zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize, Istaknuto

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Zašto u zrakoplovstvu nema dovoljno zaposlenih

U Europi i svijetu se otkazuju tisuće letova, još više tisuća ih kasni svaki dan. I sve zbog manjka zaposlenih. Pa kako se to, do vraga, moglo desiti? Kako su se zračne luke i aviokompanije mogle dovesti u situaciju da nemaju dovoljno zaposlenih i da radi toga otkazuju letove i stvarju višesatna kašnjenja?

 

Koje je trenutno stanje

Sve od V. mjeseca stanje je izuzetno loše, u VI. mjesecu postalo je neizdrživo, a u VII. mjesecu je istinski kaos. Najgori će svakako biti VIII. mjesec. U najgorem stanju su aerodromi London Heathrow, London Gatwick, Manchester, Dublin, Amsterdam, Frankfurt, Varšava i Stockholm, no i stotine drugih aerodroma imaju ogromnih problema. Među kompanijama u najgorem stanju su British Airways, Lufthansa, easyJet, Wizz Air, KLM, Swiss, Eurowings, Transavia i Austrian.

I što se zapravo desilo? Kompanije su u Covidu-19 masovno dijelile otkaze. Negdje je otkazano 10, 20, 30%, pa čak i 60% radnika. Kompanije su jednostavno konstatirale da nema letova, nisu znale koliko će Covid-19 trajati i odlučile su smanjiti gubitak. Ako su već morale prizemljiti preskupe avione, ako su već imale gomilu troškova tog prizemljenja, hladnog pogona, infrastrukture, logistike, operative i održavanja, barem su pokušale smanjiti trošak plaća. Koji je značajan za kompanije. Jel to bilo pametno?

U ljeto 2021. počelo se nazirati da bi moglo biti problema. Američke kompanija su otkazivale tisuće letova u ljeto, te za praznike oko Nove godine. I kada su kompanije shvatile da moraju ozbiljno razmišljati o povećanju broja radnika desio se Omirkon, sredinom I. mjeseca. Naime, Omikron soj Covida-19 je bio ekstremno zarazan. Stoga je ponovo broj putnika pao. Brojevi su bili i 20 postotnih bodova niži od projekcija. Stoga je isto uljulalo kompanije i bacilo ih u zimski san.

No, potom se desio IV. mjesec i izlazak iz Omikrona. U V, VI. i VII. mjesecu ljudi su konačno iskusili ono što su čekali dvije godine i dva mjeseca – slobodu putovanja. I to iskoristili. Brojke su krenule vrtoglavo gore.

Procjene s početka godine su bile da će ovo ljeto imati oko 70-75% putnika legacy carriera i 90-95% putnika LCC u usporedbi sa brojkama iz 2019. No, postoci su otišli gore za dvadesetak postotnih bodova. Pa legacy carryeri imaju oko 90% putnika iz 2019, a LCC oko 110%. Ovo je daleko od najoptimističnijih procjena svih institucija. I da, to je zateklo kompanije.

No, gdje su radnici? Vrlo jednostavno, oni koji su dobili otkaz prije dvije godine i dva-tri mjeseca više nisu na dispoziciji. Neki su otišli u prijevremene mirovine, neki su promijenili karijere, neki su izgubili licence i više nemaju ni novaca ni volje vračati ih nazad, a neki su se zaposlili u kompanijama koje daju bolje uvjete i koje su prije izašle iz Covida, prvenstveno na Bliskom Istoku i u SAD-u.

I ovdje će se neuk čitatelj pitati zašto kompanije nisu hitno zaposlile radnike. Dva su razloga za to. Jedan ćemo obraditi sada, a drugi na kraju ove analize. Prvi razlog je taj da radnike u zrakoplovstvu ne možete dobiti odmah isti dan kada ih zaposlite. Naime, školovanje za poslove u zrakoplovstvu traje nekoliko tjedana ili čak mjeseci, a za neke poslove i više od godine dana. Poglavito za pilote.

Stoga je British objavio da će otkazati 10.000 letova, Lufthansa će otkazati 6.000 letova. Wizz Air je objavio da će otkazati 5% svih letova, iako je evidentno da reže i više od toga, pa i preko 10%. Swiss će otkazati 676 letova ili 2% svojih letova.

Amsterdam je odlučio smanjiti 440.000 letova do kraja godine. Zbog toga je niz kompanije preselio svoje letove na druge nizozemske zračne luke (Rotterdam, Eindhoven, Liege, Maastricht, čak i Bruxelles). Amsterdam je zatražio od kompanija da smanje broj svojih putnika. KLM je izjavio da će im ovo uništiti hubni model i postavio pitanje kompenzacija za izgubljenu zaradu i više troškove (prizemljeni avioni i posade).

London Heathrow je odlučio smanjiti broj putnika na 100.000 dnevno. Ovo nije ni 50% kapaciteta Heathrowa. Aerodrom je zatražio od kompanija da u roku od dva tjedna smanje broj letova i putnika. Air Serbia je tako morala ukinuti dva tjedna leta (vikendom). Emirates se na ovo pobunio, izjavio da neće poslušati Heathrow i najavio tužbu.

Frankfurt je smanjio broj operacija sa 104 na 88 po satu. Niz kompanija je zato moralo smanjiti broj operacija, a među njima i Lufthansa. Lufthansa je radi toga niz cargo letova prebacila sa svoje glavna cargo baze na Minhen.

Ovo što ću sada izjaviti zvuči istinski grozno, odvratno i ogavno. Ali ispada da je zračni promet Europe sretan jer se desio Rusko-ukrajinski rat i jel Kina radi Covida-19 ima maksimalno zatvoren svoj zračni prostor. Da se to nije desilo i da i dalje imamo letove za Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju, Kinu i Hong Kong promet bi bio preko 100% brojki iz 2019. A kako bi tek onda hendlali to sve? Koji bi teko onda bio kaos u zračnom prometu?

Niz kompanija je imao i štrajkove u VII. mjesecu (SAS, Ryanair, Air France, British…). Iskreno, u ovom momentu to im je čak i pomoglo da malo priberu operacije i stabiliziraju ih.

U regiji imamo stotine otkazivanja letova. Redovno otkazuju Eurowings, Lufthansa, KLM, Transavia, Ryanair, Air Serbia, SAS je otkazivao ogroman broj letova tijekom dvotjednog štrajka (poglavito u Splitu gdje je bilo 7 do 14 otkazivanja dnevno), a otkazuje još i sada, no bitno manje.

No, najviše otkazivanje je ipak imao Wizz Air u regiji. Wizz Air je potpuno otkazao 8 linija, većinu do IX. mjeseca, no neke i do XI. mjeseca. Uz to kompanija je smanjila ogroman broj letova na linijama koje je nastavila operirati. Tako je iz Beograda smanjila broj letova na 4 linije (Billund, Dortmund, London i Malmo), iz Skopja također na 4 linije (Basel, Cologne, Friedrichshafen i Gothenburg), iz Banja Luke na 2 linije (Basel i Malmo), jednako tako i iz Tuzla (Cologne i Malmo), Sarajeva  (Cologne i Copenhagen), Splita (London i Rim), te Ljubljane (Luton i Charleroi). Smanjenja na po jednoj liniji kompanija ima iz Pogorice (Rim), Niša (Beč) i Dubrovnika (Rim). Najviše je porezana linija Dortmund-Begrad za čak četiri leta, sa pet na samo jedan tjedni let. Dobar dio letova kompanija planira vratiti na uobičajenu frekvenciju u IX. mjesecu. No, nisam baš previše optimističan i siguran sam da se to neće desiti sve do X. mjeseca. Wizz Air je u prošlih par mjeseci zatvorio čak 5 baza. Tako nešto se kompaniji do sada nije dešavalo.

Uz sve to Wizz Air još i na dnevnoj bazi otkazuje već zakazane letove, što putnicima stvara dodatne i nepremostive probleme. Ukupno Wizz Air svaki tjedan u regiji ima nekoliko desetaka otkazanih letova.

I ovdje je važno spomenuti da je stanje u Wizz Airu u prvom redu takvo jer je kompanija pred bankrotom. Naime, Wizz Air je u ekspanziju kojom je htio brzo i efikasno preuzeti tržište od Covidom-ubijenih prijevoznika, krenuo puno prerano. Još u VI. mjesecu 2020. U 2020. kompanija je imala 250 novih linija i 15 novih baza. Skoro tri puta više nego 2019. Za razliku od toga Ryanair je postupio daleko pametnije i u identičnu ekspanziju krenuo skoro godinu dana kasnije u V. mjesecu 2021. Stoga je Wizz Air u dvije godine potrošio 1,1 milijardu EUR. Novac koji je u bankrot odveo i daleko veće igrača (Air Berlin, Kingfisher, Virgin Australija, bmi). OK, iza Wizz Aira stoji najmoćnija financijska institucija svijeta, JP Morgan koji ima viziju i enorman novac. No, što je puno puno je. Čak i za JP Morgan. Wizz Air je u 2021. potrošio 50% više novaca od Ryanaira iako je Ryanair tri i pol puta veća kompanija. U posljednjem kvartalu Wizz Air je potrošio dodatnih 400 milijuna EUR, pa je akumulirani gubitak 1,5 milijardi EUR. Ogromna novac, puno prevelik.

Najgore u svemu je što kompanije bez ikakvog pardona otkazuju netom prije leta. U nemalo slučajeva putnici su prošli carinsku kontrolu i kontrolu putovnica, da bi im tek na gateu rekli da je let otkazan. Neke kompanije, poglavito LCC, ponude voučer na 120% ili povrat 100% uplaćenog novca. I što onda putnik može? Sa tih stotinjak vraćenih EUR sigurno neće kupiti kartu u zadnji čas jer takve karte koštaju više stotina EUR, nemalo puta i preko 1000 EUR. Uostalom kako je niz letova otkazan kompanije nemaju gdje staviti otkazane putnike. Avioni su 90% popunjeni, stoga samo maleni broj putnika uspijeva biti rerutiran. Ostali su ostavljeni na milost i nemilost. I onda ili otkazivati hotele i rent’a’care i gubiti tisuće EUR uplaćenih za te aranžmane, ili sjedati u svoj automobil i napraviti 1000-2000 km do svoje destinacije. Ili plaćati enormno skupe karte. Kako god ogromne frustracija putnika, kašnjenja i gubitak novaca i živaca.

A oni koji imaju sreće da otputuju dolaze na aerodrome nekoliko sati ranije, i po 7-8 sati ranije. Jer čekaju u redovima za check-in, kontrolu putovnica i sigurnosnu kontrolu po nekoliko sati. Iskreno, trebao sam ići u London ovog ljeta jer imamo 570 EUR na bluebiz programu Air Francea, ali sam odustao. Jednostavno ti šokovi mi ne trebaju na Heathrowu. Em ću čekati satima, em ne mogu biti siguran hoću li otputovati u London pa će mi tamo propasti hotel koji košta 3500 EUR, a još manje mogu biti siguran da ću se vratiti kući. I onda što? Spavat ću na aerodromu u Londonu dok mi se ne umilostivi kompanija i stavi me na neki let ili ću pješice do Zagreba obzirom da alternative baš i nema na tako dalekom putovanju?

 

Do kada će to trajati?

Iako zračne luke i avionkompanije optimistično vraćaju promet u IX. mjesecu budite sigurno da se to neće desiti. Prvo će u VIII. mjesecu biti još i većih problema nego u VII. mjesecu. Em VIII. mjesec ima više letova nego VII, em će kompanija imati i još većih operativnih problema jer će u VII. mjesecu raubati radnike 100% i neće imati „lufta“ za nastavak sezone.

  1. mjesec će još biti vrlo kaotičan sa velikim otkazivanjima i kašnjenjima, bez obzira što kompanije predviđaju drugačije. U X. mjesecu će još biti problema, iako ni izblizu kao u VII. i VIII. mjesecu. Tek od XI. mjeseca imat ćemo stabilno stanje i sređivanje operacija.

Novi poremećaj možemo očekivati u tri tjedna oko Nove godine, kada će ponovo stanje biti vrlo loše, uz manje planiranih letova, otkazivanja i kašnjenja. Od I. mjeseca stanje će se bitno popraviti.

Ako kompanije ne naprave nešto hitno i korjenito stanje će iduće godine biti i više nego kaotično. Naime, 2023. će se operacije i brojevi putnika vratiti na one iz 2019. tj. biti će ih i više nego 2019. Stoga od IV. mjeseca možemo očekivati ponovni kaos ako se zračne luke i aviokompanije ne priberu i hitno ne zaposle ljude.

 

Kako se to moglo desiti

I sada se postavlja pitanje kako se to, do vraga, moglo desiti? Jel moguće da su kompanija stvarno toliko promašile u svojim procjenama? Elementarno mnogo? Kompanije su dobro procjenjivale krizu, one su imale istinski dobre odgovore na Covid-19. Dobro su predvidjele i Rusko-ukrajinski rat. One plaćaju superskupe i najbolje stručnjake iz svih domena da im daju kvalitetne procjene i da izgube što manje novaca. I kako im se onda ovo moglo desiti?

Niz kompanija sada diže cijene karata u nebesa. Da tako zarade dodatan novac, ali i da demotiviraju putnike na putovanja. I pritom opako zarađuju. Kompanije su već u 2. kvartalu bile financijski pozitivne. Nemojte se iznenaditi kada financijske brojke za 3. kvartal budu jako dobre, usprkos kaosa, otkazivanja i kašnjenja.

Da stvar bude gore, kompanije ne isplaćuju kompenzacije za otkazivanja i kašnjenja. One tako lijepo koriste situaciju. Naime, otkazivanja i dalje pravdaju Covidom-19 jer pandemija još uvijek, bar formalno, traje. A istovremeno optužuju i aerodrome. A aerodromi, za razliku od kompanija, nemaju obvezu plaćanja kompenzacija. I vuk magare! Dakle nema isplata kompenzacija, ali zato ima naplata daleko viših cijena karata. I load faktor od 100%. Pa gdje ćeš bolje. San svake kompanije.

Vremenom se iskristalizirala još jedna teza. Naime, Kina je superzatvorena, ona ne prihvaća više od 1-2 tjedna leta za pojedinu inozemnu destinaciju, ljudi koji dođu u Kinu trebaju tonu dokumenata i prije ulaza budu u dugotrajnoj izolaciji. Kanada je ponovo uvela testiranja protiv Covida-19. Na kruzere ne možete bez cijepljenja. U Hrvatskoj smo u najgore vrijeme pandemije imali 4000 zaraženih, sada ih imamo preko 2000. Jel to uvertira za još jednu Covid-19 jesen i zimu? Bojim se da je. A što ako aviokompanije i aerodromi to znaju? Oni su inače i više nego dobro informirani. To je cijela Covid-19 kriza pokazala. Ako oni znaju da ćemo na jesen imati ponovo mjere, nije li logično da onda ne žele sada zapošljavati ljude koje će nakon 2-3 mjeseca ponovo morati otpuštati? Te za njih potrošiti gomilu novaca za školovanje.

Kako god. Ovakav kaos nismo imali nikada. Dobar dio putnika ne može otputovati, letovi se otkazuju samo par minuta prije polijetanja, kašnjenja su više sati. I ne nazire se da će tako skoro sve doći na svoje. A iduća godina će tek biti pakao. Je li ovo sumrak zrakoplovstva? Koje je rješenje? Smanjenje broja letova i daleko više cijene karata koje će moći plaćati samo najviši sloj bogatih ljudi? Nije dobro, nije dobro!

Lijep pozdrav čitateljima iz Nina i Zadra gdje je oval članak pisan.

 

237 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Ovo je bio komentar na onog freaka sa pedofilima

Vidim da nije bolest sve što boli

To da li ćete vi putovati ili ne; da li ćete imati radno mjesto ili ne; da li će vam djeca ići u školu ili ne; da li će vam u stanju biti 9°C ; …. tzv. Elite koje ste izabrali pokorno služiti – NIJE BRIGA. Koliko ste im bitni su vam pokazali (a vi odšutjeli jer bila je mala korist zauzvrat…).

Tko su pripadnici tih elita, ajde prosvijetlite nas. Ako ih nije briga za radna mjesta objasnite nam tko će raditi za njih kad su elita? Ravna Zemlja/Pernar/masoni/covid-urota>otići na drugu adresu

Tako je. “Babilonsko bratstvo”, ali to je za malo bolje upućene.

Ne, elite ne postoje. Upravo ti si ravnopravni subjekt i izvor vlasti kao što piše u Ustavu. Sve je točno tako. Ti si individua, centar svijeta… Trbuha prava, tvoja sreća …, To je smisao civilizacije.

U redu. Prvenstveno pojačati dozu

I nitko neće napraviti – ništa. Pokorno ćete nabiti brnjice na njuške i cijepiti djecu da bi vas tata pustio na skijanje. Samo će se nastaviti pobožno slijeđenje religijsko kovidaških rituala i booster sakramenata …
Samo naprijed

Slijedit ćemo vas probuđene i stručljake

Molim Vas može li netko objasniti postojanje “letećeg objekta” na Flightradaru, točno na poziciji novootvorenog Pelješkog mosta, koji se brzo pomiče uzduž mosta s markacijom TXPKNVLE.
Inače most je fantastičan, najbolje je sjesti u blizini i gledati ga par sati pa onda preko njega.
Veliko hrvatsko more pjeva Odu radosti.

Taj TXPKNVLE nalazi se na FL već dosta dugo kraj mosta. Bio je neko vrijeme označen kao avion (WB dvomotorac) a sada je označen kao aerodromsko vozilo. Ja sam ga prvi puta primijetio nekoliko dana po početku rata u Ukrajini. U prvi trenutak sam pomislio da se radi o nekom NATO avionu, ali kako je uvijek bio na istom mjestu, ne može biti avion. Ono što bi moglo biti da je to neki brod/ić koji služi kao neka vrsta radio-fara za NATO avione na putu prema granici Ukrajine… Iako je čudno da ga se vidi na civilnom radaru…

Nema ništa čudno ako ste u struci i znate o čemu se radi

Svi junaci mukom zamukoše. Odgovora nema, a sve ovdje sami stručnjaci

Imate bujnu maštu, jako lijepo. Nije riječ o nikakvom radio faru za NATO avione

Šteta je da ne iskoriste vaš potencijal u npr. pisanju romana, nešto u stilu Dana Browna🥰

Ovdje vam nitko ne može dati odgovor, nego maštovita naklapanja. Naime, riječ je o fiksnom transponderu na ZLD i u linku je objašnjenje zašto je umjetno položen.
https://dulist.hr/zagonetka-txpknvle-sto-se-krije-iza-misteriozne-letjelice-iznad-peljeskog-mosta/760471/

Molim. Stavio sam copy teksta iz linka jer mi je pisalo da stoji odobrenje za komentar kada sam stavio link u komentar

Ovdje vam nitko ne može dati odgovor pa ga evo sada: riječ je o fiksnom transponderu na Zračnoj luci Dubrovnik i umjetnoj poziciji. Detalji su u linku
https://dulist.hr/zagonetka-txpknvle-sto-se-krije-iza-misteriozne-letjelice-iznad-peljeskog-mosta/760471/

Onda mozete dupli komentar obrisati

Riječ je o fiksnom transponderu na kontrolnom tornju ZLD kojem je stavljena umjetna pozicija

Ovdje vam je detaljniji opis:
Hrvatska kontrola zračne plovidbe bila je prava adresa na kojoj nam je otkrivena tajna ovog misterioznog ‘leta’.
—Oznaka TXPKNVLE koju navodite nije zrakoplov, već je riječ o fiksnom transponderu koji je fizički smješten na kontrolnom tornju Dubrovnik, no pozicija mu je umjetno podešena da se izbjegne njegova vidljivost na kontrolorskoj radnoj poziciji u području operativnog prometa. Fiksni transponder služi isključivo za samokontrolu sekundarnog radarskog sustava Konavle i pripadajućeg prijemnog ADS-B podsustava. Riječ je o tehnologiji nadzora u kojoj zrakoplov određuje svoj položaj putem satelitske navigacije ili drugih senzora i povremeno ga emitira, omogućujući mu praćenje te ovaj transponder nema informativni značaj za zrakoplove. Čak štoviše njegova visina je postavljena na 0 ft kako bi se izbjeglo njegovo prikazivanje u operativnom dijelu zračnog prostora – odgovorili su iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe

Koje su to baze sto je Wizz zatvorio

Thanks

Rimski brojevi se pišu bez tačke ili?

У српском, без, а у хрватском, изгледа- са. Исто важи и за ознаку титуле „Др”.

Rimski brojevi u hrvatskom jeziku pišu se isto kao i arapski. Ako pokazuju broj mjeseca, godine ili recimo ime nekog rimskog pape, onda se piše sa točkom (VI. mjesec, MMXXII. godina, Benedikt XVI. ). Ako ih koristimo samo kao broj (npr. “U frižideru imam III breskve, VI jogurta i II tegle marmelade” ) onda se pišu bez točke. Ali kako mi upotrebljavamo rimske brojke samo kod oznaka rednog broja, onda de facto u svakodnevnoj upotrebi ide uvijek točka iza broja.

To se zovu redni brojevi.

Sa točkom ukoliko je riječ o rednom broju, a tu spadaju datumi

U zapadnom svijetu na snazi je koncept liberalnog kapitalizma sa minimalnom državnom ulogom. Liberalni kapitalizam zastupa teoriju da će tržište samo po sebi riješiti sve probleme i osigurati da sve robe i usluge budu dostupne potrošačima i da država i ili EU treba malo do nimalo se miješati.
I u normalnim okolnostima to je tako i funkcioniralo.
Međutim
Okolnosti od kada je pandemija nisu normalne.
Koncept liberalnog kapitalizma je trom i sporo reagira u vremenima kad su potrebne brze strateške odluke.
Sad dolazimo do uloge države i EU. Tokom više desetljeća države i EU nisu imale potrebe za donošenjem brzih strateških odluka u kriznim situacijama.
Tako da danas nema kritične mase potrebne za sagledavanje situacije i upravljanja krizom.
Posljedica
Kompanije su vukle poteze u krizi vođene kratkoročnim ciljevima.. Puko preživljavanje
Države i EU nisu znale kako upravljati krizom te se uglavnom nisu mješale u odluke koje su firme donosile i nisu imale viziju i strategiju upravljanja krizom i nisu omogućile nesmetanu tranziciju iz krize u normalno stanje

Što konkretno znači da je u zrakoplovstvu kaos koji se neće godinama riješiti

Nažalost sumnjam da sam pogriješio. Problemi su ogromni sad kako stvari stoje. Zamislite da su Rusija i Ukrajina aktivne. Na to dodaje Kinu koja je trenutni samo simbolično prisutna.
Povrh svega ne treba zaboraviti da Boeing ima ogromnih problema u da ne isporučuje ni blizu sve što bi trebao.
Lako bi se moglo dogoditi da bude putnika koje neće imati tko prevesti. A da ne spominjem kalkulacije kompanija sa Covidom i namjerno usporavanje zapošljavanja kabinskog osoblja i problem nedostatka pilota jer je zbog pandemije prekinuto ili usporenom obučavanje novih a biologija radi svoje
Bit će dobro ako 2024 bude relativno normalna

Koliko liberalan kapitalizam je bio baš u sektoru aviosaobraćaja sa desetinama milijardi “državnih” evra/dolara u odabrane aviokompanije, proizvođače i aerodrome?

1) Novacnije samo posuđivan nego je i poklanjan. Pratio sam pitanje državne pomoći kompanijama do pre godinu dana. Na primer Aegen je dobio 120 miliona bespovratno, Italijanske kompanije preko 200 miliona, SATA Air Azores 12 miliona, Croatia Airlines 11,7 miliona, itd.

2) I privremena rekapitalizacija od strane države, državni kredit, ili državna garancija jeste državna intervencija u ekonomiji i nema nikakve veze sa slobodnim tržištem i tržišnim silama.

1) Poklonjeni iznosi na svetskom nivou su oko 10% ukupne pomoći. Svakako više od 0.

2) Pozajmica sa 0% kamate ili državna garancija za kredit je isto tako državna intervencija u ekonomiji. Što kompanije nisu uzimale komercijalne kredite npr, ili zašto Ryanair nije mogao da dobije kredit, garanciju ili rekapitalizaciji pod istim uslovima.

3) Pitanje pojma krize ili više sile je subjektivno. Prvi krug pomoći kompanijama je išao posle pada saobraćaja nakon 9/11/2001. I tad je prizemljeno gro saobraćaja i US i saobraćaja ka/od US. Svakako je po ozbiljnosti po sigurnost ljudi ta kriza bila bezazlenija od Covida pa opet i države EU i US otvoriše kasice.

Svaki finansijski instrument gde vam država na bilo koji način da 100 evra, i vi joj vratite 100 evra je beskamatni kredit. Svaka državna garancija za komercijalni kredit je opet samo to, jer nemate nikakvu obavezu da vratite čitav ili deo kredita. Garanciju vraćanja je preuzela država.

S obzirom da sam započeo pisanje odgovorajući Srđanu na njegovo pisanje o neuticaju države na ekonomiju sa njim ću i nastaviti. Naravno, vi ste više nego slobodni dati svoje stručno mišljenje i komentare, ali moje pisanje nije bio namenjen vama već Srđanu.

Gde sam ja odlučivao ko može ili ne može komentirati!? Mogu odlučiti samo šta i kome ću ja komentarisati i to radim.

Ко отказује више летова – Луфтханза или РајанЕр?

Vratila državi, da se ne miješa u business. Ali je vratila izdavanjem i refinanciranjem kod drugih. Nisu sada bez tereta…

Или милијарде за „Теслу”…

NSF (и Пентагон) и ЕУ фондови итекако финансирају велике пројекте.

Analiza potpuno netacna, nakon pojave omikrona nije bilo 20% saobracaja ispod prognoze, naprotiv, saobracaj je vec pokazao snazan otpor krizi krajem 2021. i pocetkom 2022.

Ovde se radi o nesposobnosti rukovodstva avio kompanija i aerodroma i ocekivanja da ce na kraju dobiti dodatne subvencije i pomoc od drzava.

kako neće?

Naravno da neće. Ovo je samo mazanje očiju

“Da stvar bude gore, kompanije ne isplaćuju kompenzacije za otkazivanja i kašnjenja. One tako lijepo koriste situaciju. Naime, otkazivanja i dalje pravdaju Covidom-19 jer pandemija još uvijek, bar formalno, traje.”

Netočna informacija. Meni je samo Lufthansa isplatila vise od 1000€ zbog kašnjena i otkazivanja letova ove godine.. ova situacija se više ne odmosi na Covid…

Zar se takve stvari ne rješavaju na sudu? Znam da ima priličan broj posrednika koji pokušavaju istjerati odštetu svojim klijentima zbog kašnjenja ili otkazivanja.

Ako je LH bila pritisnuta i morala vratiti, vratit će i Wizz

Je l vi čitate uopće što vam komentatori pišu? Postoji niz posrednika koji to odrađuju uz određenu proviziju.

Ako se LH ne gleda kroz prste zbog kašnjenja i otkazivanja zašto bi Wizzu?

Tako je. Online apliciras i prilozis scan karte i kompanija ti uz proviziju 20% (ne sjecam se tocno) sudskim putem isplati 300€ koje je kompanija duzna isplatiti u slucaju kasnjenja. Ja sam jednom dobio 300€ X 5 karata jer je kasnio avion vise od 4 sata, a posrednik si je uzeo od toga svoj postotak.

“Kompanije su jednostavno konstatirale da nema letova, nisu znale koliko će Covid-19 trajati i odlučile su smanjiti gubitak”

NE! Morali su jednostavno PREŽIVJETI!

Da države poput Njemačke nisu davale kredite od 10 milijardi EUR, LH i druge kompanije danas ne bi postojale..

Pa vratila ja refinanciranjrm kod drugih i izdavanjem novih dionica. Kako vi to mislite, da bez prodaje karata kompanija moze vratit 10 milijardi Eura??? Mogu i ja svoj dug vratit jednoj strani (jer se primjerice mijesa u moj business) tako da se zaduzim kod nekog drugog. To ne znaci da nemam obaveze prema tim.

Alene,
Pametan ste čovek, dobro analizirate stvari a imate i (pre) dosta informacija koje vam dolaze sa strane. Neke su dobre i tacne a neke možda i nisu. I tu nekad nastane problem, jer onda čovek sto kaže ne vidi šumu od drveta.

Ako je neko promašio šumu koja je zahvatila svet 2019 ovom planiranim pandemijom, onda ce i ovu ekonomsku krizu koja je šatro uzrokovana ovim ratom u Ukrajni kao i ovu u avijaciji.

Hoću reci, nema više slučajnosti danas… i nema sanse da je sve ovo najednom “prevarilo” velike i moćne avio kompanije sveta koji samo gledaju profit. Ovde su ogromne pare prokockane, a bile su na izvolite. Samo je neko morao imati manpower i avione da moze prevesti ovu masu ljudi koja je jedva cekala da se mere ukinu… A fol kao nisu dobro procenili… Sve je ovo planirano jako dobro i unapred, mozda samo naivni radnici i menadžerčići ne vide to, ali ovi gore na vrhu tih mega korporacija vide jako dobro.

Veliki pozdrav!

Foglar, vi to na srpskom pisete?

Ne znam ko je Foglar. Pogrešili ste očigledno…

I ja se začudih! Tekst je kao ispečen od gosp. Foglara

Добили сте дозволу да пратите ИП адресу корисника?

Sa kojim ciljem, da zarade manje para?

Ne, mislim da se ovde ne radi o parama. Visi interesu su u pitanju… Ovi koji ovo rade vec imaju i previše para.

Jasno, “viši interesi”.

Ako vam i dalje nije jasno kuda ovo vodi, evo jedan link….iz ovog naočigled haosa, stoji agenda… Ali o tom drugi put.

https://www.traveloffpath.com/amsterdam-no-longer-wants-travelers-to-connect-through-its-major-airport/

Biće toga jos…. smanjivanje letova globalno, tako da ovaj haos ce biti samo izgovor.. Ponavljam, nije ovo slučajno…. Kao i mnoge stvari u životu.

Железница ће бити оптимизована.

O da, mogu da zamislim tek Wizz sta bi radio da je Ukrajina jos uvek citava. Ogroman broj letova je imao. Ryanair takodje jedan deo letova.
Takodje i brojne evropske kompanije su imale letove i ka Rusiji i Ukrajini. Sve toga vise nema.

Osim Turkisha koji salje sve sto moze ka Rusiji. Neverovatan broj letova i pored toga sto su ogroman broj letova porezali prema drugim destinacijama. Treba im cestitati na tome.

BNX ima 2x nedeljno i skoro je uvek pun. Vrlo malo slobodnih mesta ima. A kad je takva situacija naravno da ce sve aviokompanije pa i JU iskoristiti. One inace odatle i skupljaki kajmak ako ga uopste ima.

Naravno da Nova S(N1) nije precizirala datume za kada je trazena karta jer onda ne bi imali ovakvu „sramotu“. Ne bi mogli da blate i sve ostalo sta rade u poslednje vreme.
Narocito su se neki mediji povampirili od najave da JU uvodi Kinu i ORD. Sad se trazi svaka sitnica.

Wizz je trenutno najgora kompanija u Evropi. Nema gore.
Zato cestitke svima koju su govorili kako nacionalne kompanije treba ukinuti i ugledati se na Budimpestu i Skoplje koje vrlo malo „dotiraju“ Wizz i imaju brdo putnika. Wizz je tako „pouzdan“ partner. Za pozeleti.

Poseban pozdrav onima sto stalno zagovaraju zatvaranje OU i JU!

Apsolutno daleko najgori. Zaslužuju propast zbog ovog fijaska.

I ja se slažem.

Ne propast. Bilo bi lose bilo kome zeleti propast. Ovo je jasan znak da putnici ipak ne treba kao guske u maglu da trce za kartama od 20-30€ jer vrlo lako mogu da ih kostaju 10-15x vise. O propalom odmoru da ne picam.

Ovo je takodje signal aerodromima koji se iskljucivo oslanjaju na LCC ili imaju veliki udeo LCC. A ogroman signal drzavama koje se takodje oslanjaju na LCC i unistavaju svoje drzavne.

Ok.

Ja stalno zagovaram zatvaranje OU (JU nisu moje pare i nije moj problem). Nikako da mi netko prikaže kakve to koristi Hrvatska ima od ovakve nesposobne OU, a troše ogromne državne pare.
Šta izgubili bi feedera LH i onda bi svi bili tužni, a oni bi jadni sami morali potegnuti po putnike?

Usporedite samo za koje pare Zadar ima letove i sad izračunajte gubitke OU u usporedbi s tim. A Zadar isto tako može ugovoriti te letove sa nekim drugim kad Ryan ili Wizz propadne. Dok porezni obveznici i dalje bacaju pare u OU.

Aegean kaže da je još zainteresiran – hitno im uvaliti pa nek oni imaju rupu bez dna, a ne ja.

Pa nece Aegean kupiti 100%. Opet ce drzava imati neki deo. A taj deo ce opet masno finansirati.

Ne moze se uvek od nacionalne kompanije gledati samo direktna dobit vec i indirektna. Ako indirektna dobit pokriva direktnu onda je stvar jasna.
U krzinim vremenima videli smo da su nacionalne kompanije odrzavale linije koliko su mogle. Croatia je bila retka koja je letela skoro sve vreme do Frankfurta. LCC je brzo sve ostavio na cedilu. LCC ce vas uvek prvi ostaviti ako naidje bilo koja kriza ili jednostavno ako ime idete uz dlaku i ne prijvatate ucene, otici ce bez da vas pogledaju. Vrlo je nepromisljeno i ranije bilo oslanjati se samo na LCC a posle svega sto smo videli a i dalje gledamo jos gluplje.

Skoplje ima jako prisustvo Wizza ali iz Skoplje ne mozete direktno ni do CDG, AMS, FRA, MUC, LHR i do brdo drugih cvorista. Ili cete da presedate ili da letite do nekog sela poput Hahna koji je 130 km od Frankfurta i koji nije vozom povezan sa gradom nego cekate Flibca pa ako dodje – dodje.

Ovo je samo jedan primer.

Znači jedina prednost OU je ta šta je u coroni i dalje feedala LH letjevsi praznim avionima bez obzira na trošak po porezne obveznike?
E to nam treba!

Praznim avionima? Pa nesto tako nismo bas citali.

Pa dobro, jel se zna koji je to broj putnika u tih par mjeseci lockdowna na koje se isplatilo potrošiti silne milijune EURa?
Kako nisi bili prazni, svaki drugi red je morao biti prazan, plus sjedalo do. I uz te uvjete nikad nisu bila popunjena ni ta sjedala.
Ispada da smo svakog putnika financirali da si je mogao kupiti novi auto i benzin za do Njemačke – jel to ta korist nacionalne kompanije?

Ne slažem se. Pa nije do njemačke interkontinentalni let. Taj put se mogao odraditi autom, bilo bi doslovce 100x jeftinije da smo svim putnicima platili taxi. I to je važilo samo za Zagreb, jer građani Dubrovnika nisu ljudi koga briga za njih jelda?

To je bilo čisto bacanje para u vjetar, koje se i dalje nastavlja. Mi plaćamo pare da bi feedali LH, jer za to je važno imati nacionalnog prijevoznika. Naš ponos.

Lijepo se postavi PSO za ono što je državi u interesu, a ostalo nek leti tko ima interesa ili poticaja od gradova. A ne ovo idiotsko financiranje OU.

Ljudi uopće nemaju osjećaj koji su novci već otišli na tu rupu bez dna. Nitko nema pojam šta je zapravo 10mil ili 50mil ili 500 mil EURa i koliko bi se napravilo za te novce da poticaji odlaze u prave ruke.

Mislite da bi za vezu za svijetom bila velika tragedija da je ta šačica putnika otišla autom do MUCa? Od Zagreba je to 3-4sata i većinom brža opcija nego čekanje konekcije.
Ove iz Dubrovnika ionako za vrijeme pandemije nitko nije ni pitao kako će, za njih nije bila bitna povezanost.
U tim letova za šačicu putnika tražiti (jedino) uporište za važnost nacionalne kompanije pokazuje koliko je zapravo nebitna.

Колико је било битно? Колико је средњорочно и дугорочно битно?

Wizz air svakako nije pred bankrotom jer je poprilično likvidan i redovno servisira sve svoje obaveze iz poslovanja i dugovr + ima poverenje investitora pa joj je kapital itekako dostupan ako bude trebalo. Kompanija koja ima 1.3 milijarde evra keša i ekvivalenata na računu, a prihod od operacija skoro da pokriva i operativne troškove (osim amortizacije koja nije cash item) nije pred bankrotom.

Sve to može biti rezultat drugih faktora pored i mimo finansijskog stanja koje je pristojno. Nije najsjajnije koje sam video u aviokompaniji, ali u ovom situaciji kad ih je Covid zadesio u sred ramp-up tj. rasta imaju pristojne brojke. Nih na papiru “kolje” namlađa flota u Evropi pa im je amortizacija ogromna, oko 450 miliona. Znači od 650 MM gubitka, 450 MM je amortizacija, 20 MM operativni gubici i ostatak kamate i finansijski troškovi. Tipa izgubili su desetine miliona samo na kursnim razlikama.

Ozbiljna rezanja u odnosu na koji baseline? Ako se gleda YoY onda su imali:

+166% putnika
+13 novih aviona
+27 novih destinacija
-3 baze
+3 nove zemlje
+108% letova
+ 14 ppt LF

Tu u globalu nema nikakvog rezanja osim u broju baza. Svi indikatori su u debelom plusu i pored efekta korone i rata u Ukrajini.

U ovim rezultatima za FY 2022 su i rezultati za period Jan-Mar 2022. Da li se nešto tragično promenilo u Q1 FY 2023 tj. Q2 2022 znaćemo sutra kad itađu zvanični rezultati.

Da.

Izašli i rezultati za Q1 FY 2023 tj. Q2 2022. Wizz povećeo keš za 200 miliona. Povećali kapacitet za 30% od pre Covid vremena, a broj putnika 20%.

Oho.
Bas deluju kao da su u problemu.

Zanimljivo je da se ovi poremecaji vidjaju najvise po aerodromima zapadne Evrope dok slicne vesti ne dobijamo iz Beograda, Budimpeste, Bukuresta, Sofije, Atine, Istanbula, Dubaija, Dohe…

Bice da je zapadna Evropa gadno pogresila ili bolje receno uprskala. Zbog sopstvene gluposti, nesposobnosti i pohlepe teraju avio kompanije da se odreknu posteno zaradjenog novca a putnike da menjaju planove i gube ogromne kolicine para.

Mogu samo zamisliti kolika bi bila sprdnja i omalovazavanje da se to desilo na istoku Evrope.

Zato što će na kraju sva ta ne-otpuštanja da plati zapadna Evropa. Grci uopšte nemaju problema jer nikog nisu otpustili pa će na kraju te minuse kao i uvek pokriti Nemci koji jesu otpuštali. Ne kažem da je to loše, nego je dosta drugačije kad moraš da raspolažeš samo svojim parama.

Kako to mislite da plati zapadna Evropa kad AMS trazi od JU da se odrekne sopstvenih putnika i samim tim zaradjenih prihoda, odnosno sopstvenog novca?
Isto je i sa EK u LHR kao i sa mnogim drugim kompanijama.
Platice to nazalost oni koji su tu najmanje krivi a nadmena zapadna Evropa ce se praviti luda. Ko, mi krivi? Ma neeee, takav je polozaj zvezda, nema tu nase krivice…

Napisano je “kao i sa mnogim drugim kompanijama”.

Kako ce Nemci pokrivati dugove Aegeana i atinskog aerodroma koji su privatni? Nemci eventualno mogu da pokrivaju dugove Fraporta koji lose upravlja grckim aerodromima koje ima pod koncesiju. O cemu vi pricate?

Pričam o makroekonomiji i otpisu dugova.

O čemu vi pričate, pa Turkish Airlines ima najviše otkazanih letova od svih kompanija. Bio je članak ovdje neki dan. A Bukurešt i Sofija imaju isto ogromna kašnjenja, da ne govorimo Budimpešta koja ima Wizz Air.

I WAW je na listi, nije valjda i to zapadna Evropa. Nego mora da se pljune zapad pa to ti je!

Jedino WAW od celog istoka…
Dakle, nisu bitni FRA, CDG, AMS, LHR, ZRH, MAD…Najbitnija je WAW!
Kad neko hoce da ne vidi problem…

A gdje „svi” svrstavaju Bugarsku i Rumunjsku?

I Poljska je članica EU, ali ste pokrenuli priču o kojoj „Europi” je rječ. Središnjoj/ zapadnoj. Otud pitanje za Rumunjsku i Bugarsku, kojoj „Europi” pripadaju (ponovit ću, po kriteriju za Poljsku). Dakle, gorepomenute zemlje su svrstane u „zapadnu” ili „istočnu” Europu?

Dobro da nije vec svrstana u juznu Evropu.
Politicki se kao vazduhoplovno i i dan danas zna sta je istok, zapad, sever i jug Evrope.
Vi svoju pricu mozete pisati samo ovde, ali cim se izadje van ovog sajta podela ostaje kao sto je i bila.

Vi ste je zapoceli.

Središnju, ne zapadnu kako kažete. A zapravo je prije istočna nego zapadna (geografski kriterij).

Samo da vam napomenem: i Kazhstan je Evropa 🙄🤷‍♂️

Zanimljiv članak

hvala na pozdravima iz Nina i Zadra. Ima li turista tamo?
I, jel vas jos uvek dobro sluzi stari, dobri Suzuki?

Suzuki je jeftin, ali dobar! Pravi auto za nas koji zivimo skromno i od place. Za par tisuca eura, boljeg nema 😉

koje je godiste Grand Vitara? Jel motor 2.0?

Pa Vi vozite 10 godina star auto? Hm hm hm…

koje jos aute imate Alene?

Teško, u Bosni i Hercegovini najskuplja verzija Vitare je 27 hiljada eura , prevelika je to razlika …

Odlican auto je grand vitara! Buraz kupio 2014to sa za 4000eur! 130.000 na satu. Pogon na sve kotace. Izlazi svuda, vuče prikolicu. Kuću sagradismo!. Nema bolje kupovine za te novce

To je stvarno dobra cijena!
Eventualno možda Golf 3 za te novce ili Škoda Felicia?

Alene, kako ste izabrali Vitaru umjesto Golfa 3 ili Felicie?

Suzuki, Citroen i Toyota, znači imate 3 sponzora?

Čiji je onda Citroen? Nije od sponzora, Vi niste kupili auto već 23 godine, a C4 ne može biti stariji od 18 godina ( C4 se pojavio na tržištu 2004. )?

Za prosecnu voznju, bolji je Golf od Grand Vitare. Zato je i skuplji. Duplo manje trosi, i dizel je.
Opet, ako zivite van grada ili vozite putevima koji nisu asvaltirani, Grand Vitara je pravo auto!
I jeftinija je od Golfa istog godista. Pravo dobro auto!

I to je točno, upao sam u klasičnu egocentric bias –> gledam sve iz vlastitog kuta, kao da svi u Lijepoj našoj žive u gradovima i urbanim sredinama, zaboravljajući kako moderna infrastruktura još uvijek nije došla do svih naših krajeva.

Npr, svu logiku svijeta ima korištenje terenaca ako živite u ruralnim ili prigradskim sredinama.

drzite se vi tog sponzora! sledece godine novi Suzuki Vitara! Pravo dobro auto! steta samo sto je motor sada 1.3 benzin.

Nije premala, niposto.
Niste vi vise tako mladi da radite nestasluke na zadnjem sjedistu svoga automobila.

Pa nije vam onda grand Vitara neki izbor onda sa svojim skromnim prtljaznim prostorom.
Uzmite nesto luksuznije, neki Volvo XC90, ili BMW-ov X3.

spoljni gabariti grand vitare iz 2012-te su otprilike kao opela astre istog godista. Glavni adut Suzukija je u malom gabaritu i lakom savladavanju najtezih terena. I ceni koja je duplo niza od brendiranih terenaca.
Bmw x3 i Volvo xc60 su daleko veci i trostruko skuplji. Takve aute mogu si priustiti piloti ili analiticari Lufthanse ili Air Francea

Bolji Vam je X7. Također premium model a ima veći gepek.

Svakako uzeti u obzir Toyotu Landcruiser. Auto s kojim se može i na ekspediciju u džunglu, i na opernu premijeru.

Opet ste preskromni, svaka čast. Znamo mi da si Vi to možete priuštiti ako hoćete. 😉

Ali vama ocito treba veci auto sa prostranim prtljaznim prostorom. Toplo preporucam XC90, sa njim se necete nigdje postidjeti a zadovoljice sve vase potrebe. A vi to sigurnos si mozete priustiti s obzirom na veliki broj unosnih ugovora sa aerodromima i aviokompanijama diljem svijeta, posebno u regionu.

A i direktori aerodroma u avikompanija ce vas puno ozbiljnije shvatati kad vide da vozite XC90. Vjerujte, znam sta govorim.

Niste probali XC90. Kad probate, vidjet cete da Hyundai Santa Fe prave za sirotinju.

Pa ranije ste napisali da biste kupili X5, otkud sad Hyundai?

OK, vas izbor i odluka.
Ali ako vam sponzor da neku kantu kao sto je Vitara, necete izgledati dobro u ocima direktora. Pomislice, kakav je to konsultant koji ne moze zaraditi za pristojno auto i izgubit ce interes za vase usluge.

Poslusajte savjet, kupite si pristojno auto i potrudite se da vasi klijenti znaju sta vozite. Mnogo bolje poslove cete dobijati.

verujte, kad sakipite dovoljno novca, uzitak je izabrati ganc novi Land kruzer, ili BMW X5

nadam se da cete jednom i to sebi moci da priustite.

Dobro ide prica ” ja sam sve sam stvorio” kad pricate iz sedista X5-ice ganc nove.

ja isto mislim da bi vas diše bolje gledale u boljim kolima, tako svijet funkcionira, a onda bi dobivali još unosnije ugovore i imali za još bolja kola, i tako u krug. Vitara je rang Osijeka i direktora Kosa. S Land Cruiserom bi vas možda primio ceo JU ili OU. Možda ne bi više bili persona non grata u buzinu kad vide da ste ozbiljan analitičar

Eh, to kiselo grozdje…

Eh sad, pa to je kao da ja insistiram da me vozim Peugeot nego Grand Peugeot, samo zato što je to u mojim očima veliki auto.

Nema potrebe za grandioznošću, Vitara je svakako dobro auto.

Da je X5 ili X6 pa barem da ima cime da se k…i

to je ista linija, isti brend, u očima direktora aerodroma i aviokompanija vi vozite vitaru, ne zna on dar vi imate Grand, automatik il’ ručni ili najskuplju opremu

Reno Klio grand tur je uvijek Klio iako je veći od redovnog klia, ista linija, i uvijek će bit za klasu niža kola od golfa

dar nekad idete i na sastanke s direktorima u rentacaru? ako da, koja kola unajmite? dari uvijek ista ili uzmete premium klasu ako idete na sastanak s ceom aerodroma ili aviokompanije? pitam jel znam da si možete priuštiti premium klasu

šta god vi tvrdili, mislim da ćete se složiti da ako recimo na sastanak s direktorom dođete u uberu, da šaljete lošu sliku o sebi?

hvala na odgovoru. mislim da direktori ne razlikuju toliko dobro finese autoindustrije, ipak su oni stručnjaci za avioindustriju, no ako vi tako kažete i ako ste zadovoljni, tko sam ja da se dalje raspravljam s vama. jedino mi niste rekli u kojoj firmi najmite ako nije tajna i ako vam nije problem raditi joj reklamu. ako bilo koje od toga dvoje jest, onda neću više pitati

gospodine moj dragi, nadam se da će vam poštovani moderator i vlasnik ovog cijenjenog bloga pobrisati ovaj šovinistički komentar kao što je i najavio prije koji dan da neće dopustiti nijedan više komentar o oluji bljesku čiji je Tesla traktorima i krađi bijele tehnike strojeva i pozamanterije nakon oluje. za vašu informaciju ja sam cijeli svoj život do prije koju godinu živio u Hrvatskoj, nisam nikada imao traktor niti kune duga ni kredita, radio sam na dobro plaćenom poslu i onda prešao na još bolje plaćeni posao u DDR-u gdje također nemam eura duga ni eura kredita. ipak, pošto nemam razinu stručnosti i znanja jednog Alena, vozim samo klia starog petnes godina i zavidim mu na vitari, to priznam. pa bila ona Grand ili small, bolja je od mojih kola. napominjem da radim za plaću koja je nekoliko puta viša od prosječne u Hrvatskoj i dosta viša od prosječne u Njemačkoj, pa sad koje vozilo je za mene luksuz a koje si mogu priuštiti, procijenite sami. eto nadam se da ste sad zadovoljni

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!