suradnik: Tomi Stefansson (Stockholm), foto: Aerodrom Stockholm Arlanda
Povezanost Švedske sa aerodromima regije je bolja iz godine u godinu i ima potencijala za daljnji rast. Izravne redovne linije sa Švedskom imaju Zagreb, Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik, Banja Luka, Sarajevo, Beograd, Niš, Priština i Skopje.
Iz Hrvatske za Švesku se leti sa čak 6 od 9 aerodroma (ne leti se samo Osijek, Lošinj i Brač). Za Zagreb iz Švedske leti Croatia iz Stockholma, te Ryan iz Göteborga i Malmöa. Stockholm je sezonski, a Goteborg cjelogodišnji. Malmö ima jednu Ryanairovu liniju za regiju i to je ta za Zagreb. Za Rijeku iz Stockholma sezonski leti Ryanair. Pulu sa Stockholmom povezuje Norwegian i SAS, a Ryan leti iz Göteborga. Linije su sezonske. Zadar i Arlandu povezuje Ryanair, a isti prijevoznik ima i letove iz Göteborga i Växsjöa. Linije su sezonske. Split u sezoni ima daleko najviše linija za Švedsku, za Stockholm lete SAS (svakodnevno), Croatia i Norwegian, za Göteborg lete SAS i Norwegian, ali postoji i značajan broj chartera iz manjih aerodroma, 17 iz Stockholma, 18 iz Göteborga, na kojima je planirano da leti SAS, kao i charteri iz Luleå (8 letova), Skellefteå (5), Umeå (5), Örnsköldsvik (6), Åre (6), Karlstad (7) i Halmstad (2), na kojima je planirano da leti Croatia. Dubrovnik je povezan sa Stockholmom sa Freebird charterima (objavljeno na zamaaero), a Ryan leti iz Stockholma i Göteborga, kao i Norwegian.
Za Bosnu i Hercegovinu postoje letovi iz dva grada. Za Sarajevo iz Stockholma sezonski lete Ryan i Norwegian, a Ryan leti i iz Göteborga. Banja Luka je povezana sa Stockholmom i Göteborgom cijele godine a obje linije leti Ryan.
U Crnoj Gori Tivat je povezan sa Stockholmom sezonskom linijom SAS-a. U Srbiji Beograd ima cjelogodišnje linije za Stockholm Air Serbie (ARN) i Wizzaira (NYO), a Wizz leti još cjelogodišnje i prema Göteburgu i Malmöu. Air Serbia leti sezonski za Göteborg, te Ryanair za Stockholm iz Niša. U Makedoniji Wizz povezuje Skopje sa Göteborgom i Malmöom. Linije su cjelogodisnje. Na koncu, Priština je povezana sa Växsjöom koji leti GP Aviation, te sezonski Norwegain i SAS koji lete za Stockholm.
Neznam zasto su ukinuli ryanair liniju is stokholma za Podgoricu bila je cjelogodisnja i bila je uvijek dobro popunjena,jedino Podgorica ne ma direktne letove iz Svedske a Crna Gora ima pored turista jednu od najvece diaspore u Evropi,tako da danas vecina putnika iz Svedske dolazi preko Poljske iz koje ioma preko deset nedeljninh letova,iako Crna Gora skoro da nema diaspopru u Poljskoj.do prije pandemije npr iz Gothenburga za Tivat bile su cetiri carter lininje sezonske i sve su bile potpuno popunjene.Linija Gothenburg -Podgorica bila bi puni pogodak .
Jednu od najvecih dijaspora u Europi? Ta recenica svakome tko je prosao prva cetiri razreda matematike nema smisla. Kako moze jedna od najmanjih drzava Europe imati jednu od najvecih dijaspora?
Pa jedna Srbija i Hrvatska imaju dijasporu, samo u Europi, vecu od same Crne Gore.
A gdje su Ukrajina, Rumunjska, Bugarska, Albanija…
Daleko je CG od najvece dijaspore u europi, ali da je ta ista dijaspora vezana sa drzavom to stoji. Crnogorci su ponosan narod i vole svoje, medjutim aviokompanije nije briga za to nego kolka je zarada i ima li profita. A bude li, i linija ce bit.
Plus CG ima i turizam so there’s that.
Ryan ima svoju racunicu.
Ponovo moram nešto reći za Osijek. Ima veliki potencijal, ali na žalost nitko ne želi raditi. Princip, bolje primati plaću i ne raditi, nego raditi više i primati istu plaću. S obzirom na turistički potencijal slavonskih županija i to u etno turizmu, gdje naglašavam gastronomisku i enološku ponudu. Tu svakako treba naglasiti i najveći ornitološki park prirode u Europi. Lovni i ribolovni turizam sa velikim potencijalom. Adrenalinski turizam u Baranji, koji obuhvaća safari sa quadovima, potencijal u biciklistički turizam gdje osječko-baranjska županija ima daleko najviše uređenih biciklističkih staza. Kapaciteti Vukovara kroz povjesni turizam. I što je najvažnije od svega smještajni kapaciteti su ogromni i neiskorišteni. I možda najvažnije od svega, mogućnost cjelogodišnjeg turizma. Da bi Ryanair letio neku destinaciju mora imati određene garancije lokalne zajednice i u tome mora vidjeti profit. Dakle da bi se dobila neka destinacija mora postojati interes prijevoznika. Ako nema rada i ulaganja u promidžbu, nećeš biti ni razmatran. Evo predlažem da slijedeći članak napišete o novom upravitelju Zračne Luke Osijek, o njegovim planovima za razvoj, te promidžbenim planom i argumentacijom, zašto bi neki od avioprevoznika letio za Osijek. I naravno da ne govorimo o cargo potencijalu i otvaranj neposrednih i posrednih novih radnih mjesta.
Potencijala svakako ima, ali ne ovoliko koliko ste vi napisali. Taj turizam nije posebno razvijen i ljudi ne jure na ribičiju i gledai najveći ornitoliški park prirode koji ne nudi ništa turistima.
Totalno ste u zabludi. Potencijal lovnog turizma je jako veliki. Nebiste vjerovali. Ja po nešto znam o tome, a znaju i lovačka društva. No elaboriranje o tome bi iziskivalo jedan malo opširniji člajak o tome. A potencijalni korisnici iz skandinavskih zemalja su ogromni. Ornitološki park prirode je unaprijedio svoju ponudu i naravno ona može biti još bolja. Gastro i enološka ponuda Slavonije i Baranje je ogromna. Smještajni kapaciteti isto tako. Imamo ovdje i širu regiju Srijema, Bačke i Banata te južne Mađarske sa sličnim ponudama. To su sve regije koje su od osječkog aerodroma udaljene svega sat do dva autobusom. Imate i mogućnost kongresnog turizma, zdravstvenog turizma, sajamskog turizma, najveći i najposjećeniji festival u srednjoj Europi, EXSIT….. Trebam li još koji argument dodati? Uhljebi u turističkim zajednicama trebaju dobiti menađerske ugovore, gdje im je početna plaća minimalac sa probnim rokom 6 mjeseci. Plaća bi im ovisila o učinku i postignutim brojevima. Mjesto direktora turističke zajednice mora prestat biti političko-uhljebistička funkcija.
Neosporno ima lovaca, neosporo oni donose novac. No to je par desetaka putnika tjedno i to ne iz jedne destinacija (pa da uvedete liniju), nego od svukud nekud. To ne može akumulirati letove.
Gledao sam ja da odem u “ornološki park” i kad sam shvatio da tamo nemam baš što za raditi odustao sam.
Kongresni turizam? Pa to ne prolazi ni u Zagrebu, a kamoli u Slavoniji.
Zdravstveni turizam? Super. U kojim to zdravstvenim ustanovama? Tko će to otovoriti. Ako nema stomatologa, plastičnih kirurga i ostalih zdravstvenih radnika i institucija onda tu nema ni turista. Toga nema ni u Zagrebu koji tih institucija ima dalekooooo više.
Sajamskog turizma? A za koje to sajmove? I gdje bi se održavali?
Kakve veze EXIT ima sa Osijekom? Ti putnici putuju preko Beograda, a neće putovati nikada preko Osijeka. Beograd je od Novog Sada na samo sat vremena vožnje.
Nije bas da ne postoje zdravstvene ustanove. Primjerice, u Čepinu je otvorena suvremena, najveca privatna bolnica u RH.
Pa i ne postoje, da. Sve je to malo, jadno i domitivrajuće. Stranac koji bi ovdje došao našto napraviti traži da je jefitno (a tu je daleko jeftinija Turska, Makedonija, Albanija, Srbija…) i da je suvremeno, veliko, ozbiljno.
Koliko bi Ryanair naplatio dodatnu uslugu za prevoz lovačkog oružja? Karabin 100€, Dvocijevka 150€, Sačmarica petometka 200€
🤣🤣🤣🤣🤣
U regiji postoje dvije termalne banje. Bizovačke toplice i Banja Junaković u Apatinu. To su banje za reumatoidne pacijente. Veliki broj dentalnih ordinacija u Subotici i Apatinu koji su 40% jeftiniji od Hrvatskih stomataologa. Ista situacija je i sa oftalmolozima. Privatne stomatološke i oftalmološke ordinacije u HR i Mađarskoj su 40% do 80% jeftinije od Skandinavije. Promidžba je ključ svega. Dakle ako predpostavimo da možemo svaku liniju napuniti sa 30 redovnih putnika, za najmanji Airbus potrebno je još cca 120 putnika. Sada se ja pitam ako prosječni turoperator može napuniti dva autobusa sa umirovljenicima za dvodnevne izlete u njemačku autobusima gdje prosječna cijena aramžmana košta 1500 sek to je 140 eura. Nudi im se jedno noćenje sa večerom i doručkom i ponudom obikaska Rostocka i ručkom koji se plaća 70eura i sastoji se od dinstanog kiselog kupusa, kobasice po izboru i pola litre piva. Ako turistička zajednica može uložiti novac i ugostiti turoperatore iz EU i voditi ih 7 dana po jadranu i raditi promidžbu turizma koji traje 90 max 120 dana. Onda valjda možemo isto napraviti i za kontinentalni turizam koji može trajati cijelu godinu i ne ovisi o broju sunčanih dana. Samo treba raditi. Vaši stavovi i argumenti su klasični primjer kako jedan uhljeb egzistira u našem društvu. Čemu izmišljati toplu vodu, kada imam sto izgovora da ne radim i primam plaću.
Ja sam uhljeb???? O moj bože.
Da se turističke zajednice Slavonije opako potrude to bi imalo neki uspjeh, ali sigurno ne bi imalo uspjeh da se napune avioni turista, poboglu. Pa to ne uspjevaju ni daleko atraktivnija i bolja tržišta. A turističke zajednice Slavonije se neće potruditi. Stoga je ovo krajnje irelevantno za raspravu.
Tko vrijedi taj lljeti i zimi
?
Uvjek sam mislila daje i svedska u regiji
🙂
Sve informacije na jednom mestu, bravo. Samo nastavite sa radom!
Ono sto bi trebalo uvesti je cjelogodisnji ZAG-Stockholm, o cemu je g. Alen vise puta pisao. Iskreno ne vidim kako Croatia to ne vidi. Ryan ce mozda vidjeti.
To svakako.
Bilo bi odlično povezati Osijek sa Stocholmom jer je Osijek središte Slavonije i Regije.
Za koga bi se letjeli ti letovi? Za koje putnike?
Imalo bi 30-40ak putnika po letu sigurno. Medjutim to nije dovoljno za uspostavu profitabilne linije plus skandinavcima slavonija nazalost nije turisticki zanimljiva. Doduse kad bi znali sto slavonija moze ponuditi postala bi.
Ako i 30-40 putnika. A to znači megagubitak.
Tocno. 30ak putnika bi se i skupilo, ali da ima sanse za profitabilnu linu, no way. Realnost je to.
Da
Naveli ste da Ryanair leti cijele godine iz Srbije za Stockholm ali ste zaboravili navesti grad (Niš).
Ispravljeno.
Uvedite Liniju Malme Banja Luka
Može, budem ja dogodine
🙂
Banja Luka ima cjelogodišnje linije za Štokholm i Geteborg. U tekstu to nije navedeno.
Navedeno je. Pročitajte ponovo.
Crna Gora tek 1 sezonska linija? Moralo bi to bolje
Moralo bi. Plus CG je poznata Skandinavcima, Boka Kotorska pogotovo. Vjerojatno ulogu igra blizina Dubrovnika i niske cijene u Albaniji.