zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize

PUTOPIS: Tallinn – mali i simpatičan

Nisam puno očekivao od Tallinna, ali iskreno grad mi je ostao u jako dobroj uspomeni, istinski je lijep i ugodan. Iako ima tek 450.000 stanovnika i nije velik, grad je stvarno jako simpatičan i lijep. Sve u Tallinnu je blizu. Sve obavite šetnjom. Stara gradska jezgra je istinski prekrasna. Šetnje ulicama sa zgradama starim više stotina godina u tipičnom sjevernom stilu. Jako je zgodno što u starom dijelu grada imate zgrade koje su napravljene iznad cesta, a ispod zgrada voze automobili ili prolaze pješaci. Iznad vrlo simpatičnog glavnog gradskog trga penjete se na stari grad gdje je katedrala i srednjevjekovna utvrda sa očuvanim bedemima i obrambenim kulama. Šetnja starim gradom od gradske luke će vam uzeti 3-4 sata vremena ali doživljaj je izvanredan.

Kad ste tamo obavezno posjetite Toompea Hill u kojoj su Mala i Velika utvrda iz 13. stoljeća. Glavni gradski trg Raekoja Plats nije prevelik ali je prekrasan, a gradska vijećnica je istinski originalna sa visokim tornjem koji datira iz 1404. Jedino što vam se u Tallinnu neće dopasti je veliki termometar na gradskoj vijećnici koji pokazuje usred ljeta 8 stupnjeva celzijusa. Vrijeme nam je istinski bilo hladno, a padala je i dosadna kiša. Na ovom trgu ćete naći prefinu uličnu hranu, suvenire, kafiće i restorane.

Putnik namjernik mora posjetiti i St.Olaf baptističku crkvu iz 1250, Aleksander Nevski rusku pravoslavnu prvostolnicu iz 1900. godine, Katoličku katedralu Sv.Petra i Pavla, Katedralu Sv.Marije, prekrasnu luteransku crkvu, Kadriorg palaču, Viru vrata (bedeme i kule), Viru trg, Toompea dvorac (XIV. stoljeće), Hellemann zidine na kojem su štandovi sa originalnom odjećom i Glehn dvorac. Obavezno morate prošetati St.Chaerine pasažem i Pikk Jalgom, te sa Patkuli platforme ostvariti vrhunski pogled na stari grad.

Od muzeja svakako posjetite muzej umjetnosti, Estonski povijesni muzej, Estonski pomorski muzej, gradski muzej, Kadriorg muzej i Kuću Petra Velikog. Od zabavnih muzeja posjetite muzej fotografije, muzej zdravlja, KGB zatvorske ćelije, KGB muzej, Muzej viteških redova, Muzej vatrogasaca i Muzej čokolade.

U Tallinu pijete liker Vana, Kali i više vrsta dobrih domaćih piva. Od jela svakako probati haringe, dimljene jegulje, smuđ, te rakove. Poznat talinski street food je kiluvoileib sendvič. Najbolji deserti su kissell, mannavaht, kohuke i kama.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Alen Šćuric

21 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Bio 1og juna, palo na 7 stepeni i vetar. Van starog grada je beton i staklo i molovi. Skandi stil. I riga i viljnus su zakon za talin.

Riga je mini Beč da

Ja kad sam bio gore, naleteo na srpski resttoran.
Gde nas sve nema.

ima li sinagoga

Kada ste bili u Talinu? Vrlo često su temperature iznad 20/25 od maja do augusta

Talin je biser Baltika, a i čitave Evrope, gotovo u celosti očuvan hanzeatski grad. Njegovo istorijsko ime je Reval – pre 100 godina malo ih je bilo čulo za ‘Talin’ (što po jednoj teoriji znači ‘Danski grad’). Grad su temeljno obnovili i konzervirali poljski stručnjaci za Olimpijadu u Moskvi 1980.

Grad je, istovremdno, poprište odvratnog aparthejda, sa oko 45% ruskog stanovništva, dobrim delom bez estonskog državljanstva – Estonci traže da se nauči njihov nesavladivi jezik sa 14 padeža i tako čuvaju status belih gospodara.

Na samo dva sata plovidbe od Helsinkija, obavezno je mesto za izlet iz glavnog grada Finske.

Nema baš 45% Rusa u Talinu već nekih 25%, ali ste u pravu za probleme s jezikom, iako sam lično tu na strani Estonaca, ako neko živi u gradu 3-4 generacije valjda se očekuje da zna i lokalni jezik pored ruskog.

Kad se rodio tu, bio je dvojezičan grad. Uvek je i bio.

Nemojte bulazniti, prije sovjetskog saveza je 4-8% stanovništva bilo rusko. Rusi su više puta pokušavali osvojiti Estoniju (neuspješno, čak i invazijom 1918-1920) i na kraju su je diplomatski prisvojili u SSSR. Uvijek im je bila trn u oku jer je imala ključnu lokaciju u Baltičkom moru i razvijenost.

A za vrijeme Ruskog Carstva rusko stanovništvo je bilo još manje. Prvo značajnije povećanje ruske populacije u Estoniji se dogodilo nakon kraja građanskog rata u Rusiji kada je Bijela armija bježala od Boljševika.

Nemojte ni vi bulazniti. Pišete kao da je Estonija bila nezavisna pre 1918. Eto, u 70 km udaljenom Helsinkiju sve je dvojezično, a istorijsko iskustvo Finaca sa Šveđanima je loše. Sve se može kad ljudi nisu zadrti nacional-šovinisti.

Bespredmetno je porediti odnos Finske i Švedske i kroz historiju i danas sa odnosom Rusije i Estonije gdje se dugo trpe imperijalistički stavovi i uništavanje autohtonog jezika koji prije svega Estoniji daje pravo na samoopredjeljenje i nema nikakve veze ni sa jednim komšijskim jezikom osim finskog . Također žrtve švedske okupacije Finske i žrtve ruskih okupacija Estonije su neusporedive, kao i proces naseljavanja stranog stanovništva da se teritorija asimilira kao ruska. Jedno je biti pristran i rusofil, a drugo slaviti imperijalizam poput onog Francuske u Alžiru ili Velike Britanije u Indiji.

Šveđani u Finskoj govore i finski i poštuju finsku državu te kulturu.

Nije bila nezavisna da. Što sam krivo rekao?

Dvojezičan je od 45′. To što su Rusi odvartni imperijalisti koji očekuju da im se svi okolni narodi podređuju je ruski problem, a ne estonski. Ako se 45 godina morao učiti ruski na cijelom Baltiku, može i ta frakcija Rusa naučiti baltičke jezike.

Da, da od 1945, haha. 1845. recimo, je zvanični jezik u Talinu bio… hm, ruski? 1745? Zamislite – opet ruski. Pre toga bili Danci, Šveđani, Poljaci…

Estonci su u 19. veku nosili uobičajena germanska imena – Karl, Jakob, Johan… – a danas se zovu kao da su izašli iz Gospodara prstenova. Sav jezički nacionalizam na tom prostoru je njihov – i to je OK, imaju pravo, ali ne i da drže desetke procenata apatrida u sopstvenjoj zemlji zbog jezičkog pitanja. To je čist kultur-rasizam (što je, naravno, kul kada je na štetu Rusa, ili još nekih).

Hajde se malo obrazujte o povijesti. Jedno je “zvanični” jezik imperije, a drugo je multijezičnost jednog grada. U tom se gradu priča ruski od 45′, a prije ga se gotovo nije moglo čuti.

Kultur-rasizam je kada okupirate nečiju zemlju, naselite svoje ljude, forsirate svoj jezik i na kraju odbijete prihvatiti lokalnu kulturu jer ju smatrate inferiornom.

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!