Ove članke pišemo početkom godine od 2016. godine i odličan su pokazatelj trendova u zrakoplovstvu regije. Članak se piše u dva dijela. Prvi nam govori o analizi trendova, a drugi nam daje odgovore na pitanja koji su bili najbolji i najlošiji potezi u 2024.
Ove 2024. nitko više ne spominje Covid-19. Polovica aerodroma regije, ali i većina aerodroma Europe, prešla je brojke iz 2019. Nažalost još uvijek ih ima u regiji koji to nisu, no, regija sveukupno, a i većina aerodroma ima bolje brojke nego 2019. Neki aerodromi i daleko bolje brojke.
U načelu možemo biti zadovoljni prometom u regiji. Za razliku od Europe kod nas još uvijek nema manjka radnika (to se neznatno osjeti samo u nekim zračnim lukama poput Dubrovnika). Čak je i Beograd imao daleko bolju godinu nego što je bila 2023. a broj otkazivanja i kašnjenje u top sezoni je bio bitno manji.
Čak 36,0 milijuna putnika u 2023.
U regiji je 2023. bilo 32.586.755 putnika, dok je u 2024. imala 36.027.255 putnika, što je 3.440.500 putnika ili 10,6% više nego 2023. Ovo su bolje brojke od Europe čiji je promet porastao za 7,4%. Ovo je i 6,5 milijuna putnika više nego predcovid 2019. godine. Ili 22,1% više. Opako! Ako znamo da je u Europi broj putnika bio tek 101,8% spram 2019. onda ove naše brojke od 122,1% su istinski bajkovite i daleko bolje spram prosjeka Europe.
Pozitivne stvari u 2024. su bile potpuno otvaranje prema Kini i izuzetno povećanje broja putnika, poglavito na long-haulu i leisure tržištima. No, negativno je utjecao nastavak rata između Rusije i Ukrajine, ali i rat u Izraelu koji je dobar dio godine osjetno smanjio promet prema Izraelu, a krajem godine gotovo zatvorio promet prema Izraelu i Libanonu. Negativan efekt ima i zastoj u isporuci aviona radi čega niz kompanija ne može dobiti planirani broj aviona, te lete sa vrlo starim i neisplativim avionima. Uz to niz kompanija je imao prizemljene avione koji imaju probleme sa Pratt & Whitney motorima. Neke kompanije su imale prizemljeno i 1/5 svojih flota iz ovog razloga.
Razlika između Zagreba i Beograda se smanjila. Beograd je u 2023. imao 113,5% putnika više od Zagreba, no u 2024. je imao 93,8% putnika više od Zagreba. U realnim brojkama Beograd je 2023. imao 4.224.522 više putnika od Zagreba, no u 2024. je imao 4.047.739 putnika više. I Priština je smanjila razliku spram Zagreba. U 2023. razlika je bila 298.817 putnika, a u 2024. je ta razlika bila 234.138 putnika. Istim je Beograd po prvi puta prešao 8 milijuna, a Zagreba i Priština su po prvi puta prešli 4 milijuna putnika. Split je i dalje uvjerljivo 4, iako je Priština ozbiljno povećala razliku spram Splita. Naime, 2023. ta razlika je bila istinski mala, tek 65.981 putnik, no 2024. razlika je čak 458.331 putnika.
Dubrovnik je ozbiljno povećao broj putnika, te je 2024. preskočio Skopje i došao na peto mjesto u regiji. Sarajevo je 2023. imalo skoro 300.000 putnika manje od Podgorice, no 2024. je Sarajevo preskočilo Podgoricu. I Zadar je preskočio Ljubljanu, koja je sada pala sa 9. na 10. mjesto u regiji. Pula je skočila sa 15. mjesta u 2023. na 12. mjesto. Tuzla je pak sa 12. mjesta pala na tek 16. mjesto zbog ukidanja baze Wizz Aira. Ohrid ja sa 16. skočio na 15. mjesto. Mostar je skočio sa 20. mjesta na 18. Najslabije rezultate imaju Mali Lošinj (1544 putnika), Maribor (2330 putnika) i Morava (13.781 putnika). U regiji 2024. godine četiri aerodroma su imala više od 3 milijuna putnika, a čak njih 11 je imalo preko milijun putnika (jedan više nego prošle godine).
U regiji je 2022. samo 6 zračnih luka imalo preko 100% prometa iz 2019. U 2023. više od 2019. imalo je 11 zračnih luka. I ove godine 11 luka je prešlo brojke iz 2019, dok ih je 12 još uvijek ispod te brojke, iako su dvije zračne luke jako blizu 100%. Najbolji rezultat i dalje ima Banja Luka sa 266,7% putnika iz 2019, slijedi Zadar sa 198,8%, Priština sa 172,0%, Sarajevo sa 159,3% i Mostar sa 144,2%. Najslabije rezultate imaju Lošinj sa 23,9% prometa iz 2019, Tuzla sa 35,0%, Pula sa 65,5%, Ohrid sa 69,3% i Rijeka sa 72,3%. Od velikih zračnih luka najlošiji plasman ima Ljubljana koja je ostvarila tek 83,6% prometa iz 2019. i plasirala se na 16. mjesto u regiji.
Najviše novih putnika spram 2023. je imala Priština, njih čak 657.598, slijedi Zagreb sa 592.969, te Dubrovnik sa 538.116. Odlične rezultate ima i Sarajevo sa 452.762 nova putnika, dok je Beograd iznenađujuće tek peti sa 416.156 novih putnika. Nešto na što nismo navikli.
Najveći pad je imala Tuzla, radi ukidanja baze Wizz Aira, te je ostvarila 374.888 putnika manje nego 2023. Pad su imali i Niš (90.999 putnika manje), Banja Luka (61.529), Ohrid (45.980), Rijeka (9.219), Portorož (4.907), Maribor (1725), Lošinj (202) i Morava (101). Ovih šest zračnih luka regije izgubili su čak 214.460 putnika.
Udio putnika u prometu
Udio Beograda u ukupnom broju putnika je pao sa 24,4% u 2023. na 23,2%, što je najveći pad u regiji. Zagreb je pak porastao sa 11,4% na 12,0%, dok je Priština porasla sa 10,5% na 11,3%. Split je pak još jednom pao i to sa 10,3% na 10,1%. No, Dubrovnik je zato porastao sa 7,4% na 8,2%. Skopje je palo s 8,9% na 8,2%. Podgorica je pala sa 5,1% na 4,9%, a Sarajevo je poraslo sa 4,2% na 5,1%. Zadar je porastao sa 3,8% na 4,4%.
U 2019. Hrvatska (11,6 milijuna) je imala daleko više putnika spram Srbije (6,6 milijuna). No, 2020. razlika se bitno smanjila pa je Hrvatska imala 2,2 milijuna, a Srbija 2,1 milijun putnika. 2021. razlika se ponovo povećala pa je Hrvatska imala 4,8 milijuna, a Srbija 3,4 milijuna. 2022. Hrvatska je imala 9,9, a Srbija 6,0 milijuna putnika, tj. razlika je bila 3,9 milijuna. U 2023. Hrvatska je imala 11,4 milijuna putnika, a Srbija 8,4 milijuna, dočim je razlika bila u 3 milijuna putnika. No, 2024. razlika se ponovo povećala i to vrlo značajno. Naime, 2024. Hrvatska je postigla 13,2 milijuna putnika, a Srbija 8,7 milijuna, dočim se razlika povećala na 4,5 milijuna putnika, najviše od Covida-19, skoro na razini 2019. godine. Ostale države nisu promijenile pozicije. Kosovo je i dalje 3. sa 4,1 milijun putnika, Makedonija 4. sa 3,2 milijuna, Crna Gora 5. sa 2,9 milijuna, BiH 6. sa 2,5 milijuna i posljednja je Slovenija sa tek 1,5 milijuna putnika. Slovenija koje je nekada bila uvjerljivo 3. tržište regije po broju putnika. Žalosno, ali Slovenija danas ima manje putnika nego je imala 2007. godine.
Udio putnika Hrvatske je 2020. bio 29,1%, 2021. 32,4%, 2022. je bio 37,4%, a 2023. 34,9%. No, 2024. udio je porastao na 36,7%. Srbija je pak imala 2020. udio od 27,6%, 2021. 23,2%, a 2022. 22,8%, a 2023. 25,8%, da bi joj 2024. pao na 24,2%. Kosovo je prošle godine imalo 10,5%, ove ima 11,3%, Makedonija je prošle godine imala 9,7%, a ove joj je godine pao na 8,8%, Crna Gora je porasla sa 7,7% na 8,0%, BiH je pala sa 7,5% na 6,9%, dok je Slovenija porasla sa 4,0% na 4,1%.
U usporedbi sa brojem stanovnika i dalje je najbolja Crna Gora koja je 2023. imala 3,96, a 2024. je povećala na 4,62 putnika po stanovniku. Slijedi Hrvatska koja je imala 2,95, a 2024. je povećala na 3,42. Treće je Kosovo koje je imalo 1,94, a povećalo je na 2,58. Četvrta je Makedonija koja je imala 1,71, a 2024. ima 1,73. Tek na petom mjestu je Srbija koja je 2023. imala 1,27, a 2024. ima 1,32 putnika po stanovniku, tri i pol puta manje od Crne Gore i dva i pol puta manje od Hrvatske. Pretposljednja je BiH koja je 2023. imala 0,7 putnika po stanovniku, a 2024. ima 0,72, dok je zadnja Slovenija koja je 2023. imala 0,61, a 2024. ima 0,69 putnika po stanovniku.
Zagreb je 2019. imao 12.687 tona carga, 2023. 10.859 tonu, dok se 2024. popeo na 13.025 tona carga, više nego i 2019. Ljubljana je 2019. imala 24.875 tona, 2023. 11.443 tone, a 2024. 12.352, manje i od Zagreba. Iznenađujuće. Sarajevo je pak 2019. imalo 2.500 tona, 2023. 2764 tone, a 2024. 3159 tona carga. Podgorica je 2019. imala 850 tona carga, 2023. imala 626 tona carga, a 2024. 790,6 tona. Niš je 2017. imao 2537 tona carga, 2023. tek 69,7 tonu carga, a 2024. 424,6 tona, još uvijek tek blijeda slika prometa iz 2017. Dubrovnik je 2023. imao 57 tona carga, a 2024. 25 tona. Rijeka je 2019. imala 1026 tona carga, 2023. 105 tona, a 2024. samo 8,3 tona, enormno daleko od 2019. godine. Beograd ne objavljuje podatke o cargu.
U idućem nastavku odgovorit ćemo na pitanja što se najbolje, a što najlošije desilo u regiji u 2024. godini.
Jako dobar članak!
Hvala.
I Slovenija je auto-destinacija! 🤣🤣🤣🤣
Je.
Zagreb vise carga od Ljubljane? To se nije nikada desilo.
Istina nije. Ljubljana je imala više carga, prije i bitno više carga.
Svaka čast Zagreb. Znači li to da oni preuzimaju dio carga Ljubljane?
Nije nemoguće. Zagreb ima sve više prijevoznika, linija i frekvencija, što znači i više carga u prtljažniku. Više nema granice, pa nije nevjerojatno da cargo iz Ljubljane sada ide preko Zagreba.
Bas iznenadjujuce.
Pa i je.
Crna Gora 4,62 putnika po stanovniku, Hrvatska 3,42. I to su ozbiljne brojke. Srbija samo 1,32, treća najgora odozada, a BiH i Slovenija ispod 1 putnika po stanovniku. Loše.
Da Crna Gora je daleko od svih, a i Hrvatska je bitno iznad.
Banja luka 266,7% spram 2019. Opako! Svaka cast.
Da, da.
Hrvatska 13,2 milijuna punika. Svaka cast. Jako puno.
Je
To je puno putnika za našu regiju.
Za regiju je. Za Europu nikako nije.
To je bitno više nego 2019.
Je.
Hrvatska ima 36,7% putnika regije. Otpuhali sve ostale. Bravo Hrvatska.
Bravo!
A Slovenia tek 4,1%. Na sto su oni spali. A bili su broj 3 trziste u regiji.
Da, sramota.
Cak je i BiH imala milijun putnika vise. Stvarno sramota.
Je, istina.
Priština prva po broju novih putnika, Zagreb drugi, a Dubrovnik treći. Vrlo indikativno.
Priština – ukidanje viza, dijaspora, zaobilaženje Srbije
Dubrovnik – dva bazirana aviona Ryanaira
Zagreb – bitno više letova Ryanaira
Koja sramota da je Ljubljana koja je bila 3. aerodrom u regiji sad tek 10. Ogromna sramota. I dokaz kakvi diletanti rade u slovenskoj avijaciji.
To je istina.
Kad padneš sa 3. na 10. mjesto nekog treba streljati na Prešernovom trgu.
Bome da.
Koje godine je Ljubljana bila treci aerodrom u regiji?
2008. Još 2007. je imala više putnika nego danas.
Jako žalosno.
Je
Pasti za 7 mjesta. Biti na vrhu i pasti tako duboko. I nikom ništa, niko ne snosi odgovornost?
To je stvarno za zapitati se.
To je bilo prije skoro 20 godina.
Puno toga se u medjuvremenu promijenilo. Ljubljana je, izmedju ostalog, zrtva zemljopisnog polozaja. Vrlo blizu su Bec, Zagreb, Trst i Venecija. S druge strane, bankrot nacionalne aviokompanije uvijek ima posljedica kad je u pitanju broj putnika maticnog aerodroma.
Ljubljana je bila treća luka još 2011. godine, dakle prije 13 godina.
Ljubljana je bila jednako blizu Beču, Zagrebu, Trstu i Veneciji i 2011. kao i danas.
Bankrotirali su i Malev u Budimpešti, Estonian u Tallinu, Cyprus u Cipru pa su iznašli alternative i osigurali u godinu-dvije rast prometa.
Zagreba je smanjio razliku prema Beogradu. Nije li to indikativno. Zamislite da je Croatia bolja kompanija, da ima pravi hub u Zagrebu. Bio bi Zagreb jako blizu, ako ne i ispred Beograda.
Bio je Zagreb već blizu Beogradu. Kako sada stvar stoje (jaka Air Serbia i preslaba Croatia) tako nešto nema šanse. Samo da Air Serbia naglo padne i Croatia se naglo uobzilji mogao bi se Zagreb približiti. A tako nešto nije ni na obzoru.
Beograd je 2023. bio puno prenapuhan. Ovo sada je daleko realnije.
I to ste u pravu. Trebalo je to umjerenije i polakše.
Kako god smanjena je razlika. Bravo Zagreb.
Bravo
Puno je tu prevelika razlika. Kad bi se nastavio ovaj trend Zagrebu bi trebalo 54 godine da dostigne Beograd.
Jasno da je prevelika razolika, i da je to smanjenje zanemarivo.
Bravo Alen za tekst. Svaka cast.
Hvala.
Bas iskrene cestitke na tekstu. Puno truda. Hvala vam.
Molim i hvala vama na pohvalama.
Svaka cast za clanak.
Hvala.
Svaka cast na kolicini podataka. Ogromna rad, zar ne?
Da je. Za ovakav tekst treba jako puno vremena, skupljanja i selektiranja podataka.
Alen jako dobar clanak sa puno podataka.
Hvala.
Pa na koju foru jedna mala Priština ima putnika skoro kao Zagreb???
Dijaspora.
Pristina je uz Tiranu medju aerodromima sa najvecim porastom prema 2019. Ogromna dijaspora koja ne zeli putovati autom preko Srbije, a daleko je od Europe. Ima smisla.
Da tako je.
Ali je Priština još uvijek bitno ispod Zagreba.
Pa i nije baš jako mnogo, to se može promijeniti u 2-3 godine, uz neke ekstreme i u godinu dana.
Daleko od Europe, ogromna dijaspora koja stalno dolazi doma, problem putovanja kroz Srbiju. Stoga je više nego logično da se to desilo.
Upravo tako.
U BiH ima mnogo potencijala da se dođe na neku očekivanu brojku od 5M putnika u državi, samo je pitanje ima li know how
5 milijuna? Više i od Kosova? Malo pretjerujete.
U idućih 5 godina maksimum za BiH je:
Sarajevo 2,7 milijuna
Banja Luka 0,5 milijuna
Tuzla 0,5 milijuna
Mostar 0,1 milijun
= 3,8 milijuna.
BiH ima mnogo veće potencijale i od Kosova i Makedonije i Crne Gore, ali očito nema za sad neku dobru strategiju
Razlika u broju putnika spram tih tržišta je već godinama u korist njih. Dakle?
Danas BiH ima 2,47 miliona, a vi sanjate od 5. Jako realno.
Ma 5 milijuna će se desiti, samo ne tako skoro.
Je promet ce se povecati za 100%. Bude za 10 godina.
Prije od 10 godina, ali za 5 neće.
Iduce godine 2,8 miliona putnika u BiH.
To je realno, iako je moguće i 2,9 milijuna.
Nema, 4 miliona je maksimum nevazno za koji period. 5 miliona su blago rečeno mokri snovi
Ma biti će i 5 milijuna, samo je pitanje kada.
Može BiH bit sretna da dostigne 3 miliona do 2027.
To će vrlo vjerojatno dostići, možda i nešto preko.
Mislite da će Sarajevo rasti i dalje tako brzo?
Ove godine još hoće, a dalje ovisi kakav će aranžman imati sa Ryanairom.
Pretjerujete. Čuj to 5 miljuna. Drugim aerodromima je trebalo po 15 godina da povecaju broj putnika za 100%. Ni u BiH nije puno bolje.
Jasno. Za 100% treba bar 10 godina, nije realno brže od 7.
Mislim da će Beograd i Zagreb biti jedni među prvima koji će dobiti letove za Rusiju od ruskih avioprevoznika sigurno : S7,Аэрофлот
Beograd će to svakako dobiti prvi, a Zagreb i Tivat su slijedeći.
Beograd ce sigurno biti prvi, a Zagreb vjerojatno drugi. Crna Gora nece tako skoro.
Sve ovisi hoće li Rusija skinuti sankcije Crnoj Gori ili ne.
Zaboravili ste Dubrovnik…
Pa svakako će Beograd i Zagreb prije dobiti letove od Dubrovnika.
Beograd pa Zagreb, a onda Ljubljana, Dubrovnik, Crna Gora kada Rusi skinu sankcije.
Točno.
Beograd sigurno prvi. A da li Zagreb, Ljubljana ili Dubrovnik ostaje za vidjeti.
Da, Beograd će sigurno biti prvi.
Nece Zagreb dugo nakon Beograda.
Sve ovisi o tome koliko će trebati EU da skine sankcije.
Beogradu letovi Aeroflota i te kako trebaju.
Da, trebaju. Još više Zagrebu koji uopće nema letova za Rusiju.
Mislite da bi u Beograd mogla doc jos neka kompanija. Pobeda, S7, Rossiya?
Pobeda bi imala smisla. Čak i S7. Ali neka prvo dođe Aeroflot, a onda ćemo dalje…
Možda se vrati Red Wings, oni su dugo godina leteli za BEG
Možda.