Ovaj članak je već tradicionalan na zamaaero i pišemo ga svaki puta u I. mjesecu već godinama, od 2016. Članak nam pokazuje promjene na tržištu i trendove, te je izuzetan analitički alat za cijelu iduću godinu. Od ove godine razdvojit ćemo članak u dva dijela. Prvi će biti analiza trendova, a drugi će nam dati odgovore na pitanja koji su bili najbolji i najlošiji potezi u 2022.
Podsjetimo se, 2020. je bila istinski tragična, smak svijeta. 2021. je bila bitno bolja, ali još uvijek su rezultati bili vrlo loši. No, 2022. kreće oporavak. Niz zračnih luka je prešao 100% putnika iz 2019, a većina je bila na rezultatima blizu ili preko 90% putnika iz 2019.
Početak godine bio je iznenađujuće loš, aviokompanije su ostale zatečene devastacijom Omikron soja Covida-19 koji je bio blagih simptoma, ali ekstremno zarazan. Istim je posjekao velik broj posada, ali i potencijalnih putnika. Sve do III. mjeseca rezultati su bili jako loši, ispod očekivanja. No, od IV. mjeseca stvari kreću rapidno na bolje, sezona je bila izvanredna, a kraj godine vrhunski, dobar dio aerodroma regije imao je rezultate preko 100% spram 2019. Od IV. mjeseca ukidaju se i drakonske Covid-19 mjere u Europskoj Uniji i putnici konačno, nakon dvije godine, počinju normalno putovati.
No, zbog Covida-19 od V. mjeseca, a posebno od sredine VI. mjeseca kreće kaos u europskim zračnim lukama. Naime, zračne luke i aviokompanije su ostale uljuljane zbog Omikron soja Covida-19 i nisu zapošljavale ljude, a u Covidu-19 su ih masu otpustili. Za zapošljavanje novih ljudi potrebno je školovanje, koje za neke službe traje i više mjeseci. Konačno u Europi je evidentna i nestašica radne snage. Stoga je niz zračnih luka smanjio kapacitete i nametnuo aviokompanijama smanjenje frekvencija i linija. Aviokompanije su posjekle broj letova. Ovakvo stanje je trajalo do kraja X. mjeseca, a u nekim zračnim lukama poput Amsterdama će trajati sve do proljeća 2023.
U našoj regiji nedostatak radnika nije se osjetio, neke zračne luke su se rastezale do krajnjih granica, ali svi imaju dovoljno zaposlenika. No, i te kako se osjetio poremećaj na razini Europe jer su radi njega otkazivani brojni letovi, smanjivane frekvencije, ali su i kašnjenja bila redovna, svakodnevna, neka i vrlo duga. Po broju kašnjenja i otkazivanja letova najviše je stradao Beograd obzirom na ogromnu nategnutost sustava Air Serbie, ali i redovnim kašnjenjima Wizz Aira koji ima bazu u Beogradu.
Čak 26,4 milijuna putnika u 2022.
U regiji je 2019. godine bilo 29,5 milijuna putnika, 2020. i 2021. su bile tragične, a 2022. ih je bilo 26.387.663, što je 89,5% broja putnika iz 2019. Na svjetskoj razini 2022. broj putnika je bio 3,78 milijardi, tek 83,2% putnika u usporedbi sa 2019. (4,54 milijarde). To je 6,3 postotnih bodova slabije od naše regije. Obzirom da je 2021. bilo 49% putnika u usporedbi sa 2019, jesno je da je rezultat iz 2022. bitno bolji. Od početka 2023. otvorila se Kina pa se očekuje da će 2023. definitivno vratiti planetarne brojke na one iz 2019. i nešto više od toga. Tijekom Covida-19 bitno bolje rezultate su imale zračne luke izvan EU nego one unutar Europske Unije. Tako su rezultati Srbije, Kosova, BiH, Makedonije i Crne Gore bili bitno bolji nego oni Hrvatske i Slovenije. To se anuliralo od IV. mjeseca i sada EU ima jednake rezultate nago nonEU.
Broj putnika je do III. mjeseca bio loš, no nakon toga je svaki mjesec ozbiljno počeo rasti. Top sezona je ostvarila vrlo dobre rezultate, no posljednjih 2-3 mjeseca u regiji su bili nevjerojatni, a čak su Zagreb i Beograd prešli 100% putnika iz 2019.
Prema broju putnika uvjerljivo je najbolji Beograd. Zagreb se vratio na 2. mjesto, dok je 2021. bio na vrlo lošem 4. mjestu, iza Prištine i Splita. Priština je pala sa 2. na 3. mjesta, a Split sa 3. na 4. Čak štoviše Zagreb je povećao razliku spram Split. Ona je 2019. bila 133.601 putnika, a sada je razlika 216.028 putnika. Dubrovnik se popeo na 5. mjesto, preskočivši Skopje. Za jedno mjesto skočila je Banja Luka (sa 16. na 15. mjesto), Mostar sa 23. na 22. mjesto, te je Morava skočila na 21. mjesto. Najveći pad imao je Tivat koji je pao sa 8. na čak 12. mjesto. Istinski tužno. Tivat je prvo izgubio ruske putnike, a sada radi rata izgubio je i ukrajinske putnika kojih je 2021. imao istinski puno, više od 50 tjednih letova. Najslabije rezultate u regiji imaju Mostar, Mali Lošinj i Maribor. Ljubljana je i dalje na tragičnom 10 mjestu i ima vrlo loše rezultate čak i u europskim okvirima, te nije postigla ni milijun putnika.
Kako se ove godine broj putnika istinski popravio i oporavio, čak 6 zračnih luka je imao i promet preko 100% iz 2019, i te kako je interesantno vidjeti koliki porast imaju zračne luke regije u usporedbi sa 2019. godinom. I tu istinski treba čestitati Banja Luci, Zadru, Prištini, Sarajevu i Portorožu koji su prešli 100% broja putnika iz 2019. Vrlo dobre rezultate imaju i Podgorica, Skopje, Niš, Beograd i Zagreb koji su prešli 90%.
Najveći realna porast broja putnika spram 2021. imao je Beograd koji je ostvario 2.325.729 putnika više, potom Zagreb sa 1.720.127 putnika više, pa Split sa 1.330.993, Dubrovnik sa 1.221.257, Skopje sa 869.967, Priština sa 818.514, Podgorica sa 614.186 putnika više, te Sarajevo sa 610.215 putnika više.
Tri zračne luke regije imale su manje putnika nego 2021. Tivat koji je ostvario 18.681 putnika manje, Maribor sa 1037 putnika manje i Lošinj sa 451 putnikom manje. Prošle godine samo je Niš imao manje putnika nego 2020. (7.937 manje).
U realnim brojkama najveći pad broja putnika spram 2019. imali su Ljubljana (-751.203), Dubrovnik (-747.046), Tivat (-714.630), Beograd (-547.271) i Split (-393.353). No, najveće povećanje imali su Priština (+620.852), Zadar (+301.288), Sarajevo (+233.658) i Banja Luka (+203.102). Ovdje su iskreno najveće čestitke treba dati Banja Luci koja je istinski razvalila, ali i Prištini koja je imala ogromno povećanja spram 2019.
Udio putnika u prometu
Beograd je prošle godine pao sa 25,5 na 22,3%, da bi sad još pao na 21,3%. Zagrebu je udio u prometu porastao sa prošlogodišnjih 9,5% na 11,8%, Prištini je pao sa 14,7% na 11,3%, Splitu je porastao sa 10,7% na 11,0%, te Dubrovniku je udio porastao sa 6,3% na 8,2%. Skopju je udio pao sa 8,6% na 8,1%, dok je Sarajevo ostalo na 5,2%.
U 2019. Hrvatska (11,6 milijuna) je imala daleko više putnika spram Srbije (6,6 milijuna). No, 2020. razlika se bitno smanjila pa je Hrvatska imala 2,2 milijuna, a Srbija 2,1 milijun putnika. 2021. razlika se ponovo povećala pa je Hrvatska imala 4,8 milijuna, a Srbija 3,4 milijuna. Da bi ove godine razlika još drastično porasla. Hrvatska je ove godine imala 9,9 milijuna putnika, Srbija 6,0, Kosovo 3,0, Makedonija 2,4, BiH 2,2, Crna Gora 1,9 i Slovenija 1,0. Vrlo je znakovita činjenica da je Slovenija pala sa 5. mjesta u regiji (nekada i 3.) na posljednje, a da je BiH u samo par godina skočila sa uvjerljivo posljednjeg mjesta na 5. došavši jako blizu Makedoniji (na samo 166.000 putnika). Manja je razlika između Kosova i Srbije (3,0 milijuna putnika) nego između Hrvatska i Srbije (3,9 milijuna putnika).
Udio putnika Hrvatske je 2020. bio 29,1%, 2021. 32,4%, a sada je 37,4%. Udio putnika Srbije se još jedom smanjio. 2020. je bio 27,6%, 2021. 23,2%, a sada je 22,8%. Kosovski udio je pao sa 14,7%, na 11,3%. BiH je nedavno bila zadnja, 7, no sada je skočila sa 6. na 5. mjesto, ostavivši Crnu Goru iza sebe. Udio BiH se time povećao sa 8,2% na 8,4%, dok je udio Crne Gore pao sa 9,0% na 7,3%. Slovenija je i dalje na posljednjem mjestu iako joj se udio povećao sa 3,1% na 3,8%.
U usporedbi sa brojem stanovnika najbolje stoji Crna Gora koja ima 3,09 putnika po stanovniku, pa Hrvatska (2,55) i Kosovo (1,66). Ispod jednog putnika po stanovniku imaju Srbija (0,90), BiH (0,64) i Slovenija (0,48). Naravno Hrvatska i Crna Gora svoj broj putnika mogu zahvaliti brojnim turistima.
Zagreb je 2019. imao 12,9 tisuća tona carga, prošle godine 10,8 tisuća tona, a ove godine 11,4 tisuća tona. Sarajevo je ostvarilo 2,3 tisuće tona carga (2,5 u 2019.). Skopje je imalo 3,3 tone carga (4,0 u 2019). Niš nije ostvario ni 0,1 tisuću tonu carga iako je 2017. imao 2,5 tona carga. I Rijeka je podbacila u cargu sa samo 0,1 tisuće tona carga dok je 2019. imala 1,0 tisuća tona. Ljubljana i Beograd nisu objavili količinu prevezenog carga.
U idućem nastavku odgovorit ćemo na pitanja što se najbolje, a što najlošije desilo u regiji u 2022. godini.
Thanks for sharing. I read many of your blog posts, cool, your blog is very good.
Kao neko ko iz cistog hobija i ljubavi prati vazduhoplovstvo (a inace se profesionalno bavim fudbalom, kratko predstavljanje kao bitan sam :D)salu na stranu, dacu sebi za pravo kao jedan amater da Vas gospodine Scuric iskreno pohvalim na maksimalnoj posvecenosti i profesionalizmu u pisanju tekstova,da nekad se malo “zanesete” a realno svi smo takvi kad nesto radimo od srca ,ali analize su vam moze se reci jedne od boljih u Evropi sa cinjenicama i opravdanim kritikama a i pohvalama koje iznosite kroz svoje tekstove.
Puno pozdrava i zelim vam sto vise dobrih tekstova u buducnosti 🙂
Hvala puno na pohvalama
AirSrbija uskoro objavljije Lisabon.
Super
Gospodo komentatori, vaša prepucavanja, koja idu u smeru “nije važno koji smo na tabeli, bitno je da je komšija gori od nas”, dovode nas tu gde jesmo – na začelju Evrope.
Te vaše analize o veličini i izgledu zemlje, o broju stanovnika, o dužini morske obale, turistima, dijaspori itd. padaju u vodu pred sledećom činjenicom: PMI, treći aerodrom u Španiji po broju putnika, imao je ove godine oko 28,5 miliona putnika. Cela 2 miliona više od svih aerodorma bivše Jugoslavije zajedno!
Majorka je ostrvo sa oko 950.000 stanovnika, površinom od svega oko 3.650 m2 i dužinom obale ne više od 300 km.
Da čujem kako ćete ovo objasniti?
U stvari otkriću vam ja. Oni se ne porede sa lošijima od sebe. Čak ni ne obraćaju pažnju na lošije od sebe, a kamoli da im se rugaju. Nisu im za sve što ne valja krivi drugi, već vredno rade, usavršavaju se, koriste sve moguće resurse za poboljšanja.
E kada budemo došli na taj stepen svesti, možda i bude nešto od nas. Do tada, svi zajedno smo smešni.
Potpisujem
Porediš nas sa zemljom koja ima skoro 50 miliona stanovnika i pri tom je turistička velesila? Bravo…
Ja vidim da poredi sa jednom destinacijom, a ne sa cijelom drzavom
Nedaj Bože da Hrvatska postane kao Španjolska. Nije sve u novcu. Milijuni turista nam nisu potrebni.
Mnogo ljudi to kaže. Nažalost bojim se da smo to već postali.
Primedba se odnosi na grafik Postotak putnika spram 2019
Ako posmatramo sve aerodrome na prostoru EX YU zaboravili ste i aerodrom Morava. To je aerodrom sa najvećim povećanjem u odnosu na 2019 godinu. Te godine aerodrom Morava je opslužio 253 putnika , dok je prošle 2022 godine opsluženo 13683 putnika. Znači 5408 % u odnosu na 2019. godinu. To je jedini civilni aerodrom koji nije uvršen u ovu Vašu analizu. Morava je prošle godine ispred i Mostara i M Lošinja i Maribora, a nešto malo zaostaje za Osijekom i Bračom.
Morava je 2019. imala putnika tek u drugoj polovici 12. mjeseca. Do tada nije imala letova. I krajnje je neprimjereno je onda uzimati kao aerodrom koji je imao putnika i letova te godine.
Nemojte posle da se pitate zasto ce neko leteti CAI-BEG-CDG.
Cene su sledece:
JU: 130€ po smeru, CAI-BEG-CDG
AF: 201€ po smeru, CAI-CDG
AirCairo: 231€ po smeru, CAI-CDG
Aegean: 171€ po smeru, CAI-ATH-CDG
JU je daleko najjeftinija, pa da ne bude posle “zasto bi neko leteo preko BEG ako ima tonu direktnih letova”.
Da JU je u posljednje vrijeme najjeftinija. Daleko. Upravo radimo istraživanje o tome za članak. I sad se postavlja pitanje kako kompanija može biti profitabilna ako je najjeftinija. Daleko najjeftinija.
Зато што се не продају све карте по тим ниским ценама. Ово су промо цене које су тек сада пуштене у продају.
Kao što rekoh radimo veliko istraživanje. Sve je krenulo da dumping cijenema sa IST.
JU radi dumping već godinama. YYY-BEG-XXX je uvijek daleko jeftinije nego BEG-XXX.
I kako su onda profitabilni sa dumpingom?
Pa to je sasvim normalno u avijaciji, da je presedanje jeftinije nego let do haba. Cak ima i raznih sajtova koji prate to, pa je jeftiniji kupiti takvu kartu, i uopste ne ici na konekciju. Neke aviokompanije su i tuzile korisnike zbog ovoga. Ne znam kako se zavrsilo.
Da to jest uobičajna praska.
Vrlo lako.
1.Mizerne plate. Iako ovde citamo kako FR i W6 eksploatisu radnike, vrlo cesto dusebriznici zaborave da spomenu da JU ima nize ili iste plate i to u zemlji koja je skuplja za zivot od maltene 70% Evrope.
2. Manjak radne snage. Hronicno potpunjeni, jedan covek radi posao za njih petoro i to jos pod pritiskom pa u poslednjih par godina puca tikva i ljudi jedan za drugim odlaze. Oni koji nemaju gde – cute i trpe, jer bolje i JU nego nista, ali je nezadovoljstvo ogromnooooo.
3. Neogranicene subvencije. Mozemo svi mi da pricamo kako je JU maltene svake godine profitabilna, kada svi znamo odakle te pare dolaze – u dzepove im ih trpa SNS koja JU dozivljava kao svoj broj 1 projekat. Na sve skrivene pare, ubacuju im i javne subvencije kroz PSO za INI i KVO a onda JU to leti po komercijalnim cenama (bukvalno skandalozno i nezakonito, cemu onda PSO?!), sto sam vec u jednom od svojih komentara uporedio.
4. Geopoliticka situacija. Zbog rata u Ukrajini i politike koju vladajuca hunta sprovodi godinama, Srbija se nekim cudom nasla u situaciji da tu ubere plodove zatvorenosti Evrope prema Rusiji i to masno naplati. Na sve to, u Srbiju se doselila gomila gomila Rusa, reda velicine jednog Osijeka ili Subotice, to su mahom obrazovani i platezno sposobni ljudi pa sada obilato koriste JU iz Beograda ili Novog Sada gde se vecina doselila.
Ima tu jos faktora ali ovo su neki najocigledniji. Da ne gresim dusu, vide se da se kompanija zaista i maksimalno trudi, u medjuvremenu su im se poklopile i zvezde i plus imaju neogranicenu podrsku drzave.
Kada se sve to sakupi nastaje jedan vrlo pozitivni sinergijski efekat pa imaju dosta prostora za manevrisanje, planiranje pa i dumping, sto je do pre koju godinu bilo nezamislivo.
Masovno financiranje države? Kako ako se to ne vidi u financijskom izvješću?
Tek treba da izadje izvestaj, oni uvek cekaju do poslednjeg momenta, videcemo 🙂
Stoji. Jedva čekam. Ne da ću ga detaljno pregledati, nego do zadnje stavke.
Sjajno! Ali jeste li malo rasčlanili tu cijenu? Idem od pretpostavke da su aerodromske takse već uključene u tu cijenu. Odbijte njih od cijene i ostati će vam oko € 100.- za dva lega. Prvi oko 3 sata, drugi oko 2. I sada mi objasnite što je tu JU zaradila? Ništa osim što je napumpala LF i broj putnika kako u statistici JU tako i u statistici BEG. To je gledano po legu jeftinije od FR… Ništa čime se treba ponositi…
Kako je onda kompanija profitabilna?
Pa ovi letovi još nisu krenuli, ne znamo da li će biti profitabilna u 2023. Kad ste izlistavali cene karata u 2022 JU je bila u proseku cena, čini mi se.
Dva puta sam izlistavao cijene. Jednom su bili debelo ispod prosjeka, jednom oko prosjeka (u top sezoni).
Po toj logici ni Aegan nista ne zaradjuje,ni njihova cijena nije nesto mnogo visa,takodje 2 lega a Aegan jeste profitabilan i radi na komercijalnim osnovama…dakle ima tu nekog prostora i za profit vjerovatno sa visokim LF pa to i pokusavaju…
Teško da Aegean leti po tim cijenama.
Citatelj je naveo cijenu od 170e za isti datum sa Aeganom CAI-ATH-CDG nije to puno vise od 130e sa JU
Ne znam provjerit ću podatke
Ova godina je bila povratak u normalu nakon dvije godine lutanja i beznađa. Regija se oporavlja bolje od svjetskog prosjeka i to je dobro.
Puno zračnih luka je napravilo ozbiljne iskorake u broju putnika i aviona.
Nažalost, Pula, Tivat, Ljubljana, a pogotovo Pula i Tivat su upali u crnu rupu i cini mi se da stagniraju bez naznaka nekog većeg oporavka.
Tako je.
U ovu crnu rupu dodao bih i INI, maltene isti opis koji ste naveli za Pulu, Tivat i Ljubljanu vazi i ovde.
Ini ima preko 92% putnika iz 2019.
Koji šamar, majko mila, Pa Srbija je bitno bliže minijaturnom Kosovu po broju putnika, nego Hrvatskoj. Iako je duplo veća od Hrvatske ima bitno manje putnika nego Hrvatska. Koji šamar. Sramota.
Da to je činjenica i moram priznati da to stvarno začuđuje.
Ne samo da je Srbija bliza Kosovu nego Hrvatskoj nego ima i 0,9 putnika po stanovniku. Stvarno jako los rezultat. Njena jedina prednost je sto je duplo veca od Hrvatske. Da nije imala bi tek 3,3 milijuna putnika po ovom raciju 0,9 putnika po stanovniku.
O tome nisam nikada razmišljao. I u pravu ste. Da je Srbija velka ko Hrvatska imala bi tek 3,4 milijuna putnika, a da je Beograd velik kao Zagreb imao bi tek 2,8 milijuna putnika.
A sta bi bilo da Srbija ima obalu dugacku koliko Hrvatska ima?
Koliko bi onda bilo putnika?
Kamo sreće, ali nažalost nema.
Zamislite tek kakvi bi bili brojevi da Hrvatska nema more!
Teško je to reči kakavi bi brojevi bili da nema mora jer ga ima.
Isto tako je teško reći koliko bi Srbija imala putnika da je veličine Hrvatske, jer nije.
Zašto? Ovo je logična pretpostavka, za razliku od mora koje je svakako tu, zar ne?
Pa to lako mozemo da vidimo, u godini kada nije bilo turizma. Brojevi Srbije vs Hrvatske su uporedivi. S tim sto i u toj godini je bilo dosta turista u Hr, a srpski drzavljani nisu mogli da putuju zbog zatvorenih granica. Znaci logicno je da bi hr imala 2mil putnika vs 6mil u normalnim uslovima, da mora nema.
I to je ono sto ja stalno ponavljam, Srbija i Hrvatska nisu ista trzista, i ne treba da se uporedjuju. Ni po jednom parametru. Hrvatska bi trebala da se uporedjuje sa Grckom i slicnim turistickim drzavama. Clanicama EU, Sengena i slicno.
Da u 2020. dok nije bilo turista Hrvatska je bila tek neznatno veća od Srbije. No, Srbija je duplo veća država. Dakle, njen rezultat je duplo manji.
Okanite me se priče o srpskim državljanima koji nisu mogli putovati ako je Srbija, kao i sve druge nonEU zemlje imala bitno više putnika nego EU zemlje. Postoci su bili neusporedivo veći. Dakle, evidentno su oni koji su mogli putovati (dijaspora i ljudi sa potvrdama), putovali bitno više avionom.
Potpuno pogrešan zaključak. Beograd tj Srbija generiše “svoje putnike”, sopstvene državljane. Sopstvenu tražnju.
To u HR ima Zagreb, ostali aerodromi nemaju. U HR su 2/3 putnika turisti koji dolaze. To se najbolje vidi po primorskim aerodromima. Kad nema kupanja nema ni pitnika. Domaća tražnja je loša.
Pa i ne. U Beogradu je dobar dio putnika dijaspora. Ima i nešto turista. To nikako nisu “domaća potražnja”.
Mi se stvarno izvinjavamo što nam zemlja nema oblik kroasana sa velikom obalom, pa da nam je potreban aerodrom na svakih 200-250km
Kakve to ima veze sa brojem putnika?
Ima jer pet aerodroma na obali svakako imaju više potencijala za generisanje putnika od jednog kontinentalnog, ma koliko se tu radilo o Beogradu
I?
Zamislite tek koliki je šamar što Hrvatska 30 godina nije u stanju iznedriti nacionalnog prevoznika. To minijaturno Kosovo tj. Priština su ove godine zamalo prestigli elitni Zagreb po broju putnika, koji će ove godine imati čak -1 novu liniju! Majko mila!
Prišina ima 135.000 putnika manje od Zagreba. To nije mala brojka. Stoga nije zamalo prestigla Zagreb.
Da tragično je da Zagreb ima -1 liniju.
Narko kartel dobio državu
???
Konačno ste svoju na svom.
Možete pisati šta hoćete bez mogućnosti da vas se demantuje.
Samo vi demantirajte, biti će objavljeno. Ako pritom nećete vrijeđati dopisnike ili čitatelja i kršiti prava portala.
Заправо 2023. не обећава што се летова из Британије тиче:
LHR-ZAG 380 > 183
LHR-TIA 455 > 287
LHR-SOF 217 > 174
LHR-PUY 36 > 18
LHR-BUD 881 > 824
LHR-OTP 434 > 417
LHR-LJU 90 > 138
Ово се односи на укупан број летова који планирају током лета 2023. године.
Da jučer je objavljeno koliko će British porezati.
Ovo je ogromno smanjenje za Zagreb. Izgleda da procentualno najvise ukidaju Zagreb.
Nije. Ima i daleko većih rezanja, a neka linije su se i potpuno ukinule (Priština npr.).
Gde se procentualno vise reze u regionu nego u Zagrebu ne racunajuci PRN koja je ukinuta?
U regiji ne. Ali British u regiji i ovako leti za jako malo aerodroma. Ne leti za Beograd, Sarajevo, Skopje, Prištinu…
Znamo mi gde ne leti ali to nije bilo pitanje.
Pitanje je bilo gde vise reze a to ste upravo odgovorili. Dakle na aerodromima u siroj regiji gde leti BA najvise ovog leta reze u Zagrebu.
Pa i ne. Eto Priština je otkazana. Iskreno bolje da i reže, ali da leti (i to ne malo letova), nego da ne leti uopće, zar ne? U Beogradu ne može rezati kada ni ne leti.
Pisa po frekvencijama i Prag po kapacitetu sjedala.
Samo u regiji. Ostale linije u njihovoj mreži su smanjene puno više.
Da
A koliko Beograd ima letova Britisha u 2023?
British ne leti za Beograd.
To je sve već tjednima u sistemu.
Da. I pisali smo o tome.
Zagreb ubija ove godine, lider u negativnom smislu, čestitke.
Po čemu ste to zaključili? Zato što ima 107% prometa iz 2019?
Dobro mi znamo vašu navijačku matematiku ali istina je samo jedna, 2022 godine Zagreb nije dostigao ni 90% a kamo li 107%, to su samo vaše bajke.
Nije? Majko mila kako nije ako je imao 91,0% na razini cijele godine. Kako nije iamo 107% u XII. mjesecu i 102% u XI. mjesecu. Stvarno pišete svaštarije.
Gleda se cela godina, a ne poslednja dva meseca!
OK, u cijeloj godini Zagreb je imao 91% putnika iz 2019.
Zadnja dva mjeseca su i te kako bitna radi trenda. Zagreb konstatno raste u postotku spram 2019. Svaki mjesec što je kraj godine bio bliži.
To nije promet na nivou cele prosle godine. Zasto uzimate samo decembar? Dakle za svw aerodrome uzimamo celu godinu kao relevantnu, pa tako radite i za ZAG. I lider je u negativnom smislu jer ne da nema novih linija, vec ima jednu manje, a povecanja nisu nesto znacajna.
Da i na razini cijele godine je imao 91% prometa iz 2019. Pobogu!
Imao je, i to je jako dobar rezultat, iznad proseka u Evropi. I na tome cestitam.
Ali citatelji ne pricaju o tome, vec o tome sto nema novih linija, vec ima ukinutih, a nema ni znacajnih povecanja. Nemojte mesati babe i zabe.
Ovo je članak o 2022. i analiza je prošle godine.
U 12.22 ste rekli 107%, pobogu!
U 12:22 ja nisam rekao ništa nego vi. A ja sam jasno mislio na XII. mjesec kada je imao preko 107%.
Где је Београд?
Nema Beograda. British ne leti za Beograd.
A clanak o KWI-BEG? Nema ga danas? Ocigledno je izjava dubrovackog aerodroma bila hitnija. A eto danas se ocekuje da JU objavi jos tri linije.
Biti će članak o tome. On svakako nije najhitnija stvar. Ovaj članak o Dubrovniku čeka već 5 dana.
A gdje je taj članak o Aerodromu Sarajevo što ste sinoć najavljivali ?
Još nismo dobili potvrdu informacija od Aerodroma Sarajevo. Ne znam što čekaju. Ako je ne dobijemo danas svejedno ćemo objaviti članak danas navečer.
E super. Čekat ćemo 🙂
Sorry!
Pa sta se desilo sa “postujemo dobre veze” i “ostale medije pisu samo spekulativno”..
Ako morate cekati, onda cekajte. A ne preko noci promjeniti stav i reci, ako nema potvrde, ipak cemo objaviti clanak…
pa da, pristojno čekamo potvrdu. Iskreno nije primjereno da se potvrda čeka već 28 sati. Ako ne dođe potvrda članak ćemo objaviti.
Ako ne dodje potvrda, je li to znaci da dogovor ipak nije postignut s Ryanom?
Ovaj portal nije ni jednom jedinom riječju napisao da se pregovora sa Ryanairom.
Nema dogovora sa Ryanairom , ulijeću arapi …
Što znači uljeću arapi?
Nema dogovora sa Ryanairom , arapi ulijeću …
????
Što znači arapi uljeću?
G. Alene možete li provjeriti ovo kod direktora..?
Provjerio bih kad bi znao što to znači.
MA neko trola. Da je napisao nesto sto moze i dati naznaku pa hajde
Mislim da je tako.
Royal Jordanian….ali problem je sto ne može dobiti dozvole za Europu
Royal Jordanian. Nama šanse!!!!