intervju vodio: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb)

Na samom ulazu u Jastrebarsko, u poslovnoj zoni, smještena je fascinantna zgrada Possehla. Prekrasan prostor sa istraživačkim laboratorijima, inženjerskim uredima, skladištima, sobama za djelatnike, uredima i konferencijskom salom, čak i salom za biljar. Sjednete kod Antea i znate da ćete razgovarati satima. A u businessu je stari lisac, prekaljeni fajter. Imoćanin, tipičnog imotskog poslovnog karaktera. Antu nećete tako lako preveslati.

Ali od Antea nećete otići bez bar kartona vrhunskog vina i koluta domaćeg sira, ako imate sreće i malo domaćeg pršuta. Uzgred, poslovi sa Antom se ne dogovaraju u njegovom fascinantnom uredu na 1. katu, nago u kompanijskom baru u prizemlju koji je smišljen za druženje djelatnika. Sa Antom ćete najbolje dogovoriti posao uz peku (saće), koju vrijedni radnici rade bar jednom tjedno kako bi se malo podružili.

Antina firma radi za gotovo sve zračne luke u Hrvatskoj. Regiraju brzo i kvalitetno. Ako treba rade samo noću, rade po kiši, snijegu, vjetru. I ono što napravi Possehl trajno je. Ni nakon 20 godina se ne raspada ili pokazuje ikakva oštećenja. Vrhunska firma koja je zaslužila intervju na zammaero i bez koje bi zračna luke u regiji imale istinski teži posao. Ante inače ne voli medijsku pozornost, nikada ne daje intervjue i mi smo prvi medij koji je dobio intervju od Ante. Vjerojatno i posljednji. Pozvao sam se na vračanje usluge i svejedno sam ovaj intervju jako teško dobio.

Koliko Possehl već djeluje u Hrvatskoj, a koliko si ti na čelu kompanije?

Tvrtka je osnovana 22.2.2002. godine, ja sam direktor od 17.1.2005.

Possehl je njemačka kompanija, u kojim sve državama djeluje?

Possehl je osnovan 1847. Grupacija ima godišnji promet od 4,4 milijardi EUR i 13.200 zaposlenika od čega 6123 izvan Njemačke. U zadnjih 70 godina Possehl je ostvario 435 milijardi EUR prometa. Kompanija se bavi sa 9 vrsta djelatnosti i ima 204 kompanije. Possehl u građevini ima 27 kompanija diljem svijeta i građevina sudjeluja sa 14,7% ukupnog prometa grupacije. Sjedište joj je u Sprendlingenu (Njemačka). Naš prvi poslovni partner i naručitelj NATO i danas primjenjuje u svojim vojnim zračnim bazama, od Nizozemske, Belgije i Francuske pa sve do Slovenije i Grčke, široku paletu iz Possehl-ove ponude.

Koliko imaš djelatnika u Hrvatskoj, a koliko u svijetu?

U Hrvatskoj imamo oduvijek 20 radnika. U svijetu Possehl ima 13.200 zaposlenika.

Za što je kompanija specijalizirana i što najčešće radi?

Kompanija je specijalizirana za sanaciju operativnih površina zračnih luka.

Sa kojim sve zračnim lukama surađuješ, tj. gdje si sve obnovio operativne površine?

Od kada je osnovana tvrtka u Hrvatskoj izvodili smo radove na svim Zračnim lukama u Hrvatskoj i to: MZL Zagreb, ZL Dubrovnik, ZL Zadar, ZL Pula, ZL Rijeka, ZL Brač, ZL Lošinj, Vojno uzetište Divulje, Split, 91. Vojna baza HRZ-a Pleso, 93. Vojna baza HRZ-a Zemunik. Radili smo i Zeltweg (Austrija) i Banja luku. Naša je poslovna ideja vodilja “Sve iz jedne ruke!”, dakle ponuditi naručitelju, posebno njegovim potrebama prilagođenu tehnologiju, pri kojoj se radom vlastitih specijalističkih radnih kolona ugrađuju visokokvalitetni materijali proizvedeni u tvornici Possehl Spezial G.m.b.H. (Sprendlingen, Njemačka), za koju su u RH izdani svi potrebni certifikati i atesti sa CE oznakama.

Possehlovi radnici kada treba rade samo noću. Kako ih motiviraš?

Nažalost masu puta moramo raditi noću. Ako se aerodrom ne želi zatvoriti i imati operacije danju mi moramo krenuti sa radovima u 22 ili 23 sata i završiti do 6 sati ujutro. To znači da radimo do 5:30 i onda skupljamo alat, provjeravamo pistu da nema nekih ostataka opreme ili materijala koji bi mogli oštetiti avion i ekspresno se mičemo. Takvi radovi produžuju radni proces, ali masu puta to je jedina opcija. Radnike motiviramo dodatnim prihodima za rad noću, odličnim radnim uvjetima i dobrim odnosima uprave prema njima.

Je li istina da ste, kada je Mriya bila u Zagrebu za njim provjeravali koliko je štete napravila? I jel napravila štetu?

Da, istina MZL Zagreb nas je angažirala za ovaj posao. Nasreću, Mriya nije napravila nikakvu štetu.

Mriya nažalost više ne leti, uništena je u Rusko-Ukrajinskom ratu. Velika šteta?

Da, stvarno šteta, bio je to fascinantan avion. Ponosni smo što smo i mi sudjelovali u njegovom jedinom letu u regiju.

Čuo sam da vam je najbrža usluga bila kada je hitno trebalo sanirati neku pukotinu u Zadru, a vi ste na aerodrom došli u manje od sat vremena. Izgledalo je ekstremno profesionalno, no aerodrom nije znao da su vam se ljudi baš vračali iz Dubrovnika i prolazili su kroz Zadar.

Da, to je simpatična priča od prije nekih 6-7 godina. Naime, grom je udario u pistu, pa se aerodrom zatvorio za sav promet. Direktor ZL Zadar me nazvao kada možemo najhitnije doći da što kraće bude zatvoren, a ja sam mu odgovorio: odmah, jer su moji radnici taman prolazili pored aerodroma na putu iz Dubrovnika. I bilo je tako. Na aerodrom smo došli za 10 minuta, i već krenuli raditi za 30 minuta od poziva. Oštećenje od groma je bilo sanirano vrlo brzo i aerodrom se otvorio prije slijetanja prvog aviona. Nitko nije ni primijetio da je bio zatvoren. Direktor je bio fasciniran našom brzinom. J

Koliko ste radili na nedavnoj obnovi piste u Dubrovniku?

U Dubrovniku smo bili stalno prisutni tijekom obnove piste: radili smo ugradnja svih signalnih lampi, ugradnja revizionih okana, te rezanje i brtvljenje razdjelnica betonskog kolnika

Što sve radite za MZL Zagreb?

U Zagrebu radimo kompletno održavanje manevarskih površina već punih 20 godina.

U Banja Luci ste nedavno dobili velik posao sanacije piste. Kakav je to bio posao, koliko ste ga dugo radili i je li bilo problema?

Nije bilo baš nikakvih problema. Radili smo na betonskom, prvom dijelu uzletno-sletne staze, te na spojnici B. Usput smo obavili i neke manje zahvate na spojnici A i na stajanci koje nas je aerodrom zamolio izvan planiranih radova. Sve radove smo obavili 10 dana prije roka, za 25 radnih dana.

Je li istina da će Banja Luka i iduće zime imati radove?

Da istina je. Trebaju sanirati spojnicu A, stajanku, odvodnju i imaju manjih radova na asfaltnom dijelu piste koji se ove godine nisu radili. I iduće godine ćemo kandidirati na natječaju za taj posao i nadamo se da ćemo ga dobiti.

Koji su vam planovi za budućnost?

Svakako planiramo ostati broj 1 u sanacijama operativnih površina aerodroma u Hrvatskoj, te se nešto više prebaciti na radove u drugim državama regije i tu svakako računamo na suradnju sa zammaero koji nam je već otvorio poslove u regiji. No, ne planiramo bitno povećati obujam posla, zadovoljni smo sa sadašnjim obujmom i to možemo odraditi sa sadašnjim iskusnim radnicima, a to je nama izuzetno bitno, njihovo iskustvo. Ne planiramo ni smanjivati obujam. Naravno, tu su nam najvažniji stalni ugovori o održavanjima kakve imamo sa Zagrebom i drugim zračnim lukama jer oni su stalan i siguran posao i planirani izvor prihoda za cijelu godinu.