Do sada smo pisali o kompanijama koje su vezane uz regiju, koje lete prema regiji. No, Icelandair me istinski fascinira. Velika kompanija koja radi na minijaturnom otočiću usred ničega, koja koristi nevjerojatnu nišu, koja sve krize proživljava žestokim potezima i to vrlo uspješno, koja je pokopala već tri konkurenta. Respekt do neba.
I stoga sam odlučio danas pisati o njima, i to sa posebnim guštom. Ovaj članak će nam pokazati kako se može iskoristiti pozicija i maksimalno iskoristiti jedna jedina prednost, te napraviti benefit svom malom i inače neperspektivnom otoku.
Tko je Icelandair
Icelandair je nacionalni prijevoznik Islanda. Kompanija je dio Icelandair Grupe, koja je najveća kompanija na Islandu. Do nedavno Icelandair je imao regionalnu kompaniju Air Iceland Connect koja je letjela flotu Dash 8, a koja se 2021. involvirala direktno u Icelandair, kamo je prebacila i avione, a radi ekonomičnosti poslovanja. Danas Icelanair Grupa uz Icelandair ima Icelandair Cargo, te se bavi turizmom i ACMI businessom.
Icelandair datira od 1938. kada sa letovima počinje Flugfelag Akureyrar koji leti iz drugog najvećeg grada Islanda Akureyria na sjeveru otoka. Kompanija 1940. seli hub u Reykjavik, mijenja ime u Flugfelag Islands, a za internacionalne letove počinje koristiti ime Iceland Airways. Već 1945. kompanija ima svoj prvi let za Škotsku. 1950. Flugfelag počinje koristiti ime Icelandair. Kompanija od 1960. leti transatlantske letove. Kompanija prvi jet dobiva 1967. i to Boeing 727-100, te operacije kreću iz Keflavika.
A 1944. je osnovana još jedna kompanija Loftleiđir, koju su zvali Icelandic Airlines. Kompanija je internacionalne letove krenula 1947. Već 1952. Island je ustanovio da će konkurencija unazaditi obije kompanije, te radi na spajanju. Kako u tome nije uspjela država dijeli domaće linije na oba prijevoznika kako si ne bi konkurirali. 1964. Lofleiđir kreće sa transatlantske linijama sa Canadairom CL-44. Kako je ovaj avion tada bio najveći transatlantski avion morali su i oni operacije prebaciti na Keflavik. 1969. kompanija preuzima Air Bahama, malu bahamsku kompaniju. 1970. Loftleiđir postaje osnivač cargo kompanije Cargolux. Iste godine Loftleiđir nabavlja prve jetove i to DC-8.
Kako je kriza 1970-tih osakatila obije kompanije Vlada Islanda ponovo pokušava iste spojiti. I konačno isto uspijeva 1973. U momentu spajanje konekcije na transatlantskim letovima su bile 2/3 letova kompanije. 1979. kompanija se i službeno prozvala Icelanair. U tri navrata Vlada Islanda je ozbiljno financirala posrnulu kompaniju. 1990-tih kompanija kreće u reorganizaciju flote nabavkom B757-200. 1997. osniva se regionalna sestrinska kompanija Air Iceland (kasnije Air Iceland Connect). 2001. hub se potpuno seli na Keflavik, a na Reykjaviku ostaju samo domaći letovi.
Kopanija je uspješno prešla sve krize. Rušenje Svjetskog trgovačkog centra 2001, financijsku krizu 2008/2009. koja je nastavljena ogromnim vulkanskim erupcijama na Islandu 2010. godine (10 dana letjeli su iz Glasgowa, uz shuttle za Akyureyri i autobus za Reykjavik) i ponovo 2011, te Covid-19. Kako? Vrlo jednostavno. U svakoj krizi uspjela je hitno smanjiti broj aviona, linija, frekvencija i djelatnika. No, odmah po izlasku iz krize kompanija je rapidno vraćala broj aviona, linija, frekvencija i zaposlenih. Iskreno, ni jedna europska kompanija nije ni izblizu bila toliko agilna u ovim redukcijama u krizama.
Icelandair ima tri klase: Ekonomsku light, Ekonomsku i Saga klasa (ekvivalent business klasi, ali bez kreveta). Besplatna hrana se dobiva samo u Saga klasi. Kopanija ima ff program Saga Club. Icelandair ima code-share ugovore sa airBalticom, Alaskom, Emiratesom, Finnairom, ITA-om, JetBlue-om, SAS-om, TAP-om i Turkishem. Kompanija ima i code-share sa Air Greenlandom i Atlantic Airwaysom temeljem kojih ima više letova tjedno za ova dva otoka (za Vagar i više od svakodnevnih letova). Interline sporazum ima sa preko 70 kompanija. Kompanija je nedavno postigla code-share sporazum sa Southwestom za letove prema SAD-u, a Southwest će istim pokrenuti svoje prve europske letove upravo za Island (od V. mjeseca 2026.).
Zašto je Icelandair uspješan
Island ima tek 389.444 stanovnika. Minijaturni otočić duplo manji i od majušne Crne Gore. 10 puta manji od malene Hrvatske. Otok je usred ničega. Čak 1890 km zračna linije od Londona, 2233 km od Pariza, 3081 km od Zagreba i 3373 km od Beograda. No, 4204 km od New Yorka.
I upravo toj poziciji Icelandair može zahvaliti svoj uspjeh. Naime, kompanija je prvo krenula kao poveznica udaljenog i izoliranog otoka sa skandinavskim, pa europskim metropolama, pa je vrlo brzo shvatila da može dobaciti i do SAD-a te napraviti konekcije preko Keflevika (Reykjavika) između Sjeverne Amerika i Europe.
Icelandiar tako leti u dva vala. Prvi val su letovi iz Europe za Island (iz Islanda oko 7:30 povratak na Island oko 16:00), potom u dugom valu su letovi za Sjevernu Ameriku (oko 17 sati), da bi se nakon toga ponovo vezali letovi za Europu (rano ujutro, do 6:30). Potencijalni putnici danas lete iz niza europskih metropola, pa tako imaju letove za Bruxelles, Prag, Nicu, Paris, Berlin, Frankfurt, Minhen, Dublin, Rim, Milano, Veronu, Amsterdam, Lisabon, Barcelonu, Madrid, Genevu, Zurich, Istanbul, Edinburgh, Glasgow, London Heathrow, London Gatwick i Manchester. Posebno velik broj letova Icelandair ima za Skandinaviju i to za Kopenhagen, Billund, Helsiniki, Bergen, Oslo, Gothenburg i Stockholm.
Icelandair ima letove za manje aerodroma na Islandu i to za: Akureyri, Egilsstađir, Isafjorđur i Vestmannaeyjar, ali leti i za Vagar (Farski otoci), te za destinacija na Greenlandu (Ilulissat, Kulusuk, Narsarsuaq i Nuuk). Svi letovi za Island su prema regionalnom aerodromu Reykjavik koji je u samom gradu, a što nije Keflavik odakle leti Icelandiar. Reykjavik i Keflavik su udaljeni čak 45 km cestom. Iskreno za Island bi bilo dobro da se Reykjavik zatvori i da se letovi operiraju samo za Keflavik uz minimalne konekcije, no to trenutno nije politički oportuno. Uzgred, za Reykjavik leti još i Nordlandiar koji sa malim aviončićima leti još i za Bildudalur, Gjögur, Höfn i Nerlerit Inaat. Za letove prema Islandu, Farskim otocima i Greenlandu Icelandiar koristi 3 Dash 8-400 (76 putnika) i 3 Dash 8-200 (37 putnika). Kako su im Dash 8-200 stari čak 29 godina, kompanija će morati razmotriti alternativu za ova tri mala aviona.
Svi ti putnici mogu letjeti za Sjevernu Ameriku sa vrlo malim konekcijama. Danas Icelandair ima letove za Halifax, Toronto, Vancouver, Baltimore, Boston, Chicago, Denver, Detroit, Miami, Minneapolis, Nashville, New York JFK, Newark, Orlando, Pittsburgh, Portland, Releigh, Seattle, Washington Dulles.
Kompanija još ima nekoliko linija za leisure destinacija, poglavito u Španjolsku (Allicante, Las Palmas, Malaga, Tenerife). Kompanija leti i četiri cargo linije (Liege, Boston, New York JFK i Los Angeles) sa svoja dva B767-300BCF. No, Icelandair se ne boji ukinuti letove za destinacija koje joj ne prolaze pa je tako ukinuo letove za San Francisco, Philadephiu, Orlando, Dallas, Cleveland, Montreal, Birmingham, Belfast, Trontheim, Stavanger, Dusseldorf i niz drugih.
I tu je Icelandair vrlo uspješan. Ne samo da on leti uspješno za Keflavik nego je njegov uspjeh polučio i letovima drugih kompanija pa tako za Keflavik lete još i Air Canada (Toronto i Montreal), Air Greenland (Nuuk), airBaltic (Riga i Tallinn), Atlantic (Vagar), Austrian (Beč), British (London Heathrow), Delta (Detroit, Minneapolis, New York JFK), easyJet (Edinburgh, London Luton, Manchester, Milan Malpensa, Paris Orly, Basel, Birmingham, Bristol, London Gatwick), Edelweiss (Zurich), Eurowings (Dusselforf, Stuttgart), Finnair (Helsinki), Iberia Express (Madrid), Jet2 (Belfast, Birmingham, Bristol, East Midlands, Edinburgh, Glasghow, Leeds, London Stansted, Manchester, Newcastle), LOT (Varšava), Lufthansa (Frankfurt), Neos (Alicante, Malaga, Tenerife, Verona), Norwegian (Oslo), SAS (Copenhagen, Stockholm), Transavia (Amsterdam, Paris Orly), TUI (Bristol, London Gatwick, Manchester), United (Chicago, Newark), Vueling (Barcelona), WestJet (Calgary), Wizz Air (Budimpešta, Gdansk, Katowice, Krakow, Milano Malpensa, Rim FCO, Varšava), kao i 5 cargo kompanija.
Keflavik je 2024. imao 8,3 milijuna putnika. Kako je i regionalni Reykjavik aerodrom prošle godine imao 354.616 putnika, zapravo je Reykjavik kao destinacija imao 8,7 milijuna putnika. Iskreno da se Reykjavik zatvorio i sve operacije prebace na Keflavik, aerodrom bi imao preko 9 milijuna putnika. Drugi najveći aeorodrom na otoku Akureyri je u 2024. imao 191.841 putnika, a treći Egilsstađir 92.795 putnika.
Icelandair je dugo godina letio samo sa Boeinzima 757-200 i 300 (upravo ih je izbacio iz flote), da bi potom krenuo sa uskotrupcima (B737 i A321), ali i širokotrupcima. Sa B757 su mogli dohvatiti cijelu Europu, ali i dobar dio SAD-a. Dolaskom širokotrupaca mogli su dohvatiti cijeli SAD. I da, to je ogromna prednost Icelandaira. Danas kompanija leti sa 4 Airbusa A321LR, 17 B737-8, 4 B737-9, 3 B767-300ER, u floti ima još 13 B757-200 koje planira izbaciti do 2029, te ima ovih 6 regionalnih Dash-eva koje smo spomenuli. Istim Icelandair ima 49 aviona u floti. No, više je nego interesantno da će uz 4 A321LR imati i 13 A321XLR koji će prvenstveno služiti za letove prema SAD-u. Opaka flota za otočić koji nema ni 400.000 stanovnika.
Kompanija danas leti na 60 destinacija, 2023. je imala promet od 1,5 milijardi USD, te profit od 11 milijuna USD, te je imala 3638 zaposlenih. Prošle godine kompanija je imala veći prihod, 1,6 milijardi USD, no postigla je gubitak od 20,2 milijuna USD. U 2024. kompanija je imala 4,7 milijuna putnika (9% više nego 2023). Load faktor kompanije je 82,6%.
Dakle, Icelandair opako koristi svoju poziciju spone iz Europe prema Sjevernoj Americi. I dok shvaćam letove iz Praga, Nice, Berlina, Geneve, Edinburgha, Glasgowa i nekih drugih gradova koji imaju mali broj nonstop destinacija prema Sjevernoj Americi pa se traže konekcije, kako uspijevaju pridobiti putnike iz Londona, Pariza, Amsterdama, Frankfurta, Minhena, Rima, Zuricha, Barcelone i Madrida koji imaju velik broj nonstop linija za Sjevernu Ameriku? Vrlo jednostavno. Uskotrupci koji su jeftiniji za operacija + kratko vrijeme konekcija + niske cijene karata. I putnik se odlučuje na konekcije preko Reykjavika.
No, ono što je fascinantno je da je Icelandair pokopao čak tri LCC, Icelandair Express (ušao u Wow), Wow i sada pokopava Play. Icelandair Express je od 2002. do 2012. pokušao kopirati Icelandair za letove iz Europe preko Keflavika za SAD. I slomio zube. Potom je isto pokušao i Wow (od 2012. do 2019) koji je imao prilično veliku flotu A321, A321neo (ukupno 13 aviona), te je nabavio čak i tri širokotrupca A330-300, dakle ukupno 16 aviona. I oni su imali konekcije iz Europe preko Keflavika za Sjevernu Ameriku. No, kompanija je bankrotirala 2019. godine.
Play je izjavio da je naučio na svim greškama Wow-a. I krenuo bitno skromnije. Kopanija nije planirala nabavljati širokotrupce, nego je samo sa uskotrupcima i to 6 A320neo i 4 A321neo operirala između Europe, te SAD-a i Kanade preko Keflavika. Nakon 4 godine operacija (osnovani 2021), ove godine kompanija je shvatila da tu nema kruha i da će nakon godina gubitka ući u stečaj. 6 aviona je dala u wet lease, a sa 4 aviona će nastaviti letjeti za leisure destinacija iz Reykjavika. Najnovija informacija je da će Play sve avione prebaciti na malterški AOC. Kompanija je ukinula apsolutno sve letove za Sjevernu Ameriku i to za Hamilton (Kanadu), te američke Baltimore, Boston, Newburgh i Washington (posljednji je već ukinula, a prva tri ukida u IX. i X. mjesecu ove godine). Od velikih europskih gradova letjet će samo za London, Kopenhagen, Pariz, Berlin, Dublin, Amsterdam, Lisabon, Barcelona, Madrid, London Stansted, te sezonski za Prag, Bruxelles, Billund, Veronu, Vilnius, Varšavu, Liverpool i Genevu. Veliko je pitanje koliko će od ovih destinacija ostati nakon ljeta ove godine, a već je najavljeno ukidanje letova za London i Liverpool u X. i XI. mjesecu ove godine. No, ove godine je značajno povećala broj leisure linija (za Španjolsku, Portugal, Grčku, Tursku i Maroko) , među kojima je i jedna linija za našu regiju, za Split. Kompanija je planirala i letove za Pulu, ali je od istih odustala.
Očito je i Play slomio zube na konekcijama Europa-Sjeverna Amerika, pa je opako povukao ručnu prije nego bankrotira. I očito je da već tri LCC nisu uspjela kopirati model Icelandaira. Zašto? Jednostavno nije bilo prostora za dva igrača na ovom tržištu, premalo je tu potencijalnih destinacija, poglavito u Sjevernoj Americi, nije moguće konkurirati profiliranom Icelandiaru koji ima razrađenu flotu, destinacije i cijene. Konačno Island je ipak premalo tržište za ove letove, a evidentno je Icelandiar pokupio vrhnje na konekcijama, gdje se LCC nisu uspjeli profilirati i oteti dovoljno putnika od Icelandira.
Stoga kopiranje Icelandiarovog modala jednostavno više nije moguće. Icelandair će i dalje iskorištavati svoju nišu, te bilo koji novi igrač nema nikakve šanse za uspjeh. Uspjeh koji je od minijaturnog otočića stvorio ozbiljni hub, a malobrojnim stanovnicima Islanda mogućnost letove diljem svijeta.
Pozdrav čitateljima iz Beograda i Bele Crkve (srbija) gdje je ovaj članak napisan.
Icelandair je svoj poslovni model razvio uz pomoc strucnog tima Lufthansa Systems.
Oni su im napravili plan i program razvoja koji je Icelandair sproveo u djelo.
Dobra analiza, bilo bi zgodno vidjeti ih na ZAG, KEF direkna linija bi bila jako kul…
Hvala. I da, bi.
I evo Icelandair vec sad smanjuje novonajavljenu liniju KEF – IST.
Prvobitno planirana 4pw se smanjuje na:
05SEP25 – 10SEP25 3 weekly
12SEP25 – 01OCT25 Service suspended
02OCT25 – 31JAN26 2 weekly
01FEB26 – 26MAR26 3 weekly
Izgleda da su 2.3 miliona turista koliko je Island imao prosle godine svi bili u zabludi.
A, da 2000 je island imao 300.0000 turista koji po nekim “ekspertima” ovde nisu imali sta da vide.
2,3 milijuna turista nije puno. To je pola manje nego Srbija koja baš i nije neka turistička destinacija. To je 10 puta manje nego Hrvatska.
A koliko manje stanovnika ima Island?
Po glavi stanovnika ima vise turista nego Hrvatska sa celim Jadranom.
Nema. Po glavni stanovnika ima isto.
Prosjek po glavu stanovnika ne donosi putnike već apsolutni broj stanovnika+turisti.
Ako ćemo po vašoj teoriji, Lihtenštajn ili Andora bi trebali imati najbolje brojke.
Nitko ne ide 2 puta na taj Island, dođeš, vidiš da si se zaj* i to je to.
Pa ja siturno neću ići drugi put.
Bilo bi sjajno da Wizzair otvori KEF-BEG.
Bilo bi. Ali obzirom da leti na samo 7 aerodroma iz Reykjavika, teško.
Zasto? Tu nema putnika.
Ako ima iz BUD bilo bi i iz BEG.
Zato jel su BUD i BEG aerodromi iste veličine.
Budimpesta je turisticka velesila u Evropi. Beograd joj nije ni do kolena!
Island je duplo veći od Hrvatske. Proverite malo Wikipediju. 103000 km2 naspram 56000 km2!
I ima 10 puta manje stanovnika. Pobogu. Ne akumuliraju kvadratni kilometri putnike avio kompanije nego broj stanovnika.
2022 sam obišao za 9 dana. Fantastično ostrvo za ljubitelje prirode. Vodopadi, jezera, glečeri, vulkani, izvori tople vode. Diamond beach. Polarna svetlost.Nesvaskidašnji i neuporedivi utisci! Ali morate imati dobar rent-a-car, disciplinu (rano ustajanje), opremu (kiša, vetar), i naravno novac, jer je Island skup a pritom lokalna kuhinja „skromna“.
Da skup je jako. Ja sam bio jako razočaran sa sumpornim izvorima (bože kako to zaudara), slpovima koji nisu ni s od slapova Plitvičkih jezera ili Slapova Krke, termalni izvori su cool (kupanje u vručoj vodi na niskoj temperaturi), vulkani su OK, to crno oštro kamenje okolo je fascinantno, ali toga sam se nagledao diljem planete. Polarnu svjetlost doživio nisam.
No zato nisam imao gdje kavu popit, ceste su loše, vrijeme je tragično (usred ljeta je tmurno i zima), nema drveta, flora je ekstremno skromna, broj muzeja je skroman, postav još skromniji…
Jeste li bili u muzeju Perlan u Rejkjaviku?
Ne.
Eto, mnogo ste propustili. Sjajan muzej.
Takodje postoji i muzej lave u Viku gde se prikazuje prava lava.
Dakle, ne govorite o muzejima a da ih niste ni posetili.
Island je fenomenalan…Takozvani Golden Circle obavezno posetiti gde spada i cuveni Gejzir.
Jokulsarlon je sam po sebi fascinantan a da ne govorimo o posmatranju kitova na otvorenom.
Bio sam u dosta muzeja na Islandu u ovom nisam bio.
Putevi losi? Da, ako hocete da vozite u grotlo vulkana moracete kroz makadam. Inace ceo Island ima tzv. Ring Road koji ide oko celog ostrva i u jako je dobrom stanju.
Naravno nije auto put, ali je kvalitet puta izuzetan.
Ceste su stvarno iznenađujuće loše. Vozili smo čak i po makadamu između glavnih turističkih lokacija.
Alen bravo za clanak. Jako dobro.
Hvala.
Uh ljudi moji… Uvijek se kaže kako je pamćenje kratko, a po pitanju Islanda su sve njegove manipulacije izgleda danas potpuna nepoznanica. Nažalost. Ne znam hoćete li se sjetiti financijske krize iz 2008 – 2011 kada su islandske banke doslovno pokrale milijarde u EUR i GBP. Mnogi, često insititucionalni ulagači, nerijetko općine i gradovi s naglaskom na Ujedinjeno Kraljevstvo i Nizozemsku izgubili su zauvijek preko 7 – 8 milijardi EUR nakon što su ih na manipulativan način, poduprt islandskom vladinom politkom, eto , navukli u taj sređeni, pošteni i nepogrešivi raj.
Island je, da paradoks bude veći, vratio ušteđevine svim svojim (islandskim) subjektima, a onima iz inozemstva je uredno pokazan srednji prst i nastavili su kao da se ništa nije dogodilo. Naravno, isprike su pljuštale, no isti se pljusak nije dogodio u novčanom aspektu. Maca je popapala ušteđevine starnih općina i gradova i isti nije nikada vraćen. Važno je istaknuti da tadašnji iznos, indeksiran za inflaciju danas bi iznosio oko 10 milijardi EUR.
Da, baš raj, baš uštimana zemlja, a pogotovo su dobro proučili kako “vrijeme liječi sve”… Pa čak i savjest i odgovornost…
I to je odgovornost države? Ili privatnih banaka, te odnosa privatna banka – investitor/kompanija/građanin. U poslovnom svijetu postoje odnosi, oni su privatnog karaktere, za nemoralne, nezakonite i neprihvatljive stvari postoje sudovi. Zašto ti gradovi, općine, kompanije i građani ne tuže te privatne banke?
Koliko ja znam bankari na Islandu su završili u zatvoru. To niz drugih država napravio nije. Tamo su bankari umjesto zatvora dobili bonuse.
Država Island je tome kumovala, itekako. Nema razdiobe između države i sustava koji u njoj vlada, pa zvao se on i bankarski. Država ima sukno i škare, a u slučaju Islanda država je itekako pomagala u dovlačenju štediša i ulagača. Zato je i pala vlast nakon cjelokupne priče.
Nadalje, ne čitate što ja pišem… Islandskim je entitetima vraćen novac, strancima nije. A, tko tu odlučuje, ako ne država?
Država kontrolira i nadzire sve, a islandska je država napravila ogroman grijeh propustom, a snosila poljedice nije. I što ima netko tko je izgubio toliko novaca s tim što je sada neki bankar u zatvoru u dobrim uvjetima i sa slobodnim vikendima?
Narod je odavna rekao, nije zlato sve što sija, a ponajmanje je to slučaj s Islandom. Opako je to manipulatorska državica koja je k tome aktivna i u nečemu što se svatko normalan zgraža, a to je komercijalni izlov kitova. Kažu oni, ma nebi mi, ali kitovi nam (pazite ovo – “nam”) jedu ribu…
Naučili su se balkanizmu bolje nego bilo koja balkanska zemlja… Doktori makjavelizma i bizantizma na nordijski način.
Jesam li ja vas dobro shvatio:
1. Banke su uprskale
2. Bankari su završili u zatvoru radi toga
3. Pala je cijela politička garnitura radi toga.
4. Privatni investitori mogu tužiti banke sudovima.
I to nije dovoljno? Što se po vama još trebalo napraviti? Egzemplarno streljati bankare i političare na glavnom trgu?
Cjelokupno moje izlaganje je išlo za tim kako bi prezentirao lažni sjaj Islanda i ništa više. No, pamćenje mnogima nije bolja strana, a k tome se pokazuje kada je netko u nešto zapilio, neće to pustiti, a niti popustiti. Šteta, malo više objektivnosti nebi bilo na odmet, pogotovo kada se bjelodano vidi kako je državica s 300 i kusur milijuna stanovnika doslovno opljačkala ulagače za 7 – 8 milijardi EUR (tadašnjih, a današnjih preko 10 milijardi u protuvrijednosti). Država jest stajala iza tih banaka, pokušajte to shvatiti. Titualr u sudskom registru je nebitan.
Možda vam je teško za shvatiti, no baš je dražava Island pokrenula ključnu kapmanju naziva “Invest in Iceland” i stajala je iza mnoštva ulaganja, primarno kroz javno-privatno partnerstvo kako bi namamila investitore i ulagače u islandski financijski sektor. Cilj je bio prikazati Island kao idealno odredište, sjajnu zemlju, kao što je slučaj u izvornom upisu i nekim komentarima, sigurnost, nordijsku pouzdanost i poštenje… To je sve bila strategija države koja je natkrilila bankarske smicalice i kriminalne radnje.
Da je neka od istočnoeuropskih država opljačkala investitore za takav iznos, a potom vratila novce samo domaćima, pitam se kako bi se provela i koliko bi se trakavica produžila… No, Island je sjajan. Moš` mislit…
Zakon mi je kada netko odriče odgovornost države u ovom slučaju… Imajući to u vidu i magnitudu obranaškog pristupa be argumenata, ne preostaje mi ništa nego se povući iz ove rasprave. Rekao sam sasvim dovoljno.
Bankari su u zatvoru
Vlast je pala
Kompanije i privatnici mogu tužiti banke na sudu.
Tu prestaje bilo što drugo, tu nema odgovornosti države i tu je privatna odgovornost na građanskom sudu. The end.
RJK 140.000 super i ne treba više sve govori. Nije potrebna dalja diskusija ni po drugim temama
???
Mislite ko Ljubljanska banka, Glumina banka, Švicarci i ostalo….
Svi se namire i svi smo lijepo sretni?
Ako vi preuzmete neku firmu preuzimate i sve njezine dugove, a posto je drzava isto jedna velika firma i ona treba takodjer na sebe preuzeti i u krajnjem slucaju bankrotirati.
Alen jako dobar članak. I osvježenje na portalu. Dajte još takvih članaka.
Hvala. Budem.
Alen odlicna analiza. Hvala vam.
Hvala vama.
Šćuric, jako dobra analiza!
Hvala.
Ima li smisla da Zagreb dobije letove za Reykjevik?
Kamo sreće. No, mislim da je Zagreb još uvijek premalen da Icelandair leti za njega. Iako, ako bi se uprava malo potrudila…
A CA?
Ma oni nisu u stanju letjeti ni do Dubrovnika, a kamoli do Reykjavika.
Na letu Icelandaira iz Zagreba svakako bi bilo jako puno konektiranih putnika za SAD i Kanadu.
To svakako bi. Samo je pitenje ima li tih putnika dovoljno uzmemo li u obzir brdo konekcija preko FRA, MUC, ZRH, VIE, BRU, CDG, AMS, MAD, FCO, WAW, LHR, IST…
To bi bila dobra linija. Većina putnika bi putovala za Sj.Ameriku, a bilo bi i nešto turista za Island.
No, turista ne bi bilo puno, ali putnika za SAD i Kanadu bi bilo.
Ta linija sa 3 tjedna leta bi imala smisla.
Bi.
Nema smisla. Ko bi putovao tom relacijom?? Island nema stanovnike, a Hrvatska ima slabo razvijen avio saobracaj. Vecina turista dolazi kopnenim putem, pa tek onda avionima, pa tek onda kruzerima.
Ima smisla jer bi tu putovali putnici preko Reykjavika za SAD i Kanadu, kao što putuje većina putnika preko Islanda.
Zanimljiva analiza…Da li bi u jednoj od sljedećih da obradite nelu azisku…(China Southern , Philippines airlines , PIA ili sl.) Hvala
Pa prije ili kasnije budem.
Hvala na pohvalama.
Šćur odlična analiza. Bravo. Više ovakvih članak u budućnosti, molim.
Hvala.
Bude.
Zašto je kompanija odlična?
Odgovor je jednostavan
Zato što je država uređena i u njoj management za rezultate odgovara kazneno i privatno, svojom imovinom.
Dok su sve države spašavali banke u krizi, oni su uhitili i osudili sve bankare koji su svojim ponašanjem doprinijeli krizi.
Nema ujaka, stričeva, članskih iskaznica, lobiranja,…
Zato na visokim položajima sjede sposobni, a ne podobni i to donosi rezultate.
Jasno. Kada sam bio na Islandu vodić je stalno ponavljao: “Mi smo siromašna država”. Island koji ima 90,200 USD BPD per capita, 3,5 puta više od Hrvatske. To najbolje govori kako je sklop u njihovoj glavi daleko iznad našeg.
Upravo tako. Tako to izgleda u normalnim državama. Pa bile one i minijaturne.
Jasno.
Kamo sreće da je kod nas i blizu tome.
Kamo sreće.
Oni su vulkanski otok i naravno da su siromašni, a kod nas gazis po psenici, kukuruzu al nema love
Ma da.
Neperspektivna zemlja, nema ni poljoprivrede, klimatski uvjeti katastrofalni, vulkani, jako malo ih ima, a toliko razvijena i ima toliko veliku aviokompaniju. Naklon do poda.
Upravo tako. Znate, i sam sam ustanovio da što države imaju teže uvjete to su razvijenije. Pogledajte Švedsku, Norvešku, Finsku, Island…
Pa svuda je sjever napredniji od juga. Osim na juznoj polutci😀.Italija i Hrvatska su isto dobri primjeri. Meni je fascinantno kako smo se prije smijali Mađarima koji su se smijali Česima(Slovacima) i Poljacima. Danas se svi oni nama smiju i pokupovali su nam pola obale skupa sa Slovencima. Hvala vam domoljubi i hvala nama samima koji im to dozvoljavamo i sutra cemo opet mirno gledat kako nam revaju pred nosom i slave sto su postigli.
Gradjani EU mogu da kupuju nekretnine bilo gde u EU. Ja mislim da su mogli bolja mesta da pazare, ali im je blizina odlucila.
Normalno da mogu.
Komentar se odnosio na to da si Hrvati vise ne mogu prisustiti kupovati te iste nekretnine dok oni kojima smo se smijali i zvali ih pasteta turistima sada mogu, tj. dok su oni otisli naprijed mi smo otisli unazad.
Kupi ko bolje plati. Nije važno odakle je. Šta mogu hrvati kupiti? Koga brige ali većina je nešto naslijedila pa i mogu. Mladi se u svim zemljama muče a zašto bi kupili neki iznajmljuju cijeli život. Kod nas je kapitalizam sa socijalističkim mentalitetom.
Alen izvrstan članak.
Hvala.
Predobra kompanija, letio sam nedavno iz Osla, Boeingom 757,
Avion je top!
Usluga mi se itekako svidela.
Ukratko, preporučujem svima.
Hvala za iskustvo.
Je, odlična su kompanija.
Jesu.
Nevjerojatna kompanija koja istinski odlično radi.
Upravo tako.
Baš su fascinantni i imati 50 aviona na 385.000 stanovnika je više nego fascinantno.
Je.
Kompanija za svaki respect.
Je za svaki respekt je!
Alen jako dobra i drugačija analiza.
Hvala.
Pre 15-tak godina sam redovno leteo za Island, poslovno, i iskreno uzivao sam leteci sa Icelandair-om. Secam da su mi bukvalno svaki put zbog na moju molbu zbog moje visine davali, besplatno, sediste do izlaza. Takodje, letenje sa njihovim B757 mi je generalno bio uzitak u to vreme + Aurora Borealis mi je jedan od lepsih liverija ikada. Sve u svemu, Island mi je ostao u izuzetnom secanju.
Ja sam osobno bio jako razočaran Islandom. Imate putopis na zamaaero:
https://zamaaero.com/10/02/2024/analize/putopis-island-ispod-mojih-ocekivanja/
Ma Island je OK iako sam ocekivala vise. Jako je skupo.
Skup je jako. I bio sam razočaran.
Ja sam ocekivala daleko vise od Islanda. Razvikano i skromno.
Slažem se.
Ma nema se što raditi na Islandu, a Reykjavik je jako mali grad.
Slažem se.
Kad biste samo znali koliko gresite…7 dana prepunih akivnosti nije dosta za Island.
Pa ja sam bio tamo. I razočarao se.
Zanimljiv clanak i fina aviokompanija… leteo sam prosle godine sa njima u biznisu, fenomenalno iskustvo na liniji iz Kopenhagena, prava biznis sedista (po dva) kao npr. u Turkishu, ali mnogo bolja hrana. Imaju i fenomenalan, jako veliki lounge u Rejkjaviku. Izuzetno iskustvo, koje smo slucajno imali jer je Lufthansa otkazala let iz Bg-a pa su nas rerutirali na Air Srbiju i Icelandair.
Povratak u Lufthansinoj biznis klasi – dovoljno sto me je cerka pitala jel ovo stvarno biznis, kad sam rekao da jeste, rekla je da je to neki scam ocigledno.
Hvala puno za iskustvo.
Nisam znala da imaju tako dobru business klasu.
Ni ja. Čudno da bar na 767 nemaju krevete u business klasi.
Nije čudno jer su im i do Amerike i do Europe letovi relativno kratki
Da ali sa 767 lete bitno dalje.
Druge europske kompanije na širokotrupcima imaju krevete. Tu su ozbiljno nekonkurentni.
To je istina.
Icelandair nema business clasu nego Saga premium clasu. Imaju dva dva sjedišta koja se ne mogu premjestiti u krevet čak ako letite na letovima koji traju oko 7 sati . Osim toga ako letite u eco clasi morate sve platiti, dali je to na europskim ili na letovima za Ameriku …
Da
Model Icelandair-a nece moci jos dugo.
Sve je vise linija iz Evrope ka SAD, pogotovo ce ih biti kako dolaze A321XLR.
Icelandair ima svoju sansu na letovima iz manjih evropskih gradova ka manjim americkim gradovima, ali svakom novom direktnom linijom se taj potencijal smanjuje.
I onda Icelandair mora ici u dumping, te eto krecu da prave gubitak vec sada.
Ma neosporno. Ali ako tako gledamo to vrijeme je već odavno došlo. Broj transatlantskih linija danas i prije 30 godina je nebo i zemlja. Pa svejedno Icelandair i dalje raste.
Mislim da će moći. Oni i sada imaju enormnu konkurenciju, pa imaju po 3-4 dnevna leta za London, Paris, po dva leta dnevno za niz destinacija, čak i 5-6 letova dnevno za Copenhagen. Model je dobar i sigurno će još dugo godina živjeti.
Ma jasno. Čak i da smanje sve to za 50% imat će po jedan konektirani let od 7:30 do 16:00 plus 2-3 leta za Paris, London, Copenhagen…
Ma nema straha za njih. Mogu porezati linije, te avione koristiti za otvaranje novih destinacija koje nemaju puno long-haula.
Istina.
Jasno. Ako porežu London, Paris, Copenhagen i ostale, a te avione usmjere na manje aerodrome i dalje će imati brdo konekcija.
Ma da. Da bi im sustav opstao moraju imati tek jedan let između 7:30 i 16:00 unutar Europe, dakle mogli bi srezati London i Paris sa 3 na 1 let, a Copenhagen na 1-2 leta, te avione prebaciti na manje aerodrome u Europi koji nemaju pono long-haul linija. I susatav bi nastavio funkcionirati.
Ma neće oni ništa smanjivati. Samo će povećavati.
Za sada se ne vidi da bi nešto smanjivali.
Ne vidim ja da oni neće još dugo. Imaju puno letova za glavne aerodrome, a otvaraju i sve više sekundarnih i tercijalnih aerodroma. Model ima smisla i mislim da će biti aktualan još dugo vremena.
Ma slažem se. Prema glavnim aerodromima imaju puno frekvencija, dakle i putnika. Te otvaraju sekundarne aerodrome. Uz to Play im se povlaći sa tržišta, a to samo znači da će sada imati i više putnika, i veći promet i više novaca, pa vjerojatno ponovo i profit.
Broj transatlantskih linija danas i prije 30 godina nebo i zemlja. A pred 40 još i više. A pred 40, Zagreb imao New York, Chicago, Montreal i Toronto cjelogodišnje i Detroit i Cleveland sezonski. Danas, Toronto, sezonski. Tako da je u usporedbi sa danas zaista nebo i zemlja. Ali u suprotnom smjeru. Umjesto 10 puta pojačano, 10 puta smanjeno. Ali zato imamo bright and shiny Intergalactic Spaceship kojim punimo LHG u Minkenu, Vrankvurtu, Beču, Zurichu… A uhljebi iz Buzina i plaćenici Središnjice uporno pljuju po nama koji o tome govorimo. Ali Laura stiže. Tika-tak. Tika-tak.
A Seoul nema?
Ne bojim se ja za njih. Kroz godine ce malo prilagodjavati flotu (u cemu su jako uspjesni) i linije. I pred njima su jos duge godine uspjeha.
Potpuno se slažem.
JeXXXXX
Ne, psovat na ovom portalu nećete!
Pa pre 40 godina je Zagreb bio drugi najveci grad u drzavi od 23 miliona stanovnika, a danas je najveci u drzavi od 3 ipo. Sta nije jasno?
Actually danas je 25. grad po veličini i državi od 700 miliona stanovnika
To da.
Zašto danas više nema ako potencijala ima?
Izvinite Alene ali Island nije majušni otok. 10 puta je veći od Crne Gore i skoro duplo veći od Hrvatske. Pozdrav.
I te kako je majušan po broju stanovnika. Niti 400.000. To je 10 puta manje od Hrvatske.
ali je fizicki velik. taman za neki break na putu za ameriku ili europu iz amerike.
Pa nije da putnik treba neki break na putu iz Europe za SAD.
Nije al se moze. Ima ljudi kojima je to privlacna opcija.
To je dobra opcija za preduge letove do Australije, Novog Zealanda ili kranje istočne Azije. Ali za putovanje iz Europe do SAD-a stvarno ne treba pauza.
Kako nije majuštan ako imaju tek 385.000 stanovnika? Pa to je duplo manje od Luksemburga i Crne Gore koji su istinski majušni.
Ma jasno.
I te kako je minijaturan sa 385.000 stanovnika.
Da
Mala državica sa velikom kompanijom.
Da!
Da. Usporedbe radi; Slovenija ima 2.5mil, Vojvodina 2mil, Slavonija 800k, Crna Gora 500k…
Slovenija ima jedan srednji aerodrom. Crna Gora ima dva manja aerodroma i jednu minijaturnu kompaniju.
Da
Evo, dočekao sam da netko povuče paralelu i s Luxembourgom… Ne bi li bilo zanimljivo napraviti analizu kako je zemljica s manje stanovništva od Zagreba stvorila Cargolux, jednu od vodećih tvrtki za prijevoz tereta, s doista impresivnom flotom?
Površina Islanda je 103 000 km2. stvarno je majušan.
Po broju stanovnika i te kako je.
Ljudi 385000 stanovnika. To je stvarno minijaturno.
Ma da.