Zračna luka Stockholm Bromma, nekada glavni aerodrom u Švedskoj, danas je pred zatvaranjem. Odlaskom Braathensa krajem prošle godine Bromma je ostala na tek jednoj redovnoj liniji, onoj koju leti estonski NyxAir za Trollhättan sa malim Saabom 340.
Vlasnik ZL Bromma je Swedavia, državni operater 10 aerodroma u Švedskoj. Njih pad prometa i održavanje Bromme za jednu liniju i desetak privatnih letova dnevno, prema navodima CEO Abrhamssona, košta oko milijardu švedskih kruna ili čak 85-90 milijuna eura, sto je. Trenutno se taj minus nadoknađuje kroz ostale prihode ali u suštini to je subvencija za neprofitabilni aerodrom. Valja spomenuti kako je aerodrom na izrazito privlačnom mjestu za izgradnju nekretnina, i da bi se zatvaranjem i potom revitalizacijom prostora i ulaganjem građevinskog sektora došlo i do 16.000 novih stanova, koji su Stockholmu nasušno potrebni. Prema nekim izračunima novac koji bi se tu mogao okrenuti je 5-7 milijardi eura.
Prema postojećem ugovoru aerodrom bi trebao ostati operativan do 2038, ali Swedavia je izjavila da je zainteresirana za raskid, međutim trenutna vlast načelno odbija diskusiju prije 2026.
Bromma je u prvom tromjesečju ove godine imala 3.145 putnika, a u istom razdoblju prošle godine cak 241.158 putnika, odnosno minus je od 98.7%.
suradnik: Tomi Stefansson (Stockholm), foto: Braathens
Arlanda je preuzela posao nema su to što reći.
Je
Isti je vlasnik arlande i bromme. Ocito je rijec o optimizaciji, i u operativnom smislu sa strane swedavie, i sa strane sas-a (otkad braathens leti za njih).
Slicno bi bilo npr da je zagreb-pleso medjunarodni aerodrom, a zagreb-lucko (kad bi imao asfaltiran pss) domaci. Imalo bi smisla sve komercijalne letove na jedan, a sve biznis i generalnu avijaciju na drugi. U americi to prolazi u svakom drugom vecem gradu, ali europa se razlikuje. Plus svedska demotivira aviopromet, a ni sas ulaskom af-klm ne potice razvoj stockholma kao huba.
Bromma je do početka pandemije u stvari bila prilično ozbiljna priča i od tamo se učestalo letjelo na, mahom, domaćim letovima i to je ljudima odgovoaralo. Lijepo dođeš tramvajem nakon par stanica od centra, ukrcaš se na avion i ubrzo si na otoku Gotlandu koji nije povezan sa švedskim kopnom čvrstim prometnim pravcem. Čisto domaćinski i kao da ideš na prigradski autobus. U prilog ozbiljnosti zračne luke Bromma ističem kako su ona i zračna luka u Zagrebu tijekom 2015. godine imali otprilike isti broj putnika!
Uspkros ove pratične naravi zračne luke Bromma, uslijedili su prilično nerazumni i političkim razlozima motivirani prosvjedi i zastupanje o nužnosti zatvaranja ovog transportnog čvorišta, a osobno se uopće nebi iznenadio kada bi se, u konačnici, našli i prikriveni interesi pojedinaca, ali i velikih tvrtki da na prostoru još uvijek aktualne zračne luke provedu neke druge projekte komercijalne naravi.
S odlaskom Braathensa, bojim se, Brommi je zapečačena sudbina i teško je uopće zamisliti da bi se ova zračna luka mogla oporaviti. Kada pridodamo iracionalne napade na zračni prijevoz i nastojanje da se cjelokupni zračni prijevoz prebaci na Arlandu, smatram kako ćemo ubrzo govoriti, bivša zračna luka Bromma. No, kako je ono mudar čovjek rekao, sve što na ovom svijetu ima početak, neminovnom mu, kada, tada, slijedi kraj.
Hvala puno na komentaru. Jako zanimljivo.
Sve stoji, pogotovo drugi odlomak.
Je li ovo pise Tomislav Stefanovic?
Tkoo???