U Europi i svijetu se otkazuju tisuće letova, još više tisuća ih kasni svaki dan. I sve zbog manjka zaposlenih. Pa kako se to, do vraga, moglo desiti? Kako su se zračne luke i aviokompanije mogle dovesti u situaciju da nemaju dovoljno zaposlenih i da radi toga otkazuju letove i stvarju višesatna kašnjenja?

Koje je trenutno stanje

Sve od V. mjeseca stanje je izuzetno loše, u VI. mjesecu postalo je neizdrživo, a u VII. mjesecu je istinski kaos. Najgori će svakako biti VIII. mjesec. U najgorem stanju su aerodromi London Heathrow, London Gatwick, Manchester, Dublin, Amsterdam, Frankfurt, Varšava i Stockholm, no i stotine drugih aerodroma imaju ogromnih problema. Među kompanijama u najgorem stanju su British Airways, Lufthansa, easyJet, Wizz Air, KLM, Swiss, Eurowings, Transavia i Austrian.

I što se zapravo desilo? Kompanije su u Covidu-19 masovno dijelile otkaze. Negdje je otkazano 10, 20, 30%, pa čak i 60% radnika. Kompanije su jednostavno konstatirale da nema letova, nisu znale koliko će Covid-19 trajati i odlučile su smanjiti gubitak. Ako su već morale prizemljiti preskupe avione, ako su već imale gomilu troškova tog prizemljenja, hladnog pogona, infrastrukture, logistike, operative i održavanja, barem su pokušale smanjiti trošak plaća. Koji je značajan za kompanije. Jel to bilo pametno?

U ljeto 2021. počelo se nazirati da bi moglo biti problema. Američke kompanija su otkazivale tisuće letova u ljeto, te za praznike oko Nove godine. I kada su kompanije shvatile da moraju ozbiljno razmišljati o povećanju broja radnika desio se Omirkon, sredinom I. mjeseca. Naime, Omikron soj Covida-19 je bio ekstremno zarazan. Stoga je ponovo broj putnika pao. Brojevi su bili i 20 postotnih bodova niži od projekcija. Stoga je isto uljulalo kompanije i bacilo ih u zimski san.

No, potom se desio IV. mjesec i izlazak iz Omikrona. U V, VI. i VII. mjesecu ljudi su konačno iskusili ono što su čekali dvije godine i dva mjeseca – slobodu putovanja. I to iskoristili. Brojke su krenule vrtoglavo gore.

Procjene s početka godine su bile da će ovo ljeto imati oko 70-75% putnika legacy carriera i 90-95% putnika LCC u usporedbi sa brojkama iz 2019. No, postoci su otišli gore za dvadesetak postotnih bodova. Pa legacy carryeri imaju oko 90% putnika iz 2019, a LCC oko 110%. Ovo je daleko od najoptimističnijih procjena svih institucija. I da, to je zateklo kompanije.

No, gdje su radnici? Vrlo jednostavno, oni koji su dobili otkaz prije dvije godine i dva-tri mjeseca više nisu na dispoziciji. Neki su otišli u prijevremene mirovine, neki su promijenili karijere, neki su izgubili licence i više nemaju ni novaca ni volje vračati ih nazad, a neki su se zaposlili u kompanijama koje daju bolje uvjete i koje su prije izašle iz Covida, prvenstveno na Bliskom Istoku i u SAD-u.

I ovdje će se neuk čitatelj pitati zašto kompanije nisu hitno zaposlile radnike. Dva su razloga za to. Jedan ćemo obraditi sada, a drugi na kraju ove analize. Prvi razlog je taj da radnike u zrakoplovstvu ne možete dobiti odmah isti dan kada ih zaposlite. Naime, školovanje za poslove u zrakoplovstvu traje nekoliko tjedana ili čak mjeseci, a za neke poslove i više od godine dana. Poglavito za pilote.

Stoga je British objavio da će otkazati 10.000 letova, Lufthansa će otkazati 6.000 letova. Wizz Air je objavio da će otkazati 5% svih letova, iako je evidentno da reže i više od toga, pa i preko 10%. Swiss će otkazati 676 letova ili 2% svojih letova.

Amsterdam je odlučio smanjiti 440.000 letova do kraja godine. Zbog toga je niz kompanije preselio svoje letove na druge nizozemske zračne luke (Rotterdam, Eindhoven, Liege, Maastricht, čak i Bruxelles). Amsterdam je zatražio od kompanija da smanje broj svojih putnika. KLM je izjavio da će im ovo uništiti hubni model i postavio pitanje kompenzacija za izgubljenu zaradu i više troškove (prizemljeni avioni i posade).

London Heathrow je odlučio smanjiti broj putnika na 100.000 dnevno. Ovo nije ni 50% kapaciteta Heathrowa. Aerodrom je zatražio od kompanija da u roku od dva tjedna smanje broj letova i putnika. Air Serbia je tako morala ukinuti dva tjedna leta (vikendom). Emirates se na ovo pobunio, izjavio da neće poslušati Heathrow i najavio tužbu.

Frankfurt je smanjio broj operacija sa 104 na 88 po satu. Niz kompanija je zato moralo smanjiti broj operacija, a među njima i Lufthansa. Lufthansa je radi toga niz cargo letova prebacila sa svoje glavna cargo baze na Minhen.

Ovo što ću sada izjaviti zvuči istinski grozno, odvratno i ogavno. Ali ispada da je zračni promet Europe sretan jer se desio Rusko-ukrajinski rat i jel Kina radi Covida-19 ima maksimalno zatvoren svoj zračni prostor. Da se to nije desilo i da i dalje imamo letove za Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju, Kinu i Hong Kong promet bi bio preko 100% brojki iz 2019. A kako bi tek onda hendlali to sve? Koji bi teko onda bio kaos u zračnom prometu?

Niz kompanija je imao i štrajkove u VII. mjesecu (SAS, Ryanair, Air France, British…). Iskreno, u ovom momentu to im je čak i pomoglo da malo priberu operacije i stabiliziraju ih.

U regiji imamo stotine otkazivanja letova. Redovno otkazuju Eurowings, Lufthansa, KLM, Transavia, Ryanair, Air Serbia, SAS je otkazivao ogroman broj letova tijekom dvotjednog štrajka (poglavito u Splitu gdje je bilo 7 do 14 otkazivanja dnevno), a otkazuje još i sada, no bitno manje.

No, najviše otkazivanje je ipak imao Wizz Air u regiji. Wizz Air je potpuno otkazao 8 linija, većinu do IX. mjeseca, no neke i do XI. mjeseca. Uz to kompanija je smanjila ogroman broj letova na linijama koje je nastavila operirati. Tako je iz Beograda smanjila broj letova na 4 linije (Billund, Dortmund, London i Malmo), iz Skopja također na 4 linije (Basel, Cologne, Friedrichshafen i Gothenburg), iz Banja Luke na 2 linije (Basel i Malmo), jednako tako i iz Tuzla (Cologne i Malmo), Sarajeva  (Cologne i Copenhagen), Splita (London i Rim), te Ljubljane (Luton i Charleroi). Smanjenja na po jednoj liniji kompanija ima iz Pogorice (Rim), Niša (Beč) i Dubrovnika (Rim). Najviše je porezana linija Dortmund-Begrad za čak četiri leta, sa pet na samo jedan tjedni let. Dobar dio letova kompanija planira vratiti na uobičajenu frekvenciju u IX. mjesecu. No, nisam baš previše optimističan i siguran sam da se to neće desiti sve do X. mjeseca. Wizz Air je u prošlih par mjeseci zatvorio čak 5 baza. Tako nešto se kompaniji do sada nije dešavalo.

Uz sve to Wizz Air još i na dnevnoj bazi otkazuje već zakazane letove, što putnicima stvara dodatne i nepremostive probleme. Ukupno Wizz Air svaki tjedan u regiji ima nekoliko desetaka otkazanih letova.

I ovdje je važno spomenuti da je stanje u Wizz Airu u prvom redu takvo jer je kompanija pred bankrotom. Naime, Wizz Air je u ekspanziju kojom je htio brzo i efikasno preuzeti tržište od Covidom-ubijenih prijevoznika, krenuo puno prerano. Još u VI. mjesecu 2020. U 2020. kompanija je imala 250 novih linija i 15 novih baza. Skoro tri puta više nego 2019. Za razliku od toga Ryanair je postupio daleko pametnije i u identičnu ekspanziju krenuo skoro godinu dana kasnije u V. mjesecu 2021. Stoga je Wizz Air u dvije godine potrošio 1,1 milijardu EUR. Novac koji je u bankrot odveo i daleko veće igrača (Air Berlin, Kingfisher, Virgin Australija, bmi). OK, iza Wizz Aira stoji najmoćnija financijska institucija svijeta, JP Morgan koji ima viziju i enorman novac. No, što je puno puno je. Čak i za JP Morgan. Wizz Air je u 2021. potrošio 50% više novaca od Ryanaira iako je Ryanair tri i pol puta veća kompanija. U posljednjem kvartalu Wizz Air je potrošio dodatnih 400 milijuna EUR, pa je akumulirani gubitak 1,5 milijardi EUR. Ogromna novac, puno prevelik.

Najgore u svemu je što kompanije bez ikakvog pardona otkazuju netom prije leta. U nemalo slučajeva putnici su prošli carinsku kontrolu i kontrolu putovnica, da bi im tek na gateu rekli da je let otkazan. Neke kompanije, poglavito LCC, ponude voučer na 120% ili povrat 100% uplaćenog novca. I što onda putnik može? Sa tih stotinjak vraćenih EUR sigurno neće kupiti kartu u zadnji čas jer takve karte koštaju više stotina EUR, nemalo puta i preko 1000 EUR. Uostalom kako je niz letova otkazan kompanije nemaju gdje staviti otkazane putnike. Avioni su 90% popunjeni, stoga samo maleni broj putnika uspijeva biti rerutiran. Ostali su ostavljeni na milost i nemilost. I onda ili otkazivati hotele i rent’a’care i gubiti tisuće EUR uplaćenih za te aranžmane, ili sjedati u svoj automobil i napraviti 1000-2000 km do svoje destinacije. Ili plaćati enormno skupe karte. Kako god ogromne frustracija putnika, kašnjenja i gubitak novaca i živaca.

A oni koji imaju sreće da otputuju dolaze na aerodrome nekoliko sati ranije, i po 7-8 sati ranije. Jer čekaju u redovima za check-in, kontrolu putovnica i sigurnosnu kontrolu po nekoliko sati. Iskreno, trebao sam ići u London ovog ljeta jer imamo 570 EUR na bluebiz programu Air Francea, ali sam odustao. Jednostavno ti šokovi mi ne trebaju na Heathrowu. Em ću čekati satima, em ne mogu biti siguran hoću li otputovati u London pa će mi tamo propasti hotel koji košta 3500 EUR, a još manje mogu biti siguran da ću se vratiti kući. I onda što? Spavat ću na aerodromu u Londonu dok mi se ne umilostivi kompanija i stavi me na neki let ili ću pješice do Zagreba obzirom da alternative baš i nema na tako dalekom putovanju?

Do kada će to trajati?

Iako zračne luke i avionkompanije optimistično vraćaju promet u IX. mjesecu budite sigurno da se to neće desiti. Prvo će u VIII. mjesecu biti još i većih problema nego u VII. mjesecu. Em VIII. mjesec ima više letova nego VII, em će kompanija imati i još većih operativnih problema jer će u VII. mjesecu raubati radnike 100% i neće imati „lufta“ za nastavak sezone.

1. mjesec će još biti vrlo kaotičan sa velikim otkazivanjima i kašnjenjima, bez obzira što kompanije predviđaju drugačije. U X. mjesecu će još biti problema, iako ni izblizu kao u VII. i VIII. mjesecu. Tek od XI. mjeseca imat ćemo stabilno stanje i sređivanje operacija.

Novi poremećaj možemo očekivati u tri tjedna oko Nove godine, kada će ponovo stanje biti vrlo loše, uz manje planiranih letova, otkazivanja i kašnjenja. Od I. mjeseca stanje će se bitno popraviti.

Ako kompanije ne naprave nešto hitno i korjenito stanje će iduće godine biti i više nego kaotično. Naime, 2023. će se operacije i brojevi putnika vratiti na one iz 2019. tj. biti će ih i više nego 2019. Stoga od IV. mjeseca možemo očekivati ponovni kaos ako se zračne luke i aviokompanije ne priberu i hitno ne zaposle ljude.

Kako se to moglo desiti

I sada se postavlja pitanje kako se to, do vraga, moglo desiti? Jel moguće da su kompanija stvarno toliko promašile u svojim procjenama? Elementarno mnogo? Kompanije su dobro procjenjivale krizu, one su imale istinski dobre odgovore na Covid-19. Dobro su predvidjele i Rusko-ukrajinski rat. One plaćaju superskupe i najbolje stručnjake iz svih domena da im daju kvalitetne procjene i da izgube što manje novaca. I kako im se onda ovo moglo desiti?

Niz kompanija sada diže cijene karata u nebesa. Da tako zarade dodatan novac, ali i da demotiviraju putnike na putovanja. I pritom opako zarađuju. Kompanije su već u 2. kvartalu bile financijski pozitivne. Nemojte se iznenaditi kada financijske brojke za 3. kvartal budu jako dobre, usprkos kaosa, otkazivanja i kašnjenja.

Da stvar bude gore, kompanije ne isplaćuju kompenzacije za otkazivanja i kašnjenja. One tako lijepo koriste situaciju. Naime, otkazivanja i dalje pravdaju Covidom-19 jer pandemija još uvijek, bar formalno, traje. A istovremeno optužuju i aerodrome. A aerodromi, za razliku od kompanija, nemaju obvezu plaćanja kompenzacija. I vuk magare! Dakle nema isplata kompenzacija, ali zato ima naplata daleko viših cijena karata. I load faktor od 100%. Pa gdje ćeš bolje. San svake kompanije.

Vremenom se iskristalizirala još jedna teza. Naime, Kina je superzatvorena, ona ne prihvaća više od 1-2 tjedna leta za pojedinu inozemnu destinaciju, ljudi koji dođu u Kinu trebaju tonu dokumenata i prije ulaza budu u dugotrajnoj izolaciji. Kanada je ponovo uvela testiranja protiv Covida-19. Na kruzere ne možete bez cijepljenja. U Hrvatskoj smo u najgore vrijeme pandemije imali 4000 zaraženih, sada ih imamo preko 2000. Jel to uvertira za još jednu Covid-19 jesen i zimu? Bojim se da je. A što ako aviokompanije i aerodromi to znaju? Oni su inače i više nego dobro informirani. To je cijela Covid-19 kriza pokazala. Ako oni znaju da ćemo na jesen imati ponovo mjere, nije li logično da onda ne žele sada zapošljavati ljude koje će nakon 2-3 mjeseca ponovo morati otpuštati? Te za njih potrošiti gomilu novaca za školovanje.

Kako god. Ovakav kaos nismo imali nikada. Dobar dio putnika ne može otputovati, letovi se otkazuju samo par minuta prije polijetanja, kašnjenja su više sati. I ne nazire se da će tako skoro sve doći na svoje. A iduća godina će tek biti pakao. Je li ovo sumrak zrakoplovstva? Koje je rješenje? Smanjenje broja letova i daleko više cijene karata koje će moći plaćati samo najviši sloj bogatih ljudi? Nije dobro, nije dobro!

Lijep pozdrav čitateljima iz Nina i Zadra gdje je oval članak pisan.