Sjećam se vremena, kada se sa aerodroma na danskom poluostrvu Jyllandu do BiH nije moglo ni sa jednim presjedanjem. Linije se nisu poklapale. Lufthansa je letjela Billund-Frankfurt a ne Billund- Minhen, ali istovremeno je letjela Minhen-Sarajevo a ne Frankfurt-Sarajevo. O direktnim letovima da i ne govorim. Jedina direktna aviolinija između Danske i BiH je bila ona između Kopenhagena i Sarajeva, koja je nekada bila aktivna tokom cijele godine, a nekada samo u određenom dijelu godine, ponekad samo dva mjeseca tokom vrhunca ljetne sezone.

Kada direktne linije nije bilo, ljudi su bili osuđeni na korištenje letova na relaciji Kopenhagen-Sarajevo sa presjedanjem u Beču, Zagrebu ili nekom trećem evropskom gradu. Čak i to je samo bilo moguće iz Kopenhagena. Jedina alternativa je bio njemački Hamburg, iz kojeg se također sa jednim presjedanjem moglo do Sarajeva. Ima nas zaista puno, koji smo u to vrijeme putovali avionom na relaciji Danska-BiH, i nikome nije bio problem iz zapadnih dijelova Danske „skoknuti“ do Kopenhagena ili Hamburga odakle bi letio za Sarajevo – direktno ili sa jednim presjedanjem. Šta je bila alternativa, ako smo baš željeli putovati avionom? Dva presjedanja od Danske do BiH?

Druge BiH aerodrome do sada nisam ni spomenuo. Poslije ratne agresije na BiH je dugi niz godina samo sarajevski aerodrom imao aktivne letove za civilnu avijaciju. Iščekivalo se kada će „proraditi“ aerodromi u Tuzli i Mostaru. A onda je došla ta 2016. godina, kada je kompanija Wizz Air počela letjeti iz Tuzle za Billund. Nakon gašenja BH Airlinesa smo mogli zaboraviti na cjelogodišnje direktne letove između Danske i BiH, pa je ta linija Bosancima i Hercegovcima u Danskoj (naročito u zapadnim dijelovima) došla kao kec na desetku, dok su oni iz istočnih dijelova koristili onu između Malmea i Tuzle sa istom kompanijom. Za razliku od BH Airlinesa, SAS-a, Norwegiana, Lufthansa-e, Austrian Airlinesa i ostalih kompanija, koje su prevozile ljude na relaciji Danska-BiH, Wizz Air je nudio karte za 20, 30 ili 50 eura. Kod ovih ostalih smo bili presretni, kada bismo povratnu kartu platili 200 eura – čak i sa presjedanjem. Godine su prolazile, Wizz Air je letio, povećavao broj operacija, osim Tuzle letio i za Sarajevo i Banju Luku, dok su kompanije kao SAS i Norwegian odustajale od letova za BiH (uglavnom na relaciji Kopenhagen-Sarajevo), vjerovatno zato što nisu mogle konkurisati sa cijenama karata, koje je imao Wizz Air. Wizz Air je imao cijelo tržište letova na relaciji Danska-BiH samo za sebe.

U julu 2023. Wizz Air kao grom iz vedra neba donosi odluku da zatvori svoju bazu na aerodromu u Tuzli, manje od godinu dana nakon što su isto učinili sa aerodromom u Sarajevu. Linije za Banju Luku su također počeli zatvarati. Ovim potezima je nestalo ukupno osam linija iz BiH za Kopenhagen, Billund, švedski Malme i njemački Hamburg, koje su sve bile od velike koristi za BiH dijasporu u Danskoj. Kako je Wizz Air bio jedina kompanija, koja je imala direktne letove za BiH sa ovih aerodroma, direktnih aviolinija iz Danske (i obližnjih aerodroma u susjednim državama) prema BiH više nije bilo. Stanje se vratilo na ono od prije 2016. Međutim, vrijeme sa letovima Wizz Aira je ostavilo duboke tragove u pripadnicima BiH dijaspore u Danskoj. Kada je SAS krajem februara 2024. objavio da će nakon šest godina obnoviti letove na relaciji Kopenhagen-Sarajevo tokom jula i augusta 2024, reakcije mnogih su bile „Zašto baš Kopenhagen?“, „Nama sa Jyllanda ne odgovara vrijeme polijetanja“ itd. Kome takav let nije smetao prije 10 ili 15 godina, zašto bi mu smetao sada? Ili možda neki nisu letjeli avionom prije 10 ili 15 godina, nego su to tek počeli činiti pojavom Wizz Aira. Bi li ti ljudi ikada otišli u BiH avionom da nije bilo Wizz Aira, letova iz Billunda i karata po 20-30 eura? Dozvoliti ću sebi da ovdje citiram pisca Dinu Čopelja, koji je porijeklom iz Trebinja, a sada živi u Danskoj, kada je u jednoj radio-emisiji na radio-stanici za Bosance i Hercegovce u Danskoj rekao da kada bi se svima izgradio aerodrom pred nosom u Danskoj odakle privatni avion polijeće kada god hoće i slijeće pred kuću u BiH, ljudi bi se svađali čija je ljepša stjuardesa. Među BiH dijasporom u Danskoj zaista vlada takvo stanje.

Iz cijele ove priče o gubitku avionskih veza između Danske i BiH i njihovom ponovnom uspostavom se mogu izvući dvije sigurne činjenice. Prva je da je Wizz Airova tvrđava srušena, i da se neće ponovo izgraditi za dan, mjesec ili godinu. Pitanje je hoće li ikada više Danska, Južna Švedska i Sjeverna Njemačka opet imati osam direktnih linija za BiH. Druga je da će sigurno onima, kojima je odgovarala nekadašnja linija BH Airlinesa na relaciji Kopenhagen-Sarajevo, odgovarati i ova novouspostavljena i njoj slične, a oni kojima su samo odgovarali Wizz Airovi letovi, neka čekaju takve letove… Na kraju krajeva svima djeluje jasno da se treba ispočetka izgraditi tvrđava, koju je bio zauzeo Wizz Air, a kako će se bolje izgraditi nego vezama najvećeg BiH aerodroma sa najvećim danskim aerodromom i njemu sličnim tj. vezama, koje su postojale i prije vladavine Wizz Aira.

suradnik: Irfan Ćatović (Kopenhagen), foto: B&H Airlines