autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Mario Vukoja (Croatia Airlines)
I dok je u V. mjesecu Croatia osjetno povećala broj letova, sada je povećanje bitno manje i nikako nije na nivou VI. mjeseca koji je već ozbiljna sezona (poglavito druga polovina) i trebalo bi biti „žetva novaca kompanije“. Iskreno, kompanija je podbacila.
Letovi iz Zagreba
Letovi Croatie Airlines u VI. mjesecu iz Zagreba su bili:
Croatia u VI. mjesecu ne leti iz Zagreba za Atenu, Bukurešt, Barcelonu, Helsinki, Milano, Mostar, Oslo, Prag, St.Petersburg, Stockholm i Tel Aviv
Croatia je u V. mjesecu iz Zagreba letjela 154 tjednih letova na 21 liniji. Početkom VI. mjeseca kompanija ima 166 letova, a krajem mjeseca 194 leta na istih 21 liniji. Vrlo slabo povećanje! Od toga je 38 letova drugih kompanija koje lete sa Croatiom u code-share. Ovo je bitno manje nego što ima Air Serbia iz Beograda (232 leta).
Za ne povjerovati je da Croatia i dalje leti samo jedan tjedni let za Minhen, odnosno od 17.6. leti samo četiri tjedna leta. Croatia bi svakako morala letjeti Minhen svakodnevno. Za nepovjerovati je da Croatia nema code-share na letovima TAP Portugala koji kreće sa tri tjedna leta od 2.6. (srijedom, petkom i nedjeljom). Izuzetno je nelogično da kompanija leti za Zadar-Pulu 8 puta tjedno, no da nema letova subotom, a ima dva leta u srijedu i nedjelju.
Croatia i Air France imaju sinkronizirane letove, a isto tako vrlo dobro sinkronizirane letove Croatia ima i sa Lufthansom. I dok letovi sa Austrianom nisu bili sinkronizirani, sada jesu, i to je konačno vrlo dobro. Kompanija ima izuzetno dobru konektiranost preko Frankfurta (31 tjedni let), Beča (11 letova tjedno), Zuricha (9 letova tjedno), Pariza (8 letova tjedno), Amsterdama (7 letova tjedno, 21 sa KLM-om), Copenhagena (7 letova tjedno), Istanbula, Varšave i Bruxellsea (po 6 tjednih letova).
Više linija iz Splita i Dubrovnika
Split je povećao broj letova Croatia spram V. mjeseca:
U VI. mjesecu Croatia ne leti iz Splita za Atenu, Beograd i London Gatwick. U V. mjesecu Croatia je iz Splita letjela 59 tjednih letova na 12 destinacija. Sada leti početkom VI. mjeseca na 66 letova, a krajem mjeseca na 83 tjednih letova i 17 destinacija. Od toga code-share partneri lete na 26 tjednih letova.
Dubrovnik ima bitno manje povećanja nego Split, no ipak ima bitno više letova nego u V. mjesecu:
U VI. mjesecu Croatia ne leti iz Dubrovnika za Atenu, Dusseldorf, Tel Aviv i Veneciju. U V. mjesecu Croatia je letjela 38 tjednih letova za Dubrovnik. Početkom VI. mjeseca Croatia i partneri lete 41 tjedni let za Dubrovnik, a krajem VI. mjeseca 60 tjednih letova na 9 linija.
Croatia u VI. mjesecu ne leti liniju Pula-Zurich. To znači da Croatia i partneri iz Pule imaju 16 tjednih letova, iz Rijeke 8 tjednih letova, iz Zadra 16 tjednih letova, iz Brača 2 tjedna leta i iz Osijeka 18 tjednih letova.
Sveukupno Croatia i code-share partneri počekom VI. mjeseca imaju 237 letova (nisu ubrojeni dupli letovi na domaćim linijama, te prema Rimu), a krajem VI. mjeseca 293 tjedna leta (u prosjeku 42 dnevno). U usporedbi sa Air Serbiom (236 letova) to je 57 tjednih letova više, uz napomenu da Croatia i dalje većinu letova leti sa Dash 8-400, dok Air Serbia većinu letova leti sa Airbusom A319. Croatia i code-share partneri operiraju 47 linija što je 7 linija više nego ih operira Air Serbia.
Petre, ne razumijem niti ovu vašu potrebu da pljujete po svemu na ovom portalu, još manje da dajete ovakve komentare. Ako Vam ovaj portal nije po mjeri, slobodno ga izbjegavajte. Nemojte biti mazohista i tu dolaziti.
Svaki čitatelj ovog portala je dobrodošao, cijenimo ga i poštujemo. Duborko cijenimo i poštujemo njegovo učešće na ovom portalu. Ali Vi stvarno i ono ozbiljno pretjerujete.
A da li se ikada zapitate zasto toliko tesko podnosite kritiku? Zasto toliko smeta Super Portak, zasto smeta kad ja napisem nesto sto se razlikuje od vaseg tvrdo zacrtanog stava? Zasto vi imate potrebu da besomucno dokazujete da je jedino vase misljenje ispravno? Ja bih se na vasem mjestu ozbiljno zapitao.
Znate, dugo sam radio na rukovodecim polozajima u velikim sistemima. Najznacajnije odluke se i donose ispravno jedino kada se uzmu u obzir argumenti ljudi koji misle razlicito. Vi, na zalost, nemate to iskustvo. Mozda stoga i povremeno demomstrirate ponasanje koje je simptomaticno za neke jako lose utemeljene sisteme vrijednosne koje ne bih navodio ovom prilikom.
Opet, ako vam bas toliko tesko pada kad vasa gledista dovedem u pitanje – mogu se iskljuciti sa ovog foruma. Posto zaista nisam covjek koji ce pocinjati komentar sa “bravo Alene, svaka vam cast…” Za tako nesto nemam stomak niti potrebu. Recite stoga. Pozdrav. Petar.
Ali totalno ste u krivu. Upravo ovaj portal gdje je dobar dio (zapravo veći dio) kontriranja i ne brišu se ta kontriranja, dokaz da ne smatram da sam jedini u pravu i da ću učiniti sve da se čuje i druga (treća, četvrta…) stana. Apsolutno sve. Iako se sa njom ne slažem. Dakle, potpuno ste me pogrešno procjenili. Ovo što ste napisali apsolutno nije u mom habitusu. Da, branim svoje stavove, arguemtima, strpljivo (masu puta i previše strpljivo). Ali da smatram da sam nepogriješiv ili da omalovažavam one koji misle drugačije, to je apsolutno neistina.
Branite svoje stavove? A ko vas, pobogu napada?
Da li je u vasoj svijesti moguce doci do spoznaje da drugaciji stav nije napad na vas?
Takav stav ima i svoj strucni termin, ali to je vec neka druga struka.
Pa onog momenta kada netko kontrira i tvrdi da nešto nije točno, to je napad na stav. Svaka zdravorazumska debata, a poratal jest predmet debate, znači da branite svoje stavove i argumente.
U onim slučajevima gdje netko ne negira moje stavove ili argumente, nemam se ni potrebe braniti. Logično.
Ne smatram da je drugačji stav napad na mene. To sigurno nije moj modus operandi.
Ako se i zapitam kakav je smisao ovakvih clanaka, sve se definitivno razjasni u poslednjoj recenici. Tuga.
XeXeXe tuga🤭
Bome da. Tuga, jad i čemer.
Za ime Boga, opet otvarate “Stojko vs. Pimpek debljina dužina” diskusije.
Stojko i Pimpek su obojica ok momci, dobri za druženje i veselje, ali se kreću na skroz drugačijim lovištima, jedu drugačiju hranu i njihovo poređenje blage veze nema.
Da, nažalost to je realnost ovog podneblja. I da se razumijemo nije imuno tome niti jedno područje Europe, ali ovdje je to stvarno patološki.
Pa zašto onda na kraju ovog teksta navodite ponovo istu apsurdnu komparaciju JUa i OUa koja samo do nereda dovodi ako je to po Vama “nažalost realnost ovog podneblja”? Nemojte se onda čuditi kometarima na levelima Exyua i niže.
Ta usporedba ima svog smisla ovog svijeta. Kompanije su glavni konkurenti, imaju isto tržište, sličnih su performansi.
I nije neprihvatljivo da čitatelji to komentiraju. To i je svrha ovog portala. Neprihvatljivo je što dio čitatatelja krene u krajnosti, bude vulgaran, krene sa Domovinskim ratom, 2. svjetskim ratom… i temema koje nemaju veze sa zrakoplovstvom.
Konačno, kod Zagreba sam napisao da Air Serbia ima bitno više letova iz Beograda nego Croatia iz Zagreba.
Usporedba ovih kompanija je viśe vezana uz rivalstvo dviju država nego ičeg drugog. U Hrvatskoj, na Croatiju više utječu, a i veći udio u tržištu imaju, Lufthansa, Austrian, Easy Jet, Transavia, British, Iberia, Vueling, Volotea, SAS, Norwegian, Eurowings nego Air Srbija. Isto tako u slučaju Srbije, tu je riječ o Taromu, Belaviji, Aegeanu itd. koji vise utjecu na JU nego OU. Pa baš i ne bi rekao da su kompanije glavni konkurenti uopće. Komparacija možda i ima nekog smisla ali ista negativno utječe na kvalitetu komentara, a samim time i ovog portala. Iskreno vam preporučan manje usporedbi JUa i OUa, uz to i aerodroma, a više pojedinačnih analiza o šansama, uspjesima i novim potencijalnim linijama. Točnije bolje je da uopce i ne usporedujete JU i OU ili BEG i ZAG, eventualno na kraju godine. S time bi doveli ovdje raspravu na definitvno bolju razinu jer je očito da ovako ne idete nigdje.
Gospodo, svi pravite veliku metodološku grešku. Sve kompanije iz LH grupe treba da posmatrate kao jednu. Perfektno su uigrane i deluju kao jedan igrač.
Kada sve to uzmete u obzir LH grupa je glavni konkurent OU, a ova joj još i puni avione (povezanost ka habovima) za bedne pare.
Croatijini letovi prema LH hubovima nisu uopće jeftini. Daleko je to od bijednih para i niskih iznosa.
Mislite na cenu avionske karte npr. na letu ZAG-FRA ili nadoknadu koju dobija od LH grupe za fidanje (podela kolačića) kada putnik dalje prelazi na neki let LH grupe?
Na cijenu avionske karte. A nisu ni ti letovi slabo popunjeni, pogotovo u sezoni.
Očito je da nisu. Zato i povećavaju toliko puno broj frekvencija.
Ja ne znam koliko dobiva Croatia od Lufthanse, a stvarno sam se jako potrudio preko svojih veza u Croatiji da to saznam. Mislim da ni vi Super portak to ne znate (jer niste imali kako i gdje saznati), nego samo pretpostavljate. A to je neozbiljno.
Da, to je istina. Apsolutno sve kompanije LH grupe su jedna kompanija. Nemalo puta sam kupio kartu u Lufthansi, a letio preko Beča u jednu stranu, te preko Zuricha nazad, ne dotakavši Minhen ili Frankfurt. I da, Lufthansa je najveća konkurencija Croatiji iako su bliski code-share partner i partneri u Star Alliance. Nažalost.
Croatia sigurno ne utječe pretjerano na Air Serbiju. Nažalost. Prije je. Ali ne može se reči da Air Serbia ne utječe na Croatiju, čak i da ne utječe više nego easyJet, Austrian, posebno Transavia, British, Iberia, Vueling, Voleoea, SAS, Norwegian. U 2019. Air Serbia je ljeti imala 35 tjednih letova za Hrvatsku (Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik i Zagreb). Uz to uzimala je putnike Hrvatskoj iz svojih feeding destinacija: Skopje, Sarajevo, ali i Banja Luka, Tivat i Ljubljana. A sve to skupa je prilično velik obujam.
Ovaj portal se temelji na regiji, osnovna pretpostavka portala je da je regija maksimalno isprepletena politički, gospodarstveno, sportski, znanstveno, kulturno, obrazovno, religijski, vojno, sudski, administrativno, medijski, estradno, obiteljski… Pa je samim time i zrakoplovno tržište vrlo povezano i uzročno-posljedično vezano. U tom kontekstu usporedbe Air Serbije i Croatie (prije i Adrije i Montenegra) su neizbježne.
Patološki je kako Vi poredite JU i OU. Pa to blage veze nema.
Aerodrom BEG ima smisla porediti sa npr. Budimpeštom, Pragom, Bratislavom, Drezdenom, Dortmundom i sličnima. Pa čak i sa njima nije skroz ispravno jer Srbija nije u EU.
JU isto sa sličnim kompanijama koje su iz slične situacije.
Ovo Vaše blage veze nema, a poslednja rečenica je razlog za posmatranje.
A zaključak da su JU i OU glavni konkurenti je potpuno blentav. Daj Bože da dođe dan kada će OU i JU biti glavni konkurenti. Onda možemo sa velikim zadovoljstvom jedni drugima da čestitamo na dobrom radu.
Ako ima smisla usporediti BEG sa navedinim aerodromima, ima ga smisla usporediti sa svakim aerodromom u Europi ikad.
Daleko od mora, nema razvijenu privredu, nema bogato stanovništvo, relativno udaljen od potencijalnih kobkurenata, pokriva oko 5-7 miliona ljudi..
To je okruženje u kome se nalazi aerodrom sa kojim BEG treba porediti, i odatle izvlačiti zaključke.
Češka i Mađarska nemaju razvijenu privredu?
Ruhr nema razvijenu privredu ni bogato stanovništvo?
Bratislava nije blizu Beča?
Saska ima 7 milijuna stanovnika, a ni bogato stanovništvo naprema srpskom?
I kako more uopće utječe na broj putnika?
Aerodrome koje sam naveo su mi prvi pali na pamet.
Moja poenta je da mora slično sa sličnim da se poredi, što ovde nije slučaj.
Nije slučaj gdje? U kojem primjeru?
Bome sličnosti sa ovim aerodromima koje ste spomenuli nema nikakvih. Ni najmanjih.
Upravo tako.
More naravno da utiče na broj putnika jer je gro putnika sezonskih turista. Pogledajte samo koliko jadranski aerodromi imaju putnika zimi. Ništa.
Broj avioputnika na aerodromu nema veze sa blizinom mora.
Ovo ne da nije istina nego je situacija potpuno ali potpuno obrnuta
zasto onda napulj ima manje putnika od bukurešta a peskara od temišvara ako more toliko utjece?
Zato sto je Bukurest glavni grad a Napulj nije. Centar svega u Rumuniji sto se za Napulj ne bi moglo reci. Ovde se treba meriti Bukurest sa Rimom a tu vec vidimo kakav je rezultat.
Peskara ima 3 puta manje stanovnistva od Temisvara. Sitnica.
Nego kako to da ostrvski PMI ima vise putnika nego li glavni grad EU, BRU? Ili kako to da AYT ima duplo vise putnika nego li WAW?
Naravno!
Još uvijek more ne znači ništa već broj turista čije su odlazne destinacije previše daleko da bi se došlo do tamo bilo kojim prijevoznim sredstvom već avionom. Nema to nikakve veze sa morem, pa vidite koliko turista imate u istri, a koliko avioputnika.
Naravno da more akumulira putnike. Pa čak i u Istri. Naravno, u Dubrovniku ih akumulira daleko više.
Ne. Turisti akumuliraju avioputnike, ne more.
Naravno i apsolutno. No more je magnet za turiste. To je činjenica.
Još uvijek broj avioputnika na aerodromu nema veze sa blizinom mora. Broj avioputnika ovisi o potražnji za letovima. Primjer Istre i Kvarnera je savršen primjer. Ogromi brojevi turista što zbog mora, a što zbog drugih atrakcija, a manji broj avioputnika nego SDŽ koja ima manje turista. Jednostavno, blizina mora ne akumulira automatski avioputnike.
Poanta je da je more akumulator putnika. To naravno jest. I naravno da ima i niz drugih faktora. Jasno da će daleko više ljudi putovati na grčke otoke koji su daleko od Europe, nego u Pulu.
I Kišnjev je u Moldaviji centar svega pa nema više putnika od npr. Barija. Napuljsko metropolitansko područje je za 700.000 stanovnika naseljenije od onog Bukureštanskog, ima blizinu mora kojeg smatrate da je važan faktor i ima viši sveukupni BDP.
Peskara je jedini aerodrom u Abruzzu od 1.400.000 stanovnika.
Zaista deluje smesno. Hajdemo porediti najsiromasniju drzavu Evrope sa gradom u Italiji samo da bi dokazali nedokazico.
Nego jos nemam vase odgovore za PMI-BRU i AYT-WAW…
Ti gradovi su daleko od svega te su izrazito popularni među turistima koji tamo idu zbog priodnih lijepota. No to ne znači da more kao turistička atrakcija ima jak utjecaj na svaku primorsku zračnu luku, npr. nitko zbog mora ne ide u Napulj, Rim, Istanbul, Barcelonu već zbog drugih turističkih atrakcija.
Točno. Ali more akumulira turiste.
Tacno tako, prirodne lepote = more. Ne ide se u PMI ili AYT zbog planinarenja niti zbog polarne svetlosti.
Isto vazi i za grcka ostrva kao i za hrvatske primorske gradove. Rim, Istanbul ili Barselona su mnogo klasa iznad SPU ili DBV i ne treba ih nikako stavljati u istu ravan.
Upravo tako.
U Dubrovnik se zbog mora uopće previše ni ne dolazi, točnije da sam grad Dubrovnik nije toliko atraktivan ne bi ste imali više putnika od Rijeke u DBVu. Nije važno koja su Rim, Napulj, Barcelona klasa više ili manje nego to što su ti aerodromi primjeri da obližnje more ne mora utjecati na broj putnika. I to je istina, more ne utječe porastom broja putnika svugdje, već samo tamo gdje je dovoljno atraktivno među zainteresiranima koji žive poprilično daleko od te destinacije.
Grad Dubrovnik je atraktivan jer je na moru. Da nije na moru, ne bi bio toliko atraktivan.
Ako dolaze putnici u DBV zbog grada a ne zbog kupanja u moru zasto 10 puta vise putnika ima u avgustu nego li u martu? Ako je bez mora privlacan onda je Dubrovnik privlacan i u martu i avgustu a opet izgleda da putnici misle drugacije od vas. Daleko drugacije.
Rijeka oko sebe ima mnogo bolje razvijenu putnu mrezu nego li Dubrovnik a i blize je Italiji i Zagrebu.
Kao sto rekoh svi nabrojani gradovi se ne mogu porediti sa hrvatskom obalom jer je ona atraktivna upravo zbog mora na prvom mestu a onda nekoliko mesta prazno. Zasto je odnos putnika u SPU izmedju febrauara i jula 1:20 dok je kod gradova na kontinentu taj odnos daleko, daleko manji? Iz prostog razloga jer se u julu u Split dolazi zbog mora a u februaru nema kupanja u moru pa nema ni putnika.
Grad Dubrovnik je atraktivan zbog svoje lijepote. Ne idu turisti u Dubrovnik zbog kupanja kao u Antalyu već zbog toga što je prelijepi dobro očuvani grad sa bogatom povješću i slavom u filmskoj industriji. Nije definitvno slavan jer se ljudi idu tamo kupati, u Dubtovniku su plaže stvarno bezveze. Zašto ima više putnika tijekom ljeta? Jednostavno; nema velik broj stanovnika a tijekom ljeta i proljeća je vrijeme daleko lijepše nego tijekom zime. Osim toga ljudi većinom idu na godišnji u ovom razdoblju.
To sa filmskom industrijom mozete otpisati – 1% oni koji se zapute u Dubrovnik o tome nesto zna.
Dokaz da toplo vreme i godisnji odmori ne uticu mnogo na neki grad kome more nije najbitnije je upravo broj putnika u BCN u martu i avgustu. Samo malenih 35% razlike a ne 1000% kao u slucaju Dubrovnika.
I ovde ne govorimo o apsolutnim brojevima nego o procentima tako da broj stanovnika ne igra nikakvu ulogu. Kod Splita je to jos radiklanije izrazeno sto samo potvrdjuje tezu o moru kao glavnom magnetu za posetu hrvatskom primorju.
Tako je.
Još uvijek, Dubrovnik bez povijesne jezgre bi bio nitko i ništa.
Jel to bi bio ništa kao i Split npr? Sa više putnika od Dubrovnika?
Filmska industrija je popularizirala povijesnu jezgru dubrovnika poprilično.
Istina. No, ipak to nije presudno za desinaciju. To je promocija. The end.
E sad, nije baš da se turisti u Dubrovniku ne kupaju. To stvarno ne drži vodu što ste napisali. Dubrovnik ima više plaže i sve su prepune kupača.
Pa nije da se ne kupaju nego je sam graspd magnet za turiste a ne plaže. Kada se reklamira Dubrovnik gledate slike povijesnog grada, a ne plaža gdje će se kupati. Pa nije to Alicante. Da nije povijesne jezgre ne bi bilo toliko putnika.
O bože mili. Zar je itko ovdje rekao da povijesna jezgra nije bitna? Naravno da nije. Ali da je more bitno, jest. O tome se govori.
More je bitno, to ne sporim, nego kazem, Dubrovnik ima ovoliko turista zbog povijesne baštine, a da nije iste definitvno ne bi imao ovoliko putnika. More ima daleko manji utjecaj, nego povijesna jezgra.
Ma to nije istina. Tivat je potpuno neatraktivan grad pa svejedno ima 1,3 milijuna putnika. Split je relativno neatraktivan pa ima 3,3 miljuna putnika. Burgas je neatrkativna pa ima 2,9 milijun putnika, Alicante nije pretjerano atraktivan pa ima 15,1 milijun putnika, Nica nije baš nešto za ubit se od ljepote pa ima 14 milijuna putnika (a vrlo je blizu gradovima Zapadne Europe).
Nije istina da je Dubrovnik atraktivan i da se tamo većinom zbog kulturne baštine dolazi? Jeste li ikad vidili iti jednu sliku Dubrovnika?
Ja sam u Dubrovniku do sada bio preko 100 puta. Jako dobro znam njegove potencijale. I da, jedna od glavnih odrednica Dubrovnika je što je na moru.
Kotor je blizu Tivta i atraktivan je, Split je atraktivan, Burgas je atraktivan.
U Kotoru sam bar 5 puta godišnje. Dio businessa mi je tamo. Lijep gradić, simpatični kafići, ali iskreno baš ništa posebno. Put do Njeguša je zakon, ako volite avanture.
Burgas i Split su atraktivni? Čestitam
Kad ste vec pomenuli Barselonu…
Broj putnika mart 2019 = 4 miliona
Broj putnika avgust 2019 = 5,4 miliona
E tu se vidi da more ne igra ulogu, jer grad ima sem kupanja daleko vise da ponudi, ali kad je taj odnos 1:10 izmedju marta i avgusta tu onda more igra ogromnu, ogromnu ulogu.
Upravo tako.
Pa ne igra. U tome je i moja poanta. More ne utječe pozitivno na broj putnika na svim aerodromima, već samo na onima gdje je obala dovoljno atraktivna. A u Barcelonu nitko ne ide zbog kupanja već zbog kulturne baštine.
Jel ste vi culi za Costa Blanca? Vrlo je atraktivna a da bi se stiglo do nje leti se na BCN.
Dakle, Barselona ima atraktivnu obalu u svojoj okolini ali ima kao grad sta i da ponudi tokom cele godine. Za razliku od Dalmacije gde se ide u 99% slucajeva samo zbog morske obale i gde da je nema ne bi bilo ni 50% ukupnog godisnjeg avio prometa.
gde se LETI ide u 99% slucajeva
99%? Imate izvor za to? Eto prvi put čujem da 99% turista u Dubrovnik dođe zbog plaža, a tek 1% zbog povijsne jezgre koje se svugdje reklamiraju, a plaže slabo.
99% je sigurno prevelika brojka. No da velika većina dođe radi mora, to jest činjenica.
Nažalost da. A ne bi tako trebalo biti. I Split i Dubrovnik bi imali i te kako što ponuditi tijekom zime. Samo za to treba prvo promijeniti mentalitet ljudi koji žele raditi 4 mjeseca sezone, a ostalih 8 mjeseci prodavati zjake, i još im država za to daje novac da prodaju zjake.
????? Ljudi ovdje rade samo 4 mjeseca? Kao prvo sezona traje minimalno 6 u Splitu i Dubrovniku tako da vam teza od 4 mjeseca baš i ne stoji. Zašto neki nerade svih 12 mjeseci? Jer rade u ugostiteljstvu i turizmu. Ne idu na godišnji usrid ljeta, ne radi se po 8 sati već više, nema se 2 slobodna dana u tjednu. Ljudi jednostavno budu primoreni i uzmu godišnji tijekom zime, udržavaju obitelji sve so sljedeće sezone. I zašto bi onda netko radio daleko više nego itko u državi? Da bi punili još proračuna? A država nam plaća što? U pišljivih 20 godina smo dobili autocestu i pišljiva dva mosta. I ništa više. I još to po nekima nismo trebali dobiti, jer eto prazna je tijekom zime. Boli državu ona stvar za dalmaciju, mi smo ovdje samo ljenčine, koje eto, nekim slučajem dajemo više državi nego dobar dio regija. A i zašto bi imali turizam tijekom zime? Zar je to toliko nužno ovdje?
Dobro nemojte se loviti na riječ. OK, rade 6 mjeseci (iako ja ih bogami znam jako puno koji rade samo 4 mjeseca).
Moj LH, velika većina ljudi u Dalmaciji Vam radi od 5. do 10. mjeseca, dakle 6 mjeseci. I da tada rade 7 dana u tjednu po 10-12 sati. Onda im poslodavac obično taj višak sati piše u 11 i 12. mjesecu. Pa od države dobivaju novac za ostalih mjeseci nerada. Država doslovce motivira to da ne rade od 11. do 5. mjeseca i time sebi radi medvjeđu uslugu. Daleko pametnije bi bilo da ti ljudi rade cijele godine zimi nešto manje sati, a ljeti veći broj sati, uz, naravno mjesec dana godišnjeg tijekom zime. Ovako su hoteli zatvoreni, restorani zatvoreni, barovi zatvoreni, klubovi zatvoreni, taxisti nemaju posla, autobusni prijevoznici nemaju posla…
No, dobro, ne bih baš rekao da državu boli za Dalmaciju. Izgrađen je autoput iako je 8 mjeseci u godini prazan. Izgrađeno je brdo infrastukturalnih projekata, ogromna Luka Galženica, brdo trajktnih luka i pristaništa, ZL Spli, ZL Dubrovnik, ZL Zadar, Kalmetina (eto jučer sam je vozio. baš krajsna i potpuno prazna cesta sa 4 trake), nešto mostova… Daleko, ali neusporedivo daleko više nego u Središnjoj Hrvatskoj ili Slavoniji. Iako je, eto primjerice u Zagrebu čumez na cestama 12 mjeseci u godini (za nešto što mi inače treba 15 minuta bar 3 puta u danu putujem sat vremena), a u posljednjih 30 godina se nije uložilo ni u jednu jedinu prometnicu u Zagrebu. Jel to mi kao malo novaca dajemo u državni proračun? Zagreb daje pola sveg novca u poračun, a nije izgrađena u Zagrebu od državnog novca ni jedna jedina prometnica ili infrastrukturali objekt. Nije si imalo ni za ZL Zagreb, nego je ona jedina išla u koncesiju. I time je Zagreb opasno hendikpeiran, a Split i Dubrovnik su mu došli jako blizu.
Atraktivna je ali je sama kulturna baština glavni magnet. Neš mi ti plaže kakvih imaš 500 na mediteranu. Talijanski jadran je put takvih pa još nevidim ni milijun putnika na aerodromu u Anconi.
Jasno da takvih plaža ima 500 i više na Jadranu. Stoji. I naravno da su te plaže u kombinaciji sa dubrovačkim znamenitostima pun pogodak. No, da su samo te znamenitosti negdje u Slavoniji bez mora, vjerujte mi takav aerodrom ne bi ni izbliza imao 2,5 milijuna putnika. To Vam pokušavamo objasniti Anonymous i ja.
Ancona, e baš ste našli primjer, dobrih plaža, prekrasnog grada, grada koji nema tonu aerodroma na dva sata vožnje…
Dva sata vožnje od Londona, Beča i Amsterdama? Stvarno?
“No, da su samo te znamenitosti negdje u Slavoniji bez mora, vjerujte mi takav aerodrom ne bi ni izbliza imao 2,5 milijuna putnika.”
Ne mora značiti, imate mnoge znamenitosti i gradiće u Eurpoi koji imaju dosta turizma bez mora.
Da, sve sa 2,5 miliona putnika.
how yes no.
Nadjite mi samo jedan gradic u ex-yu koji nije glavni grad svoje drzave a koji nije na moru da ima taj broj putnika
Nema takvih sa takvom ljepotom i povijesnom baštinom u ex yu.
Lepote ima li mora nema.
U tome je caka
A gdje to?
Gde god putujete diljem bivse Jugoslavije.
Nemaju svi Stradun i Lovrjenac ali imaju prelepe banje, jezera, planine, slapove, skijalista, salase, pecine, nalaze prastarih kultura i jos mnogo toga ali nisu na obali mora i zato nemaju tu ogromnu komparativnu prednost koju Dubrovnik ima, jer je na moru.
Ok nije baš da možete usporediti Vrnjačku Banju sa Dubrovnikom, ali poanta stoji.
Apsolutno tu nisam mislio na srpske banje vec pre svega na slovenacke terme koje su izuzetno dobre.
Drago mi je da ste me razumeli.
Ma nebitno. Slovenske su dobre, Mađarske i Ausrijeske još bolje. No, kako god stoji što sam napisao i za njih.
to usporedujete sa Dubrovnikom? ma dajte molim vas.
O, da. Itekako.
pa zašto te banje nisu poznate u cijelom svijetu onda? i zasto nisu pod UNESCOu?
Stvarno ste fulali komentar.
Po čemu? Ja jednostavno tvrdim da je Dubrovnik grad iznimne ljepote i očuvane kulturne baštine koji se ne može uspoređivati s ničim na ovom području. I definitvno Dubrovnik ne bi imao ovoliko turista da nije njegove povijesne baštine, kao što ne bi imala Venecija.
To stoji!
Split prepun kulturne bastine
Istina.
Not
Živite u Splitu? Bili? Jel isto not?
Nije Split prepun kulturne bastine. I da, jesam bio sam.
a što je za vas kulturna baština?
Pa nije more jedini faktor. I Frankfurt ima više putnika od Zadra. Naravno!
Vi poredite FRA i ZAD?
Ma bravo.
Naravno da ne. Upravo zato i jesam dao taj primjer jer se tako stvari ne mogu banalizirati.
Nevjerojatno je da niste shvatili tako banalnu stvar.
Nije se dalo iz vaseg posta to zakljuciti.
Ne slažemo se, ali nije ni pretjerano bitno, zar ne?
Ja bas mislim da se oko ove teme,za razliku od mnogih drugih, slazemo. Za divno cudo 🙂
Hvala bogu, konačno.
Vi stvarno inputirate da je logičnije upsoređivati Beogad sa Bratislavom, Dresdenom ili Dortmundom sa kojim nema baš nikakvih dodirnih točaka (čak je i koncept aerodroma potpuno drugačjii jer su sva tri LCC aerodromi) nego sa Zagrebom sa kojim je na sve načine povezan. Čestitam!
Uopće se ne slažemo.
Blentav? Posljednji puta sam Vas upozorio da ne koristite ovakve riječi. Od sada Vam brišem komentare u tom slučaju.
Mora slično sa sličnim da se poredi inače nema čovek šta da zaključi iz poređenja. Region naš uopšte nije jednolik i tržišta su jako različita, što znači da Vam je početna pretpostavka sasvim promašena.
Vi se očigledno sa tim ne slažete, čim ste toliko patološki opsednuti JU.
Bolje napišite nešto na temu kako OU da kontrira LH grupi, ostalima i LCCovima. Samo je patološkom razmišljanju JU jedini i glavni problem OU.
Po čemu ste vi zaključili da sam ja patološki opsjednut Air Serbijom, majko mila. Svašta! Baš svašta.
Procitajte poslednje dvije recenice vaseg teksta, pa razmislite malo! Da li clanak o Croatiji moze da se zavrsi bez opsednutosti Air Serbiom?
Ja mislim da moze, ali pitanje jeste da li vi morate?
Mislim da sam ovo već dovoljno jasno objasnio. Nema potrebe ponavljati objašnjenje.
Nisam polemisao. Postavio sam vam pitanje.
Pitanje? Koje pitanje?
Po tome što stalno poredite OU i JU, što Vam se članak završava konsatacijom da je OU bolja, po zaključku da je JU glavni konkurent, itd.
A JU i OU imaju prilično malo dodirnih tačaka i sličnosti tržišnih.
Kao što rekoh ne slažemo se. Ovaj portal se upravo temelji na tom jedinstvenom tržištu.
Sami ste pre nekoliko godina napisali analizu da glavni habovi našeg regiona uopšte nisu u regionu. Ne verujem da se od tada preterano šta promenlo.
Napravite analizu “Uticaj LH Grupe, FR,… i JU na OU” i “Uticaj LH Grupe, Wizz, Turkush,… i OU na JU” i videćete šta će ispasti.
Nije se ništa promijenilo. I dalje su glavni hubovi regije izvan nje.
Znači JU i OU nikakp nisu ni blizu da budu jedni drugima glavni konkurenti. Te stoga ne razumem opsednutost.
Mislim da smo tu sve argumente već višekratno napisali. I opet trolate i u beskraj ponavljate iste rečenice. To nema baš nikakvog smisla.
Croatia ima 20% više letova nego Air Serbia? Opala. Svaka čast. I logično da je tako. Još da se kompanija ne vodit tako glupo i jadno, bila bi Croatia i 100% veća nego Air Serbia
Vidi se po ukupnom broju prevezenih putnika na godisnjem nivou da je Croatia neuporedivo uspesnija.
A jeste opet našli s kim ćete se usporedjivati. Koliko ima letova u usporedbi sa nekom uspješnom kompanijom u sličnim uvjetima? Npr Aegean?
Ala si ti dosadan.
Treba se uporedjivati sa vecim od sebe kako bi brze napredovao. Zato covek uporedjuje Croatia Airlines sa Air Serbijom.
Nije sporno da Air Serbia ima više putnika. U prvom redu zato što u načelu leti sa duplo većim avionom.
Max, teško će se Croatia uspoređivati sa Aegeanom jer je za njega istinski patuljak. Air Serbia je po tome bitno bliža, i po broju putnika, i frekvencija, i linija, te tržišta na kojem operira.
Stvarno ne vidim neku bitnu usporedbu CA i AS, posluju na potpuno drugačijem tržištu (jedno je centrirano na jednom aerodromu, drugo turističko po aerodromima po obali). AS pokušava pokriti čim više destinacija na taj jedan aerodrom bez obzira na frekvencije, dok se CA treba koncentrirati na turizam i osigurati priljev turista u zemlju na više aerodroma jer tu ima šansu. Jedino što im je zajedničko je da su politički financirane kompanije ali čak ni tu nije isti cillj – AS troši državne pare da glumi “najvećeg u regionu” za svog pokrovitelja, dok CA te pare troši za osigurati poltičku potporu bez neke realne koristi i cilja na tržištu.
I šta sad vi tu uspoređujete? Tko ima više letova koje plaćaju porezni obveznici – pitam se samo, za koga lete? Tužno i beskorisno.
Za AS me baš briga (nisu moje pare, ako neko želi bacati pare da se osjeća važnijim – go ahead), a CA želim da čim prije propadnu jer zaista nitko više ne vidi korist od tih njihovih letova – samo štetu.
Bravo
Da, razlike postoje. I upravo i jest interesantno kako dvije kompanije koje rade u sličnom okruženju i sa istim feedingom posluju potpuno različito. I to će biti tema iduće kolumne.
Svaka cast na komentaru. U jednom komentaru je sve receno.