intervju vodio: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb)

Prof.dr. Olja Čokorilo je nevjerojatna poslovna žena i znanstvenica. Kada mi je pobrojala sve svoje funkcije u zrakoplovstvu, iskreno sam se pitao radi li u Srbiji još itko u zrakoplovstvu ili sve ona radi sama? Naime, ona je redovna profesorica na Prometnom (Saobraćajnom) fakultetu Univerziteta u Beogradu i voditeljica je Odsjeka za zračni promet, u drugom mandatu je Predsjednica Upravnog odbora Direktorata civilnog zrakoplovstva Srbije, radila je na podizanju Visoke strukovne škole u Vršcu gdje sada članica Savjeta i intenzivno se bavi sigurnosti zrakoplovstva. Nakon što je diplomirala u Beogradu, odlučila je diplomirati i u Budimpešti. Neka se nađe! Konačno najmlađi je akademik u Srbiji. Ono wooow!

Prof.Čokorilo je skromna, draga, ugodna sugovornica, informacije iz nje teku ko rijeka. Nisam je nikada prije vidio, ali iskreno me se dojmila i bilo je to vrlo ugodnih sat vremena razgovora o zrakoplovstvu. Uvjeren sam da ćemo se prije ili kasnije ponovo sresti i daleko duže lemitirati o zrakoplovnim temama.

Kako kao članica Savjeta gledate na Vazduhoplovnu akademiju u Vršcu?

Gledajte, u Zagrebu školovanje za pilote imate dugi niz godina na Prometnom fakultetu Sveučilišta. Ovim projektom mi smo htjeli nešto slično napraviti i u Srbiji. Jednostavno mi se nismo mogli dogovoriti tko je taj tko će u Srbiji školovati pilote. Stoga smo mi odlučili involvirati i Prometni fakultet i Strojatsvo i Medicinu, te sve fakultete kako bi napravili adekvatan program. Prva ideja je bila da se to napravi pri Beogadskom univerzitetu no i to je palo u vodu. Bilo je to jako teško jel fakulteti nisu imali resurse. Još bi i našli resurse za teoretsku nastavu, ali nikako za praktičnu. U isto vrijeme pilotska škola se SMATSA-i pojavila kao višak i ona se je iste htjela rješiti. I onda smo odlučili oformiti Akademiju gdje će se polaznici prvo školovati kroz srednjoškolsko obrazovanje, a onda i kroz višu školu. Iskreno svima nama to je postala zaraza, opsesija.

SMATSA je u Vršcu imala Pilotsku školu i Školu za kontrolore lete. To je naslijedila od Jat-a. I onda SMATSA se toga želi riješiti, netko dolazi na pametnu ideju pokretanja Vazduhoplovne akademije u Vršcu. I gdje sada Akademija spada?

Ona je Visoka strukovna škola. Potpuno neovisna institucija, naravno u vlasništvu države. Ovo je prvi puta da se unutar državnih institucija školuju piloti i kontrolori leta.

Prva generacija je već krenula, zar ne?

Da, prva generacija je krenula u X. mjesecu.

Sva logistika, infrastruktura i avioni su preuzeti od SMATSA-e, zar ne?

Zaključkom Vlade SMATSA je de facto vratila avione i infrastrukturu državi. Za to je dobila 10,5 milijuna EUR u nekoliko rata. Nakon toga je država svoje vlasništvo dodijelila na korištenje Vazduhoplovnoj akademiji.

Kako vi sada vidite Vazduhoplovnu akademiju, kao bolje rješenje, lošije rješenje u ovom momentu ili bar kao potencijalno bolje?

Već sada mogu reći da se radi o boljem rješenju. Potencijalno će biti mnogo bolje rješenje. Sada će piloti i kontrolori imati diplome.

Hoće li ti piloti imati EASA certifikate?

Na tome intenzivno radimo. To do sada nije bilo tako i to je velik problem za naše pilote.

Već ove godine će biti kaos u kompanijama radi manjka pilota. Kompanije su otpustile pilote, dio njih je promijenio zanimanje, dvije godine nisu školovali nova pilote. Iduće godine imat ćemo bar 95% prometa iz 2019. kada je bio mrtvi kaos u zrakoplovstvu. Europa će biti presretna ako će joj netko školovati pilote. O kojoj količini pilota po generaciji mi uopće govorimo?

Sada u početku će ih biti dvadesetak po generaciji. S tim da morate znati da osim Srednje i Više škole, mi imamo i treći projekt Trening centra u kojem će se piloti doškolovavati i školovati za pilote ali bez diplome.

U Zagrebu je velik broj stranaca koji dolaze na Prometni fakultet kako bi ostvarili nalet ili druga prava za licence i to opako plaćaju. No, još uvijek im je to u Zagrebu daleko jeftinije. Planirate li i vi tako nešto u Vršcu?

Svakako da. U planu nam je i nabavka simulatora. Istim bi i piloti Air Serbia svoje treninge obavljali u Vršcu, a ne u inozemstvu što je bitno skuplje. To su velike investicije i to je velik zalogaj.

Moram priznati da je vazduhoplovstvo Saobraćajnog fakulteta respektabilan fakultet koji stvara izuzetan kadar. Gdje vidite budućnost školovanja u zrakoplovstvu, zrakoplovstvo u Srbiji raste, mislite da pokrivate te trendove?

Da. Mi imamo tradiciju da školujemo mali broj ljudi. Upisujemo svega 20 studenata, najmanje od svih studija Univerziteta. No, zato se 99% naših studenata zaposli u struci. Naime, mi sa njima radimo u malim grupama, programi su nam koncipirani široko jer im želimo dati široko obrazovanje u zrakoplovstvu. Tako da oni imamu predmete koji se tiču mehanike leta, performanse, sigurnosti, sistema aviona, aerodroma, kontrole letenja… Nakon te edukacije mogu se profilirati na kasnijem radnom mjestu.

Nedostatkom smatram nedovoljno usmjeravanje kroz praksu. Imamo obaveznu praksu no to mora biti još mnogo bolje. Upravo sam ovih dana u pregovorima da potpišemo ugovore sa Air Serbiom, SMATSA-om, Aerodromima Srbije, Aerodromom Beograd da ih namjenski šaljemo ne samo da obave praksu nego da obave studij po projektu. Zato bi njihovi diplomski master radovi morali iznaći neka konkretna rješenja konkretnih problema koje su otkrili na terenu. Air Serbia je više nego zainteresirana za ovaj projekt. To nije dobro samo za njih i za Fakultet, nego i za poslodavca.

Megatrend kao „konkurencija“ vašem Fakultetu?

Mislim da Megatrend nije konkurencija našem Fakultetu. Kada sam radila za Nacionalnog akreditacijsko tijelo kao ekspert i trebala sam raditi akreditaciju tog fakulteta i ja sam to tada odbila. Zvali su me i da budem jadan od predavača, ali sam smatrala da to nema dovoljno dobru kvalitetu. To je u prvom redu pitanje poslodavca, jer poslodavac treba zaposliti ili ne osobe koje su završile takav studij.

U zadnjih par godine direkcija je imala nekoliko zabrana pojedinih kompanija, poglavito turskih, egipatskih i ruskih zato da idu u korist Air Serbie. Pravo Srbije je da štiti svoju nacionalnu kompaniju poglavito prema zemljama sa kojima nema Open Skies nego bilateralu. No, to je stvorili poprilično velik bunt u tim zemljama, u turističkim agencijama i kod putnika, mislite da je ta praksa dobra od strane direkcije?

Hahahahaha… Ja ću uložiti kviska na ovo pitanje i neću vam na njega odgovoriti. Hahahaha…

Evidenta je dobra suradnja Air Serbia i Direktorata. Takvo širenje Air Serbie, ali i tako brze reakcije na tržišno promjene znači odličan suport Direkcije. Smatrate li da je to istina?

Ja mislim da je suradnja odlična.

Najmlađi srpski akademik. Respect!

Da, da, ispričat ću vam jednu zgodnu priču. Tražili su da ja održim govor kao najmlađi akademik u povijesti Akademije. I kad sam krenula govoriti, eminentne kolege akademici su me prekinuli i zamolili da puno glasnije govorim jer oni ne čuju.