zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize

INTERVJU: Danilo Orlandić, bivši CEO Aerodroma Crne Gore

invervju vodio: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Aerodrom Podgorica

Danilo Orlandić je tip koji je autoritativan, čak i previše autoritativan. On je bog i nema drugih bogova do njega. Kada si on nešto zacrta u glavu tako mora biti. Bez obzira na odlične odnose, što vam govori „ti si moj brat“, on će vam već idući dan, kada nije nešto onako kako si je on zamislio, sasipati u bradu sve drvlje i kamenje, opsovati vas i proglasiti vas neprijateljem i teškom negativom. Toliko puta sam se osjećao ružno kad bi me Orlandić pozvao i oprao, bez obzira što sam dan prije bio njegov brat.

Orlandić je predan radnik i istinski marljiv, nešto što nije baš česta odlika u Crnoj Gori. Orlandić zna što hoće i kako će to dobiti. Orlandić će uvijek dobiti ono što želi. I ne libi se nazvati u 23 sata i reći vam: do 8 sati ujutro to će biti na mom mailu.  Sa Orlandićem o Aerodromima Crne Gore sam obično razgovarao satima u kasnim noćnim urama, često kada je pritom držao svoje malo dijete u naručju i uspavljivao ga. Iskreno odličan materijal za direktora. Sa takvom osobom nije lako raditi, ali za kompaniju za koju radi on će napraviti sve što mora i što može. I radit će za tu kompaniju istinski ko crv u kamenu.

 

Nemalo puta si prozvan da si postavljen od strane politike kao kompromis pozicijske političke opcije. Koliki je to bio teret u tvom radu?

Nema tereta kad znate da ste postavljeni na osnovu Zakona i da ste u skladu s njim postupali i radili. A da li je bilo izazova i to velikih – jeste. Šest mjeseci prije mog postavljenja, tadašnji predstavnici Vlade i resornog Ministarstva su otvorili priču o koncesiji Aerodroma. Istovremeno, počinje medijska kampanja protiv Aerodroma Crne Gore, odnosno obesmišljavanje njegovog uspješnog poslovanja. Otvoreno pitanje budućnosti Aerodroma i medijska pažnja je i mene zatekla. U svakom slučaju, za vrijeme mog mandata, maksimalno sam ulagao napor da javnosti predstavim pravu sliku o uspješnom poslovanju, potencijalu i značaju kompanije za nacionalnu ekonomiju, i koncesije nije bilo, što smatram jednim od najvećih uspjeha.

 

Koliko si znao o zračnom prometu i funkcioniranju aerodroma kada si došao na poziciju CEO-a Aerodroma Crne Gore?

Za ovaj posao, kao što i sam znaš, potrebno je puno specifičnog znanja i iskustva kako bi se došlo do rezultata koje smo postigli za prethodne četri godine. Nisam se libio da pođem ni kod Saše, ni kod Roka, Armina, Frana i svih iskusnih kolega direktora aerodorma od kojih sam mnogo naučio. Avijacija jednostavno uđe u krv, aerodromski život ima svoju žilu kucavicu, kao zasebnu stvarnost. No, iza ove živopisne slike krije se mnogo veoma strogih pravila i procedura, teških izazova da se stvari promijene na bolje jer u ovoj oblasti svaka “sitnica” izuzetno puno košta.

 

Osobno te znam od tih samih početaka, te znam koliko si se trudio učiti. Kolika je bila razlika između Danila Orlandića sa početka i sa kraja mandata?

Početak je definitivno obilježilo suočavanje sa ogromnom odgovornošću koju je taj posao nosio. Takve okolnosti su izbrusile moj profesionalni život, učeći me dobroj analizi I strpljenju. Početak je donio neke ishitrene odluke, ali sam mandat završio kao čovjek utvrđenih lekcija, koliko to možemo biti i stečenog znanja iz oblasti koja je vrlo atraktivna I tražena u svijetu.

Ipak, sigurno ono što je najvrjednije čovjeku nakon 4 godine jeste iskustvo upravljanja kolektivom od preko 800 zaposlenih i poznanstva sa ljudima iz avijacije širom svijeta. Te dvije kapitalne stvari koje sam stekao su neprocijenjive, i u privatnom i u profesionalnom smislu.

 

Kakve si sve probleme zatekao kod preuzimanja aerodroma i koliko si od tih problema uspio rješiti?

Aerodromi Crne Gore su veliki i dinamičan sistem i svaki problem ima svoju istoriju i visoku cijenu, ali to ne znači da se ne trebamo hvatati u koštac sa njima. Ovdje posebno dolazi do izražaja specifičnost funkcionisanja crnogorskih aerodroma, imajući u vidu različit karakter poslovanja jednog i drugog aerodroma. Aerodrom Podgorica radi tokom cijele godine, a Tivat je sezonalnog karaktera i morate imati potpuno drugačije pristupe rješavanju problema.

Veliko breme za nas je predstavljala i percepcija javnosti o radnicima ACG, koji su predstavljani kao neradnici koji ne zaslužuju visoke plate koje zarađuju. Čini mi se da smo tu percepciju uspjeli da otklonimo stalnim medijskim prisustvom i objašnjavanjem koliko je važna uloga Aerodroma za našu zemlju. Koliko je aviodostupnost presudna za razvoj destinacije I ekonomije, kao i koliko je kompleksan i zahtjevan posao aerodromskih radnika da bi putnici i avioni bili sigurno i bezbjedno opsluženi. Takođe, koncesija nam je cijelo vrijeme stojala za vratom, kao i sudski postupci u kojima smo uspjeli da postignemo ozbiljne uštede, na šta sam posebno ponosan.

 

Po preuzimanju aerodroma otvorio si vrlo mnogo novih linija, a aerodrome Crne Gore su pozicionirao u sam vrh regije. Kako to da si bio toliko uspješan u otvaranju novih linija?

Moj tim i ja smo bili uspješni u otvaranju novih destinacija, jer smo slušali potrebe crnogorske privrede i uglednih ljudi iz naše dijaspore, uspostavili prijateljske veze sa predstavnicima različitih aviokompanija, analizirali tržišta koja su za nas bitna i tako uspjeli da otvorimo preko 35 novih linija. Sezonalnost na Aerodromima smo riješili dugoročnim ugovorima sa Montenegro airlinesom i niskobudžetnim kompanijama i Crnu Goru tokom cijele godine povezali sa svim značajnim gradovima Evrope.

Kada sam bio na prvom sastanku sa tadašnjim predsjednikom Vlade Crne Gore, Duškom Markovićem, jasno je definisan prioritetni cilj Aerodroma, a to je aviodostupnost naše zemlje tokom cijele godine. Taj cilj smo i ostvarili, a važno je napomenuti da se u tom trenutku na crnogorskom primorju odvijale investicije u turizmu u iznosu od preko dvije milijarde eura. To  je bio zajednički uspjeh različitih aktera iz državne uprave i naše privrede, koji su kvalitenom saradnjom učinili Crnu Goru dostupnom destinacijom.

 

Sijećam se kako si me silovao sa letovima za Barcelonu. Dan i noć si me nazivao, konačno sam noć prije tvog sastanka sa Ryanairom radio analizu linije i dostavio ti to u 6 ujutro. Na koncu si uspio liniju otvoriti. Zašto je ona bila tvoja opsesija i jesi li bio u pravu sa linijom obzirom da je ona preživjela do danas?

Barselonu smo obećali na samom početku našeg mandata i to smo morali ostvariti. Nismo uspjeli da ubijedimo tri španske avikompanije da lete ka Crnoj Gori, ali smo na kraju uspjeli sa našim prijateljima iz Ryanaira. Građani Crne Gore vole da poslije uspješne ljetnje turističke sezone odmore u Španiji i to se ispostavilo kao odličan poslovni potez jer je popunjenost kabine bila preko 97%.

 

Također se sjećam koliko si me mrcvario sa letovima flynasa prema Crnoj Gori dok si bio na pregovorima u Saudijskoj Arabiji. Zašto se ta linija nikada nije realizirala?

Zato što ni prethodna Vlada čiji sam bio funkcioner, a ni nova Vlada, nemaju dovoljno snage da objasne Delegaciji Evropske unije da je za nas to izuzetno bitno tržište i da time što bismo im ukinuli vize prilikom dolaska u ljetnjim mjesecima, ne možemo ugroziti budućnost Evopske unije. Ali ja ne odustajem od toga i dalje, jer sam sa predstavnicima njihovih aviokompanija i dalje u kontaktu. Nadam se da će se ova linija realizovati u narednoj godini.

 

Kakve privilegije na Aerodromima Crne Gore su imali Ryanair, Wizz Air i easyJet u tvoje vrijeme?

Vjerujem u jedan stari, dobri način: da biste nešto dobili morate nešto i dati. Mi smo kao preduzeće odnosno država bili svjesni da moramo stvoriti povoljan ambijent da se “velikim igračima” u avijaciji isplati da dođu u našu malu zemlju. Dugoročno i kumulativno gledano, to je imalo velikih benefita za Crnu Goru. Ryanair, Wizz air i EasyJat su imali određene privilegije, ali ne na uštrb države i preduzeća. To je bio odličan potez, jer je broj stranaca koji je došao u Crnu Goru drastično porastao, što je dalo novu dimenziju našem turizmu. Najzad, a možda i najbitnije, putovanje avionom je prestalo da bude privilegija bogatih ili samo poslovnih ljudi. Crnogorci su počeli da obilaze evropske centre, da uče o novim zemljama, navikama, poslovima. Za jedno drušvo – to je neprocjenjivo. U krajnjem, do mnogih evropskih destinacijama vam je bilo mnogo jeftinije da otputujete avionom, nego autom do nekih naših gradova.

 

Nova vlast je rekla da će ukinuti sve privilegije ovih prijevoznika. Smatraš li to dobrom idejom, hoće li to rezultirati odlaskom tih prijevoznika, te je li to dobro za Crnu Goru?

Za jednu zemlju, a pogotovo za malu zemlju kao što je Crna Gora, jako je loše kad funkcioneri donose odluke samo na osnovu stava da sve što smo mi kao njihovi prethodnici radili ne valja ništa. To je jako opasno, jer se posljedice tih odluka vide vrlo brzo. Takav je slučaj bio sa Montenegro airlines-om, takva je odluka da nemate potpisane dugoročne ugovore sa niskobužetnim kompanijama i još mnogo toga.  Početkom oktobra mnoge stvari u avijaciji će biti jasnije, kada će biti mjerljivi rezultati donijetih odluka. Postoji puno problema o kojima moramo govoriti, ali to kao da niko neće da čuje, jer je Crna Gora trenutno opterećena identitetskim probelmima, zanemarujući probleme koji su od vitalnog značaja za kvalitetniji način života.

 

Koliko su Aerodromi Crne Gore za tvog mandata otpisali novaca Montenegro Airlinesu?

Glavni problem prethodne nacionalne aviokompanije je bilo to što zainteresovanoj javnosti nije na pravi način predstavljen značaj nacionalnog avioprevoznika za crnogorsku privredu i turizam. Takođe, tadašnji donosioci odluka nisu jasno i glasno crnogorskoj javnosti rekli da će ta kompanija svake godine, nas poreske obveznike koštati od 7-9 miliona. Trebalo je otvoreno objasniti javnosti da je to malo ulaganje u odnosu na to što je MGX doprinosio crnogorskoj privredi.

Ne postoji nacionalni avioprevoznik u svijetu koji na neki način nije podržan od strane države ili nekog državnog subjekta. Mi smo izabrali da o tome ne pričamo i da stvaramo loš imidž kompanije. Na to se nadovezalo i ponekad, neodgovorno upravljanje pojedinih struktura i došli smo da jedna nesmotrena riječ na konferenciji za medije ugasi nacionalnog avioprevoznika. Montenegro airlines je uprkos svim problemima koje je imao bio aviokompanija koja je za Crnu Goru bila od neprocjenjive vrijednosti što će se ubrzo pokazati, jer rezultati rada nove aviokompanije za crnogorsku privredu i turizam nisu preveliki. Volio bih da griješim. i nadam se da vrijeme koje dolazi, neće pokazati da Air Montenegro čeka sudbina MGX-a.

 

Je li istina da si ti bio u uskom timu ljudi koji su sudjelovati na izradi Zakona o Montenegro Airlinesu? Zašto je taj Zakon propao i firmi se nisu isplatili novci?

Zakon je nastao kao želja i potreba da nacionalni avioprevoznik stane na zelenu granu i da dogovor koji smo postigli sa jednom od najboljih svjetskih aviokompanija, prije korona krize, operacionalizujemo. Trebalo je da dobijemo ozbiljnu aviokompaniju sa stranim menadžmentom i povoljnostima koje je taj avioprevoznik imao. Navedeni zakon je još uvijek na pravnoj snazi, jer ga je Skupština Crne Gore usvojila i do danas postoji u pravnom prometu. On je omogućavao da se praktično 80% uloženog novca građana Crne Gore opet vrati u Budžet i da svi budu zadovoljni.

A onda su se pojavili različiti neznaveni tipovi, posebno iz Agencije za zaštitu konkurencije, koji donose neutemeljenu i nezakonitu odluku- da Zakon o MGX-u, nije zakonit, iako ga je Skupština Crne Gore usvojila. Pri tome, Privredni sud koji je zato nadležan, donosi odluke o potrebi primjene toga Zakona jer je na pravnoj snazi, a Aerodromi se iz toga Zakona naplaćuju u iznosu od 9,4 miliona eura. I time postaju jedini aerodromi u okruženju i šire koji nisu bili predmet državne pomoći za vrijeme najveće svjetske krize uzrokovane korona virusom. A, takođe za vrijeme mog mandata se ni kreditno nismo zaduživali zbog korona krize. Složićete se da je to izvanredan uspjeh.

 

Meni si rekao, no možeš li danas otkriti javnosti koja je to firma htjela uložiti u Montenegro Airlines i sa njim pokrenuti najbližu suranju?

Ne.

 

Tivat nema noćno slijetanje. Koji je glavni problem noćnog slijetanja u Tivtu i jeste li što radili u tom pogledu da se to riješi?

Na taj projekt sam izuzetno ponosan, jer smo na javnom tenderu dobili tri najbolje svjetske kompanije za uvodjenje noćnog slijetanja. Pobjedila je firma podružnica Airbus-a, Francuski Nav blue koji je svoj posao perfektno odradio. Nažalost, mi moramo sami sebi stavljati eksere pod točak.

Aerodrom Tivat nema noćno slijetanje, jer je Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore jasno uslovila Aerodrome Crne Gore da bez sertifikacije Aerodroma Tivat ne može biti ni noćnog slijetanja. S obzirom da se postojeći aerodrom Tivat ne može sertifikovati zbog svojih prostornih i ostalih ograničenja, noćnog slijetanja očigledno neće biti.

 

Nova vlast tvrdi da je novi terminal u Tivtu puno preplaćen, da se nije dobila dovoljna vrijednost za iznos novaca i da je terminal toliko loše napravljen da se uopće ne može koristiti. Je li to istina?

Terminal 2 za odlazeće putnike je pušten u rad u 2019. godine i za tri mjeseca rada je opslužio oko 110.000 putnika. Kad to pomnožite sa najmanje 20 eura takse koju plaćaju odlazeći putnici dođete do cifre od 2,2 miliona eura. Investicija je bila oko 3,6 miliona eura. Ako postoji bolji posao u Crnoj Gori od toga, prihvatam odgovornost da smo pogriješili. Dakle, za tri mjeseca zaradite skoro 50% cijele investicije, što vam dovoljno govori o uspješnosti investicije.

 

Zašto Terminal 2 nije otvoren ove godine?

Zato što se nova uprava bavila stvarima koje su se dešavale prije, a ne onim što znači priprema sezone za aerodome i državu. Nepostojanje obučenog kadra za KD operatere je onemogućio rad Terminala 2 ove godine. Uspješnost te investicije govori i da je u prošloj, kovid godini, Terminal služio za genralnu avijaciju. Ove godine kada na Aerodromu Tivat imate rast generalne avijacije od 30% – ne otvoriti Terminal 2 makar za tu vrstu putnika je blago rečeno, neracionalno.

 

Nova vlast tvrdi da nisu poštivane procedure, da nedostaju ozbiljni operativni dokumenti i da su Aerodromi radili protivno zakonu i temeljnim pravilima struke. Kako to da onda nisu izgubili operativne licence u tvoje vrijeme?

Sam si dao odgovor na to pitanje. Zar misliš da bi najznačajnije svjetske aviokompanije uopšte letjele na naše aerodrome da su oni nesigurni i nebezbjedni. Naravno da ne. Pri tome, zaboravlja se da je Agencija za civillno vazduhoplosvtsvo u svakom momentu mogla da ga zatvori ukoliko je smatrala da za tim ima potrebe, jer joj Zakon daje te mogućnosti.

 

Ove godine rezultati Aerodroma Crne Gore su istinski fascinantni. Tivat je čak preskočio Dubrovnik. Jesi li ti zaslužan za to ili nova uprava?

Do 22. avgusta ove godine, Aerodromi Crne Gore su ukupno opslužili skoro 800.000 putnika, što je manje za skoro milion putnika u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Ostavio bih po strani takve ocjene i govorio o uspješnijoj ljetnoj sezoni u odnosu na 2020.  godinu jer je to direktno posljedica odluke države da se u Crnu Goru može ulaziti bez ikakvih ograničenja vezano za kovid, posebno za zemlje regiona. Možemo govoriti o ispravnosti te odluke pogotovo u djelu onoga što nas čeka narednih mjeseci, ali je definitivno pomoglo ekonomiji Crne Gore, pa tako i Aerodromima.

Ključna dva tržišta ove godine za našu zemlju su bili Republika Srbija i Ukrajina. Ukrajina je standardno dobro tržište za Crnu Goru i mi smo uspjeli prošle godine da, prvi put u istoriji, uspostavimo redovan avio saobraćaj između dvije zemlje tokom cijele godine što se pokazalo kao odličan potez.

Razgovore sa nacionalnim avio prevoznikom Kazahstana Air Astanom smo mi započeli u februaru ove godine i zahvaljući ministru vanjskih poslova naše zemlje, koji nam je pomogao i oslobodio njihove državljane viza, danas imamo jako uspješnu priču. HIljade Kazahstanaca ljetos su posjetili Crnu Goru i dobili smo sasvim  novo tržište, i to tokom cijele godine.

Ove godine skoro 40% opsluženih putnika na Aerodromima Crne Gore je došlo Air Serbiom što dovoljno govori o tome koliko je loš potez bio gašenje MGX-a i prepuštanje ozbiljnih novčanih sredstava drugim aviokompanijama. S duge strane, Aerodromi Crne Gore će morati da prihvate realnost da im je nacionalni avioprevoznik Republike Srbije ključni partner i moraće ga dodatno stimulisati da bi sačuvali broj operacija koje su imali. Air Serbia je pokazala da je izrasla u ozbiljnu aviokompaniju i svaka im čast na tome.

 

Smijenjen si sa funkcije direktora Aerodroma Crne Gore u IV. mjesecu. Zašto?

Kad je nova vlast došla, sve direktore državnih preduzeća je smijenila, bez obzira jesu li bili uspješni ili ne. To sigurno nisu stimulativni potezi i dobre poruke, ali će zato javnost u narednom periodu, imati priliku da o tome da svoj sud.

 

Nakon što su ti uručili otkaz, v.d. direktora Aerodroma Crne Gore je izjavio da se predomislio i da za tebe ima mjesta u Aerodromima, sam da ti kažeš koju funkciju želiš. Zašto si to odbio?

Zakon o privrednim društvima Crne Gore jasno propisuje nadležnosti i dužnosti koje imaju Odbor direktora i Izvršni direktor kao organi upravljanja u jednoj kompaniji. Kao što vam je poznato, Izvršni direktor je dužan da sprovodi odluke Odbora direktora, a ukoliko to ne radi, Izvršni direktor biva smijenjen.

Odbor direktora Aerodroma Crne Gore je donio odluku kojom me razrešava dužnosti i da mi prestaje radni odnos . Iz tih razloga sam bio zatečen izjavom v.d.izvršnog direktora koji je prilikom gostovanja na jednoj televiziji izjavio da će mi ponuditi drugo radno mjesto, pozivajući se na to da svojim radom mogu doprinijeti uspješnom poslovanju aerodroma. Još više iznenađuje izjava da “odluka odbora direktora nije sveto slovo na papiru”, i da su se predomislili. Takvim postupanjem sadašnjeg menadžmenta, došli smo u apsurdnu pravnu situaciju, a to je da Odbor direktora odluči da mi prestaje radni odnos, dok mi nakon određenog vremena, odnosno nakon prijema mog tužbenog zahtjeva, v.d.direktora nudi drugo radno mjesto.

 

Nakon tvog odlaska aerodrome je preuzela Ana Lončarević, vrhunska profesionalka. No, ista je odmah prozvala vladu i dala otkaz ni 20 dana po preuzimanju aerodroma. Kako to?

Ana je bila jedan od mojih najbližih saradnika i bio sam ponosan kada je ona preuzela Aerodrome. Nadao sam se da će dobiti podršku za svoj rad. Kada se to nije desilo i kada se tražilo od nje da radi stvari koje nemaju veze sa avijacijom, povukla se i dala ostavku. Nadam se da će novi direktor znati da iskoristi njene vrhunske sposobnosti I da će ponovo doprinositi preduzeću.

 

Što misliš o novom direktoru Aerodroma Crne Gore Goranu Jandreoskom?

Mislim da je to jedan od rijetkih, dobrih poteza nove Vlade u oblasti avijacije i da se nadam da će imati podršku za svoj rad.

 

Kamo bi po tebi trebali ići Aerodromi Crne Gore u skoroj budućnosti?

Aerodromi Crne Gore, tj. Vlada Crne Gore treba da 45% svojih akcija proda nekom od zainteresovanih, najboljih svjetskih aerodromskih operatera, a da zadrži većinsko vlasništvo u ovoj strateški važnoj kompaniji. Od novca od prodaje manjeg dijela trebalo bi izgraditi novi Aerodrom u Tivtu, a kasnije kad se on izgradi – zajednički bi trebalo napraviti i novi Aerodrom u Podgorici. Mislim da je ovo realno, praktično I brzo ostvarivo rješenje, jer čekanjem na velike odluke – naši Aerodromi samo gube, a tada gubi cijela država.

39 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji Najbolje ocijenjeni
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

G. Šćuriću
Čime g. Orlandić zaslužio ovaj tekst i to sada nakon nesporno fascinantno uspješne sezone Aerodroma CG.
Umjesto da pišete o tome vi veličate čovjeka koji je ostavio minus od 15 – 20 mil. Eura u bilansu društva, nekoliko miliona pireskih obaveze, preki 200 radnika viška, loše međuljudske odnose, neprofesionalan kadar…kada je prestao da radi.
Ipak malo pažljivije sa pohvalama.
Vrijeme je majstorsko rešeto.

Postovani Alene,
Zasto gospodin Orlandic nije iskreno odgovorio na par vasih pitanja kao naprimjer:
1.Pitanje broj jedan:Da je dosao kao politicki kadar SD partije bez jednog dana iskustva u avijaciji ili bilo kakve dodirne tacke sa avijacijom (moguce da je letio avionom nekada ranije) direktno na poziciju direktora”uspjesne”firme.To je presedan u ozbiljnim zemljama slozicete se sa tim.
2.Pitanje broj 2-Koliko je znao o avijaciji-jedini istinit odgovor bi bio “apsolutno nista”a ne demagogija ucio sam od direktora iz okoline i citao clanke po internetu o avijaciji…mislim da ne postoji osoba koja ima veze sa avijacijom u CG a da ne zna da doricni gospodin u momentu “preuzimanja”AD nije znao apsolutno nista o avijaciji.
3.Sto se AD Tivat tice svi zaposleni znaju a jedino gospodin Orlandic”nije obavjesten”da se sav saobracaj gurao u Podgoricu i da se novim kompanijama uvjek namece letenje u Podgoricu sve do krajnjih granica i da nakon svih tih pregovora na jedvite jade neka nova linija zavrsi u Tivtu(primjer ove godine AirAstana-lete 5-6 sati iz Kazakstana slete u Pg i onda se voze jos 2-3 sata raznim prevozima na CG primorije…bukvalno svi putnici odsjedaju na CG primoriju-gdje je onda logika letenja sa PG umjesto za Tivat???)
4.Nocno letenje ili ti nocni start kako god nije nikada realizovan ni nakon uspjesnog testa Nav Blue kompanije zbog neisplativosti dodatne nocne smjene zarad sat dva kasnijeg ili ranijeg rada prije zalaska ili izlaska Sunca u Tivtu…prica o sertifikaciji Tivta je duga i komplikovana a za istu je znao Orlandic i apsolutno nista nije uradio da rijesi bilo koji problem od koliko sam cuo 30 tacaka koje se trebaju ispraviti da bi isti AD bio sertifikovan.
5.Terminal 2 ne radi ne zato sto nema KD personala vec smrdi na frkalije i ima problema sa kanalizacijom posto su to izvodjaci radova firma Fidija “veoma kvalitetno”odradili po sistemu”drzi vodu dok majistori ne odu” takodje koliko cujem i prokisnjava isti terminal iako je”glanc novi”

Na kraju gospodine Alene trebali bi ste da obidjete npr AD Tivat licno posto se zaista nista nije promjenilo od perioda dok je direktor bio gospodin Orlandic i dalje u wc smrdi,nema sapuna,nema toalet papira,od 3 kabine radi jedna,a kada prodjete pasosku kontrolu ceka vas neuslovan dio prije ukrcavanja na let gdje klime na 40C ne rade godinama ljeti…pitajte gospodina ko im je odrzavao klime i zasto im otkazuju ama bas svake sezone…

“Orlandić je predan radnik i istinski marljiv, nešto što nije baš česta odlika u Crnoj Gori.” Ništa ljepše nego započeti članak nacionalnim stereotipom. Recite nam Alene, kakva je situacija u Hrvatskoj? Srbiji? Bosni?

Alene,

Rečenica “Orlandić je predan radnik i istinski marljiv, nešto što nije baš česta odlika u Crnoj Gori.” ne opisuje samo Orlandića, nego implicira i da su u CG većinski lenji što je stereotip 1/1.

Malo pažnje kako se i šta piše, ne mislim samo na pravopis, ne bi škodilo.

Korektne reči. Verujem da Orlandić ima potrebnu strukturu ličnosti za direktora, ali bode oči da je na tako bitno mesto za CG postavljen čovek bez značajnog menadžerskog iskustva u vazduhoplovstvu.
A identitetske i ostale probleme je neko ranije izmislio da skrene pažnju javnosti sa nekih drugih lukrativnih tema.

Što se tiče teksta, moram da priznam da je potpuno OK.
Što se tiče komentara, dio njih je napisan tendeciozmo.
Prvo Terminal 2 nije radio zato što Odbor direktora, sve eksperti, nije našao potrebu za tim, a i procena im je bila loša.
Drugo, problem sa radnicima, opet je Novi Odbor direktora pogrešio.
Treće, krov u Terminalu 2 neprokišnjava, već u Terminalu 1.
Četvrto, Klima u terminalu 1 noje radila jel gospoda iz Odbora neznaju posao i ne slušaju svoje rukovodioce.
Peto ……..
Srećno novom Direktoru i da živimo bolje.

Pitanje- zasto bi se gradili novi aerodromi u Tivtu i Podgorici? Nije mi jasno

Ali zašto graditi potpuno novi aerodrom. Makar u Tivtu ima prostora da se izgradi novi terminal kolike god velicine, ima puno slobodnog prostora. A mogu se i postojeca dva nadograditi. Za Podgoricu ne znam, nisam bio

Imao sam prilike da pocetkom septembra 2019. godine posle nekih 15 godina prekida letim sa aerodroma Tivat. U tom trenutku je radio Terminal 1, dok je novi T2 nije radio, razlog ne znam, tako da ne mogu da komentarisem sta su novo uradili. Ali T1 je bio u potpuno istom stanju kao i pre 15 godina kada je predat od jata na upravljanje drzavi CG. Guzva je bila ogromna, terminal premali, ljudi su sedeli na podu, prakticno bez kiosenika, a o toaletima da ne pricam. Iako se ne moze ocekivati da sezonski aerodrom, koji posluje 4-5 meseci prakticno, bude state of the art, ali ono je stvarno katastrofa. Koliko sam ove godine citao komentare i cuo od ljudi koji su leteli, situacija je mozda jos gora. Aerodrom u Podgorici je nesto bolji, ali npr nema autobusku vezu sa Podgoricom i generalno zimi jako malo konektivnost. Tako da se moze odati priznanje za dovodjenje low costera, ali sve ostalo je prazna prica, koji politicari preobuceni u CEO aerodroma i avio kompanija stalno prodaju na ovim prostorima.

Na T2 u Tivtu prokisnjava krov i nije radila klima dobar dio ljeta zbog kvara eto takav je terminal koji je Orlandic otvorio.

Prokisnjava krov i u Podgorici na terminalnoj zgradi.

Čitavo ljeto kapi kiše nije bilo, otkud onda da prokišnjava

U CG je sredinim jula bilo par kisnih dana .

Covjek je po politickoj liniji postavljen za direktora i normalno da je i po politickoj liniji smjenjen.Kako doslo tako poslo.Dobro je sto za te 4 godine mandata nije napravio neki veliki propust,a to je inace tesko jer aerodromi CG nisu tako kompleksno preduzece kako on predsravlja i tu se prica o njegovom profesionalizmu i znanju zavrsava.
Jedina je muka sto nova politicka vecina u CG nastavlja sa politickim postavljenjima mada je u slucaju novog CEO aerodroma postupljeno drugacije.

Pa Alene avio kompanije su daleko kompleksnije za upravljanje kad smo vec na terenu vazduhoplovstva.

Ne bih se slozio sa vama po ovom pitanju.Posebno sa tehnickog i finansijskog aspekta su avio kompanije izazovnije i slozenije od aerodroma.

“Nisam se libio da pođem ni kod Saše, ni kod Roka, Armina, Frana i svih iskusnih kolega direktora aerodorma od kojih sam mnogo naučio” Ako je išao da uči od Saše, a to je valjda Saša Vlaisavljević, bivši direktor aerodroma BG i bivši direktor JAT-a, koji je zajedno sa onim Ognjanovićem uspeo da totalno uništi Jat i svede na 5 aktivnih aviona, rekao bih da i nije imao šta da nauči, tako da nisu ni čudne ove njegove dalje političke izjave koje je izbacio iz rukava.

potpisujem

Da ako shvatite da su negativni primjeri,ako ih prepoznate kao pozitivne steta je nemjerljiva.

Svakako, čak se tada i najbolje uči, ali sudeći po ovom intervjuu naučio je od njega samo loše. Ne bih sada o Vlaisavljeviću, ali mislim da je potrebno znati, da je čovek sa još par njih (Starčević, Ognjanović.. ) uspeo da uništi u JAT-u ono što kako tako uspelo da preživi 90-te, jedan od najvećih grobara avio industrije u Srbiji. Kao direktor aerodroma je lepio viziju i misiju aerodroma na nekim sjajnim pločama sa svojim potpisom po WC-ima

osim zamaaera u klasteru su i:

(Slovenija)

(BiH)

(Srbija)

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

NAGRADNA IGRA

Osvojite 9 starih razglednica (50+ godina) InexAdrije, Lufthanse, Balaira, Air Lloyda i Ju52
tako da nam pošaljite fotke za foto-spotterski kutak

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!