maksimumu kapaciteta. Zagreb posto ima ujednačen promet bi mogao imati to cijele godine (ali bi morali povećati ukupni kapacitet ugostiteljstva)
Slažem se s Anon @13:04: da je duty free izrazito loš u Europi, stvarno se ne sjećam kada sam nešto tamo kupio, eventualno neku stvar koja je ekskluziva ili u Njemačkoj da iskoristite milje… Pa čak ni poklon
Pisali smo već o tome.
> Pisali smo već o tome.
Bilo bi ok i linkat na taj članak ako se već referira na njega.
Stvarno ne stizem trazit linkove
to je bilo normalno prije 11. septembra 2001. ja sam redovno docekivao i pratio prijatelje.
Nije. Unutar međunarodne zone niste mogli ulaziti ni tada.
A dobro, moze mi netko objasniti, zasto su shopovi na aerodromima izuzetno skupi, tipa bocica vode za par eura i sl. ?
Može im se.
zato jer je to logika trzista. ako necete, izadjite izvan bezbj. provjere, uzmite prevoz do najblize prodavnice i kupite po gradskim cijenama. ili prosto dajte im tih 2-3 evra globe… ima tu i neke cudne psihologije – ljudi vole da dodju na aerodrom pogotovo prije puta, i da naruce pice koje je cesto 2x skuplje. a da ne govorim da poslovni ljudi nisu osjetljivi na cijene jer najcesce imaju dnevnicu. tako da eto, imate gomilu razloga zasto to ima poslovnog smisla.
Dnevnice je pravim poslovnim ljudima potpuno zanemariva.
zanimljivo, ja sam bezbroj puta bio spreman ostaviti novac da su cijene samo mrvicu pristupacnije, pravo trziste bi dopustilo jedan ducan sa malo nizim cijenama pa bi vidjeli gdje bi ljudi kupovali
Zato sto je zakup prostora na aerodromu visetruko skuplji nego u gradu.
A najveca lova dolazi od regulatora koji pod pritiskom aerodroma (sad, da li ima tu i korupcije treba istraziti, osobno vjerujem da ima) i dalje ne dozvoljava nosenje vlastite vode i pića koji prelaze 100 ml po spremniku nakon sigurnosne kontrole. Iako tehnologija postoji, i puno je veci rizik imati komad sira (znate i sami cemu je slicno) nego 500 ml bocicu s vodom. I onda stave na tesko uocljiva mjesta fontane. I onda stave i toplu vodu kao da smo svi Kinezi (koji naime piju toplu vodu). Na nekim aerodromima je jos to ok, medjutim ljude su navikli da kupuju te bocice od 500 ml pa sada svi ko pomahnitali se hidriramo da se ne bi slucajno onesvjestili u klimatiziranom aerodromu ili bili malo zedni (jel treba piti vodu prije nego si zedan kako nas uce danas). I onda placamo tih 500 ml vise nego kubik vode doma.
I sve je inace skuplje na aerodormu nego drugdje jel se letenje, pogotovo na Balkanu, jos smatra nekom ekskluzivom. Ima dobrih primjera gdje su na aerodromu neznatno vece cijene(i da moze aerodrom traziti od restorana, da ukoliko zeli rentati od njega da mora ograniciti cijene). Tako se motovira ljude da kupuju i povecava promet koji ce trgovina/restoran ostvariti sa vecim brojem kupaca. Ali, onda treba i raditi….
Duty free danas veze nema sa duty freejem na vecini EU aerodroma i kad izadjete iz Schengen dijela. I istih 10 parfema na akciji od 2010te godine….
https://www.klix.ba/biznis/investicije/aerodrom-sarajevo-planira-graditi-novi-terminal-donosimo-detalje-projekta-vrijednog-200-miliona-km/240918104
Mi smo o ovome pisali ekskluzivno prije 20 dana sa više podataka:
https://zamaaero.com/30/08/2024/analize/ekskluzivno-sarajevo-ima-novi-terminal-na-stand-by/
Pravo čudo da se nisu sjetili korištenje wc-a naplačivati. Ako mogu benzinske i autobusni kolodvor, mogu i aerodromi.
No samo nam još to treba.
To su ipak mjesta koja su daleko frekventnija i ljudi nisu prinuđeni potrošiti novac da koriste WC. Da, isto možete napraviti u hali nekog aerodroma, ali poslije sigurnosnih provjera bi to bio debeli nonsens.
A od kad to benzinske stanice naplacuju upotrebu toaleta?
Naplaćuju. Doslovce sve. U Hrvatskoj i Zapadnoj Europi. Masa ih ima opciju da imate besplatan WC ako nešto kupite (pa dobite kupon) ili da platite WC a onda kupon sa iznosom uplaćen za WC možete naplatiti na blagajni kod kupnje.
Ne samo benzinske stanice, vec i autobuske, zeleznicke, McDonaldsi….
Pa ima već više od godinu dana. Po Austrijskom i Slovenskom receptu. Poslije se može WC račun iskoristiti u njihovom, bezobrazno skupom, shopu. Ili, ako se prvo nešto kupi, s računom se može na WC. Npr., 3 ljudi u autu, kupe gorivo, 1 može na WC s tim računom, 2 plaćaju.
Na INA-i svi putnici tog auta mogu na toalet.
ne bi moglo bas to jer ste zarobljeni iza securityja. ali da nije sigurno bi se uvelo!
Lep i edukativan tekst za nas početnike. Možda biste mogli da nam približite i korišćenje biznis i VIP loža. Ko ima pravo da ih koristi, pod kojim uslovima, ko može da plati za njihovo korišćenje, a ko ne, šta ulazi u cenu itd.
Nije žurba, kad stignete. Hvala unapred.
Dobra tema. Ubačeno u plan. Hvala.