dopisnik: Tomi Stefansson (Stockholm), foto: Aerodrom Beograd

Kako smo ove godine već imali vremena pogledati tko je rastao i koliko u regiji (da preciziram u Ex-Yu regiji), vrijedilo bi uraditi i neku usporedbu s većim aerodromima šire regije, odnosno najvećim aerodromima u istoj, osim u slučaju Grčke i Italije, koje geografskom veličinom i brojem aerodroma odskaču.

Regija i aerodromi sa više od 1 milijun putnika

Na prvom mjestu nalazi se Beograd s 8,91 milijun putnika u 2025. godini. U odnosu na 2024. to predstavlja rast od 6,5%, dok je u usporedbi s 2019. promet veći za sjajnih 44,6%. Beogradski aerodrom time potvrđuje poziciju najjačeg zračnog čvorišta u regiji, uz kontinuirani rast temeljen na širenju mreže linija i jačanju uloge nacionalnog prijevoznika. Slijedi Zagreb, koji je u 2025. dosegnuo 4,72 milijuna putnika, uz solidan godišnji rast od 9,4%. U odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, promet je veći za 37,2%, što upućuje stabilno jačanje zagrebačkog tržišta, osobito u segmentu redovnog prometa.
Vrlo blizu Zagreba nalazi se Priština s 4,60 milijuna putnika u 2025. godini. Godišnji rast od čak 12,7% jedan je od najviših u skupini većih aerodroma, dok je u odnosu na 2019. promet gotovo udvostručen (+94,1%).
U srednjem dijelu ljestvice nalazi se Split s 3,88 milijuna putnika, uz rast od 7,1% u odnosu na 2024. i 17,6% u usporedbi s 2019. Split bilježi stabilan oporavak, ali uz umjereniji dugoročni rast u odnosu na pojedine konkurente, što odražava zasićenost tržišta i izraženu sezonalnost. Skoplje je u 2025. godini opslužilo 3,21 milijun putnika, uz rast od 8,7% na godišnjoj razini i 36% više nego 2019. godine.  Dubrovnik, s 3,09 milijuna putnika, bilježi umjeren godišnji rast od 4,6%, ali tek blago nadmašuje razinu iz 2019. godine (+6,9%). To potvrđuje da se radi o tržištu koje se u velikoj mjeri već vratilo na pretpandemijske kapacitete, s ograničenim prostorom za snažniji dugoročni rast.

Ispod granice od tri milijuna putnika nalazi se Sarajevo. S 2,23 milijuna putnika i snažnim godišnjim skokom od 22,2%, sarajevski aerodrom bilježi gotovo udvostručen promet u odnosu na 2019, dakle +95,6%, čime se svrstava među najbrže rastuće aerodrome u regiji. Podgorica je u 2025. zabilježila 1,75 milijuna putnika, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2024. (-0,3%), no i dalje 34,6% više nego 2019. godine.  Zadar s 1,64 milijuna putnika bilježi tek umjeren godišnji rast od 2,9%, ali se dugoročno izdvaja po iznimno snažnom rastu u odnosu na 2019. godinu uz povećanje prometa od čak 105%! Time zadarski aerodrom potvrđuje status jednog od najvećih dobitnika postpandemijskog razdoblja, zahvaljujući snažnoj prisutnosti niskotarifnih prijevoznika, u prvom redu Ryanaira.

Na začelju ljestvice nalaze se Ljubljana i Tivat. Ljubljana je u 2025. godini opslužila 1,59 milijuna putnika, uz solidan godišnji rast od 10,6%, ali i dalje 7,6% ispod razine iz 2019. i rekordne 2018., što ukazuje na sporiji i još uvijek nepotpuni oporavak. Tivat, s 1,34 milijuna putnika, bilježi snažan godišnji rast od 19,5%, no i dalje ostaje blago ispod pretpandemijskih rezultata (-2,2%).

Ukratko, poredak aerodroma u 2025. godini pokazuje da regionalni promet predvode veliki nacionalni hubovi, dok su najveće relativne dobitke ostvarili aerodromi poput Prištine, Sarajeva i Zadra. Istodobno, pojedina tržišta, poput Ljubljane i Tivta, i dalje se suočavaju s izazovima potpunog povratka na pretpandemijske razine, što dodatno naglašava neujednačen karakter oporavka zračnog prometa u regiji.

Veći aerodromi šire regije

Na samom vrhu nalazi se Atena, koja je u 2025. godini opslužila 33,99 milijuna putnika. U odnosu na 2024. to predstavlja rast od 6,7%, dok je u usporedbi s 2019. promet veći za čak 32,93%. Time se atenski aerodrom potvrđuje kao jedan od najuspješnijih primjera dugoročnog postpandemijskog rasta među velikim europskim aerodromima.

Slijedi Beč s 32,56 milijuna putnika. Iako je godišnji rast relativno umjeren (+2,7%), bečki aerodrom u 2025. blago nadmašuje pretpandemijsku razinu iz 2019. godine  uz plus od 2,84%, što upućuje na stabilizaciju prometa na zrelom tržištu s ograničenim prostorom za snažnije stope rasta, ali i druge faktore, napose odnos LHG grupe, te raznorazni nameti.

Treće mjesto zauzima Budimpešta s 19,58 milijuna putnika, uz jedan od najviših godišnjih porasta među promatranim aerodromima (+11,7%). U odnosu na 2019. promet je veći za 21,09%, što ukazuje na snažan i kontinuiran uzlet mađarskog tržišta, velikim dijelom potaknut ekspanzijom niskotarifnih prijevoznika. Bukurešt (OTP) u 2025. bilježi 17,06 milijuna putnika, uz rast od 6,6% u odnosu na prethodnu godinu i gotovo 16% više putnika nego 2019. godine. Rumunjsko tržište ima stabilan, ali uravnotežen rast bez naglih oscilacija.

Venecija (VCE) s 11,9 milijuna putnika ostaje tek neznatno iznad razine iz 2019. godine (+2,8%). Godišnji rast od oko 2,6% sugerira da se radi o tržištu koje je već dosegnulo zasićenje, pri čemu daljnji rast ovisi ponajprije o sezonalnosti i regulatornim ograničenjima, ali i time što ima više manjih aerodroma u blizini (Treviso, Trst, Verona), ali i to da je Venecija popularna touring destinacija.

U istu kategoriju ušla je i Tirana s 11,64 milijuna putnika u 2025. godini. Iako po apsolutnom broju putnika ne spada među najveće aerodrome u regiji, Tirana se izdvaja po daleko najsnažnijem dugoročnom rastu. U usporedbi s 2019. godinom, promet je povećan za iznimnih 248,5 %, što albanski glavni aerodrom čini jednim od najbrže rastućih u Europi. Ovakav skok rezultat je snažne liberalizacije tržišta, agresivne ekspanzije niskotarifnih prijevoznika te naglog rasta turističke potražnje.

Među srednje velikim aerodromima ističu se i Solun/Thessaloniki s a svojih 7,98 milijuna također značajno iznad pretpandemijskih razina. Sofija, s 8,41 milijun putnika, bilježi stabilan rast i gotovo 18,5% više putnika nego 2019.

Zaključno, poredak aerodroma prema prometu u 2025. pokazuje jasnu podjelu između velikih, zrelih tržišta s umjerenim stopama rasta i manjih ili regionalnih aerodroma koji preuzimaju ulogu glavnih generatora rasta. U tom kontekstu, Tirana predstavlja najizraženiji primjer  promjene na europskom zrakoplovnom tržištu, dok grčki aerodromi potvrđuju dugoročnu snagu turistički orijentiranih destinacija za putnike iz cijeloga svijeta.

Kao mali dodatak, Kišinjev, je ove godine imao 6,08 milijuna putnika, a prošle tek 4,14, uz rast od 46.8%, a u odnosu na 2019 imao je rast od 105%. Do rasta dolazi uglavnom zbog njegovog regionalnog položaja, i ovo je aerodrom sa najvećim rastom 2024-2025 i više od 5 milijuna putnika.