Maribor je istinski magnet za budale, prevarante, bjelosvjetske hohštaplere, muljatore… U regiji je takvih muljatora bilo, ali cijela regija ih nije imala toliko koliko ih je do sada imao Maribor. Bilo je u regiji kompanija koje su pokušale nešto napraviti, pa nisu uspjele i bankrotirale (kao npr. LCC Centavia), no baš hohštaplera poput Sea Aira nije bilo previše. Ali u Mariboru ih se ono baš sjatilo.
Koji hoštapleri su do sada bili u Mariboru
Kada ste mali aerodrom onda ste očajni. A Maribor je najviše očajan od svih. Već dugi niz godina taj aerodrom nema nikakav ili ima ekstremno skroman promet. Već godinama nema ni jedne jedine linije. Beegers can’t be choosers (prosjaci ne mogu birati) je stara mudrost. I upravo zato Maribor se lovi za slamku. Svakoj budaletini koja ovdje dođe daje se prilika, aerodrom se nada da će od toga nešto biti. I najčešće ne vidi da je to prevara (scam), da su to hohštapleri koji ili peru novac ili na neki drugi način muljare ili su pak samo budaletine koje nemaju pojma pa lupaju gluposti. No, svaki puta Maribor na taj način gubi povjerenje putnika i ima sve manje i manje šanse da nešto napravi.
Imao je Maribor i projekta koji su čak i imali natruhe da imaju smisla, no koji su vrlo brzo propali radi nedostatka potencijala Aerodroma. Tako je u Mariboru bazu imao Slovenian Spirit (od VI. mjeseca 2003. do III. mjeseca 2006). Kompanija je prvenstveno nastala u Austriji gdje je imala dvije baze, Styrian Spirit u Grazu i Salzburg Spirit u Salzburgu, a pokušala je i sa bazom u Mariboru. Kompanija je pokušala letjeti iz Maribora za Paris i Salzburg, a najavila je i niz drugih linija. Kopanija je imala četiri Bombardiera CRJ200 koju su tada već bili neisplativi aviona i masovno su se izbacivali iz flota, te jedan CRJ700. Jedna od tih CRJ200 je letio iz Maribora. Nažalost premalen broj putnika i loš odabir linija, kao i bankrot matične kompanije Styrian Spirti (24.3.2006.) rezultirali su prekidom operacija.
Iz Maribora je letjela i charter kompanija Aurora Airways od 2005. do 2009. Kompanija je imala 3 McDonnell Douglas MD82 i jedan MD83. To je čak i išlo neko vrijeme iako vrlo skromno i na granici bankrota. Kompanija je između ostalog letjela letove između Njemačke i Prištine. Jedan od tih aviona trebao je letjeti i za novoosnovanu Air Kosova već je i bio u njenim bojama, no ideja nikada nije realizirana. Još uvijek na Mariboru stoji jedan aviona ove kompanije u izdvojenoj poziciju uz šumicu. Kako je kompanija letjela na rubu bankrota recesija 2009. godine ju je potpuno ubila i nestala je sa tržišta.
I Adria je kroz godine letjela linije u Mariboru, kako za vrijeme SFR Jugoslavije, tako i kasnije. Zadnja linija je bila 2015. kada je Adria letjela liniju Maribor-London Southend između VI. i X. mjeseca, tri puta tjedno. No, sve te linije su se prilično brzo zatvarale, obično nakon jedne sezone.
Iz Maribora je za vrijeme Jugoslavije redovno letio i JAT. Od 7.6.2007. do 27.3.2008, dakle manje od godine dana iz Maribora je letio i Ryanair (tri puta tjedno) na liniji za London Stansted.
No, primjera kompanija koje su došle muljariti u Maribor ima više. Tako je Golden Air u X. mjesecu 2011. najavio letove iz Maribora i najavio je flotu Boeinga 737-300 koja će letjeti iz Velike Britanije i zapadne Europe preko Maribora pa nakon kraćeg stopa u Mariboru dalje za niz indijskih gradova. Ideja je bila da se preko Maribora sa jednom stopom i uskotrupcima povežu zapadni gradovi i Indija. No, zbog malog broja putnika kompanija nikada nije poletjela za Indiju, a prema zapadnoeuropskim destinacijama je krenula letjeti sa minijaturnom Cessnom 510. Kompanija je bankrotirala nakon par dana. Iza projekta je bio Harjinder Singh Sidhu, vrlo kontraverzna osoba iza koje je bilo brdo pokušaja i propalih projekata koji su i te kako izgledali kao scam. Njegova najveći fijasko je bio projekt Air Slovakie.
Letova je pokušala imati i leisure kompanija Express Airways, stanovitog Sefa Tuncera, koja je i letjela od VI. mjeseca 2015. do V. mjeseca 2016. sa po jedinim BAe 146 i 737-400. Kompanija je puno planirala i najavljivala a jako malo realizirala. Prvo je imala koncept charter kompanija, pa kasnije lesiure kompanije. Nudili su oni u Mariboru i školu letenja i panoramske letova. No, nakon čudnih i šarolikih linija koje su se često ukidale i prije prvih letova, među kojima su bile i one između Njemačke i Hrvatske, te iz Njemačke za ostale europske destinacija i ova kompanija je nestala sa tržišta. Kompanija je imala puno letova iz Brača kome je ostala dužna ogroman novac.
Naravno i megascem Sea Air sa bazom u Osijeku je nudio Mariboru letova i čak bazu, kao što je to nudio i Nišu, Banja Luci, Prištini, Mostaru…
Megaprevara VLM-SHS
I onda se pojavio VLM ili lokalno SHS, najveći scam u povijesti regije. Ono što je najtužnije je da sam ja kao papiga ponavljao da je VLM scam, da su me pritom prenijeli baš svi mediji u Sloveniji, no da je slovenska politika i dalje slijepo vjerovala ovom scamu i podržavala ga na sve načine, čak i financijski. Čak štoviše mi smo uspjeli iskopati i kriminalne dosijee aktera te prevare, te pokazali primjere sličnih kompanija u prošlosti gdje su izvršili prevaru, ali i to nije bilo bitno političarima i lokalnim vlastima.
VLM Airlines d.d. je bio u vlasništvu belgijske kompanije SHS Antwerp Aviationa N.V. koja je bila u vlasništvu 60% nizozemskih investitora i 40% kineskih. Slovenska kompanija VLM Airlines d.d. je bila pak podružnica belgijskog SHS Antwerp Aviationa N.V. Postojala je i četvrtak kompanija VLM Airlines (Brussels) koja je operirala A320 za Thomas Cook, no kompanija je zatvorena 27.10.2017. pa je nepoznata danska investicijska kompanija preuzela VLM Airlines (Brussels) od SHS Aviationa. U Sloveniji je osim VLM Airlinesa d.d. koji pripada SHS Antwerp Aviationu, osnovana i kompanija SHS Aviation d.o.o. koja je registrirana 7.11.2016. u Mariboru. Član Upravnog odbora kompanija bio je kontraverzni Harm Jan Prins. Postojala je i šesta kompanija SHS Villa Mari koja se bavila turizmom.
Nizozemski poduzetnik Harm Jan Prins, bio je CEO tvrtke SHS Antwerp Aviation N.V, poznat je zrakoplovnoj javnosti po umiješanosti u projekt Holland Exel (Nizozemska) i Air Exel (Francuska). Holland Exel je nastao preuzimanjem flote od jednog Boeinga 757-200 i četiri 767-300 bankrotirale kompanije Air Holland. Kompanija je počela sa letovima 2004, a već iduće godine je prekinula sa operacijama. Holland Exel je imala sestrinsku kompaniju Belgium Exel koje je bankrotirala u 1. mjesecu 2005. manje od godine dana od početka letenja. Harm je povezan i sa tvrtkom Air Exel koja je također nastala 2004. godine, preuzimanjem flote KLM Exela a koja je imala 2 ATR 42, 2 Embraer EMB 120 Brasilia, 3 Embraer ERJ 145, te jedan ATR 72 cargo. I ova kompanija je nakon manje od godine dana prestala sa operacijama. Par godina kasnije Harm je bio posrednik u kupnji Opel Antwerp tvornice od strane kineskih businessmena, no od plana se odustalo. Harm Jan Prins je bio predsjednik i suvlasnik, uz kineske investitore, a potom i glavni direktor mariborske kompanije TAM-Durabus, da bi se na iznenađenje javnosti nakon 2 godine povukao iz kompanije i prodao svoj udio kineskim investitorima. Potom je kao osnivač i direktor 2014. upisan i u mariborsko poduzeće Vinmar, gdje su osnivači još i Tamura Natsuki, Wei Sang i Pan Shun Nsin Robin. Portal Maribor 24.si piše da je Vinmar 20.1.2017. bez likvidacije ispisan iz sudskog registra. Vinmar je imalo u najmu poslovni kompleks Vinag, no od istih je odustao. 7.4.2016. u slovenski registar upisuje se poduzeće Vinag International d.o.o. kojeg je osnivač gore spoemnuti Wei Sang, a kojeg je direktor David Pu, stručnoj javnosti poznat kao predstavnik Chen Yinshena kod kupnje Aerodroma Maribor. Prema pisanju „Večeri“ ljudi povezani sa kupovinom Aerodroma Maribor povezani su i sa neuspješnim projektom Tvornice baterija Maribor. I kao po obrascu gornjih primjera, Harm Jan Prins u listopadu 2017. odlazi sa čelnog mjesta SHS Antwerp Aviation N.V. a na njegovo mjesto dolazi Karl Rickard. No, ni Rickard u veljači nije bio na promotivnom letu iz Maribora za Munich jel je 14.2. i on otišao iz kompanije. Tog 14.2. u upravu SHS Antwerp Aviationa N.V. su imenovani kinez Rui Yang i slovenac Boris Bobek. Kada je Aerodrom Maribor kupljen to je učinjeno preko kompanija Rim projekt, a u kojoj je na čelu bio Boris Bobek, tada nadzornik općine Maribor. Rim projekt je kompanija upisana u registar Općinskog suda Maribor 24.6.2016., dakle par mjeseci prije kupnje, a osnivač joj je Sheng Yi Investments Limited BVI, kompanija registrirana na Britanskim Djevičanskim otocima. Na stranicama Mariborskog aerodroma kao direktor vode se Lingkun Meng i upravo Boris Bobek. No, tijekom 2017. na čelu aerodroma bio je gore spomenut Carl Runge, dok je Harm Jan Prins vodio sigurnost i razvoj aerodroma. U listopadu (oktobru) Carl Runge je otišao iz aerodroma. Kako je CEO otišao iz kompanije par dana ranije na inaugurativnom letu u Mariboru kompaniju predstavljao COO Carl Runge. No i Runge odlazi sa mjesta člana uprave 26.3.2018. a na njegovo mjesto dolazi slovenka Anja Poštrek iz Marjete na Dravskem Polju. Harm Jan Paris, alfa i omega projekta, je u povijesti imao više kaznenih (krivičnih) postupaka zbog prevare i iznude, a čak je i neko vrijeme proveo u zatvoru.
Kompanija je u II. mjesecu 2017. obećala čuda. Prvo je obećala u ekstremno kratko vrijeme od Maribora napraviti bitno veći aerodrom od Ljubljana, a na razini Zagreba, uz investiciju od 660 milijuna EUR, duplo veću nego je bio novi terminal u Zagrebu i na razini cijele investicije koncesije Vincia u Beogradu. O moj bože. Vlast je poduzela sve da se riješi komplicirana administracija i izdaju potrebni dokumenti, požurivši sve svoje službe i doživjevši ovaj projekt kao prioritetan. Sama dokumentacija je koštala porezne obveznike 125.000 EUR. Vlasti nije bilo sumnjivo da netko želi investirati duplo više nego je investirao koncesionar u Zagrebu? Naravno ništa od toga nije se desilo.
VLM je najavljivao da će u floti imati 6 Fokkera F50, 6 Airbusa A320 i čak 15 Airbuseva A330. 6 A320 i 3 A330 su trebali biti bazirani u Mariboru. Gdje? Stajanka je bila puno premala za to. A da, oni su planirali napraviti aerodrom veličine Zagreba. Na koncu je kompanija u floti imala 6 Fokkera F50, starih prosječno 28,2 godine, od kojih su dva bila prizemljena, a jedan iznajmljen belgijskoj firmi Vizion Air. Tako da je kompanija koristila tek tri prastara Fokkera F50.
SHS je najavio i 82.000 tona carga iz Maribora, duplo više nego što su tada imale sve zračne luke regije zajedno. To je duplo više carga nego je imao Linzi ili Venecija. Svašta!
Potom je najavljen početak operacija na čak 11 linija u VI. mjesecu 2017. iz Maribora i to za Beograd, Podgoricu, Split, Berlin, Barcelonu, Hamburg, London i Zurich, te, pazite sa ovo, ni više ni manje nego za kineske destinacija Xi’an, Chongqingi i Nanchang. Naravno to se nije desilo. VLM je najavio 1,5 milijuna putnika iz Maribora, dakle skoro kao Ljubljana. O moj bože.
Kompanija je u VIII. mjesecu umjesto 11 linija otvorila tek dvije za Split i Dubrovnik sa prastarim Fokkerom 50. No, umjesto dvije linije kompanija je vrlo brzo iste spojila u jednu Maribor-Split-Dubrovnik-Maribor. Linija se trebala operirati do X. mjeseca, no na kraju je ostvareno tek 6 letova, prevezeno je tek par desetaka putnika i linija se prestala operirati u manje od mjesec dana. Koliko je sam projekt bio aljkav vidi se i u tome da su se karte počele prodavati tek pet dana prije prvog leta. OMG!
Pa su se najavile linije za zimski red letenja. I opet brdo linija. No, na kraju je opstala tek jedna Maribor-Beograd, pa se i ona na kraju nije ostvarila, na liniji se nije ostvario ni jedan jedini let.
I onda je za 2018. bombastično najavljena linija Antwerpen-Minhen-Maribor-Minhen-Antwerpen. Linija je konačno bila najavljena par mjeseci prije realizacije. Linija je krenula 12.2. sa frekvencijom od pet tjednih letova, od ponedjeljka do petka. Skeptičan sam bio jer je do Minhena bilo čak 11 dnevnih letova sa aerodroma koji su bili na samo sat vremena vožnje automobilom od Maribora (Graz 5, Zagreb 4, Ljubljana 2). Sve ove linije su imale više frekvencija i samim time daleko povoljnije po potencijalne putnike, a kako su sve bile Lufthansine ili njenih najbližih code-share partnera (Croatia i Adria) nudile su brojne konekcije preko Minhena. VLM je mogao imati samo P2P putnike. Koliko je takvih iz Maribora? Zašto bi netko letio iz Maribora sa prastarim avionom za Minhen pet puta tjedno, ako na samo pola sata autom, iz Graza ima 5 dnevnih letova, sa pouzdanom svjetskom kompanijom (Lufthansom), suvremenim, bitno udobnijim i daleko bržim mlaznim avionom i brdom konekcija. I naravno linija se već 16.4. sa pet tjednih polazaka smanjila na samo 2.
U ljeto 2018. kompanija je najavila letove za Beograd i Zurich koji se nikada nisu ostvarili. No, najveći diletantizam se vidio u izjavi Carla Rougea, tadašnjeg COO VLM-a koji je najavio letova na liniji Maribor-Zagreb. Pa tko normalan leti letove na liniji između gradova udaljenih tek 120 km, gdje se automobilom vozi manje od sat i pola. Ili gospodin Rouge ne zna gdje je Zagreb ili nema ni najmanjeg pojma o aviobusinessu. Kako god ovo je bila groteskna najava koja je jako puno govorila o samoj kompaniji.
Maribor je rekordan broj putnika (85.000) imao 1990, a u zadnjih 20 godina je imao od 2.400 do 25.000 putnika godišnje, najčešće manje od 10.000. Istinski ekstremno malo. Jednostavno na ovom aerodromu nema potencijala.
I posljednji primjer KZ SS Airlinesa
I onda je došao Covid-19, pa je Maribor ostavljan na miru dobrih 6 godina. No, naravno nakon što se Covid-19 smirio eto novog igrača koji obećava čuda u Mariboru.
Naime, početkom ove godine na Maribor su došli Harjinder Singh Sidhu i Kadra Bhupinder. Pokušaj 2. Ovaj puta kompanija se zove KZ SS Airlines. Kao što smo već gore napisali ova ekipa je u X. mjesecu 2011. najavila Golden Air koji je trebao prevoziti putnike iz Velike Britanije i zapadne Europe (London Stansted, Birmingham, Beč, Bergamo) preko Maribora u Indiju (prva linija za Amristar) sa Boeingom 737-300. Sve se svelo na par letova Cessnom 510 i bankrotom u manje od mjesec dana. Harjinder Singh Sidhu je sličan projekt planirao i u Bratislavu (iz Londona i drugih zapadnih gradova preko Bratislave za Amristar, Gou i Delhi) gdje je kupio i u bankrot odvukao Air Slovakiu.
Evidentno se radi o neuspješnom poslovnjaku koji pokušava u zrakoplovstvu no iza njega su samo propali projekti i projekti koji i te kako liče na prevare. Te putnici koji su ostali bez putovanja i bez svog novaca. Iskreno se nadam da Maribor neće još jednom biti toliko naivan da nakon samo 13 godina još jednom proguta priču sa aviokompanijom ovog dvojbenog avanturiste.
Javnosti nije poznato što je Singh Sidhu sada obećao ili ponudio Mariboru, koje linije ovaj puta planira i sa kojom flotom. No zna se da je pregovarao i sa slovenskim Ministarstvom za infrastrukturu, potom Ministarstvom za ekonomski razvoj i tehnologije, te sa DRI operaterom Aerodroma Maribor. OK, uvijek treba razgovarati, ali je ipak čudno da se nekome tko je prije 13 godina napravio toliki „fijasko“ daje toliki prostor. Sidhu traži potporu države za projekt. Hopala, tu smo. Zašto ne? Hoće li ovaj puta i opet projekt propasti u manje od mjesec dana, no što ako će ovaj puta pritom biti involviran i novac poreznih obveznika?
Sidhu je vlasnik, suvlasnik ili direktor u slijedećim kompanijama: KZ SS Ltd, K Z International Ltd, Top Jets Worldwide Ltd, Air Slovakia Ltd, Euroscan Product Ltd, Astonbury Ltd, Zantec Limited i Stanhope Joel Ltd. Sve kompanija su registrirane u Velikoj Britaniji i to na samo tri adrese: Unit 9, 97/101 Peregrine Road, Hainault Business Park, Hainault, Essex, England, IG6 3XH; ili 25 Stanbroke Drive, Chigwell, Untied Kingdom IG7 5RB, ili 259 Fencepiece Road, Chingwell, IG7 5DR. Sve tri adrese su u krugu 4 kilometra. Hmmm…
Kontaktirao sam Aerodrom Maribor koji mi je potvrdio da je Sidihu bio na Aerodromu i imao sastanke, da ideja koju je Sidihu prezentirao nije loša. No, Aerodrom Maribor nam je rekao da više od toga ne mogu reći radi politike Aerodroma da ne iznosi informacije o pregovorima sa potencijalnim prijevoznicima. Iz razgovora sa ljudima na Aerodromu Maribor nisam baš siguran da sadašnji management zna što je Sidihu napravio sa Golden Airom u Mariboru prije 13 godina. Nadam se da će im ova analiza otvoriti oči.
Što bi jedino Maribor mogao napraviti
Dakle jasno je da Sidihu nije opcija za Maribor, da će taj projekt kao i svi njegovi projekti do sada biti fijasko (zašto bi ovaj puta bilo drugačije?) te da bi bilo kakav ponovni fijasko samo značio još više skepse potencijalnih putnika i nezadovoljstva.
Stoga, što je Mariboru jedino ostalo? Aerodrom je puno preblizu Grazu (0,7 milijuna putnika), Ljubljani (1,3 milijuna putnika) i Zagrebu (3,7 milijuna putnika) od kojih je 30 do 90 minuta vožnje automobilom. Ova tri aerodroma imaju jako puno linija i prijevoznika. Graz koji je na samo 30 minuta vožnje ima letove Lufthanse, Austriana, Swissa, KLM-a, ljetne chartere Avanti Aira, Corendona, FlyEgypta, Croatie i SunExpress, te bazu Eurowingsa sa 13 linija. Ukupno Graz ima 28 linija. Iz Ljubljane ukupno ima 32 linije, a iz Zagreba njih 76. To je ukupno 134 linije iz ova tri aerodroma. Što je tu preostalo Mariboru?
Uz to gomila putnika iz Maribora putuje preko aerodroma koji su na 3 sata vožnje a to su Beč, Linz, Salzburg, Klagenfurt, Budimpešta, Bratislava, Venecija, Trst, Treviso, Rijeka i Pula. Ogromni aerodromi vrlo blizu i jasno da otimaju putnike Mariboru.
Na žalost aerodrom ne može privući čak ni Austrijan, specijalista za jugoistočnu Europu koji leti za masu aerodroma u regiji, na čak 10 od 24 regionalna aerodroma pri čemu na većini ima po dva dnevna leta. Ne može ga privući iz dva razloga, Maribor je puno preblizu Beču, samo 251 km ili malo više od 2,5 sati vožnje, bez granice, a drugo, Austrija leti za Graz, pa Maribor nema šanse. Šansa da aerodromu dobije Lufthansu uz brdo letova koje ova kompanija ima prema Grazu, Zagrebu i Ljubljani ravna je nuli. Sve ostale kompanije nemaju potencijala letjeti za Maribor.
Jedino što je preostalo je da pokrenu LCC linije. No, Eurowings ima bazu u Grazu, Ryanair u Zagrebu. Te dvije prilike, poglavito onu Ryanaira je Maribor izgubio. A imao je šanse sve do 2019. dobiti Ryanair i Wizz Air, uz pokoji let Eurowingsa, te tako preuzeti sve putnika Zagreba, Ljubljane i Graza koji su tvrdoglavo odbijali ove kompanije. Tu kruha više nema, uz ova dva obližnja aerodroma ova dva prijevoznika neće pokretati bazu u Mariboru.
Dakle ostao je jedino Wizz Air koji ima tek jednu liniju iz Ljubljane (Skopje), a baze nema ni u Grazu, ni u Zagrebu, već tek u Beču, Budimpešti i Veneciji. Wizz Air bi mogao bazirati jedan ili čak dva aviona u Mariboru i tako pokrivati Ljubljanu, Zagreb i Graz koji evidentno ne žele sa njim raditi. Dva bazirana aviona znače 400-500.000 putnika godišnje. Naravno, LCC znači slab novac, pa ove linije ne mogu učiniti aerodrom komercijalno isplativim, a to znači i potrebu financiranja od strane lokalne zajednice. No, aerodrom i sada bez putnika i linija znači značajan financijski gubitak, te novac koji se u njega mora izdvajati. Zar nije onda logičnije novac dati avio kompaniji koja bi onda akumulirala putnike, lokalnoj zajednici donijela ogroman broj benefita kroz turiste i dijasporu, te i samom aerodromu stvorila promet kroz ugostiteljstvo, trgovinu, parkiranje, taksi i autobusni prijevoz.
Maribor bi eventualno mogao uz subvenciju privoljeti Air Serbiu da pokrene 3 tjedna leta iz Beograda. Isto tako mogao bi imati neku charter i leisure liniju za Grčke otoke, Tursku, Egipat i Tunis. I to je to. Osim Wizz Aira sve ovo ostalo je tek par tjednih letova u sezoni i jako malo putnika. Stoga pred Mariborom nije vedra budućnost, ona je još manje vedra uz igrače poput Sidihua. Zato Maribor treba jasno utvrditi koji su mu potencijali i na njima poraditi. Da se ne desi kao i sa Ryanairom, pa da Wizz Air ne pokrene bazu u Zagrebu, Ljubljani ili Grazu, čime bi Maribor definitivno i za vijeke vjekova izgubio i zadnju šansu za nekakav razvoj. Uz te linije, te pilotsku školu i eventualan maintenance aerodrom bi mogao dobro živjeti i biti na pozitivnoj nuli, te imati svrhu. Svrhu koju nažalost nikada imao nije.
Pozdrav čitateljima iz Cluj Napoce u Rumunjskoj gdje je ovaj članak napisan.
Maribor je sramota, ali bar ne upucavaju puste milijuna kao u slučaju Morave. Oni su iz vremena komunizma i vegetiraju. Morava je napravljena 2019. kao super glupost i preživljava sa 400 putnika i 2 tjedna leta zahvaljujući ogromnom PSO i 95% budžete koji plaća država.
OK, istina. Ali ipak nije da Maribor ne bi mogao imati nešto letova i putnika. Morava ne bi da nema skupog PSO-a i 92% novaca države za funkcioniranje aerodroma.
Maribor je Amerika za Moravu. Sramota da je netko potrošio tolik novac za 400 putnika. Isto ko i Maribor koji nema redovih letova i ne troši ni blizu tolko novaca kao Morava koja prži puste milione.
Morava je najveći fijasko regije do sada.
Morava je sramota. Tolik novac za aerodrom i za radnike i za PSO a imati 200 putnika u jednu stranu. Pa tko je tu lud. Maribor bar ne baca tolik novac.
Maribor ne troši ni minijaturni dio novaca koji troši Morava.
Па пријатељу, да ли Ви знате да је аеродром Морава мешовити аеродром? Да је тамо стационирана по једна ескадрила борбених авиона и хеликоптера? Тај војни део је познат и као аеродром Лађевци и изграђен је 1967. године
I kakve to veze ima sa civilnim dijelom Morave u koju je upucano 40+ milijuna EUR, gdje radi 50 ljudi koji primaju plaću ni za što, gdje država daje 92% proračuna za taj civilni dio aerodroma?
Па има. Није прављен од нуле. Писта и остало користе и војни и цивилни део. А што не поставите питање о било чему о бирачком аеродрому и 34 путника месечно. Или је све то само проблем у Србији и Краљеву? У нечијем оку видите трун, а свом не видите балван.
Vi naravno znate da Brač ima bitno više putnika od Morave, zar ne?
Koji dio vi niste razumijeli kada sam ja napisao da mi ne govorimo o vojnom dijelu aerodroma nego o ogromnim gubicima novaca koje je stvorio civilni dio?
Nevjerojatno da je netko manager na aerodromu i ne vidi ovako očite scamove. Da stvar bude gora ovaj indijac ih je već jednom preveslao, a oni i opet sa njim šuruju. I još kažu “idaje koja je prezentirana nije loša”. Pa jeste vi normalni?
Istina. Ako vas netko jednom prevesla, a vi to dozvolite drugi puta onda nešto jako ne štima sa vama. Inteligentan čovijek uči na svojim greškama. Iskreno se nadam da će im ovaj članak otvoriti oči.
Vjerojatno nema pravac glasanja ovdje uprava aerodroma, koje je nastavljena od ministarstva. Kako znam, sve se u Mariboru vodi iz ministarstva iz Ljubljane, i nikome u Ljubljani nije u interesu raditi nešto komercialno u Mariboru, sve što je komercialno isplativno se prebaci u Ljubljano, a sve šta je povezano sa ovakvima hohštaplerima, baci se u Maribor, samo zbog toga da se nešto priča o aerodromu i da se povezuje ove priče sa mariborskim aerodromom i da aerodrom ima slabi glas u ljudstvu. Kako znam, nešto je Aerodrom Maribor, šta ministarstvo (ne)radi sa njim, i popuno druga priča je Aerodrom Maribor šta lokalni radniki tamo (u)radijo.
Ima smisla.
Em to nije isti menađment, em oni ne vide prevaru jel je ne žele vidjeti. Očajni su i žele nešto iole dobro. A ovo im izgleda dobro.
Nažalost bojim se da je tako.
Strasno na sto je maribor spao.
Slažem se.
Koja je korist od tog aerodrom?
Pa kad bi se otvorio MRO, uz jaku školu koju već imaju, pa kad bi bilo nešto letova i cca 150-250.000 putnika taj aerodrom bi i te kako ima smisla i bio bi financijski isplativ.
Što je s “mariborskim” Camex-om?
Avion im je parkiran već skoro deset mjeseci u Mariboru…
Da li se i oni mogu ubrojiti u ove “budale”?
Vidjet ćemo.
Ma i od toga ništa kao i od svega drugog.
Činjenica je da se to najvljivalo kao svjetsko čudo, pa prolongiranja, prolongiranja, i opet prolongiranja. Tako da se i meni čini da od toga ništa.
Izgleda da se u određenim krugovima pročulo da je dosta registrirati firmu koja u imenu ima nešto zrakoplovno složiti bajku i servirati je u Sloveniji te pokupiti par miliona eura od države.
Bome da.
Sad će doć ovaj Indijac, uzet lovu i onda bankrotirat za mjesec-dva. Bravo Slovenija.
Na žalost ne bi se čudio. I ne bi bilo prvi puta da “bankrotira”.
Osijek Wizz Air baza??
Madjari velike novce uložili u stadion i nogometni klub, kupuju voćnjake po Baranji i imaju pik na više firmi koje su na prodaju + hotele po Jadranu što grade i kupuju??
Vaše mišljenje jel tu ima kakve priče s obzirom da ide obnova ZLO??
Ne vidim da ima, ali nije nemoguće.
Ovo je stvarno komično. Zdenkine izjave o bazi Trade Air u KVO u usporedbi sa ovim izgledaju kao potpuno suvisli bussines projekti😂 dugo nisam procitao ovakav niz scamova. Nigerijski Princ je za njih poštenjačina. Tko li to radi u Mariboru da u ovo povjeruje?
A očajni ljudi rade očajne stari.
Auu, kakva prica. Pogotovo ova ekipa SHS sa 15 A330. Ajde da su rekli “mozda cemo nabaviti jedan”, cak ni tada im ne bi poverovao. Ma nije realno da Maribor moze da prosperira pored ostalih aerodroma koji su vec daleko odmakli. Previse je blizu Zagrebu, Ljubljani, Gracu itd. Pozdrav i vama iz Bukuresta.
Nije realno.
Upravo to mi je nevjerojatno. Da netko provali tako nešto. Terminal duplo skuplji od Zagreba, duplo više carga od Venecije, toliko avona, kineske linije… i nitko ne vidi dalje od nosa nego im slijepo vjeruje. O moj bože.
SHS je bio tolika sramota. Iz aviona se vidjelo da je to prevara. Ne mogu vjerovati da im je itko povjerovao. I još su im novac dali.
Upravo tako.
Stvarno ste bili u Cluju?? Što ste radili tamo? Jedan kolega iz Wizza mi je pričao da je Cluj obavezan aerodrom kada se dobije posao u Wizzairu, on je tražio Beograd i obećali su mu, ali “stažiranje” u Cluju je obavezno. Otišao je kasnije iz Wizza, prešao u ETF na 737 kod Stjepana.
Imao sam poslovni sastanak.
Zar fly vlm nije letio na vise destinacija i sa braca?
Nije
Je letio je 2017 i 2018,sa nekoliko talijanskih destinacija…znalo se desiti da u jednom trenu budu i dva njihova aviona na bracu
Letovi iz salerna su bili jako popularni i popunjeni…
Ma odakle vam to?
Putovao sam toga dana kada su imali let,takoder sa Bwk,dapace iman i sliku gdje su 2 njihova aviona na stajanci 1 pored drugog
Ja se stvarno ne sječam da je VLM SHS-a letio za Brač.
Mariborski aerodrom je udaljen od aerodroma kako slijedi: Graz – 40 minuta, Zagreb – 1:07 minuta, Ljubljana – 1:15 minuta. Matematika govori da tu nema potencijala za neki bitni napredak. Kao da se otvara mala trgovina u blizini nekog većeg trgovačkog centra.
Istina. Ali to može biti i prilika. Pogledajte što je Zadar napravio kada je shvatio da blizina može biti i prednost ne samo negativa.
Ali upravo zato što je tako blizu bio bi odlična prilika za bazu Wizz Aira koji bi tada mogo hendlati i Zagreb, Ljubljanu i Graz preko Maribora.
Jasno. Upravo to je sa Ryanairom napravio Zadar i iskoristio to što je blizu Splitu, Zagrebu i Rijeci, te na tome profitirao.
Maribor nema smisla. Jedino kao neka rezerva Ljubljani, vjerovatno ga zato i održavaju u životu. Čisto bacanje para. Ima se, može se
Kao što vidite nije “rezerva” Ljubljani.
Zasto stalno pisete “slovenska”? Nesto sto je iz Slovenije nije “slovensko”.
Nego kako?
Pa slovenačko se kaže
U hrvatskom jeziku apsolutno ne. U hrvatskom jeziku se kaže slovensko.
jest u hrvatskom jeziku, ne kaže se slovenačko
U hrvatskom se kaže slovensko.
Ako je nešto od Slovenaca, slovensko, koji je pridev u hrvatskom jeziku za nešto što je od starih Slovena? U srpskom je Slovenac – slovenački, Sloven – slovenski. Nadam se da hrvatski jezik razlikuje Slovene i Slovence.
U Hrvatskom ne postoje stari Sloveni nego stari Slaveni. Pa je to i staroslavensko. A od Slovenaca je slovenski.
ENG – – – – – – HRV – – – – – – SLO
Slovenian – slovenski – slovenski
Slovakian – slovački – slovaški
Slavic – slavenski – slovanski
Serbian – srpski – srbski
U novije vrijeme u hrv. javlja se i “srbijanski”, odnosi se isključivo na “Srbiju”, ali nije zadano. I dalje “srpski” pokriva sve.
Tako je.
Odličan tekst. Da ima kruha ne bi susjedni aerodrom Graz stalno stagnirao- Sa krasnom putničkom zgradom, daleko jačim zaleđem od Maribora dostigao još 2008 1 milijun putnika, pa opet padao, pa opet 2018,2019, preko milijun putnika, pa opet pad i nikako 1 milijun opet.
Istina, Graz ima prekrasnu zgradu, ima brdo letova, poglavito spram LH grupe, no nikako da ponovo prestigne milijun putnika. Prošle godine je imao samo 733.000 putnika.
Zapravo je zalosno da Maribor ne radi nista od onog sto bi trebao. Mogao je na vrijeme privuci Ryanair i Wizz Air, danas bi imao pola milijuna putnika i hendlao bi Ljubljanu, Zagreb i Grac sa LCC. No, oni samo cekaju, cekaju i cekaju da im netko drugi otme posao.
Slažem se.
Gospodin Alen,
Što mislite o planovima TUI-a za osnivanje MRO centra?
MRO centra gdje?
MBX
Prvi glas. Bilo bi to više nego super.
https://vecer.com/maribor/aktualno/bo-mariborsko-letalisce-baza-za-servisiranje-letal-kaze-da-je-tui-vse-blize-slivnici-10348633
Daj bože.
https://english.sta.si/3269773/vecer-optimistic-about-possible-tui-maintenance-base-in-maribor
Daj bože.
A što vam je MRO? Magnetska rezonanca? TUI lud od sreće jer susjedni AP Graz uma ljeti TUI letove , ali TUI ne leti svojim avionima.
Pobogu MRO u zračnom prometu znači Maintenance, Repair and Overhau. Osnove zrakoplovstva koje zna svaki klinac eutuzijasta od 9 godina.
Ono baš ste se opako izblamirali i osramotili.
Rista: čovjek ima zapravo pravo! Bolje da naprave medicinski centar na MR… Više bi zaradili nego sa avijacijom koja im baš nekaj i ne ide… 🙂
🙂
Pa da, magnetska rezonanca, baš vam je luda ideja. Svaki putnik prođe kroz onaj grozni tunel koji zavija, galami i štekće, fino dobije sliku u nivoima i onda ide u avion. Može i na uputnicu doktorice obiteljske medicine, a ako putujete za svoju dušu i za svoje pare, onda popust na sliku u nivoima 30%.
Sramota je da netko ne zna što je MRO
pa ne dolaze na ovaj blog samo stručljaci vašeg ranga, ima i nas obične raje koji hoćemo nešto naučiti, ja svaki dan učim na ovom blogu
MRO su stvarno osnove, to znaju klinci od 9 godina koji imaju iole interes u zrakoplovstvu. No, čak i da čitatelj ne zna, onda se ne treba iz toga isprdavati kao što on jest. Mogao je pitati ovako je istinski ispao smješan.
Volim čitati Vaše objave, ali ni ja sa mojih 55+ ne poznajem tu terminologiju. Nisam jezički purista, ali mislim da ima i naših (hrvatskih, srpskih,bosanskohercegovačkih ili crnogorskih) reči koje definišu neki pojam, a ne samo engleske pa i to skraćenice. Kao da ja u mojoj objavi (u mojoj struci) napišem MKM metodom sam rešio problema nosivosti, pa Vi shvatite.
Inače svaka Vam čast na 99,9 % članaka i analiza koje napišete.
MRO je internacionalizam koji svi u zrakoplovstvu znaju. Doslovce svi. Jednako kao i slot ili LCC.
Predlažem da na sajtu napravite jedan podmeni sa skraćenicama civilne avijacije.
Why? Za koga?
Za one koji bi da uče i koji su novi na portalu.
Prvo takvih je jako malo, a za to je potreban istinski veliki posao. Premalo potencijalnih korisnika za tako velik posao.
Radim godinama u avijaciji i nemam pojma što je MRO kratica. Kao što niti mehaničari nemaju pojma moje kratice, a možda niti vi kao Yield management kao hedžing kao debth to equity ratio. Puno ste svi bre naduti i sve znate, pa kako onda vaša Kroacija nije znala kad je kupovala airbuse za košaru valuta što je mogla naučiti u JAT ovim finansijskim izveštajima još 90-ih godina. Pišemo o utopijskom aerodromu Maribor, ljudi vole da se prave važni kad nemaju šta pametno predložiti. MBX možda MRO?! Pa LCC, BCC, CCC.
MRO istinski svi koji se i samo malo entuzijastično bave zrakoplovstvom znaju što znači. Pobogu.
“Nadutost” bi se prije mogla vama pripisati. Pogotovo što “yield management”, “hedging” i “debt to equity” nisu kratice! Samo usput: debt se piše bez “h”. A i vjerojatno pišete po zadatku čim ste počeli o OU… Tko zna: možda čak i radite u avijaciji ali vjerojatno na TK (Tovarenje Kofera) ili ČA (Čišćenje Aviona)…
e da
A sto je problem da neko radi na TK ili CA? Jel to sramota, takav ne moze da voli avijaciju? Malo manje nadmenosti ne bi skodilo nikome.
Netko radi na Air Chini? Kakve veze Air China ima sa nama?
Ne samo na Air Chini nego i na Turkish Airlinesu.
Hahahaha
MRO + škola + 150.000 putnika Wizz Aira i nekog chartera za Grčku i Tursku. I da vidiš bombončića od aerodroma.
Upravo tako.
MBX ima jedinu šansu kao cargo aerodrom. Pozicija mu je idealna, 1 km od velikog autocestnog čvora na sve strane Europe, željeznicu isto na oko 1,5km i mogučnošću da se izgradi oko 1 km željezniškog tira praktično na apron. Vremenski uslovi su povoljni, jer rijetko ima magle. Mjesta za proširenje ima. Jedino treba smiriti nekoliko budala u ukolini, koju su se uskoro doselili u okolinu aerodroma i sada traže mir i tišinu te probaju blokirati produženje piste. Ali to je mislim moguće riješiti institutom višeg državnog interesa.
Ovo je tlapnja koju ponavljaju svi mali aerodromi u regiji, mi smo idealni za cargo. Tu mantru ponavljaju i Maribor, i Osijek, i Tuzla, i Banja Luka, i Niš, i Rijeka…
Glupost na 50. potenciju. Da se u Maribor preseli sav cargo Zagreba i Ljubljane (a neće) to ne bi bilo dovoljno za cargo zračnu luku. Cargo zračne luke su već odavno definirane u Europi i tu više mjesta nema ni za jednu, a kamoli za minijaturni Maribor. Uostalom koliko bi koštala izgradnja infrastrukture za ozbiljan cargo aerodrom?
Zavisi od lokacije. Teško je koja od pomenutih zračnih luka na boljoj prometnoj poziciji od Maribora. Nijedan nema autocestu i željeznicu praktički na ulazu. Također zavisi sve i od vrste robe koja bi s transportirala. Kako bilo, bilo, ali mislim da je MBX treba zatvoriti, da ne guta novac. Kao i većinu luka koje ste naveli.
A Zagreb? 6 autoputa prolazi uz njega, ranžirni kolodvor je na par stotina metara, velika morska luka na 135 km.
Ma koji cargo u Mariboru. Ni Zagreb, ni Ljubljana nemaju dosta carga, a kamoli da to ima Maribor.
Tu nema kruha. To je jedna od gluposti i tlapnji koje nemaju baš i apsolutno nikakve osnove. Svi ti aerodromi koji sanjaju o kargu na kraju nemaju ni kilograma carga.
Imate tipfeler
Ne hoštapler nego hohštapler
Hvala što ste primjetili. Ispravljeno.
Nije Adrija letjela Stansted nego Southend (SEN)!
Da, u pravu ste, bio je Southend.