Intervju vodio: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Aerodrom Beograd
Francois Berisot je vrhunski profesionalac koji je prije funkcije CEO-a Aerodroma Beograd bio na visokim funkcijama u TAV-u, Airport de Paris, Vinciu. Ovaj intervju sam čekao tjednima, nakon što je prošao sve korporativne procedure, te kontrolu Vincia. No, sada je konačno ovdje. Uživajte.
VINCI Airports je za Beograd platio istinski mnogo. 501 milijun EUR. Daleko više nego su plaćene koncesije drugih aerodroma u okruženju. Znači li to da je Vinci prepoznao u Beogradu više potencijala nego imaju drugi aerodromi?
Procena kompanije VINCI Airports je da zbog svog geostrateškog položaja, beogradski aerodrom ima veliki potencijal kao tačka koja povezuje istok i zapad, sever i jug. Takođe, posmatrali smo i kretanje srpskog stanovništva i šire srpske zajednice. Uvereni smo da će mnoge direktne konekcije sa različitim delovima sveta (Jugoistočna Evropa, EU, Rusija, Bliski istok i SAD) biti korisne kako za porodice i prijatelje koji posećuju rodbinu, tako i za poslovne aktivnosti.
Namera nam je da, uz podršku i iskustvo kompanije VINCI Airports, kao globalnog operatera koji trenutno upravlja sa 53 aerodroma na četiri kontinenta, na najbolji način iskoristimo ovaj potencijal.
Već je vidljiv pozitivan uticaj nove dinamike, a i relevantne međunarodne institucije prepoznaju naše napore. Na primer, nagrada Međunarodnog saveta aerodroma za kvalitet usluge (Airport Service Quality) za 2020. godinu, dodeljena je prema anketama sa našim klijentima. Beogradski aerodrom Nikola Tesla nagrađen je za najbolji aerodrom u Evropi u dve kategorije: Najbolji aerodrom po veličini u regionu, 5 do 15 miliona putnika godišnje u Evropi i za najbolju primenu higijenskih mera u regionu (Evropa). Ovo je prvo priznanje tog tipa koje je dodeljeno beogradskom aerodromu otkako se pridružio mreži VINCI Airports. O značaju ovog priznanja najbolje govori podatak da ga je prošlog leta u Beogradu lično Olivije Jankovec, direktor Međunarodnog saveta aerodroma za Evropu (ACI Europe) uručio Nikoli Notbaru, predsedniku kompanije VINCI Airports, u prisustvu premijerke Srbije.
Verujemo da će Aerodrom Nikola Tesla na kraju koncesije postati drugačiji u svakom segmentu, od operativnog kapaciteta i efikasnosti, do pružanja boljeg korisničkog iskustva i veće udobnosti za putnike.
VINCI je krenuo sa ekspanzijom terminala beogradskog aerodroma u Covidu-19. Logično, time je iskoristio period lošeg prometa za nesmetane radove. Investicija je istinski velika, a aerodrom će dobiti ogromne dodatne kapacitete. Hoćete li stati na postojećim radovima ili će po završetku ovog konkursa C gateova i dodatka terminalnoj zgradi na sredini aerodroma biti kraj ekspanzije ili planirate dalje proširenje po dovršetku radova?
Radovi na modernizaciji odvijaju se u kontinuitetu od početka 2020. godine, a izvodi ih građevinska podružnica kompanije VINCI, VINCI Terna Construction JV, sa podizvođačima.
Najveći deo građevinskih radova biće izveden u naredne tri godine, a najvažniji radovi uključuju: modernizaciju i proširenje putničkog terminala, umetnutu poletno-sletnu stazu, dodatne rulne staze, dodatne pozicije za parkiranje aviona, novu platformu za odleđivanje i sprečavanje zaleđivanja aviona, dodatna parking mesta za automobile kao i nove pristupne puteve. Svi navedeni radovi su trenutno u pripremnoj fazi ili su već u toku. Tako je i sa rekonstrukcijom i proširenjem gejtova u fingerskom hodniku A.
Dogradnja zgrade terminala na C strani je u toku, očekujemo da će biti spremna za komercijalnu upotrebu u prvoj polovini godine. Uvodimo niz novih funkcija, kao što su centralizovana bezbednosna kontrola, koncept otvorenih gejtova i razdvajanje dolazećih i putnika u odlasku na različite spratove, koji ćemo primeniti i na A strani terminala. Centralni deo zgrade Terminala 2 će u narednim fazama biti dodatno proširen i modernizovan.
Želeo bih da istaknem snažan fokus na održivo poslovanje, u skladu sa globalnom politikom našeg osnivača, kompanije VINCI Airports, koja ima za cilj smanjenje uticaja na životnu sredinu u smislu emisije gasova staklene bašte, kao i u oblastima prerade vode i otpada. Na Aerodromu Nikola Tesla počela je sa radom najsavremenija trigeneraciona toplana, kao i postrojenja za preradu čvrstog otpada u javnoj i restriktivnoj zoni aerodroma. Trenutno je u toku izgradnja solarne farme i postrojenja za preradu otpadnih voda.
Modernizacija aerodroma je proces koji traje, a nakon završetka velikih radova, nastavićemo da radimo na daljoj primeni integrisane inovativne strategije kompanije VINCI Airports, koja je stalni izvor svežih ideja za poboljšanje infrastrukture, upravljanje tokovima putnika i putničkog iskustva.
Zašto umetnuta uzletno-sletna staza? Ako se već investiralo toliko novac u uzletno-sletnu stazu, zašto se nije napravila neovisna staza na zapadnoj strani aerodroma?
Postojeća poletno-sletna staza od svoje izgradnje nije nikad kompletno renovirana (osim redovnog održavanja). U okviru našeg projekta modernizacije planiramo renoviranje glavne piste i izgradnju novih rulnih staza i manevarskih površina, kako bismo podržali povećanu potražnju za kretanje vazdušnim putem u regionu.
Kako bismo obezbedili nesmetano odvijanje vazdušnog saobraćaja tokom radova na glavnoj pisti, već smo započeli izgradnju nove umetnute piste dužine 3.500 metara. Nova pista biće opremljena sistemom za sletanje u uslovima smanjene vidljivosti.
Nova, rezervna pista će ostati u upotrebi kao paralelna rulna staza pored postojeće, jer će doprineti povećanju kapaciteta aerodromskih operacija.
VINCI je već reorganizirao prostor u terminalu, no po otvaranju 3. kata reorganizacija će se provesti u cijelosti, što znači micanje kontrole na gateovima i postavljanje centralne kontrole putnika. Time će se dobiti lakša komunikacija, ali i bitno veći prostor aerodroma. Kako bi terminal morao izgledati nakon toga?
Fokus na korisnika i iskustvo putnika predstavlja osnovu strategije kompanije VINCI Airports.
Na beogradskom aerodromu ovaj će se princip, između ostalog, manifestovati u vidu centralizovane bezbednosne kontrole, koja će biti uspostavljena na prvom spratu, sa 8 linija za bezbednosni pregled na početku, koji će se kasnije proširiti na 10, i kapacitetom opsluge više od 4.500 putnika u špicu.
Na spratu za putnike u odlasku biće izvršeno razdvajanje putnika u dolasku i odlasku (uz dodatni krovni koridor), ostavljajući više prostora za kompletan redizajn unutrašnjosti aerodroma. Veći prostor obezbediće više komercijalnog sadržaja, veći komfor i efikasniji protok putnika i unaprediti korisničko iskustvo, uvođenjem centralnog trga sa novim prodavnicama i barovima.
Beogradu istinski nedostaju ozbiljni ugostiteljski kapaciteti. Ponuda je skromna i nedostatna. Što planirate napraviti na tom polju?
Svesni smo da su beogradskom aerodromu potrebni dodatni ugostiteljski kapaciteti, i trenutno razvijamo ponudu novih kafea i restorana. Ponuda ugostiteljskih usluga povećaće se u narednom periodu po završetku preostalih radova na proširenju terminala. Koncept kompanije VINCI Airports fokusira se na predstavljanju lokalne ponude, a Srbija je, između ostalog, poznata po svojoj kuhinji, ali i svetski poznatim brendovima hrane i pića. Balans lokalne i internacionalne ugostiteljske ponude pruža svakom posetiocu veću mogućnost izbora i raznovrsnu gastronomsku uslugu.
Planira li se po dovršetku 3. kata i reorganizacije prostora uvesti više trgovina i ugostiteljskih objekata?
U toku je formiranje koridora za putnike u dolasku, kako bi se uvela centralizovana bezbednosna kontrola.
Ideja je formiranje plaza koncepta, koji smo započeli već prošle godine, kada je glavna komercijalna zona obogaćena novim walk through free shop-om i kad je formiran Teslin trg, kao novi koncept komercijalne zone, u kojoj je predviđeno da putnici provedu većinu svog boravka na aerodromu, u skladu sa najboljom međunarodnom praksom. Odmah nakon proširene i modernizovane duty-free prodavnice, nalazi se Teslin trg, gde je putnicima na raspolaganju zona za relaksaciju, novi restoran i kafe bar, kao i gaming zona, a dostupan je i novi prostor za roditelje sa decom. U celoj zoni putnici imaju besplatan i neograničeni pristup internetu za svoje lične i poslovne potrebe, što predstavlja standardu uslugu dostupnu na svim aerodromima unutar mreže kompanije VINCI Airports.
Nakon uvođenja centralizovane bezbednosne kontrole, u narednim fazama rekonstrukcije centralnog dela zgrade terminala biće uklonjeni svi zidovi koji su formirali čekaonice, čime će se obezbediti prostor za dodatne komercijalne objekte.
Od kada je došao koncesionar u Beograd evidentan je dolazak niza novih kompanija u Beograd. I usprkos Covidu-19 uspjeli ste dobiti KLM, AnadoluJet, Luxair, Nordwind, Windrose, vratio se Eurowings. Respektabilno. Znači li to da će nakon Covida-19 biti još bitno više kompanija u Beogradu?
Kao deo kompanije VINCI Airports, kompanija Belgrade Airport posvećena je pružanju visokokvalitetne usluge svim avio-kompanijama koje saobraćaju iz Beograda. Vazduhoplovni marketing jedan je od ključnih faktora uspeha kompanije VINCI Airports. Naši timovi širom sveta rade u bliskoj saradnji sa više od 250 partnerskih avio-kompanija, među kojima su i niskotarifne avio-kompanije, kako bi identifikovali potencijalne nove linije i na njima započeli letove.
Nastavićemo da poslujemo u skladu sa strategijom upravljanja VINCI grupe, razvijajući proaktivnu politiku proširenja saobraćaja i ispunjenja očekivanja putnika unutar naše operativne oblasti. Radićemo i sa lokalnim ekonomskim akterima i turističkim kompanijama, kako bismo podržali njihov razvoj.
Pored toga što je nacionalna avio-kompanija, Air Serbia je i daleko najveći korisnik aerodromskih usluga. Zbog toga su avio-kompanija Air Serbia i beogradski aerodrom razvili poseban odnos koji nastojimo da održimo. Poboljšaćemo uslove poslovanja, kako bismo omogućili avio-kompaniji Air Serbia da ponudi nove letove u dugolinijskom saobraćaju, kao deo svoje strategije razvoja saobraćajnog čvorišta, ali ćemo graditi i partnerstva sa ostalim avio-kompanija, kako bismo dodatno povećali obim saobraćaja i povezanost aerodroma, u skladu sa snažnim potencijalom ekonomskog rasta Srbije.
Uspeli smo da obnovimo letove avio-kompanije Air France, a avio-kompanija El Al započela je letove prošle godine, koji su prekinuti usled globalne krize prouzrokovane virusom korona, ali očekujemo i njihov povratak. U toku su intenzivni pregovori sa nekim novim avio-kompanijama, ali pre zvanične objave nismo u prilici da javno iznosimo detalje. Za sada je izvesno nekoliko novih linija o kojima ste i sami izveštavali, kao što su Rodos i Iraklion avio-kompanije Aegean Airlines, letovi za Rim avio-kompanije Wizz Air, za Diseldorf avio-kompanije Eurowings, kao i letovi za Šarm el Šeik avio-kompanije Air Cairo. Air Serbia je već najavila neke od novih linija za 2022. godinu, poput Nice, Madrida, Amana, Venecije, Barija, Trsta, Bolonje, Hanovera, Nirnberga, Salcburga, Rijeke, Palma de Majorke i prve domaće linije za Niš. Posebno nas raduje što ćemo zahvaljujući najavljenoj liniji nacionalnog prevoznika do Liona moći direktno da povežemo dva aerodroma iz mreže.
Raduje nas obnavljanje letova velikog broja avio-kompanija i postepeni oporavak saobraćaja, ali će tok pandemije i regulative zemalja uticati na odluke avo-kompanija o obnavljanju letova.
Za Beograd ne lete neke od najvažnijih kompanija Europe, poput Britisha, Brusselsa, Iberie, TAP-a, Finnaira, SAS-a… Planira li VINCI što napraviti da dobije ove prijevoznike?
Kompanija Belgrade Airport redovno komunicira sa svim avio-kompanijama, i otvoreni smo za saradnju sa svima. Na avio-kompanijama je da o novim linijama odluče, u skladu sa svojim poslovnim planovima. Neke od pomenutih avio-kompanija su zainteresovane za početak letova iz Beograda, ali svaka avio-kompanija odluku o početku letova donosi samostalno. Na primer, avio-kompanije KLM je u 2021. godini započela letove iz Beograda, a godinu je završila sa gotovo dva leta dnevno.
Ryaniar ne leti za Beograd iako leti za sve velike aerodrome u okruženju poput Atene, Sofije, Bukurešta, Budimpešte, Beča, Venecije i Zagreba. Možemo li uskoro očekivati da će se Beograd pridružiti drugim VINCIevim aerodromima i dobiti Ryanair?
Tržište niskotarifnih avio-kompanija predstavlja podjednako važan segment razvoja, a na beogradskom aerodromu već je zastupljen veliki broj letova niskotarifnih avio-kompanija. Ipak, odluka o uspostavljanju linije za Beograda je na avio-kompaniji Ryanair.
Beograd ne stoji dobro sa interkontinentlanim letovima. Osim Air Serbia koja leti na samo jednoj liniji za New York nema drugih interkontinentalnih letova. Možemo li očekivati ikakve pomake na ovom polju u doglednoj budućnosti?
Pre pandemije imali smo veliki broj putnika na nekoliko interkontinentalnih destinacija i imali veliki broj putnika na destinacijama do kojih nije bilo direktnih letova. Međutim, broj putnika i odluke avio-kompanija zavise od načina i tempa oporavka nakon pandemije, kako na Istoku, tako i na Zapadu.
Veoma smo zainteresovani za letove u dugolinijskom saobraćaju, s obzirom na činjenicu da avio-kompanija Air Serbia u Beogradu razvija model sabraćajnog čvorišta, povoljnog za razvoj dugolinijskog saobraćaja i korisnog za celokupno avio-tržište i region.
Beograd, za razliku od ostatka regije ima izuzetno velik broj letova prema Bliskom Istoku. Za Beograd lete Flydubai za Dubai, Qatar za Dohu i Wizz Air za Abu Dhabi. Zagreb je prije Covida-19 imao bitno više letova prema Bliskom Istoku od Beograda, no sada Beograd ima 4 puta više letova. Kako to? Koji su to putnici koje Beograd ima, a Zagreb je izgubio u Covidu-19?
Bliski Istok za nas predstavlja jedno od prioritetnih tržišta. U stalnom smo kontaktu sa avio-kompanijama sa tog područja, sa željom da unapredimo postojeće, i otvorimo nove linije. Na ovom pitanju radimo zajedno sa avio-kompanijom Air Serbia koja dopunjuje našu ponudu svojom hub and spoke politikom. Takođe, tokom pandemije, u skladu sa pozitivnim pristupom Republike Srbije, i mi smo putnicima sa tog područja omogućili boravak i dalje konekcije iz Beograda, tako da u narednom periodu možemo očekivati dobre vesti sa ovog tržišta.
Air Serbia leti izuzetno mnogo i ima delako više linija i putnika nego druge kompanije u okruženju iako je Srbija imala bitno veće restrikcije za putovanja od npr. Hrvatske i Slovenije. Kako to objašnjavate?
Avio-kompanija Air Serbia je i pre pandemije imala najveći obim saobraćaja u bivšoj Jugoslaviji, a spremna je i brzo da reaguje na promene na tržištu i iskoristi povoljne trenutke. Takođe, veliki broj putnika iz dijaspore doprineo je da se pojedine linije održe, ali i poveća tražnja tokom letnjih meseci. Ovaj segment tržišta pokazao se kao najelastičniji u odnosu na restrikcije, a turisti iz Srbije požurili su da iskoriste prvu priliku da odu na letovanje na dostupne destinacije, među kojima je i Hrvatska.
Vidljiva je odlična suradnje Air Serbie i Aerodroma Beograd, koja se nastavila i nakon dolaska VINCIa. Smatrate li Air Serbiu svojim glavnim partnerom kojeg ćete i dalje bitno podržavati u nastojanjima razvoja Beograda kao huba jugoistočne Europe?
Naravno, avio-kompanija Air Serbia je naš najveći partner koji našem aerodromu omogućava transformaciju u model saobraćajnog čvorišta. Ova saradnja dragocena je za obe kompanije, a zajednčki ćemo nastojati da putnicima omogućimo što veći izbor destinacija.
Wizz Air je definitivno drugi partner po broju putnika u Beogradu. Kompanija je najavila i ekspanziju. Ima li Wizz Air ikakvih subvencija i dodatnih popusta u usporedbi da drugim kompanijama?
Svim avio-kompanijama koje saobraćaju sa našeg aerodroma, uključujući i avio-kompaniju Wizz Air, dostupna je mogućnost stimulacije, u skladu sa javno publikovanim dokumentima, kao što su cenovnici i plan stimulacija, što je u skladu sa nacionanom regulativom.
Kolike popuste obzirom na broj putnika i baziranih aviona dobiva Air Serbia, a kolike Wizz Air?
Avio-kompanija Wizz Air koristi pogodnosti koje kompanija Belgrade Airport transparentno objavljuje i koje su dostupne svim korisnicima naših usluga.
Lufthansa Grupa ima 8 do 9 dnevnih letova za Beograd i ta brojka konstantno raste. Gdje vidite mogućnost dalje razvoja Lufthansa Grupe u Beogradu?
Kao što znate, politika avio-kompanija Lufthansa, Austrian Airlines i Swiss prilično ograničava razvoj novih linija. Njihov razvoj zasniva se na povećanoj opštoj potražnji i generičkom rastu. Očekujemo da će najveći razvoj imati avio-kompanija Eurowings, koju smo nakon nekoliko godina pregovaranja uspeli da vratimo na naš aerodrom. Tu vidimo potencijal za otvaranje novih linija, kao što je najavljena linija za Diseldorf, odnosno druge destinacije u Nemačkoj, kao i mogući letovi iz njihovih najnovijih baza. U Beogradu bismo takođe voleli da vidimo i avione avio-kompanije Brussels Airlines.
Beograd evidentno ima problema sa divljim taksijima, nešto što ne nalazimo u drugim zračnim lukama Europe? Ponovo ste uveli taxi štand, regulirali ste dolazak taxija pred terminal, što je još potrebno napraviti da se ovaj problem iskorijeni?
Čini se da to predstavlja dugoročan problem za ceo grad Beograd, a ne samo za aerodrom. Ono što je važno jeste da su putnici pozitivno reagovali na šalter sa taksi vaučerima sa fiksnom cenom uluge taksi prevoza, koji je, u saradnji sa Sekretarijatom za javni prevoz Grada Beograda, ponovo postavljen u zoni dolazaka. Za napredak u rešavanju ovog pitanja potrebni su kontinuirani zajednički napori svih nadležnih organa.
Beogradu istinski nedostaje hotel, aerodrom ove veličine bi morao imati hotel za kontektirane putnike, ali i mogućnosti kongresa i sastanaka na aerodromu. Postoje li planovi za otvaranje hotela unutar aerodromskog kompleksa?
Izgradnja ovih objekata nije predviđena ugovorom o koncesiji. Vlada Srbije i Grad Beograd doneli su prostorne planove šireg aerodromskog područja, koji se ne odnose samo na područje predviđeno ugovorom o koncesiji. Obim Plana detaljne regulacije odnosi se na mnogo šire područje (hipermarket, outlet, ritejl parkovi, železnica, gasovod, itd.) od područja predviđenog koncesionim projektom, koje obuhvata samo koncesionu lokaciju unutar postojećih granica aerodromskog kompleksa.
Sa poslovnog aspekta, podržaćemo sve inicijative čiji je cilj poboljšanje atraktivnosti, udobnosti i povezanosti područja oko aerodroma sa gradom.
Cargo u Beogradu je najveći u regiji, no još uvijek je prilično skroman. Što se može napraviti da Beograd postane cargo centar jugoistočne Europe?
Kompanija Belgrade Airport aktivno radi na modernizaciji objekata namenjenih robnom saobraćaju, a razgovaramo i sa više špediterskih agencija o mogućnostima da se robni saobraćaj koji odlazi na druge regionalne aerodrome, preusmeri na naš aerodrom.
Preduslov za razvoj robnog saobraćaja je savremeno skladište sa segmentiranom ponudom skladišnog prostora za specijalne pošiljke. U navedeni segment poslovanja uložićemo posebne napore u narednom periodu.
Takođe, veliki potencijal vidimo i u razvoju poštanskih usluga, tako da ćemo u narednom periodu razvijati i te kapacitete.
U toku su pregovari sa velikim avio-kompanijama u cilju otvaranja dodatnih letova u redovnom robnom saobraćaju.
Svjedoci smo ogromnih problema koje Jat Tehnika ima, gubitka lincenci i smanjenja posla. Tako što sigurno nije dobro za aerodrom. Ima li aerodrom planova dovođenja još nekih maintenance kompanija u Beograd?
Naša koncesija ne predviđa širenje ove ponude u avio-sektoru, ali pokušavamo na sve načine da iskoristimo prednost zajedničkog rada sa kompanijom za održavanje i popravku vazduhoplova na aerodromu.
Businesa avijacija je daleko razvijenija u Beogradu nego u bilo kojoj drugoj zračnoj luci regije. Možemo li uskoro očekivati bolji VIP terminal kakve imaju npr. Zagreb i Zadar, a koji bi servisirao ove putnike?
Beograd je baza dva operatera poslovne avijacije, avio-kompanije Air Pink, koja predstavlja lidera poslovne avijacije u regionu i Evropi, i avio-kompanije Prince Aviation, koji pored usluga prevoza nudi i usluge održavanja letelica poslovne avijacije.
Prepoznali smo ogroman potencijal ovog segmenta avijacije, a oba operatera imaju ambiciozne planove za naredni period, i sa njima smo u redovnom kontaktu, kako bismo obezbedili podršku daljem razvoju njihovog poslovanja.
Na kraju iskrene čestite na sva postignuća koja je imao Beograd. Aerodrom je još bitno odskočio od ostatka regije, povećao je razliku, te je koncesionar evidentno bio dobar odabir za aerodrom. Koji su vaši kratkoročni, a koji dugoročni planovi za Beograd?
Pozitivni uticaj pridruživanja mreži aerodorma kompanije VINCI Airports intenzivno se oseća na beogradskom aerodromu. Radovi na modernizaciji sjajno napreduju, ekološke performanse napreduju, poboljšava se kvalitet usluge. Nastavljamo da pratimo posvećenost kompanije VINCI Airports saradnji sa srpskim vlastima, podržavajući stvaranje novog modernog, održivog i atraktivnog aerodromskog čvorišta u regionu.
Novo čvorište u Beogradu predstavlja realan cilj, transformacija je vidljiva, a razlika koja će se videti u budućnosti biće još značajnija.
Zahvalni smo Davaocu koncesije i institucijama Republike Srbije, kao i svim našim partnerima i putnicima na odličnoj saradnji, razumevanju i prilagođavanju novim okolnostima, organizaciji saobraćaja i putničkih tokova, čak i eventualnim neprijatnostima do kojih može doći usled značajnog obima građevinskih radova koji se izvode na više lokacija u okviru aerodromskog kompleksa. Podrška svih zainteresovanih strana od velikog je značaja, s obzirom na to da gradimo infrastrukturu budućnosti, koja će biti u stanju da prihvati saobraćaj nakon potpunog oporavka, kao i projektovana povećanja obima saobraćaja, ali i doneti brojne prednosti za sve korisnike aerodroma.
Dinamika oporavka saobraćaja u Beogradu je dobra, a ona istovremeno predstavlja pokretač rasta za ceo region. Važno je da su promene na beogradskom aerodromu uočljive i prepoznate od strane avio-industrije (prve nagrade ACI Europe) i da je kompanija Belgrade Airport prvi put nagrađena kao najbolji aerodrom u svojoj kategoriji.
Celokupni projekat modernizacije, rekonstrukcije i proširenja u okviru koncesionog projekta, ima za cilj da podstakne rast saobraćaja, stvori dodatnu vrednost, poboljša iskustvo i udobnost putnika. Zahvaljujući iskustvu, stvaramo operatera svetske klase, kako bismo najveći aerodrom u Srbiji pretvorili u glavno saobraćajno čvorište jugoistočne Evrope i na taj način pokrenuli razvoj države, povezujući aerodrom sa ostatkom sveta. Zahvaljujući fokusu na održivo poslovanje, nastavićemo da razvijamo saobraćaj, povećavamo kapacitete i težimo da postanemo referentni u pogledu ekoloških performansi.
Posle 5 meseci od ovog intervjua, taman je vreme za novi, mozda tet a tet, uzimajuci u obzir i skorasnja nova desavanja na BEG vezano za opslugu aviona i tretman radnika.
Ne. I onaj intervju je bio dosadan. Na sva pitanja nije odgovorio ništa!
PS prebacila neke svoje avione u BEG
Majko mila, zar je stvarno do tuda došlo?
Ovo je sada istinski ozbiljno!
Uh, kolika mu je glava na slici.
Je li ovo neki fotosop?
Ne. Tu fotografiju su nam poslali iz Aerodroma Beograd.
Pa treba da stanu tolike informacije 🙂
Sigurno zna redove letenja sa svih aerodroma u regionu kao i Alen.
😂😂😂
A ja ih fakat znam!
Znam da znate, zato sam i napravio poredjenje.
OK.
Pored redova letenja u svojoj glavi pohranjujete i hrpu drugih bespotrebnih stvari pa se nadam da vam glava nije veca nego kod CEO beogradskog aerodroma. 🙂
Pa da je mala nije, ali ipak ima razumne gabarite…
????
Pogledao sam mapu baza Ryanair. Sem Maroka i UK (a to samo jer datiraju pre Brexita), Ryanair nema nijednu jedinu bazu.
Cak ni u Ukrajini gde ima poprilicno veliki broj letova. U nasoj regiji u drzavama koje nisu EU, pogotovo.
A zašto je uslov da polete za Beograd da imaju bazu u Beogradu? Koliko vidim, iz Niša lete bez baze.
Naravno. Kao i iz Banja Luke i Podgorice.
Pa zar 3 baze u Maroku i 11 u Velikoj Britaniji nije puno? Pa to je 15% svih baza Ryanaira.
No, pustite baze. Kako to da Ryanair nema ni jedne jedine linije za Beograd, a ima ih toliko mnogo za Banja Luku, Niš i Podgoricu?
Zato sto je BEG preskup za njih. Hoce damping da bi pregazili JU I W6
Dumping? Kakve veze dumping ima sa time?
Jel se salite? Jel znate termin dumping sta znaci?
I te kako znam. A vi?
Naravno. Vi ocigledno ne. Sve mi se cini da vam Ryan dao neku besplatnu kartu od 10€ cim ste krenuli toliko da balavite nad njim.
Ja mišljenje o Ryanairu nemam dobro i dalje izbjegavam sa njim letjeti, a tako će biti i ubuduće. Nemam ni dobar stav o njihovom ucjenjivanju aerodroma.
Sa Ryanairom u Hrvatskoj nisam nikada kontaktirao, nemam sa njima nikakav ugovor, niti ikakav poslovni odnos. Nisu mi ništa do sada dali, ni novac, ni privilegije, ni besplatne karte. Ne pričajte gluposti i klevete.
Tako je. U Nisu letr za 3€ po putniku. Ne znam u Podgorici kakvi su im uslovi.
Realno sta ce Ryanair u Beogradu kada samo taksa po putniku iznosi preko 20€. Nemoguce je stancovati karte poput onih iz Zagreba za 10€ na skoro svim linijama.
Stvar je vrlo jednostavna. Ryanair želi letjeti za sitne novce 10-20 EUR po karti.
Da bi to postigao aerodrom mora spustiti takse na 3-5 EUR.
Aerodrom to ne želi jer želi musti putnike i Ryanair tamo ne leti.
Pa nek leti odakle hoce al iz Beograda nema sanse. Kad plati prvo preko 20€ taksu po putniku pa nek leti. Tako da je ovo besmisleno sto pisete.
Sve kompanije placaju komercijalnu cenu, aerodrom se i vise nego dobro razvija tako da ne vidim potrebe za ocajnim merama poput dovodjenja Rajana.
Znači Atena, Sofija, Bukurešt, Budimpešta, Beč, Venecija, Rim… su očajni aerodromi jer imaju Ryanair?
Ne. Oni su u EU a znamo da Rajan tamo otvara baze. I da Budimpesta je bila jako ocajan aerodrom. Daj sto das.
Ne vidim da cvetaju Rajanu ruze u Atini..
Pa nije baš da Ryanair nema brdo linija u Ateni. I Ryanair ima 14 od 91 baze izvan EU.
U gomili opštih mesta i ispraznih fraza koje je CEO nabacao, ipak ima i nekoliko konkretnih ili barem dovoljno jasnih odgovora. Jedan od njih je i onaj na pitanje o Ryanairu, gde čovek lepo kaže da je odluka na… Ryanairu.
To znači: imamo zvaničan cenovnik i zvaničnu listu podsticaja (subvencija) na koje svaki prevoznik može da računa. Ryanair može da računa na sve stavke iz tog cenovnika iz te liste. Na posebne stavke ne može da računa, pa sad izvolite i odlučite da li letite ili ne letite.
Sad, mi možemo raspravljati zbog čega Vinci ne želi da Ryanairu ponudi bilo šta izvan zvaničnog cenovnika i zvanične liste podsticaja. Da li je u pitanju princip ili nešto drugo. I to će ostati teoretska debata u domenu nagađanja. Ono zvanično, što nije nagađanje, CEO je potvrdio u svom odgovoru.
Nešto ima odgovora, ali istinski jako malo.
Naravno da je odluka na Ryanairu, a na kome bi trebala biti? Na aeroderomu? Jasno da nije. Ne razumijem uopće čemu ta konstatacija, pa to se predumijeva (pretpostavlja).
Pa iznova se postavlja to pitanje: “Kako to da Ryanair ne leti na BEG a leti svuda po regiji i još na SOF, OTP, ATH i tako dalje…?”
Odgovor na to pitanje očito može dati samo Ryanair. Mi možemo nešto nagađati ali na kraju dana odluka je na njima i oni najbolje znaju zašto su je doneli.
Da, na kraju to je odluka Ryanaira. U pravu ste. A on je jasno rekao da nema interesa u otvaranju linija u Beogradu.
Rayanair traži bolje uslove od onih koje ima Wizzair a to neće dobiti. Može dobiti samo iste uslove. Wizzair je višegosišnji partner BEG i kako bi to izgledalo da sad Rayanu daju bolje uslove.
Tako je. Ali jbg.sad je popularno imati Rajan. Ako ga nemate, onda ste propali i najgori ste.
Pa većina važnih aerodroma Europe ima Ryanair (nemaju ga samo najveći). Baš je istinski čudno da ga Beograd nema. Želite li reči da je Beograd mali i nebitan aerodrom i ne spada u društvo Madrida, Barcelone, Lisabona, Atene, Beča, Budimpešte, Bukurešta, Sofije, Venecije, Rima, Milana, Catanie, Praga, Bruxellesa, Londona, Dublina, Stockholma…
To je sve stvar pregovaranja Aerodroma sa kompanijom. Kako god putnicima je interes da lete za 10-20 EUR.
No, aerodromu nije. Njemu je interes da odere putnika za 20 EUR. I da, aerodrom, koncesionar, dere putnika! Opako dere. Ne kompaniju, nego putnika. Zašto?
Алене,
Било би лепо да се мање наплаћује 🙂
Сви!
Али само РајанЕр -да добије попуст – не.
Gledajte, mogao bi i Ryanair u svoju kartu od 10 EUR, naplaćivati 15 dodatnih EUR takse (u Zagrebu plaćaju 5, u Beogradu bi plaćali 20), te bi karta tada bila 25 EUR. Ali oni to ne žele.
I donekle se slažem sa Ryaniarom da treba natjerati aerodrome da smanje trakse i ne pljačkaju putnike. Na koncu sve to plaća putnik, zar ne?
Ako ih treba naterati, to nije posao Ryanaira nego regulatornih tela. I pre bih se oslonio na EU zakonodavce da tako nešto urede zakonima, nego da nam to uređuje O’Leary svojim metodama.
To svakako.
Jel bila ovde objavljena vest da je Luxair ponovo krenuo da leti za Beograd u februaru?
Još nije.
Ali smo objavili kada je linija prekinuta da će u II. mjesecu ponovo krenuti letjeti.
Niko u istoriji covecansta nije pocinio toliko zla koliko britansko carstvo, ne treba mi njihov avio prevoznik.. drago mi je da to zlo ne leti za bg, svi ostali su dobrodosli
Nevjerovatno kako u Beogradu su zlo samo one kompanije koje ne lete za Beograd.
Pa je tako zlo Ryanair,British.
Ovakav stav je ali istinski jadan pokusaj opravdanja za neuspjeh.
Neuspeh?? 😂😂😂
Beograd ima broj putnika koji Zagreb moze samo da sanja i sa Britishem i Ryanair-om.
Ipak je ovde neko drugi jadan.
Da. Neuspjeh je ipak ne imati British.
Kme kme.
Pa je.
Pa to je i u redu obzirom da je Beograd de facto jedini aerodrom u Srbiji.
Gospodine Alene, moj komentar iznad nije nikakav ” jadan pokusaj opravdanja za neuspjeh”.
Vec sam samo podelio moje razmisljanje i shvatanje istorije britanskog carstva i neverovatnog zla koje su naneli brojnim narodima sirom planete. Zato ne podrzavam nista sto predstavlja tu zemlju.
Moj komentar ste potpuno pogresno razumeli, i uopste ne zelim da se upustam u dalju diskusiju o tome.
Inace ne mislim da su sve kompanije koje ne lete u Beograd zlo, voleo bi npr da imamo TAP i Iberiu.
Pozdrav
Da Britanija je radila zlo po planetu prije 100 godina. Treba proči još bar 100 da bi letjeli sa British Airwaysom. Jer baš je jako poznato da je British Airways bio frontmen u provođenu zla. Majko mila.
I kao što rekoh ljudi su ovdje pisali kako je Ryanaira zlo, pa eto i British, sve čekam koja je slijedeća zla kompanija koja bolje da ne leti za Beograd. Kajgot!
I slazem se sa komentatorom. I ja bih voleo da vidim TAP, Iberia, Finnair ili recimo Air Baltic. Takodje i British mi je sasvim ok ali dok imamo takav strogi vizni rezim i izdatak od 100€ samo za vizu – prosto odbija. Ali nije lose i on da dodje.
Sto se tice Ryanair nikako. Ni pod kojim uslovima.
Ryanair je najveća europska kompanija koju svi žele na svom aerodromu. I za to su voljni dati svašta nešto samo da dođe. I daju! I to daleko veći, neusporedivo veći od Beograda.
Opet vi o Rajanu na taj nacin. Koji deo ne kapirate iz komentara? Boli me ona stvar za Rajana. Ne vidim da Beogradu ide lose bez njega.
Wizz sa svoja tri A321 ima sasvim lepo prisustvo u Beogradu. Plus tu su i drugi LCC. Ne treba nam smece od Rajana. Tacka. Valjda mi znamo sta je bolje za nas u NASOJ zemlji.
Beograd ima daleko manje LCC nego bilo koji aerodrom u široj regiji. Wizz Air izuzetno sporo napreduje u Beogradu. Nakon tolikih godina ima aviona kao Ryanair iz Zagreba nakon 6 mjeseci. I ima manje linija nego Zagreb. Kako mu onda ne ide loše?
Bolje za vas? Kajgot. Izgovori! Bili bi vi, kao i svi drugi, sretni da imate Ryanair.
Ne, nikada. Sto puta sam napisao. Moze Wizz dalje da se siri, Eurowings, sve kompanije iz Rusije, Norwegian, flydubai, Pegasus a naravno najpozeljiniji easyJet. Djubre poput Rajana nikako ne treba Beogradu.
A iako i dodje jednog dana onda taksu po punoj ceni kao ostale kompanije i molim lepo.
Jednostavno Beograd je isuvise dobar sa brojkama da bi skidao gace popuz Zagreba.
A kako to da Ryanair leti u Ateni, Sofiji, Bukureštu, Budimpešti, Beču, Veneciji, Rimu…?
Po mnogim stvarima se vidi kako mi odlično “znamo” šta je dobro za nas u našoj zemlji. Kako znamo tako nam i jeste.
Ha da. Svatko ima onakvu vlast kakvu zaslužuje. Stoga, da kako znate tako vam i jest. A kako vam je? Katastrofalno – loše – tako/tako – dobro – odlično?
Причате у своје име или свих грађана Републике Србије?
Мени РајанЕр не смета док игра по истим правилима.
Ryanair nikome ne smeta, upravo suprotno, svi ga žele. I većina ga ima.
Ja bi licno voleo da vidim British u Beogradu. I jeste evidentno da ZAG ima veci broj legacy carriers! Ali mislim da je to posledica inertnosti domaceg prevoznika, koji je pod cizmom LH grupe…..to je velika steta jer po meni ima najveci potencijal u regionu, pa i sire!
Apslutno. Potpuno se slažem sa vama.
Vi forsirate tu pricu o kompanijama koje BEG nema a ZAG ima I posle se cudite kada vam ljudi odgovore.
A ZAG je jedini aerodrom u kontinentalnoj HR pa I dalje lose posluje. Sutuacija u Srbiji nije nista drugacije od Madjarske ili Ceske. To bi valjda vi kao analiticar trebalo da znate.
Samo ti Budimpešta i Prag imaju British i Ryan, ali i druge značajne legacy aviokompanije poput Finnaira ili TAPa.
Zašto vi onda forsirate na Zagreb da mu treba Swiss? Naravno, bilo bi logično od Zagreba da ima Swiss, ali također bi bilo logično od Beograda da ima British.
Jasno da bi. Ali Swiss je ipak dalekoooo manja kompanija od Britisha. Neusporedivo manja! I daleko manje bitna.
Konačno Swiss ne leti za Zagreb zato što ima izuzetno jak code-share se Croatiom.
Budimpesta nema nacionalnu kompaniju a Ceska izuzetno slabu. Takodje i Prag i Budimpesta koja su u EU ne mogu se porediti sa Beogradom. Dalje, Prag i Budimpesta su top destinacije turistima dok je Beograd daleko od njih.
Češka ima i Smartwings pa se ne može reči da ima slabu kompaniju. Da Beograd se ni na koji način ne može uspoređivati sa Pragom i Budimpeštom. Šteta. Činjenica je da su Prag i Budimpešta tek neznatno veći od Beograda, a Češka i Mađarska su samo 50% veće od Srbije.
Za sada, sacekajmo jos koju gofinu. 😉
Za što? Da Beograd preskoči Prag i Budimpeštu????
Samo 50%. Jel se zezate? Jos u EU sa gotovo jedinim aerodromom u zemlji. Ccc ne znate sta cete vise od muke i zlobe pisati.
50% su veće države po broju stanovnika. Naravno da ne po broju zrakoplovnih putnika pobogu.
I ni Češka, a ni Mađarska nemaju samo jedan aerodrom. Mađarska ima 4 aerodroma, a Češka njih 5. Ostali Češki aerodromi imaju preko milijun putnika.
A to je onda problem Beograda i njegovog aerodroma. Treba se poraditi na tome.
Jasno.
Budimpešta ima neuporedivo više putnika od Beograda iako nemaju nacionalnu avio kompaniju.
Da, tako je.
Tako je. Namerno forsira. Sto nije forsirao pricu o Rajanu pre dolaska u Zagreb?
A jasno je kao dan Ryan nema nijednu jedinu bazu u regiji van EU. Ni u Podgorici, Skoplju, Sarajevu, Banja Luci, Pristini…
U regiji Ryanair nema baze ali drugdje ima baze izvan EU. Kako god Ryanair leti i za Niš, za Banja Luku, za Podgoricu. U ta tri aerodroma ima 15-20 linija. Zašto ne leti za Beograd?
Forsirao sam ja priću o Wizz Airu i Ryanairu u Zagrebu, te o Ryanairu i Eurowingsu u Beogradu. Konstantno i stalno!!! Ona je sada, naravno, intenzivirana dolaskom Ryanaira u Zagreb.
Budimpesta I Prag nemaju jakog lokalnog prevoznika koji nudi transfere kao sto je slucaj sa BEGom.
Dobro i? Svejedno su ti aerodromi bitno veći od Beograda.
Za sada
Zašto bi se čudio ako netko komentira. Ja ne forsiram ništa takvo. No, to jest činjenica.
Zagreb nije jedini aerodrom u kontinentalnoj Hrvatskoj. No, kako god, Zagreb nikako nije jedini aerodrom u Hrvatskoj. Na 165 km ima Rijeku, na 265 km ima Pulu, na 282 km ima Osijek, na 285 km ima Zadar. To je sve na sat i pola do malo više od 2 sata vožnje. Potom na tri i pol sata vožnje ima Split (411 km), a ima još i Dubrovnik, Brač i Lošinj.
Dakle svi ovi aerodromi koji su na sat i pola do dva sata vožnje, osim Osijeka, oduzimaju Zagrebu putnike.
I Beograd oko sebe ima sve aerodrome sa LCC sa kojim se zestoko bori.
Pa?
Beograd nema ni trećinu aerodroma oko sebe koliko ih ima Zagreb. Poglavito velikih aerodroma. Pisali smo o tome već mnogo puta.
Plus od kraha Adrije veliki broj Slovenaca leti preko ZAG-a! Pa im ipak Croatia nije uspela napraviti neki uspeh nako propasti voljenog suseda…..
Ma Croatia Airlines. Što vas to čudi? Dno od kompanije.
Ako tako gledamo Lufthansa nikad ne bi trebala leteti za Beograd a takođe ni Austrian, pa ni Wizz. Gluposti
Ne znam na koji se kontekst ova konstatacija odnosi. To se ne može vidjeti. Molim pojašnjenje na što se to odnosi.
И Монголи (велики део Кинеза су пореклом Монголи), и Турци (баш код нас) и…
Да не претерујемо?
П.с.
Бритиш је битан, али… Доста корисника се жали на квалитет услуге.
Ne znam baš da se ljudi žele na kvalitet usluge Britisha. Konačno 100 milijuna putnika putuje sa njima…
Da, bio je ovde i neko iz Bosne ko neće da leti sa JU iz sličnih razloga. Međutim i jedni i drugi opušteno koriste Lufthansu. Moždana magla?
To i ja razmišljam. Ako British ne valja zbog davne britanske prošlosti, što letimo sa Lufthansom? Što ljudi iz Srbije lete sa Turkishem? Neću ni sa Austrianom da letim, oni su nas napali 1914.
Ma naravno. Britanija je gluparije radila još 1930-tih, ali Njemačka ih je radila 1940-tih. A Turci što su Srbiji radili? Dobro kažete zbog Austrije je izginulo 250.000 Srba. Pa to je za Srbiju daleko gore nego Britanija.
Koji blentav komentar.
Sta su radili Turci?! Skoro 5 vekova nabijali Srbe na kolac, deo naroda islamizirali, ugnjetavali, decu krali i pravili janicare. Hocete dalje?
Upravo tako. Britanci su male bebe što su radili Turci. Pa što letite sa Turkishem?
Krivo ste shvatili moje pitanje. Ja sam to pitao retorički. Kao konstataciju da su Turci činili sva moguća zvjerstva u Srbiji.
Alene ne shvacate njihovu logiku. Nije poanta u tome sto je Britansko Carstvo radilo drugimo vec je poanta u tome sto BEG nema British pa se treba pronaci nekakvo opravdanje za taj nedostatak.
Samo sto Srbi ne forsiraju tu pricu oko BA. To iskljucivo cini autor
Čime pobogu? Niti sam ja to pokrenuo, niti me baš previše interesira.
Ali zato forsirate priču sa Swissom u Zagrebu. Pametnom dosta.
I treba forsirati priču sa Swissom u Zagrebu. Jednako kako i Britishem, Iberiom, TAP-om, Finnairom, Ryanairom… u Beogradu.
Ma naravno. I te kako razumijem tu logiku.
Otkud vam to da su Turci cinili sva moguca zvjerstva po Srbiji. Kakvu ste vi historiju proucavali i kavu ste literturu citali. Ako moze autor te knjige ili knjiga koje ste citali, Alene dragi.
Stvarno? Ono stvarno ovo pitate? Majko mila.
Da, kao historicar vas to pitam.
Bit će da smo učili bitno drugačiju povijest. Znate ja sam iz Nacionalne povijesti države i prava na fakultetu dobio čistu peticu (kod nas su ocjene od 1-5). Zar vam stvarno treba spominjati:
– siječu svih srpskih vlastelina i uglednika po okupaciji,
– doslovce su istrijebili svu društvenu elitu,
– danak u krvi za janjičare (samo ovo bi bilo dovoljno da se turska vlast proglasi nasilnom i barbarskom),
– nasilno vođenje države i rigorozna kažnjavanja,
– gušenje svake vrste otpora ili čak pokušaja naprtka
– nasilje, ponižavanje i eksploatacija krščana kao građana drugog reda
– harač, desetina, filurija, kuluk i robote
Evo ga, Alen Scuric u ulozi experta iz oblasti historije Osmanskog carstva.
Znate li vi uopste sta je bio “danak u krvi”, kako ga neki zovu? Ocito ne znate.
Znate li sta je harac i kuluk?
Savjetujem oprez prilikom komentiranja stvari koje dovoljno ne poznajete.
Da znam. Učio sam to na fakultetu iz Opće povijesti države i prava i iz Nacionalne povijesti države i prava. Za sve one koji znaju što je bio emieritus prof.dr. Šefko Kurtović na Pravnom fakultatu u Zagrebu znaju da smo morali znati i kada je koji Sultan prdnuo. Samo iz Osmanskog carstva smo imali jednu knjigu od 300 stranica koje smo morali naućiti. A osobno sam imao seminarski rad kod Kurtovića na temu janjičara (40 stranica). Jedini u generaciji koji sam dobio 4 (kod Šefka nitko nije dobivao 5, a eto ja jedini dobio 4).
I kad ste uspjeli dobiti 4 kod jos jednog Bosanca u Zagrebu, onda mozete odgovoriti na jedno vrlo jednostavno pitanje o janjicarima:
Jesu li stanovnici Srbije dobrovoljno slali svoju djecu da budu janjicari?
U načelu ne. Janjičari su oduzimali djecu. Niz ljudi je čak i sakatio djecu da ih janjičari ne oduzimaju. Jedino korektno kod Turaka je bilo da ne uzimaju prvorođeno djete u obitelji i ako je obitelj imala samo jedno muško djete. Ako je imala više bila je velika šansa da će jedno dijete (ili više njih) tijekom puberteta oduzeti u janjičare.
Sta znaci ‘u nacelu ne’? Znaci li to da vise od 80% djece poslano u Stambol u vojnu skoli nije otislo uz saglasnost jednog od roditelja?
Velika većina djece koja su išla u janjičare su oteta od roditelja i to nisu učinila dobrovoljno.
Kakve li ste vi knjige citali da mi je znati 🙂
A moguce je da ste u nekom proslom zivotu bili Srbin u otomanskoj Srbiji pa se sjecate.
Knjige iz kojih sam polagao ispite Opce povijesti drzave i prava i Nacionalne povijesti na fakultetu.
Imao sam seminar o janjicarima. Najuspjesniji i najbolje ocjenjen na godini. Kod prof.dr. emeritusa Sefka Kurtovica.
Ма не, уживали смо…
Neka…
Ma gluposti. Bogu hvala da je takvih putnika ekstremno malo.
Da, i jos uvijek ne zelim da letim sa Air Serbijom niti ljudi koje poznajem to zele. Niti bih ikada zelio da letim preko beogradskog ili niskog aerodroma.
Ne vidim razloga zasto ne bih letio Lufthansom, cak stavise, visim mnogo razloga u prilog tome da letim ovom aviokompanijom.
Hvala Bogu pa su uzajamna osecanja. Zaobilazite nas sto vise… ah taman za malo da kazem kao sto mi vasu nacionalnu kompaniju izbegavamo ali avaj, nemate je ☹️
Bas zato sto znam tvoja i osjecanja tvojih rodjaka, ne koristim usluge Air Serbije.
Ma kaj got!
Честитам. Зато плаћате Луфтханзи. Одличан избор …
Lufthansu?
Da, placas onome ko ti pruzi uslugu.
Koliko je svima vama godina?
Sve to su gluposti. Ono istinske gluposti!
Pitanja su dobra, ali su odgovori bezveze
Slažem se.
Da li su odgovori stigli emailom? Jer doista deluju kako da ih je sastavila PR služba, na svaku konkretnu rečenicu idu barem tri potpuno isprazne PR konstrukcije.
Ako je ovoliko ispraznih gluposti uspeo da ispali u živom razgovoru onda je zbilja bog marketinga.
Da, već sam odgovorio na to, odgovori su stigli e-mailom.
Slažem se sa napisanim. Vrlo loš intervju.
Loš intervju a vi nama kažete da uživamo! Kako vam se to potkralo u najavi? Ili vi kako vjetar duva?
Pa nisam zadovoljan sa odgovorima. Ipak to je intervju sa direktorom najvećeg aerodroma u regiji.
Što se tiče odgovora na pitanje u vezi “umetnute piste” koncesionar verovatno neće da se zamera Vladi Srbije. “Umetnuta pista” je bio obavezujući zahtev u tenderskoj dokumentaciji. Većina stručnjaka se slaže da je dugoročno ekonomski i funkcionalno neuporedivo bolje rešenje sa nezavisnom poletno-sletnom stazom, ali neki “stručnjak” iz Vlade Srbije je tzv. umetnutu pistu “progurao” kroz tender.Posledice ovoga će se zasigurno osetiti već u bližoj budućnosti.
Neki stručnjak je Zoran Ilić 🤷
Da,bas strucnjaka.
Potpuno se slazem sa vama.
Umetnuta pista je jedna od vecih gluposti u regiji.
?!?!??
Da li je ovo bio intervju licem u lice ili su pitanja bila poslata e-mailom? Odgovore kao da je pisala služba tzv. korporativnih komunikacija, a CEO ih samo potpisao. Ili je čovek tako dresiran, da satima bez problema može da izbacuje korporativne fraze. Nije uspeo da da odgovor na jednostavno pitanje zašto nema nove piste na zapadnoj strani, ali je zato rekao sve o čemu nije bio pitan.
Poslani su e-mailom.
Slažem se sa zadnjom konstatacijom.
Ne tako davno se na ovom portalu mnogo ljudi zalilo (opravdano) na higijenu toaleta. Sada citam da je aerodrom “nagrađen za najbolju primenu higijenskih mera u regionu (Evropa)”. Ako nastave sa istim VEOMA LOSIM odravanjem toaleta, dobice nagradu na najbolji na svetu! Koji PR! Ceo intervju se, ukratko, svodi na – “radimo, videcete”. Ovako, plenty of nothing.
Upravo tako plenty of nothing.
Trebalo bi da znate da nagrada za „sprovodbu higijenskih mjera” ne obuhvaća samo toalete.
Naravno. Zar netko tvrdi drugačije?
Evo mene u Dubaiju, jutros sleteo i mogu reći da je wc ovde na aerodromu bio mnogo prljaviji nego na Tesli. I smrdljiviji, too
Ma dajte. Ja sam u Dubaiu bio milijun puta, WC-i su savršeni!
Al ne danas
Teško.
Ne vjerujete neposrednom svjedoku, a znate na daljinu?
Na daljinu? Pa ja sam letio iz Dubaia prilično puta, a još više iz Beograda. Ja nisam na daljinu ni u Dubaiu, ni u Beogradu.
Ali ne danas
Pa je Dublin svaki puta imao presavršene WC-e, ali eto baš danas je…
Izgleda, Alene, da ste pobrkali gradove. Citalac govori o Dubaiju, grad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ne o Dablinu u Irskoj.
Da i ja govorim o Dubaiju. Zadnji puta sam letio za Dubai u XI. mjesecu 2019. WC-i su bili vrhunac, čisti, uredni, mirišljavi, ugodna muzika…
Mozda ste ipak bili u Dublinu.
Naravno da ne, nego u Dubaiu, pobogu!
2019.-та и 2022.-ге у време једне од највећих светских криза…. Није довољно релевантно.
2019. je bila velika svjetska kriza? Čega?
Од 2020.-те… 2022.-ге и даље траје Корона криза.
Od 2020. da. Vi ste napisali 2019.
Ovaj na prijemu bagaža nije savršen uopšte.
Svi na kojima sam ja bio, a bio sam na prilično njih, su bili savršeni!
Pa sta ste radili na aerodromu, covjece? Obilazili sve zahode?
Znate li koliki je aerodrom u Dubaiju?
Naravno da ne. Ali sam bio u prilično njih na svojim letovima kroz Dubai. I svi su bili istinski savršeni.
Koliko ste ih uspjeli obici? 5, 10, 50?
A stvarno ne znam. Ali puno.
Hvala na intervjuu, baš prijatno iznenađenje. OK, dosta korporativnih fraza, ali vidi se posvećenost poslu. Između redova, rekao bih da uskoro možemo da očekujemo nešto novo sa Bliskog istoka i od Eurowingsa. Ovde je zanimljivo što je pomenuo letove sa novih baza Eurowingsa, mislim da će otvoriti Arlandu, a biće vrlo zanimljivo ako se opredele za Prag (by the way, ČSA se vraća u igru i uzima A220 u najam). Očigledno pregovaraju i sa Brusselsom, to bi bilo dobro, JU se muči na toj liniji.
I na kraju, a to je već bila tema: interkontinentalne linije nisu obavezno long haul. BEG ima samo jednu dugolinijsku vezu (sa S.Amerikom), ali ima više interkontinentalnih letova sa Azijom i Afrikom (Doha, Dubai, Abu Dabi, Aman, Ankara, Kairo, Sharm, Tel Aviv, verovatno i Teheran).
Jasno da pregovaraju. Pa aerodromi pregovaraju sa masu kompanija.
Nista konkretno ovaj CEO nije rekao…
Potpuno se slažem.
I ja isto
OK
Par pitanja su zaista bila na mestu, ali odgovori su skandalozni. Tipa zašto umetnuta pista umesto još jedne, gde čovek kao da daje odgovor na pitanje zašto renovirate pistu. A na pitanje ima li popusta, odgovor sve je u skladu sa zakonom idi te na sajt pa nađite odgovor. Sve sam sigurniji da osim produženja C dela i razdvajanja putnika, ništa više BEG neće dobiti od koncesionara
Upravo tako. Slažem se.
Da, slazem se
Pa već je dobio mnogo toga osim produženja C dijela i plus mnoge stvari se grade. Očito niste u toku
Konkretno?
Novi udaljeni parking, novo energetsko postrojenje, novi objekat za tretman čvrstog otpada, solarnu plantažu, proširena stajanka prihvata aviona, umetnuta pista se završava, proširena platforma za odleđivanje, radi se na parkingu neposredno pored aerodroma, proširenje platforme B, postrojenje za preradu otpadnih voda, izrada novih saobraćajnica. Tako da nije u pitanju samo dogradnja C platforme.
Istina nije,iako sve nabrojano i nije bas pretjerano puno.
To šta za vas nije “pretjerano puno” je vrijednosti od 100 miliona eura i sasvim je dovoljno za početak pogotovo ako se uzme u obzir situacija, sjetimo se samo kako je zagrebačka koncesija tekla od obećanja pa nadalje, tako da ovo u Beogradu za sada izgleda obećavajuće.
Za C-gatove svaka čast, ali sve ovo ostalo stvarno je daleko od 100 milijuna. Ali čak i sa C-gatovima to nije 100 miliijuna.
Kako to mislite kako je tekla od obećanja pa nadalje? Investicija u Zagreb za sada je bitno veća od one koju je Vinci napravio u Beogradu.
Vrijednost radova koji se trenutno izvode je 12 milijardi dinara tako da je znam o čemu vi uopšte pričate i šta je daleko od 100 miliona, fakt. Investicija u Zagreb je daleko veća kažete? Za firmu Vinci investicija u beogradski aerodrom se računa i jednokratna uplata od 501 miliona eura plus ovih 100 trenutno tako da je investicija u zagrebački aerodrom daleko manja, skoro duplo trenutno. A to kako je teklo u Zagrebu znamo, obećano jedno po manjoj cijeni a urađeno manje od obećanog po sasvim drugoj cijeni. Tako da te dvije koncesije nisu uopšte uporedive. Čak i po vašim izjavama je to tako. Za zagrebačku ste rekli da je loša a za beogradsku ste indirektno rekli da je najbolje ispregovarana koncesija na planeti.
Odakle vam podatak da je vrijednost radova 12 milijardi dinara? Ja takav podatak nisam našao a ozbiljno sam se trudio. Možet li mi dati izvor?
Ja ne govorim o uplati novaca, nego o investiciji u terminal, apron, prometnice i sve ostalo na aerodromima.
Da, zagrebačka koncesija je vrlo loša. Beogradska za sada izgleda više nego dobro, ali još uvijek ne znamo što piše u koncesijskom ugovoru, pa ne možemo procjenjivati što i kako će biti. Nisam rekao da je najbolje koncesija na planeti to je nonsens što ste napisali. Ali za sada djeluje da je neusporedivo bolja od zagrebačke.
https://rs.n1info.com/biznis/a676695-berizo-veliki-radovi-na-aerodromu-nikola-tesla-bice-zavrseni-za-tri-godine/
Hvala za info. Čudno da tu brojku ne objavljuje sam aerodrom.
“Nisam rekao da je najbolje koncesija na planeti to je nonsens što ste napisali.”
Vaš komentar iz 2016 godine
“Alen Šćuric Purger18:20, 17. avg. 2016.
Kao što sam rekao, Pedja, brojke se konstantno mijenjaju i rastu. Ova izjava može značiti „dobit ćemo investiciju od 350 milijuna (to toliko vrijedi) + koncesijska naknada“. Kao što i ona posljednja iz Parlamanta može značiti „310 milijuna su koncesijske naknade za 25-30 godina i uz to ćemo imati investiciju od 700 EUR“.
I kao što rekoh, ako premijer uspije dobiti 1,3 milijarde EUR kroz investicije, novac za koncesiju i koncesijsku naknadu biti će jedan od najuspješnijih, ako ne i najuspješnijih pregovarača za koncesiju na planeti.”
Ipak nije nonsense nego vaša izjava.
Konacni iznos koncesije: 1.461.508.000 evra uz godišnji prihod vlade od 16 miliona evra po osnovu koncesione takse.
Dakle, doslo je jos mnogo vise nego pomenutih 1,3 milijarde evra. Mora da je bilo najbolje pregovaranje u vasioni!
Ne znamo ni sta pise u drugom aneksu zagrebacke koncesije.
700 + 500 EUR nikako nije 1,4 milijarde.
Ne znamo što piše u drugom aneksu (ja znam). Ali u slučaju Beograda ne znamo što uopće pište u koncesijskom ugovoru. Ništa nije objavljeno.
On je u cifru dodao i koncesijske naknade i tako stigao do cifre od 1,4 milijarde. Istina sve to je na dugačkom štapu i bolje je sačekati razvoj situacije ali nije izrekao nešto što nije bilo spomenuto.
Naravno da je na jako dugačkom štapu. Covid-19 je to jako dobro dokazao.
https://www.danas.rs/vesti/ekonomija/vansi-preuzeo-aerodrom-nikola-tesla-na-25-godina/
To sto vi eventualno nesto znate nije uopste bitno jer kao i za beogradsku koncesiju mora biti poznato javnosti. A to nije.
Da, ali ovdje se ne znam anex 2, ugovor je javan, javan je i anex 1. Kod Beograda nije poznat ugovor uopće.
Ali se pominje ukupan iznos od 1,46 mlrd EUR a ne 1,3.
Spominje se. Svašta se može spominjati.
Vi ste svojevremeno navodili “Danas” kao respektabilni medij kad ste iznosili svoja zapazanja o Air Serbiji.
Sad se odjednom tamo “svasta moze spominjati”. 🙂
Ja isrekno ni ne znam što je “Danas”. Mislim da sam jednom ili dva puta dao intervju za njih. Ali ih svakako nisam spominjao kao respektabilni medij jel o njima ne znam baš ništa.
Konačnu cifru je teško definisati jer koncesijska naknada nije fiksna ona je ako se ne varam plivajuća od 4-16 miliona godišnje plus tek se treba vidjeti šta će biti sa obećanim ulaganjima od 732 miliona eura. Ali kako god trenutno izgleda obećavajuće za sve ostalo ćemo tek vidjeti.
Obečanja su uvijek puno veća nego se ostvare. I u Zagrebu, i u Skopju, i u Ljubljani, i u Beogradu…
Koncesijska naknada je, hmmm… pogledajte 2020. i 2021. Mislite da je Beograd stvarno plaćao koncesijsku naknadu prošle i pretprošle godine. I ako je platio koliko je platio?
Gdje ste to izvukli? Ja se ne sječam da sam to ikad napisao. Možete mi napisati izvor gdje sam to napisao.
Kako god, Beograd nije dobio 1,3 milijardi i sigurno nije najuspešnija koncesija na planeti.
Kako god, Beograd nije dobio 1,3 milijardi i sigurno nije najuspešnija koncesija na planeti.
U pravu ste, nije dobio, dobio je još više a vi ste rekli što ste rekli pa sad poričite koliko hoćete.
Nije dobio više. Za sada je dobio oko 600.000.000.
To je samo za sada a u koncesijskom ugovoru,koji ste se i vi u predviđanjima pominjali 1.3 milijarde u stvari je dobio još više od vaših predviđanja. I zato ste i rekli da će Vučič ako to dobije biti najbolji pregovarač koncesija na planeti.
Da rekao sam to. No za sda je Vučić dobio 600 milijuna. Daleko je to još od 1,3 milijarde.
Koncesija traje 25 godina i ovo je tek 3 godina, ovde riječ ide o samom ugovoru a vi ste i govorili o samom ugovoru a ne sumi koju će dobiti u trećoj godini nego o sumi u ugovoru, tako da više je dobio od 1,3 milijarde.
Polako. Koncesionari se vole zaletavati sa investicijama. Eto još nisu ni 100 milijuna ispucali investicija, a kamoli 700.
Imaju samo još 22 godine koncesije, zamislite. Uglavnom u koncesionom ugovoru stoji i više od 1,3 milijarde, to je poenta razgovora što znači da vi ni blizu niste bili u pravu i promovisali Vučića u najboljeg pregovarača koncesija na planeti, usput i spomenik spominjali da zaslužuje ako ispregovara takvu koncesiju. A vi sad pričajte šta hoćete, sve ovo su vaše riječi.
Zar tvrdim da nisu?
Samo naglašavam da do sada još nisu uložili ni 600 milijuna, što je jako daleko od 1,3 milijarde.
“Ja ne govorim o uplati novaca, nego o investiciji u terminal, apron, prometnice i sve ostalo na aerodromima.”
Za Vinci uplata od 501 miliona jeste investicija, u sklopu je koncesijskog ugovora.
Nije investicija u terminal. To je novac koji je plaćen državi. Mi govorimo o investicijama u terminal u kojima je koncesionar u Zagrebu investirao delako više.
Investicije u terminal su tek započele i o njima je rano, one nisu ni završene, tek ćemo vidjeti kolike će biti. Vi ste u svom komentaru na jednom portalu uplatu u kešu takođe nazvali investicijom…
“Ova izjava može značiti „dobit ćemo investiciju od 350 milijuna (to toliko vrijedi) + koncesijska naknada“. ”
Vi tada niste vjerovali ni u 350 miliona uplate a ispalo je i mnogo više.
Znači to za Vinci jeste investicija bez obzira u šta je ona uložena, data je u sklopu koncesije, Zagreb nije dobio ništa a što se tiče koncesionarskih naknada situacija je vjerovatno ista kao u Zagrebu, tražiti će vjerovatno odgodu ili možda čak i “oprost”, ne bi me čudilo. U Zagrebu je u junu 2020 tražena odgoda plaćanja usljed pandemije a do tog momenta je uplaćeno 31 milion od početka koncesije što iznosi nešto više od 4 miliona godišnje otprilike, za Bg ti podaci su za sada nedostupni.
Daj bože da investicija bude još.
Pitanja su dobra, ali si odgovori bezveze
Slazem se.
E ovo je INTERVJU.
Stvarno kvalitetno. Od uvoda i teksta do fotografija.
Slažem se, samo fali malo slika same rekonstrukcije, ostalo sve je za pohvalu.
Pa u intervjuu ne stavljemo slike.
Sem slike sugovornika.
Naravno.
Ja nisam zadovoljan sa odgovorima. Zapravo ništa nije rekao.
Sve je on rekao. Preciznije sve što smije. I što je za reći. ništa viška.
Što i jest klasika korporativnih direktora odnosno PR-a.
Nisu to ovi naši…. koji ne znaju jesul’ došli ili su pošli. Sve bi nešto rekli, ali eto kao neće.
Čovjek je rekao ono što je smatrao da treba reći u ovom momentu.
Naročito mi se svidjeo odgovor za Ryan. Uslovi u BEG su takvi do vas. Ako hoćete doći to vam je tako.
Zaboravio. Ono što je on rekao to je tako. A ono što kaže Mo’L to tice neka znaju.
To tice nek znaju?
Što to znači.
Tacno tako. Rekao je za FR ono sto smo svi mi realni i tvrdili stalno ovde…
Beogradu Ryanair ne treba a ako Ryanair hoce da dodje u Beograd moze, ali morace da plati komercijalnu cenu. Nema skidanja gaca kao u komsiluku.
Covek se nije zaletao da obecava nove avione (setimo se samo Zadra i onog nahvaljenog menadzera sto nije davao istinite izjave) vec kulturno, istina malo uopsteno, odgovorio na pitanja.
Koliko to Ryan plaća u Nišu pa da to nazivate “skidanje gaća”?
Nis nije komsiluk.
Kako nije?
Ili možda mislite na Banja Luku?
Nis je ista kuca a ne komsiluk.
Banja Luka nije objavila da je spustila cene za FR za razliku od njoj najblizeg severo-zapadnog aerodroma
Zagreb je napravio poticajnu mjeru i zato je došao Ryan, no još uvijek je riječ o uslovima koji će donjeti profit ZL. Ipak je riječ o privatnom koncesionaru.
Tko je to onda “skinuo gaće”?
Da Zagreb će dobiti preko 5 milijuna EUR od Ryanaira. Malo li je?
Kako kome
Cek prvo da izadje finansijski izvestaj ZAGa
Da Zagreb gubi novce od Ryana uopće ga ne bi ni dovodio. To je privatni koncesionar.
Upravo tako.
Tako je I BUD mislila posle MA pa deset godina nisu imali profit.
To bi značilo da BUD ni dan danas nema profit, jer još nije prošlo 10 godina od kada je bankrotirao Malev. To je definitivno floskula. Odakle vam taj podatak? No, zato CAPA tvrdi da je aerodrom profitabilan od 2015. dakle samo 3 godine od bankrota Maleva. A CAPA je ipak vrlo pouzdan izvor.
Nema nikakav veliki I pravi profit, vuce se oko nule. Da je istinski profitabilan aerodrom ne bi ga Madjarska nacionalizovala. Za uspesne firme drzava ne mora da uskace. Cak I ZAG koji je minijaturan I smesan u poredjenju sa BUD je imao veci profit pre korone. BUD nije dobro vodjen aerodrom. Zato sacekajmo izvestaj ZAGa
Aha, sada je oko nule. Nije profitabilan je!
Mađarska želi nacionalizirati aerodrom iz drugih razloga. Napisao sam ih u članku od prije par tjedana.
Dobro
Zovite vi to kako god hocete.
Da Zagrebu nije dosla voda do grla ne bi on povukao ovako ocajnicki potez.
Kako ono bese da ste ga zvali…A, da “prestizni aerodrom”. 🙂
Zagreb nije izgubio ni jednu od prestiznih kompanija izuzev Emiratesa i Koreana.
Dovesti najveceg europskog prevoznika kojeg apsolutno svi na koljenima mole da im dode ne da nije potez ocajnika,nego isto treba istinski cestitati.
😂😂😂 Bravo! Sve cestitke Zagrebu na dovodjenju Ryanair 😂
Jednostavno ne postoji druga kompanija na ovom svetu koja bi mogla izvuci kojeg putnika vise od te kompanije.
To svakako jest istina.
Ne Ali cim se pojavio krenula su otkazivanja, BA LHR, LH MUC, A3 ATH, OS VIE itd
Svi su vozili transfered koji su sada presli na direktne letove FRa.
British nije otkazao London, letio je cijele zime, što vi pričate? Lufthansa je otkazala Minhen, ali zato Croatia za nju leti 10-14 letova tjedno. Takav je deal sve do ljeta 2021. bio i na FRA kada se LH vratila, a do kada je OU letjela 3 dnevna leta za FRA. Jednostavno takav je deal dvije kompanije. A3 se vreća u ZAG ovog ljeta kao i u niz drugih kompanija u regiji. OS nije otkazao ZAG letio ga je do prije par dana. On je privremeno otkazao ZAG samo 6 tjedana. Takvih otkazivanja u I, II. i III. mjesecu Beograd ima više od Zagreba. Jednostavno Omikron je to napravio u zračnim lukama.
Nista lakse nego dovesti Ryanair. Spustis takse na 3-5 evra i ne moras ih dovoditi. Oni sami dodju.
OK, i zašto onda ne dolaze?
Nije to baš tako jednostavno kako si vi zamišljate.
Zato sto se takse u Beogradu ne spustaju kao u Zagrebu. To vam je rekao i CEO u BEG.
Nista prostije.
Što je rekao. Nažalost ništa.
A eto šta ćemo. Stvarno je očajno kada managment radi poteze kao većina aerodroma kategorije Zagreba. Uff koja je to bijeda velika u Pragu, Rigi, Gdansku, Budimpešti, a da ne govorim o Madridu i Barceloni.
Da teška bijeda. I u Lisabonu, Rimu, Veneciji, Milanu, Bukureštu…
BEG je usao u top 80 evropskih aerodroma prosle godine bez FRa. Ocigledno da uspevamo u onome u cemu drugi nisu mogli.
Iskreno za jedini aerodrom u jednoj državi top 80 baš i nije velik uspjeh. Beograd je po veličini kao Nantes, Bergen, Faro, Krakow… baš i nije nešto za ponositi se.
Da Beograd ima Ryanair sigurno da bi bio bitno iznad ovih aerodroma i imao puno bolju poziciju.
По броју путника или заради?
po broju putnika
А зашто би број путника био битнији од зараде?
Па није у питању Олимпијада.
A zar je netko rekao da je broj putnika bitniji od zarade?
Banja Luka je spustila cijene za Ryanair!
O čemu vi pričate???
Niš nije komšiluk???
A nije ni susjedstvo.
Nis je ljubav! <3
Ne plaća ništa samo je smanjio tekse na 3 EUR.
U Nisu jednostavno dobijaju iste uslove kao I JU, W6 I LX…. po €3 taksu za putnika
Jel tako i u Zagrebu? Isti uslovi za sve?
Kad bi se zezali…
Da,u Zagrebu apsolutno sve kompanije imaju potpuno iste uvjete.
Nemaju
Kako pobogu nemaju? A koja kompanija ima privilegirane uvjete? Bogami ni jedna jedina.
FR ima jer su dobili posebne uslove
Ne nema. Te uvjete je mogao dobiti bilo tko drugi. I Croatia, i Wizz Air, i Eurowings, i Finnair i bilo tko drugi tko bi otvorio novu liniju. Svi su imali jednake šanse.
Sve kompanije koje otvore nove linije imaju iste uslove. Alene, imate li informaciju koristi li ovo još neko osim Rajana?
Da, sve kompanije imaju iste uvjete. Uz Ryanair to je koristio i Eurowings.
Sem onih koje su malo ravnopravnije od drugih
Ma što pričate gluposti. Koja kompanija to ima bolje ili drugačije uvjete u Zagrebu?
Ona koja dobija posebne cene cak i kad podsticaj zvanicno prodje.
Apsolutno ni jedna kompanjija u Zagrebu nema drugačije uvjete nego sve ostale. Ni jedna! Sve imaju potpuno iste uvjete. To je dokazao i audit EU.
Da tako je,sto je ozbiljno snizena cijena takse.
I bitno niza nego u Zagrebu.
1e
Odgovori su istinski loši.
Istina
Neke odgvore je potpuno ignorirao. Neke je istinski trebao odgovoriti.
Da, mnogo je pricao, a nista nije rekao
Potpuno se slazem.
Hoce li da bude terase (observation deck)?
Ne znam.
Iskrene čestitke na intervjuu. Nažalost svi odgovori su vrlo generični, i čini mi da nismo čuli ništa novo. Ovo nije kritika za vas, već taj standardni korpo PR trend protiv koga ne možete ništa. Inače ovaj komentar upravo pišem sa aerodroma Nikola Tesla. Par stvari stvarno postaje iritantne, pošto mi je ovo treći dolazak za Beograd u poslednja dva meseca. Dolazak automobilom i drop off/pick up je u potpunosti haotičan. Sve se dešava na malom kružnom toku, neverovatno mi je da Vinči nije mogao da osmisli bolje rešenje. Drugo, i dalje ne postoje šalteri samo za drop-off prtljaga, već iako ste napravili check-in ranije, morate da čekate u redu sa svima ostalima.
To stvarno nije ok da cekate u redu sa plebsom. Ipak ste vi gospodin covek!
Kakav plebs? Pa covek je na aerodromu Beograd… ne na onom u Zagrebu pa da se gura sa plebsom koje kupuje karte za 10€.
U Zagrebu se nitko ne gura na check inu. U Zagrebu ima drop off.
Ma Zagreb kida Alene, ipak je tako sve gospodski
Zagreb ne kida.
Bogme kida
OK
Trolu od..bi u skokovima. Poenta je da zbog toga i ostali čekaju više nego što je potrebno, jednostavno je neefikasno. Bio sam na 30tak različitih aerodroma u poslednjih 10 godina. Beograd je jedini koji nema dedicated baggage drop-off, tj. Air Serbia ga nema.
Ciko JU ga je imala na drugom ostrvu gde je bio zapravo self-drop off, pored saltera za jfk I mne letove. To ostrvo je zatvoreno zbog rekonstrukcije te zato sada moras da se guras sa plebsom I polusvetom.
Ali to je stvarno lako napraviti.
Pa nije kada je 70% T2 blokirano
Da je. Dovoljan je samo jedan salter za to.
A teško je odvojiti onaj šalter skroz desno do WCa za drop-off do daljneg?
Naravno da nije. Full jednostavno, ne razumijem zašto to ne naprave?
Taj je za porodice sa decom. Ili mozda njima ukinuti kako bi vi sebicni bez dece bili opsluzeni?
Za porodice sa decom su dva ili tri saltera odvojena, ne samo jedan, danas u jutarnjem talasu bilo je par check-in deskova koji nisu radili, sto se mene tice neka dodaju jos dva za porodice i neka ih pomere ulevo, ili kako god znaju i umeju. Inače i prosli i pretprosli put sam putovao sa moje dvoje male dece, i koristio sam te saltere, tako da savrseno znam njihovu namenu. U svakom slucaju, ako odradim checkin online, stvarno ne vidim razloga da dodjem do saltera gde mi jos izdaju boarding kartu koju vec imam.
U potpisu – Sebicna prepelica bez dece koja nece da se mesa sa plebsom/sirotinjom/rajom.
P.S. Cekam sledeceg kometatora (ili je to jedan isti) koji ce me sad nazvati i ustašom zato što sam nedajboze/bozesakloni izneo kritiku na elementarne propuste beogradskom aerodroma (Na kome sam inace, kao JATovo dete, odrastao)
Puse iz Ljubljane
Upravo tako. Koja je filozofija jedan šalter pretvoriti u drop off. To baš svi rade.
Prepelica, da Vi ste ustaša. Sram Vas bilo.
Onda se neki drugi pretvori u onaj za djecu, ili se neki drugi napravi za drop off.
Kako nema, ja sam ubeđen da ima i da sam koristio, mada ne bih smeo da se kladim. I na sajtu Er Srbije kaže: Passengers traveling with baggage that needs to be checked in can use one of our self-service drop-off counters upon arrival at the airport and complete the process in few steps.
Pa valjda čovijek zna ako je bio. Valjda ovo ostalo od prije.
Upravo tako. To je standard zadnjih 10 godina. I da to je praktično i efikasno! Potpuno ste u pravu.
Pa nije u redu. Standard u zrakoplovstvu više od 10 godina je drop off pa to stvarno svi imaju.
Dolazak automobilom je stvarno užas ali baš ne znam šta su mogli bolje jer obim radova je baš veliki i sa jedne i sa druge strane aerodroma. Jedini način da se poštedite te muke je udaljeni novoizgrađeni parking ali eto ni ja ga nikada ne koristim.
Ma trebali su više od parkinga iskoristiti za zonu dolaska, a ljude motovirati da se parkiraju na novoizgrađeni parking.
A da istina, jako sam razočaran sa odgovorima.
A večera? Jel bila?
Nije.
Ha ha pa nema to tako kod stranaca… strogo poslovno.
Nije baš tako. Moja iskustva vas demantiraju.
Pa vama je i Jandreoski stranac kao i Todorovic. Jedan iz Makedonije, drugi iz Crne Gore tako da se slazem sa vama.
Ja vas ne razumijem što pišete? Jel vi to govorite da je smatram Todorovića strancem u Crnoj Gori?
Nadam se da pregovaraju sa Britišem, bilo bi lepo da otvore liniju do Beograda.
Kome treba british kad treba viza i za transfer
Ljudima koji imaju vizu, kao i u slučaju JU JFK linije
Daleko je lakse dobiti SAD vizu nego UK vizu.
A da? Sorry, ne znam nama vize ne treavju ni za Veliku Britaniju više od 20 godina, a ne trebaju nam ni vize za SAD.
Wow so fancy
?
Nije problem. Ako ne znate pitajte, nije sramota.
Da, nije sramota pitati.
Kakve to veze ima sa tim što Zagreb nema direktnu vezu sa SAD?
Jasno.
Upravo to, pogotovo sto je usluga Britisha na intraEvropskim letovima na nivou Rajana.
Tacno tako.
Usluga svih osim Turkisha je u Europi na nivou Ryaniara.
Neke čak i ispod nivoa Ryana, a nisu LCC.
Ma dobro, to baš nije.
British treba svima.
Pa i ne treba. London je dobro povezan Er Srbijom i Wizz-om. Kao sto je neko napisao nama treba viza i za transfer kao i za posetu tako da ta stvar odbija ljude da lete preko LHR ali i turiste. Vi u startu treba da se natezete da li ce proci ili ne plus startni trosak preko 100€.
Naravno da ne treba. To je toliko puta argumentovano ovde da je glupo vise ponavljati se. Bilo bi nice to have ali da nam treba, ne treba nam.
Ocigledno je da neletenje BA za BEG autor smatra nekim kvazi argumentom svaki put kad pominje avio kompanije koje ne lete za Beograd misleci da je to nekako bitno. Medjutim nikad nije opovrgao argumente koji se ogledaju u strogom i nadasve skupom viznom rezimu (koji obesmisljava letenje sa BEG preko LHR), o letenju JU i W6 za London za P2P kao i more konekcija koje nudi svi ostali prevoznici iz Beograda (za koje ne treba viza).
Jedino sto on govori je “British treba svima”. Bas onako analiticki 😂
British treba svima. I da, British leti i za masu država koje trebaju vize za Veliku Britaniju. Većina država treba vize za Veliku Britaniju, pa British tamo leti.
Vecina EVROPSKIH drzava ne treba vize za UK, pogotovo tranzitne.
One druge vanevropske nemaju toliku ponudu svih ostalih velikih sto evropskih sto azijskih avio kompanija za presedanje (KLM, Lufthansa, Aeroflot, Swiss, Austrian, Aegean, Tarom, Air France, LOT, Luxair, FlyDubai ==> Emirates, Qatar, Turkish), mnostvo LCC linija kao i vrlo veliku mrezu domaceg avioprevoznika pa su cesto osudjene na BA koji uz vizni rezim i ovoliku ponudu ostalih avio kompanija kao i codeshare sa JU (ITA, Finnair, AirBaltic, AirEuropa, Etihad…) apsolutno ne nedostaje Beogradu.
Kako god British ima najveći broj konekcija u Europi i među najvećima na svijetu, svi ga žele, mnogi ga imaju, i mnogo onih koji trebaju vize za V.Britanije ga imaju.
Svejedno, British ima deleko naviše konekcija od bilo koje kompanije u Europi.
Sve to stoji, ali je za vecinu srpskih putnika nebitno, jer im i za konekcije ka trecim drzavama, treba UK viza.
Ali bitno je. Tako je rekao i to je to.
Kao i dobrom dijelu država.
Nema potrebe diskutovati sa onim kome su argumenti “svejedno” i “kako god”.
Onda nemojte diskutirati.
I necu. Teza dokazana.
Ako vi tako kažete.
Takva konektiranost je važna onima koji putuju izuzetno često. Ostalima i nije toliko.
Konektiranost je bitna bilo kome. Ona je bitna meni koji napravim bar 20+ konektiranih letova godišnje, ali i onom putniku koji odleti samo jedan let Beograd-Paris-Toulouse godišnje.
Moram primjetititi što radi podsvjest opet. Uspješni poslovni čovjek leti 20 puta iz Zagreba, za razliku od ovog istočnog susjeda, koji, jadničak, samo jednom godišnje leti i to u neki Tuluz.
U svakom slučaju, ako je razlika u cijeni povelika, konektiranost je manje važna kad se ide na dugi odmor.