I da odmah dam odgovor. Je. Ali ne na način kako ju radi Croatia Airlines, ovako ona će imati zanemarivo malo koristi, vrlo malo putnika i iskreno je „žali bože novaca“.
Mostar ima ogromnu dijasporu, Mostar i Međugorje imaju velik broj turista, Mostar je prilično velik grad kojem gravitira cijela Hercegovina i dio Dalmatinske zagore, on bi mogao preuzeti i dio tržišta Dalmacije, poglavito od Makarske do Ploča, on je gospodarstveno, političko, kulturno, znanstveno, sveučilišno, sportsko, sudsko, novinarsko, vjersko i svekoliko sjedište Hrvata u BiH. I tu se mora postaviti pitanje kako onda Banja Luka i Tuzla imaju više stotina tisuća putnika, a Mostar ih ne može ostvariti ni 10.000.
Vrlo jednostavno, management aerodroma je vukao potpuno pogrešne poteze, igrao na pogrešne karte. Management ne uspijeva iskoristiti svoje velike potencijale. I putnike mu otimaju Split, Dubrovnik, Sarajevo, Podgorica i Tivat. Mostar ima svoje lokalne političke probleme, on ima gospodarstvene probleme, on ima operativne probleme samog aerodroma. No, on u prvom redu ima probleme sa managementom. Mostar bi trebao imati bar pola milijuna putnika. Kako i zašto to nije tako.
I u tom kontekstu jel Croatijina linija za Mostar bitna? Je. Ali ne na ovaj način, i da, ima i bitnijih linija od nje.
Mostar je uvijek bio mali aerodrom
Zračna luka Mostar je otvorena 1965. za civilni promet, iako je betonsku pistu aerodrom imao davno prije za potrebe proizvođača aviona Soko. 1984. Mostar je bio alternativni aerodrom za Zimske olimpijske igre, zbog čega je postao međunarodni aerodrom.
U ljeto 1986. JAT iz Mostara nije imao ni domaćih, ni inozemnih letova. U ljeto 1989. JAT je operirao 7 tjednih letova za Beograd (sa AT4, D93 i 733), te 5 za Zagreb (sa AT4 i 733). Četvrtkom i petkom JAT je imao i po tri dnevna leta iz Mostara. U zimskom redu letenja 1990/91 JAT je imao 4 tjednih letova za Beograd (AT4 i D93) i 4 za Zagreb (AT4 i D93), te jedan za Dubrovnik kao dio linije Zagreb-Mostar-Dubrovnik. U ljetno 1991. Mostar je imao ogromno povećanje letova za Beograd, njih čak 9 (sa AT7, 733 i 722), ali ukinuti su letovi za Zagreb. Istovremeno Mostar je dobio liniju za London koja je išla petkom sa 722. Tog ljeta letove za Mostar imala je i Adria koja je srijedom ujutro letjela Dubrovnik-Mostar-Zagreb i kasno popodne istom linijom nazad iz Zagreba preko Mostara za Dubrovnik sa DH7. Ovi letovi su se vezali na radničke letove iz Zagreba prema 6 destinacija u Njemačkoj. Jednom tjedno, nedjeljom, Adria je letjela i za Ljubljanu, te isti dan i za Rijeku, oba leta sa DH7. Croatia te 1991. nije letjela za Mostar. Te posljednje predratne godine Adria i JAT su letjeli čak 14 tjednih letova na 6 linija.
Rekordan broj putnika ZL Mostar je imala 1990. godine kada je kroz luku prošlo 86.000 putnika. Ovu brojku Mostar nikada više dostigao nije. Prema najavama linija 1991. Mostar je trebao preći 100.000 putnika, no rat je isto spriječio.
Zbog ratnih djelovanja od XI. mjeseca 1991. do 7.7.1998. nije bilo civilnih letova sa aerodroma. Zračna luka je potpuno devastirana, a terminalna zgrada je spaljena. Renoviranje kompletne infrastrukture je preuzela Europska Zajednica.
Croatia Airlines je, po otvaranju aerodroma, u ljeto 1998. prva pokrenula letove za Mostar sa ATR 42, tri puta tjedno (utorkom, četvrtkom i petkom). Linije je operirala u popodnevnom 3. valu (ZAG 13:05 – 14:00 OMO 14:30 – 15:30 ZAG). Linija se nastavila i zime 1998/99 uz promjenu dana letenja na ponedjeljak, srijedu i petak, kako je i letjela do kraja operiranja. Iako je linija preživjela godinu i pola operiranja Austriana, Croatia je ipak letove za Mostar ukinula 25.10.2003, nakon čega liniju nije više operirala do 2018.
Kao odgovor na Croatijine letove Austrian je od ljeta 1999. pokrenuto letove na liniji Beč-Mostar (OS682) koji je za njega operirala regionalna kompanija Tyrolean sa frekvencijom od tri puta tjedno (ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom) sa Q400 i to u istom popodnevnom 3. valu kao i Croatia. Linija se nastavila i zime 1999/2000 no operiranje je prebačeno na utorak, četvrtak i nedjelju, dočim linija više nije kolidirala Croatijim frekvencijama, tj. Mostar je imao letove svaki dan osim subote. Na ovaj način linija se operirala do 14.3.2001, nakon čega je Austrian prekinuo sa letovima za Mostar.
Croatiu na liniji Mostar-Zagreb 2004. i 2005. je „naslijedila“ Bosnia Airlines koja je letjela sa Trade Airovim Let L-410 Turbolet u wet leasu, tri puta tjedno, no kompanije je nakon kratkog vremena operacija bankrotirala.
BiH flag carrier B&H Airlines 26.3.2006. pokreće liniju Mostar-Zagreb-Mostar sa ATR 72, koja je operirala ponedjeljkom ujutro (OMO 06:15 – 07:15 ZAG 07:50 – 08:45 OMO), dok je srijedom i subotom operirala u popodnevnom 3. zagrebačkom valu (OMO 15:45 – 15:45 ZAG 16:30 – 17:30 OMO). Croatia Airlines je imala code-share na ove letove. U zimskom redu letenja 2006/07 frekvencija je smanjena na dva polaska tjedno ponedjeljkom i petkom i to u jutarnjoj rotaciji prema Zagrebu, gdje je ATR 72 dolazio u 7:25, a potom je u valu od 14:35 do 17:00 odradio rotaciju Zagreb-Sarajevo-Zagreb u code-share sa Croatiom, da bi se u 18:00 vraćao u Mostar (dolazak u 18:50). Te dane Croatia nije letjela u 3. valu Sarajevo. No, B&H Airlines je operiranje prekinuo 24.3.2007. nakon samo godinu dana letova.
Mostar 2012. privlači brojne charter linije za hodočasnike u prvom redu prema Italiji. Većinu tih linija imala je kompanija Mistral Air, u vlasništvu Talijanskih pošta, koja je od V. mjeseca 2018. prekinula chartere i posvetila se sam cargo prijevozu, prvenstveno pošte, te se preimenovala u Poste Air Cargo.
U V. mjesecu 2018. Eurowings pokreće dvije linije, za Stuttgart i Dusseldorf, te Croatia za Zagreb. Sve tri linije pokrenute su sa po dva tjedna leta uz visoke subvencije.
FlyBosnia 16.12.2019. pokreće letove iz Mostara za Rim sa svojim jedinim A319, tako što je ponedjeljkom na liniji Sarajevo-Rim uvela stop u Mostaru. Linije je trebala biti cjelogodišnja, no u II. mjesecu je prekinuta na par tjedana, te se ponovo trebala operirati u III. mjesecu, no isto se nije desilo.
Kao i svi turistički aerodromi u regiji Mostar je izuzetno sezonalan, a odnos zimskih i ljetnih mjeseci zna biti i 1:30. Ovo je u prvom redu radi činjenice da su putnici za Mostar hodočasnici u Međugorje i turisti, a ne i dijaspora koja bi mogla zimi akumulirati putnike.
Dužina uzletno-sletne staze je 2.400 metara, širine 49 metara. Glavna stajanka je dimenzije 155×75 metara na kojoj su moguća 3 parkirna mjesta za referentni avion A320/Boeing 787-400. Druga stajanka je dimenzije 217×71 metar i ima pozicije za četiri referentna aviona Boeing 737-300, ili za pet manjih aviona. Obije stajanka koriste se i noću. Aerodrom ima omanji terminal na kojem su tri rent’a’car poslovnice, prodaja karata, i malenu duty free prodavaonicu, kao i caffe bar. Aerodrom ima parkiralište koje se ne naplaćuje. Pisac ovih redova je dva puta putovao iz zračne luke Mostar i može posvjedočiti da je aerodrom iskreno malen, no vrlo funkcionalan i ugodan.
Mostarski aerodrom je opremljen za prihvat zrakoplova kategorije „C“ uz najveću take-off težinu od 200 tona. Istim je i vatrogasna kategorija aerodroma VII. Vlasnik ZL Mostar je Grad Mostar (86%) i Zračna luka Zagreb (14%). Management ZL Mostar i Grad Mostar smatraju da bi za luku bilo dobro dati u koncesiju.
Državna, županijska i gradska vlast financiraju ZL Mostar ogromnim sredstvima. Dio tih sredstava se uporabio za subvencioniranje Eurowingsa i Croatie Airlines, no najveći dio novaca daje se za plaće djelatnika i materijalne troškove aerodroma koji gotovo da nema prometa. Zapravo godinama se ZL Mostar daje novac da ništa ne rade. 2017. Mostar je dobio čak 3 milijuna BAM (1,53 milijuna EUR), od čega je Federacija BiH izdvojila 2 milijuna BAM, Hercegovačko-neretvanska županija 440.000, Grad Mostar 100.000, a IPA 466.633.
Prvi pokušaj povećanja broja putnika je bio sa charter linijama Mistrala prema Italiji. Potrošen je velik novac, no isti je uložen na krivog partnera koji je imao zavidan broj linija, ali je prekinuo sve operacije. Drugi pokušaj je bio sa Eurowingsom i Croatiom. Za četiri tjedna leta Eurowings je dobio 250.000 EUR godišnje. No, linije se od samog početka konstantno smanjuju, postale su sezonske, pa je stavljen manji Dash 8-400, pa je smanjen broj operacija, i skraćeno vrijeme operacija (do VIII. mjeseca) i na koncu su linije ukinute. Nije ovdje ZL Mostar loše rezonirala. Eurowings leti za Njemačku i Austriju koja su dva glavna tržišta za ogromnu hercegovsku dijasporu. No, i opet je sve stavila na pogrešnog igrača. Eurowings je zbog financijskih dubioza porezan od strane Lufthansa Grupe i ukinuo je brdo linija i frekvencija, pa i letove za Mostar.
Croatia je za dva tjedna leta, četvrtkom i nedjeljom, dobivala enormnih pola milijuna EUR. I tu je Mostar opak pogriješio. Za tu svotu novaca mogao je dobiti daleko više letova Ryanaira ili Wizz Aira sa bitno većim avionima. Uz to Croatia je imala ogromne popuste na aerodromske usluge i takse.
Na koncu Mostar pregovara i sa Wizz Airom i Ryanairom. To je i logično i potrebno. No, iako je najavilo da je potpisao ugovor sa Wizz Airom od letova se ove godine nije desilo ništa. A sa Ryanairom pregovaraju već 7 godina i nikako da se iz toga nešto izrodi.
Potencijali Mostara su veliki
Mostar istinski ima ogromne potencijale. U prvom redu to je ogromna hrvatska dijaspora u Njemačkoj, Austriji, Irskoj, Hrvatskoj, SAD-u i Kanadi, muslimanska u Skandinaviji, Austriji, Njemačkoj i Turskoj, te srpska u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Švicarskoj, SAD-u i Kanadi. Sav hrvatski korpus u BiH uz bosansko ima i hrvatsko državljanstvo pa im je iseljavanje u Europsku Uniju jednostavno i brzo, a za SAD i Kanadu ne trebaju vize. Sva ova dijaspora ima jake spone sa maticom i ne dolaze samo za Božić, Uskrs i godišnje odmore, nego i za vjenčanja, krstitke, sprovode, ali uz dobre avionske veze dolazili bi i više puta godišnje radi jeftinijeg života u BiH, te obavljanja osobnih potreba (liječenje, dentalna medicina, frizure, kozmetičari, usluge, namirnice…).
No, još više potencijalnih putnika je u vjerskom turizam i hodočasnicima u Međugorju. Međugorje je od Mostara udaljeno samo 27 km, dok mu do Splita i Dubrovnika treba više od dva sata. Kako onda putnici za Međugorje putuju iz ta dva hrvatska aerodroma? Osim Međugorja turisti masovno dolaze u Mostar, Neum, Slapove Kravice, Ramsko jezero… U Hercegovini je 2018. bilo prijavljeno 287.094 turista, što je 21% svih turista BiH. No, kako ovdje istinski vlada siva ekonomija, te se turisti ne prijavljuju, smatra se da je broj stvarnih turista bio bar tri puta veći. Najviše turista u Hercegovinu dolazi iz Italije, potom iz Poljske, Južne Koreje i Hrvatske.
Ima Mostar i velik broj poslovnjaka. Naime, Hercegovci su od pamtivijeka bili poslovni ljudi. U Hercegovini radi niz jakih poduzeće poput Violeta, Aluminij Mostar, ATACO, Feal, Hecegovinalijak, Grafotisak, AL Trade, Mepas, MCI… Ogroman je broj poduzeća u Hrvatskoj kojih su vlasnici Hercegovci poput Brodomerkura, Koestlina, Kandita, Saponije Osijek, Koteksa, Maraske, Agrama, Žita Osijek, HUP Zagreb, Rimac, Croatia Busa, Pleso Prijevoza… No i preko 100 hrvatskih poduzeća ima predstavništva u Hercegovini poput Franka, Leda, Dukata, Konzuma, Podravke, Kraša, Večernjeg Lista… Zato i Hrvatska gospodarska komora uz Sarajevo, predstavništvo ima i u Mostaru, dok Hrvatska ima generalni konzulat u Mostaru i konzulat u Livnu. Jednako tako ekstremno jaku poslovnu crtu ima i imotski kraj koji gravitira Mostaru.
Lokalno hrvatsko stanovništvo izuzetno gravitira Zagrebu na svim poljima društvenog života, a posebno političari, sportaši (čak 1/3 šampionske rukometne reprezentacije je bila iz Hercegovine), znanstvenici, obrazovni kadar, zdravstvo, novinari, estrada, vjerski uglednici, posjet rodbini i prijateljima… A ni jedna druga etnička skupina u regiji nema toliku obiteljsku povezanost i privrženost kao oni, privrženost u kojoj se i rođaci u trećem koljenu smatraju najbližim rodom. Pa čak i ako žive više desetaka godina u Hrvatskoj oni i dalje često posjećuju Hercegovinu radi posjete obitelji i prijateljima, te obiteljskih događaja. Jednako tako svaki Hercegovac uz nekretninu u Hrvatskoj (ili inozemstvu) ima i neku nekretninu u Hercegovini. Gotovo uvijek kuća u Hercegovini je veća i ljepša nego ona u Hrvatskoj iako se u ovoj u Hercegovini boravi mjesec dana u godini.
Dokaz potencijala linije Mostar-Zagreb je i autobusna veza ova dva grada. Između Mostara i Zagreba ima 7 direktnih autobusnih linija svakog dana iako put traje preko 9 sati. Istovremeno za Split iz Mostara ima 6 dnevnih polazaka, dok za Osijek ima svakodnevna veza. Deseci su tjednih polazaka autobusa za Njemačku, Austriju i druge države iz Mostara.
Mostaru gravitira cijela Hercegovina, ali i dio Središnje Bosne, Dalmatinske zagore (poglavito Imotski), kao i dio Dalmacije od Makarske do Ploča, a posebno Neum.
Mostar je nešto manji od Banja Luke, te jednako velik kao Tuzla, no bitno je bogatiji. No, Banja Luka ima skoro 400.000 avioputnika godišnje, a Tuzla skoro 500.000 (2019. skoro 600.000). 2012. Mostar je imao 13 puta više putnika od Tuzle i Banja Luke, danas ima 40-50 puta manje.
Mostar je u samo 8 godina sa 88,0% udjela u prometu sekundarnih aerodroma u BiH pao na tek 3,6%. Više nego loše? U stvari katastrofalno. U isto vrijeme glavni aerodromi u neposrednoj okolici, koji uzimaju putnike Mostaru, su povećali broj putnika za duplo, dok je Mostar više nego prepolovio broj putnika.
Mostarski aerodrom ima i operativnih problema koji su vezani uz konfiguraciju terena oko aerodroma. Ipak klima je relativno blaga što čini zatvorenost aerodroma tijekom zime minimalnom, pa je Mostar bio alternativni aerodrom sarajevskom tijekom Zimskih olimpijskih igara 1984. Samim time Mostar bi mogao biti odlična alternativa Sarajevu tijekom zimske zatvorenosti po kojoj je Sarajevo poznato. Mostarska blaga klima, ali i udaljenost od Sarajeva od samo 125 km za što treba manje od 2 sata, što je bliže nego što treba od Tuzle koja je sada sarajevska alternacija. Mostar tu i te kako mora poraditi da on postane alternativa Sarajevu umjesto Tuzle. Mostar bi mogao biti alternacija i Banja Luci.
Croatijina linija za Mostar
Iz svega gore vidljivog jasno je da je Croatijina linija za Mostar i te kako bitna za lokalno stanovništvo. Mostar je od Zagreba udaljen 539 km, za što treba 5,5 sati, a ljeti kada su gužve i čeka se na granici i preko 6 sati. Više nego motivirajuće za korištenje aviona. Nažalost hercegovski mentalitet i dalje mora pokazati svoj Mercedes u rodnom kraju pa većina putnika i dalje putuje automobilom.
I tu dolazimo do glavnog problema. Croatia će za Mostar letjeti tri puta tjedno. Puno premalo da bi se lokalno stanovništvo odlučilo otići avionom u Zagreb. Budimo realni, putnik želi otići u Zagreb ujutro i vratiti se isti dan po obavljenom poslu navečer bez potrebe noćenja u Zagrebu. A to, nažalost, Croatia ne omogućava. Minimalna frekvencija za Mostar bi morala biti 6 tjednih letova i to uz noćenje aviona u Mostaru (svaki dan osim subote na nedjelju), tj. uz odlazak oko 22:50 za Mostar i povratak u Zagreb oko 7:00 ujutro. Intencija bi morala biti na 12 tjednih letova (svaki radni dan 2, vikendom 1). No, ovdje govorimo o Croatiji Airlines. Ona nije u stanju ostvariti ni elementarne linije i frekvencije, pa kako očekivati ovako nešto. Oni su nešto sitno napravili, zadovoljili formu, uzeli ogroman novac i to je to. Bilo što kvalitetnije od toga neće se desiti. Nažalost.
Za pola milijuna EUR Croatia bi morala letjeti 12 tjednih letova za Mostar. Pobogu pa Zadar za Ryanair izdvaja tek tri puta više, 1,5 milijun EUR, ali tamo Ryanair leti sa 1,5 puta većim avionom, na 46 linija i 117 tjednih letova tijekom ljeta. Za pola milijuna EUR ekvivalentno bi Mostar mogao dobiti bar 7 cjelogodišnjih linija i 20 tjednih letova. 7 puta više letova bitno većim avionom. Isto bi akumuliralo bar 200.000 putnika godišnje. A koliko će akumulirati Croatia sa ovakvim redom letenja i brojem frekvencija? Ne više od 8000 putnika godišnje.
Još veći problem je što Croatia dva leta leti sa noćenjem u Mostaru (ponedjeljak i petak), što je dobro, ali let srijedom kreće iz Zagreba u 11:25 i vraća se u Zagreb u 14:05. Istim mimoilazi sve valove, a na ovaj let se konektira jako malo letova u odlasku, dok u dolasku putnik treba čekati skoro 4 sata na konekciju. Potpuno neprihvatljivo!
U konačnici konekcije preko Zagreba su loše. Croatia ima jako malo linija za Njemačku, tek Minhen i Frankfurt. No, i za Minhen nema konekcija iz Mostara jel mostarski let dolazi u 7:00, a Minhenski odlazi u 6:50. Tako tipično za Croatiu da joj se letovi mimoilaza za tek par minuta. Idući let je u 13:30 pa se od putnika očekuje da čeka konekciju čak 6:30 sati. To se neće desiti, jer isto znači da cijeli put traje 8:40 minuta, a sa dolaskom i odlaskom sa aerodroma čak 11 sati. Automobilom putnik iz Mostara do Minhena treba 10:30 sati. Zašto bi onda netko koristio skuplji avion? Jednako tako za par minuta putnici gube i konekcije za Bruxelles. Bravo Croatia Airlines.
Croatia stoga ima loše konekcije, sa dugim vremenom konektiranja na samo 11 linija iz Zagreba. Sa code-share partnerima preko Zagreba ima samo 14 linija. Puno premalo. I ovdje ponovo dolazimo do osnovnog problema cijelog sustava Croatie Airlines. On ne valja. Valovi su tragični, konekcije se mimoilaze za par minuta, ima malo linija i frekvencija, nije obnovljeno čak 8 linija koje je Zagreb imao prije Covida-19, Croatia ne pokazuje inicijativu za otvaranje još bar 20 linija koje bi se hitno morale otvoriti iz njihovog huba.
Da je Air Serbia pokrenula letove ka Beogradu, bilo bi putnika poglavito u srpskom stanovništvu južno i istočno od Mostara. Air Serbia bi mogla prevesti i velik broju hodočasnika za Međugorje, obzirom na veliki broj linija koje kompanija ima prema Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj. Uz to ona bi mogla prevesti i dijasporu obzirom na velikom broju linija Air Serbie prema Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Švicarskoj, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj i Velikoj Britaniji. No, Air Serbia po prvi puta nije reagirala na vrijeme i sada je bitno manja vjerojatnoća pokretanja ovih letova nakon što je Croatia Airlines pokrenula ovu liniju.
Koje linije bi Mostar još morao pokrenuti
Mostar bi pod svaku cijenu morao pokrenuti što više letova za hodočasnike u Međugorju, te za ogromnu dijasporu. Trenutno uz Croatiu Airlines ove godine linije su pokrenuli Lumiwings za Foggiu, te Aeroitalija za Forli. To nisu ni sekundarni, pa čak ni tercijarni aerodromi u Italiji, nego istinski nebitni minijaturni aerodromčići. Nevjerojatno je da iz Mostara nema letova za Rim, Milano, Napulj, Veneciju, Bolognu…
Uz to od prošle godine LOT leti za Katowice i to je odlična linija za hodočasnike. No, još bi više putnika bilo na letovima za Varšavu i Krakow.
Prošle godine letjeli su se charteri za Dublin, Beirut, Cork i Palermo (Croatia), te Cataniu (Electra). I ovo su odlične hodočasničke linije. Dublin bi svakako trebao biti stalna sezonska charter ili leisure linija, a ne tek povremeni charter. No, Mostar bi morao dobiti hodočasničke letove i za Španjolsku, Portugal, Francusku, Austriju, kasnije i za Češku i Mađarsku.
Za dijasporu Mostar bi morao imati letove za Njemačku, Austriju, Dansku, Švedsku, Norvešku, Finsku, Francusku, Švicarsku i Veliku Britaniju. Jednako tako Mostar bi morao poraditi na letovima za Istanbul (Turkish ili Pegasus) obzirom na spone muslimanskog stanovništva sa Turskom.
Za sve ovo idealan partner za Mostar bio bi Ryanair. On bi mogao otvoriti ogromnu većinu ovih linija. Ni Wizz Air ne bi bio loš i on bi mogao dosta toga odletjeti sa ovog spiska. No, Mostar mora zavinuti rukave, potruditi se da mu dođu Ryanair i Wizz Air, ali i poraditi na ostalim prijevoznicima koji bi mogli otvoriti linije.
Uz zračnu luku se nalazi ogroman vojni kompleks uz cestovni pravac Mostar-Blagaj koji je na samom pragu 16 uzletno-sletne staze, preko puta ceste, a sa pragom je povezan rulnicom. Ovaj kompleks je niz tunela i bunkera koji je većim dijelom ispod zemlje, a povezan je lančanim tunelima dužine tri stotine metara. U kompleks se moglo smjestiti dvadesetak vojnih aviona. U kompleksu postoje prostorije koje su služile za popravak aviona, skladišta i druge prostorije namijenjene posadi i životu baze. Ispred ulaska u kompleks postoji manja stajanka veličine 54×26 metara, dostatna za jedan aviona. U budućnosti Zračna luka Mostar bi mogla ovaj prostor iskoristiti kao skladišni ili cargo prostor, prostor za maintenance ili neku drugu nakanu, što bi se moglo revitalizirati uz minimalne investicije.
Zračna luka Mostar ima istinski ogromne potencijale. Management mora hitno poraditi na ovoj politici aerodroma, na iskorištavanju potencijala, na usmjeravanju subvencija na najvažnije linije, te na vračanju putnika koji sada putuju preko Sarajeva, Dubrovnika i Splita, a u manjoj mjeri preko Podgorice i Tivta, nazad na Mostar. Današnje stanje je zaslužilo najveće moguće kritike. Prošli management je imao peh, povukao je neke loše poteze, no, to da Mostar nema ni 10.000 putnika je ipak neprihvatljivo i totalna aljkavost, inercija, neprofesionalizam i potpuni fijasko.
Upravo je na čelo ZL Mostar postavljen novi direktor, gospodin Marko Đuzel. Iznenadio me što se nakon samo par dana od postavljanja javio on meni. I to usred vikenda. Te mi se ponudio da je na dispoziciji. Na koncu smo i kratko komunicirali i rekao mi je da je ispred njega ogroman posao koji mora odraditi. Vrlo dobar predznak. Daj bože da Mostar konačno dobije kvalitetan kadar koji će nešto napraviti od ove potentne zračne luke.
Mislim da je to važna linija i treba da se održi po svaku cijenu. Samo još da OU uskladi letove i konekcije preko ZG
Još samo to? Crotia da tako nešto napravi. To ziher…
Nije bitna i prestat ce prometovati kad se potrosi novac.
Ovo je jedan od najgorih mogucih nacina kako pokusati revitalizirati jedan aerodrom. Mozda je cak gori i od opcije da nisu nista ni ucinili.
Opcija nije bajna. Ali ta linija ima smisla za Mostar. Ono što ja smatram je da su za taj novac trebali dobiti bar 12 tjednih letova.
Linija Mostar-Zagreb bi imala smisla samo ako bi je OU pokrenula i samostalno financirala. Ovako je to parazitski potez.
Mostar je trebao subvencionirati letove za Njemacku, Italiju, Poljsku, Tursku… a ne novac trositi na liniju koja feeda drugi aerodrom.
Da Mostar je ovaj novac mogao bolje utrošiti.
Ma ove budaletine u Croatiji sve upropaste, pa tako i ovu liniju. Namjesto da je svakodnevna sa nocenjem, a imaju kapacitete za to, oni ovako nesto naprave. Koji likovi.
A to vas čudi?
https://www.bl-portal.com/novosti/racic-smijenjen-natalija-trivic-novi-v-d-direktora-banjaluckog-aerodroma/
Da, imate članak.
U srijedu, 03. Maja 2023. godine, počinje redovita zračna linija Mostar-Zagreb-Mostar, koja će prometovati tri puta tjedno. U cilju olakšanja putovanja poduzeće Mostar Bus uvodi dodatnu uslugu i omogućuje besplatnu autobusnu liniju na relaciji između grada Mostara i Zračne luke – aerodroma Mostar.
Autobusna linija će biti dostupna svim putnicima, a satnice prometovanja su prilagođene dolascima i odlascima.
Ova dodatna usluga poduzeća Mostar Bus bit će dostupna tijekom cijelog trajanja redovite zračne linije Mostar-Zagreb-Mostar.
Hvala za info
Samo mali kuriozitet, vjerovatno sam jedan od rijetkih koji imase let OMO-SJJ sa AT7 od BH Airlines-a.
Blok time, apron-apron 17 min…
Super iskustvo…
Bome da, stari.
Ja imam dva puta SJJ OMO sa AT7 od BH Airlines-a.
Apron – apron 16 minuta.
Super
Jedan jedini problem ima i Hrvatska sa Croatia Airlines-om, i Hercegovina sa aerodromom Mostar. Taj problem zove se Kradeze, pravomocno osudjena zlocinacka organizacija, interesna udruga koja djeluje na najboljim postavkama organiziranja Mafije, i koja i Hrvatsku i Hercegovinu koristi kao svoj bankomat i svoju prciju, i kao servis svojim poslusnicima, zetoncicima i uhljebima. Dok god su na celu Hrvatske i dijela BIH karijeristi, poltroni, osobe bez imalo morala, eticnosti i empatije, ljudi iz nereformiranog krila SKH/SKJ povezani sa “sluzbama”, niti ce Croatia Airlines biti kompanija koja koristi potencijale Hrvatske i sire regije, , niti ce Mostar biti aerodrom sa barem onolikim brojem putnika kao u ex Jugoslaviji.
Dobro smanjite malo doživljaj sa zločinačkim organizacijama, osuđenicima, mafijom… Da je to tako već odavno bi ta stranka bila ukinuta, a glavni akteri po zatvorima. Ako ne radi Hrvtaske, onda radi Europske Unije.
A mislite da se taj scenarij nece dogoditi po odlasku trenutne vlasti. Ja se iskreno nadam da hoce, no ovaj blog ipak nije mjesto za diskusije tog tipa.
Ne. Da je to tako već odvano bi EU reagirala i pokrenula postupke, kao što je i pokrenula protiv nekih visokih dužnosnika u Hrvatskoj.
Ne pisite kajgotarije.
Vi sami ste optuzili vladu da prikriva korupciju u OU. Gdje je EU da reagira na to?
Zašto bi EU reagirala na tako što. Em je to napravljeno debelo prije EU, em je to za EU vrlo nebitno. To svakako nije isto kao da je najveća stranka kriminalna organizacija i mafija.
EU je pokrenula nekoliko postupka protiv visokih vladinih dužnosnika u Hrvatskoj koji su temeljem toga procesuirani.
Vase optuzbe su jako ozbiljne i upucuju na visoku korupciju. U svakoj ozbiljnijoj zemlji EU doslo bi do pada vlade a u zatvoru bi zavrsili vinovnici afere ili vi koji ih otuzujete za takvo sto!
Ne ovdje vam je stvar vrlo zakulisna. Vlada ne reagira, postavlja nesposoban management da čuva leševe u ormaru. Vlada ispada nesposobna i to je to. Nema nelegalnosti, nema prutuzakonitosti, samo loše postavljen management. Sve čisto ko suza, a vlada eto “nesposobna” za nešto bolje. I nema zakonske odgovornosti.
Dragi Scure, svaka korupcija je zakulisna i to su stvari koje se ne rade javno i svaki dan se ne saziva konferencija za medije da se izvijesti o trenutnim koruptivnim aktivnostima.
Trenutna hrvatska vlada je upletena u visoku korupciju ili nije u upletena, tu nema trece opcije i nema potrebe za filozofiranjem.
Ako je upletena, treba to sve razotkriti i vinovnike kazniti a ako nije trebaju posljedice snositi oni koji su klevetali vladu ukljucujuci i vas.
Ali takav razvoj situacije ne ocekujte u Hrvatskoj – to je tipicna balkanska zemlja sa balkanskim mentalitetom.
Vi naravno znate da je jedan premijer u zatvoru u Hrvatskoj, da je velik broj ministara, direktora javnih poduzeća, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, brdo gradonačelnika i župana, generala… u zatvoru u Hrvatskoj radi korupcije.
Sto je starije, kokos ili jaje? Ovo sto pisete, da je toliki broj visoko pozicioniranih politicara, 90 % iz Kradezea, pravomocno osudjen, ukazuje da je kriminal i korupcija modus operandi ove stranke, pa cak i javno. E sada, zamislite broj onih neotkrivenih i neosudjenih, kako i sami kazete “zakulisnih”. To udeseterostrucuje broj onih javnih, otkrivenih i sankcioniranih. Ima i trece, sto biste kao pravnik morali znati : legalno nije ujedno i legitimno. Kradeze je tijekom najgoreg rata u Hrvatskoj osmislio, legalizirao i proveo kriminalnu pretvorbu i privatizaciju. Koje su bile sankcije, najbolje pokazuje izjava Ljube Cesica Rojsa : tko jamio jamio. Nema dalje. Tu znaci nema kriminala i korupcije po Vama, jel’ tako? Da ne govorimo o teritorijalnom ustroju koji omogucuje kriminal i korupciju na nizim razinama. Da ne govorimo o mentalnom sklopu Kradezea koji je boljsevicki, staljinisticki i daleko gori od onoga koji smo imali u SKH 1990-tih, Kradeze se samo zaogrnuo nacionalnim plastem i njegovo nereformirano, tvrdokomunisticko, retrogradno krilo je preuzelo vlast u Hrvatskoj i unistava je vec 30 godina. Mi i danas imamo SUBNOR kroz HVIDRU, AFZ kroz “Katarinu Zrinski”, SKOJ ili SSOH kroz Mladez HDZ-a….. Mi i dalje imamo Centralni Komitet, danas Sredisnjicu, koja preko svojih postavljenih aparatcika vlada ekonomijom i unistava je, radi osobnih probitaka i koristi umjesto opceg dobra. Najbolji primjer, naravno ne jedini, je Croatia Airlines. O njihovoj legitimnosti, o vladanju po principu trgovine, ucjene i “zetoncica”, o premrezenosti sa pravosudjem, o odsustvu empatije na svim razinama, mislim da ne trebam duljiti. O svemu tome sam govorio kad sam u inicijalnom postu oznacio Kradeze kao jedini ili barem najveci problem Hrvatske, sto Vi otklanjate generalno, a prihvatate pojedinacno, u svakoj od stavki o kojima sam pisao. Pa, mozda Vam je doslo vrijeme da se otrijeznite i shvatite u kom smjeru nas “vode”, na zadnji korak preko ruba.
Ja se potpuno slažem sa vama. Ali da je stanje u Hrvatskoj danas isto kao prije 25 godina bogami nije. Sada takvi ljudi odlaze u zatvor. Ima li ih još? Ima. Ima li ih prilično po zatvorima? Ima. Ako ih ne sankcionira Hrvatska, onda to učini Europska Unija. I da, krade se daleko manje nego prije. Neusporedivo manje.
Nazalost ja se sa Vama ne mogu sloziti. Ne krade se manje nego prije. Krade se vise ili barem isto nego prije. I javno i zakulisno. I krast ce se dok god bude +500 opcina, +20 zupanija, dok god Stranka bude postavljala direktore koji sluze njoj i njenim interesima a ne interesima poduzeca, zajednice i zaposlenika, dok god se mjesto bude dobijalo uz Partijsku knjizicu a ne zbog znanja i sposobnosti, dok god se zbog toga karijeristi budu uclanjivali, dok god Sabor bude mjesto trgovine, ucjene i stranacke stege, a ne postenja i zastupanja onih koji su birali, dok god izborne jedinice budu krojene da bi se osvojila vlast koja omogucuje kradju a ne tako da reprezentiraju pravo stanje, dok god premijer bude birao nesposobne poltrone a ne ljude sa stavom i integritetom, dok god najpametniji, najobrazovaniji i najsposobniji ljudi napustaju zemlju radi svega upravo navedenog. Sve to omogucuje kriminal i korupciju, laz i kradju, stagniranje i nazadovanje zemlje. Zao mi je sto to ne razumijete, kao i mnogi drugi u Hrvatskoj.
Kao što rekoh slažem se sa vama, poglavito o stranci. Ali da se krade isto to nije istina. Korupcija je bitno manja nego prije. Neusporedivo manja. Na svim razinama.
Pa zar nije premijer u zatvoru već oho-ho?
Da je. I brdo ministara i drugih uglednika. Upravo to pokazuje da je Hrvatska na EU putu i da se takve stvari toleriraju. Možete si onda misliti da bi EU tolerirala mafiju i zločinačku organizaciju u najvećoj stranici.
Ma zar je to moguće? Baš me čudi.
VIE, BCN i LHR nemaju konekcije na OMO.
Da BCN i LHR nemaju, ali VIE i te kako ima konkekcije.
Alene, ne moze se na OU sajtu kupiti karta iz OMO preko ZAG za VIE.
Zašto do vraga? To je onda neka greška. Provjerit ću.
To je tako od kako su stavili karte za OMO u prodaju.
Majko mila.
VIE teoretski ima jer se vremena poklapaju ali u stvarnosti nema jer Croatia Airlines to ne prodaje
Da, nevjerojatno.
Obecali ste clanak o cenama OU za letove OMO-ZAG-XXX. Kada ide?
Na spisku je. Ne znam kada će ići.
Koliko mi se čini ovi iz CA imaju potpuno drugačiju logiku s ovim letovima. Nisu nikako računali na poslovne putnike. Iako veliki broj putnika iz Mostara za Zagreb ima neku rodbinu u Zg, dosta ih hoće otići u Zg na 1 dan, obaviti posao i vratiti se navečer. Jednostavno toliko je puno obveza da se ne može odvojiti više od 1 dana za to. Evo ja npr barem 7-8 puta odem s autom do Zg i vratim se u istom danu. Za to mi treba 10ak sati puta. Ali opet mi ostaje 6-7 sati vremena za Zg. Kad bi bio jutarnji let i povratak navečer, bilo bi odlično
Pa upravo o tome i ja govorim.
Mostar je grad koji je još uvijek u ratu. I to žestokom. tolika mržnja je za mene nešto…. nepojmljivo poslije toliko godina. Totsalno podiljeno društov. Imaju i dvije autobuske stanice.
Mostar je grad koji godinama nije imao skupštinu, načelnika… u mostaru su škole podjeljene…
E tu je problem.
Dok se to ne riješi… ništa. Vjerujem da bi i JU otvorila let da joj je neko ponudio pola miliona evra. Ali nije.
Da, o tome pišemo i u članku. Opako podijeljen grad.
Da, nitko nije ponudio Air Serbiji pola milijuna EUR. Kao što nitko u Banja Luci nije ponudio subvenciju Croatiji Airlines.
A da, ima smisla da ponude OU u Banja Luci. Boze svasta… BNX-ZAG.
Ne, ali bi se moglo letjeti BNX-DBV npr. Uz subvencije.
Шта ће им Дубровник уз субвенције када има Тиват без?
A vi ste sigurni da na toj liniji nema subvencija?
Cuj muslimansko stanovništvo valjda Bošnjačko. Ako već pišeš muslimansko onda piši katoličko za Hrvate.
Isuse dajte ne pretjerujte. Zar stvarno ljudi moraju ovako ragirati na ovom portalu. Dno dan. Muslimansko stanovništvo je potpuno normalna kategorija koju uporabljaju svi već desecima godina. I sad ste se vi našli pametovati.
Vrijedjate gosp. Scuricu!
Opetovano.
Čine to i bez vašeg poziva.
Da bi se OMO krenuo iole razvijati, ono sto bi prvo trebalo napraviti jest rasturiti kartel autobusnih prijevoznika.
Ali kakve veze to ima sa aerodromom. Njega ne smiju brinuti autobusni prijevoznici. On se mora razvijati sam i ne osvrtati se na autobusne prijevoznike. Boli ga briga.
Ovaj argument bi možda vrijedio prije 15 godina, al u vrijeme kad autobusni prevoznici muku muče da im vozači ne odu u Njemačku je potpuno besmislen.
Mislim da ste u pravu.
Eeee, kad malo procesljate po gradskoj vlasti, a onda strukturi pojedinih “šoferdžija”, bude vam vrlo brzo jasna veza između aerodroma i autobusnog kolodvora…
A koja je to veza?
Alene, mozemo se dogovoriti o clanku. Ali, i sami jako dobro znate, nema dzabe ni u stare babe 😉
Mi plaćamo autore naših članaka
Cijena povratne karte za Zagreb do 100 eura, a vezane karte za gradove u kojima živi dijaspora do 200 eura. Dobre veze sa Zagrebom iz Poljske (LOT) i iz Rima i Dublina, zbog hodočasnika. Tako bi zaključili i učenici osmoga razreda, ali Croatia očito ne može. Nažalost, dok se ide logikom da netko plaća subvencije i da su troškovi “namireni”, neće biti koraka unaprijed. Kada bi Croatia igrala po tržišnim uvjetima, ili bi propala zbog neznanja ili bi se preporodila.
Potpuno se slažem sa vama.
Upavo tako cijena karte 100, maksimalno 130 EUR, konekcije 200 najviše 220 EUR. Konekcije za FRA, MUC, DUS, BER, VIE, DUB, WAW, BCN, MAD, CDG, FCO, MXP i to je to. Linija bi imala bar 6 tjednih polazaka i ne može omanuti.
Od svih tih jedino konekcija za FRA ima iole normalnu cenu, sve ostale nemaju.
Što je istinski tragično.