Nakon vrlo optimističnog VIII. mjeseca i hladnog tuša u IX. mjesecu, te totalnog desetkovanja linija i frekvencija u XI. mjesecu struka je očekivala znatnija povećanja prometa i putnika u drugoj polovici XII. mjeseca te u prvom tjednu I. mjeseca 2021, tj. tijekom božićnih i novogodišnjih praznika.
Prvi puta u povijesti sve tri alijanse (Star Alliance, SkyTeam i Oneworld) su lobirale da testiranje svih putnika prije letova zamijene karantene i zabrane u pojedinim zemljama. Tome su se pridružile asocijacije (IATA, ACI, A4E, ERA), aerodromi i aviokompanije. Lobiranje je bilo žestoko od polovice XI. mjeseca do 7.12. No, države ne samo da su produžile karantene i druge mjere nakon 7.12. nego su i postrožile ograničenja putovanja. Tek nekoliko kompanija je na najvažnijim transatlantskim linijama (New York-London, Atlanta-Amsterdam, Rim-New York) uvelo PCR testiranja. Ovo lobiranje nije imalo ploda, pa će povećanja oko praznika biti tek simbolična, neznatna.
Neke zemlje regije koje nisu u Europskoj Uniji su zadržale liberalne mjere u nadi da će to privući dijasporu i putnike iz inozemstva na dolazak. No, kako ti putnici, usprkos lakog dolaska u te zemlje imaju rigorozna ograničenja po povratku isto nije imao previše pozitivnih učinaka. Izuzetak je specifična situacija između Kosova i ogromne dijaspore u Švicarskoj no o tome nešto kasnije. Čak je i Srbija ustanovila da će broj putnika iz inozemstva biti simboličan, te je prije par dana uvela pravilo da od 21.12. putnici ne mogu ulaziti u Srbiju bez PCR testa starog najviše 48 sati.
Ova analiza pokazuje nam stanje neposredno prije božićnih praznika, tj. u tjedan dana od četvrtka 17.12. do srijede 23.12, a takvo stanje će manje-više biti sve do 10.1, nakon čega je za očekivati bitno lošije stanje nego početkom XII. mjeseca. Druga polovica I. mjeseca i cijeli II. mjesec biti će istinski tragični sa tek par tjednih letova na aerodromima regije. Potencijalni putnici će imati vrlo težak posao da pronađu iole dobre konekcije, a cijene neće biti stvar konkurentnosti, već će se tražiti bilo kakva iole prihvatljiva konekcija, tj. cijena nikako neće biti presudna. Dužina putovanja će se još više produžiti, broj presjedanja povećati, a stanje kakvo je bilo početkom XI. mjeseca biti će vrlo nostalgično, nakon Nove godine takva putovanja neće biti ni izbliza moguća.
Kompanije se prilagođavaju i mijenjaju planove doslovce svakodnevno. Sve duže od 15 dana nije moguće planirati niti analizirati. Naime, kompanije za otkazivanja kraća od 15 dana moraju plaćati kompenzacije, pa stoga svoje operacije revidiranu 15-tak dana prije planiranih letova. Ovo je istinski pakao za putnike, a većina putnika aviokarte zbog toga kupuje tek par dana prije putovanja.
U tjednu neposredno prije praznika regija je imala 720 tjedna leta, čak 88 letova više nego početkom XI. mjeseca, no skoro cijela ta brojka se odnosi na povećanje u Prištini, što znači da je ostatak regije stagnirao.
Priština odskočila
Zima je desetkovala promet u regiji, ali i diljem Europe i svijeta. Prijevoznici su planirali 50% prometa ove zime u usporedbi sa 2019, no vrlo brzo su krenuli sa opakim rezanjima. Lufthansa je, tako, umjesto planiranih 50% odlučila kapacitete smanjiti na samo 25%. Novogodišnji praznici su nešto povećali broj letova, no daleko od prvotnih prognoza. Poglavito u regiji, gdje ima tek par letova više nego u ostatku zime. Simbolično, na nekim aerodromima čak ni simbolično.
Ni jedan tjedni let ove zime nemaju Maribor, Lošinj, Brač, Kraljevo i Mostar, dok je veći dio tjedna zatvorena Rijeka (letove ima tek 2 dana u tjednu) i Banja Luka (letove ima tek 3 dana u tjednu), 3 dana u tjednu letove nema Ohrid, a dva dana u tjednu letove nema Niš i Osijek. Većina zračnih luka regije ima tek jedan, dva ili najviše tri dnevna leta.
Među najvećim aerodromima regije najviše je odskočila Priština koja ima daleko više letova nego tijekom ljeta, a skoro duplo više nego početkom zimskog reda letenja. Skopje je nešto bolje, Split tek neznatno bolji nego početkom zimskog reda letenja, Zagreb neznatno slabiji, a Dubrovnik je još pao.
Među srednje velikim aerodromima Podgorica ima bitno više letova nego početkom XI. mjeseca, više ima i Tuzla, isti broj ima Zadar, a neznatno manje Pula, Ljubljana i Tivat, dok je Sarajevo bitno palo. Ovdje je posebno uočljivo da Ljubljana ima bitno manje letova od Tuzle, te čak četiri puta manje od Podgorice i duplo manje od Sarajeva, te je došla na nivo Niša, Osijeka i izraženo sezonalnih Pule, Zadra i Tivta.
Kod najmanjih aerodroma situacija je nepromijenjena spram početka zimskog reda letenja, osim što je velik skok Ohrida, i dva leta više kod Niša, te dva manje kod Osijeka.
U regiji je sve zajedno bilo 224 linije, što je 21 linija više nego u prvom tjednu XI. mjeseca. Od toga je najviše imao Beograd, njih 56, pa Priština njih 38, te je 3. Zagreb sa njih 27. Bitno više linija imaju Priština i Podgorica, nešto više Beograd, Skopje, Niš i Ohrid, a manje imaju Sarajevo, Dubrovnik i Pula.
Po broju prijevoznika koji operiraju iz aerodroma regije, uvjerljivo je prvi Beograd, dok se Priština popela na 2. mjesto, a Zagreb je 3. Tri prijevoznika više ima Priština, po dva Beograd, Zagreb, Skopje i Podgorica, po jednog prijevoznika više ima Ohrid i Niš, dok jednog manje imaju Sarajevo, Dubrovnik i Pula.
Najbolju povezanost sa regijom i dalje ma Zagreb koji na 8 linija ima 58 polaska, potom Beograd sa 9 linija, ali manje polazaka (47), te Split koji je povezan sa 5 destinacija i 25 tjednih polazaka. Zagreb je izgubio 6 tjednih letova prema regiji, Split i Dubrovnik njih po 5, te Podgorica 1. Beograd je dobio 2 tjedna leta više i isto toliko Ljubljana.
Prijevoznici vrlo oprezni
Najviše letova je cijelo ljeto imala Croatia Airlines (čak i u IX. mjesecu), nakon toga je prvo mjesto zauzela Air Serbia. No, sredinom XII. mjeseca uvjerljivo prvi je Wizz Air sa 129 letova, pa Air Serbia (122), treća je Croatia (100), na 4. mjesto skočio je Austrian (35), a Turkish je pao na 5. mjesto (33). Wizz Air ima 42 leta više nego početkom zimskog reda letenja, Air Mediterranean 15 letova više, Air Serbia 8 više koliko više ima i Austrian, Eurowings ima 6 letova više. Manje letova nego u prvom tjednu XI. mjeseca ima Lufthansa (-10), Turkish (-7) i Pegasus (4). Svi nacionalni prijevoznici imaju više letova osim Croatie koja ima jedan let manje nego početkom XI. mjeseca.
U XI. mjesecu najveći postotak letova u regiji imalo je Wizz Air (17,9%), pa Air Serbia (16,9%), treća je Croatia sa 13,9%, a sve kompanije nakon toga imaju ispod 5% i to Turkish (4,9%), Air Mediterranean (4,0%) itd.
Po broju linija koje operiraju deleko najviše linija ima Wizz Air (53), slijedi Air Serbia (31), a treća je Croatia (20). Najveći porast spram 1. tjedna u XI. mjesecu ima Wizz Air (10 dodatnih linija), pa easyJet sa 3, te Air Serbia i Croatia sa 2 dodatne linije.
Wizz Air i dalje ima najviše tjednih polazaka iz Skopja, potom iz Beograda pa iz Prištine, no po broju linija na 3. mjestu je Tuzla. Najveće povećanje linija ima Skopje i Ohrid (po 3 više), te Priština i Podgorica (po 2 više). Najveće povećanje tjednih letova ima Skopje (15 više), slijedi Beograd (7 više), Tuzla i Ohrid (po 6 više), Priština i Podgorica (po 4 više), te Niš (1 više).
Croatia Airlines iz Zagreba leti 16 linija sa 95 tjednih letova, iz Splita leti 5 linija sa 24 leta, a iz Dubrovnika samo liniju prema Zagrebu sa 17 letova. Uz to kompanija ima trijangl liniju Zagreb-Zadar-Pula-Zagreb 6 puta tjedno.
Air Serbia ima 30 linija iz Beograda sa 118 tjednih letova, te 1 PSO liniju (Hahn) iz Niša sa 2 tjedna polaska. Air Serbia i dalje ne leti iz Kraljeva.
Montenegro leti 1 liniju sa 6 polazaka iz Tivta (Beograd), dok iz Podgorice ima 6 linija sa 22 tjedna polazaka. Broj tjednih letova u code-share se Air Serbiom prema Beogradu je prihvatljiv (10 tjedno iz Tivta i 18 tjedno iz Podgorice), a u ovo praznično vrijeme prihvatljiv je broj letova u code-share sa Austrianom za Beč (5 tjedno), te Frankfurt, Zurich i Pariz (po 3 tjedno). No, isto će se osjetno pogoršati odmah nakon praznika na vrlo neprihvatljiv broj frekvencija.
Najfrekventnija linija jednog prijevoznika je Air Mediterranean na liniji Priština-Basel (19 tjednih polazaka), pa Croatijina Zagreb-Frankfurt (18), pa Zagreb-Dubrovnik (17), i Zagreb-Split (16), slijedi Chair na liniji Zurich-Priština (13), Edelweiss na liniji Zurich-Priština (12), Lufthansa na liniji Frankfurt-Beograd (11), easyJet na liniji Basel-Zurich (11), Montenegro na liniji Podgorica-Beograd (10) i GP aviation na liniji Basel-Priština (10).
Najviše tjednih polazaka svih prijevoznika ima linija Basel-Priština (60 polazaka, 6 prijevoznika), druga je Zurich-Priština (33 polaska, 3 prijevoznika), pa Istanbul-Beograd (19 polazaka, 3 prijevoznika), Zagreb-Frankfurt (18 polazaka, 1 prijevoznik), Podgorica-Beograd (18 polazaka, 2 prijevoznika), Zagreb-Dubrovnik (17 polazaka, 1 prijevoznik), Zagreb-Split (16 polazaka, 1 prijevoznik), Frankfurt-Beograd (15 polazaka, 2 prijevoznika) i Zurich-Beograd (15 polazaka, 2 prijevoznika).
Beograd ček 14 letova manje nego početkom XI. mjeseca
Iako je Beograd početkom VIII. mjeseca bio tek na 3. mjestu po broju tjednih letova, sredinom IX. mjeseca je skočio na vrh i tamo je i dalje ostao sve do sada.
Ipak Beograd ima bitno manje letova u predpraznično vrijeme (222 leta), nego u 1. tjednu XI. mjeseca (236), što znači da sada ima 14 letova manje nego prije mjesec i pola.
Beograd je oporavio tržište sa Crnom Gorom, a i prema Moskvi ima sve više letova. U ovom momentu po dva leta tjedno operiraju Air Serbia i Aeroflot. Zbog limitiranosti od maksimalno dva leta tjedno svake od kompanija koje je uvela Rusija, kompanije lete sa svojim najvećim avionima, Air Serbia sa A320, a Aeroflot sa A321 i jednom tjedno čak i sa A330-300 (296 sjedala). Uz to Air Serbia će odraditi i dva dodatna chartera sa A330-200 (254 sjedala) prema Moskvi 22. i 29.12. Od 27.12. na liniji im se pridružuje i Nordwind koji će svake subote letjeti sa Boeingom 737-800.
I dalje za Beograd ne lete važne kompanije Air France, Transavia, Aegean i Alitalia. U međuvremenu je i LOT suspendirao letove za Varšavu (letio je 4 leta tjedno) Etihad je potpuno ukinuo liniju za Beograd. Velik gubitak je i odlazak Lufthanse sa linijom za Minhen. Nakon što je Tel Aviv bio 2. destinacija po broju tjednih polazaka sa čak 23 tjedna leta početkom XI. mjeseca sada više nema ni jednog tjedno leta za Tel Aviv.
EasyJet se privremeno vratio sa letovima za Genevu (2 puta tjedno) i Basel (3 puta tjedno). Windrose je od 11.12. krenuo sa letovima za Kijev (2 puta tjedno), a od 27.12. kreće i Nordwind za Moskvu (1 tjedno). U ovo praznično vrijeme jedan tjedni let više ima Qatar (3 tjedno), flydubai (5 tjedno), 3 leta više Lufthansa za Frankfurt (11). Jedan let manje ima Air Cairo (1 tjedno) i Belavia (3), Swiss ima 2 leta manje za Zurich (6), Turkish ima 3 leta manje (8), Montenegro ima 4 leta manje za Podgoricu (10) i jedan let manje za Tivat (6).
Air Serbia ima više letova nego u prvom tjednu XI. mjeseca i to po jedan let više za Copenhagen (3), Istanbul (7), Prag (2) i Stockholm (4), po dva leta više za Dusseldorf (4), London LHR (5), Podgoricu (9), Tiranu (9) i Zagreb (5), te čak tri leta više za New York JFK (5). Air Serbia je uvela letove za Moskvu (2 tjedno). No, Air Serbia ima i jedan let manje za Bruxelles (1), Larnacu (2), Sarajevo (3), Stuttgart (2), dva leta manje za Frankfurt (4), te čak 7 letova manje za Zurich (9). Ukupno Air Serbia ima 6 letova više nego početkom XI. mjeseca.
I Wizz Air ima više letova nego u prvom tjednu XI. mjeseca i to po jedan let više za Baden Baden (3), London Luton (3), Memmingen (3) i Stockholm (3), dva leta više za Dortumnd (4) i Paris (3). Wizz Air je obnovio i liniju za Hanover (2 tjedna leta). No, Wizz Air je ukinuo letove za Larnacu (imao je 1 let tjedno), te smanjio letove za Malmo za jedan let (sada 2 tjedno). Ukupno Wizz Air ima 7 letova više za Beograd nego početkom XI. mjeseca (sada 29 tjednih letova).
Air Serbia je i dalje dominantna, iako je bitno smanjila udio. Početkom VIII. mjeseca Air Serbia je imala 69,2% udjela, sredinom IX. mjeseca taj je udio pao na 60,9%, početkom XI. mjeseca imala je tek 47,5%, udio kakav je kompanija imala prije Covida-19, no sada je povećala tržišni udio na 53,2%. Wizz Air je povećao udio sa 9,3% na 13,1%. Montenegro je pao sa 8,9% na 7,2% udjela. Lufthansa je preskočila Turkish i popela se na 4. mjesto sa 5,0% udjela, dok je Turkish, pao sa 4,7 na 3,6%.
Osim Air Serbie, za Beograd leti još 13 stranih prijevoznika (3 manje nego u XI. mjesecu), od čega najviše Wizz Air (29), Montenegro (16), Luftansa (11) i Turkish (8).
Beograd i dalje ima velik broj linija, no nizak broj frekvencija, izuzev za Istanbul, Podgoricu i Zurich. Linija za Zurich je pala sa 1. na 3. mjesto. Tel Aviv koji je bio 2. destinacija po broju letova početkom XI. mjeseca (sa ukupno 3 prijevoznika) sada nema ni jedan jedini let.
Beograd ima najviše letova u ponedjeljak (46) i petak (43), a najmanje u utorak (18). Vikendima Beograd ima tek oko prosječnog broja letova (29-33).
Priština debelo preskočila Zagreb
Desilo se nešto što je istinski djelovalo nevjerojatno i da se nikada neće desiti. Priština je u promatranom tjednu preskočila Zagreb i to za nevjerojatnih 49 tjednih letova. Čak štoviše Priština je 4 od 7 promatranih dana bila na 1. mjestu u regiji po broju letova, ispred Beograda i Zagreba. Priština je u promatranom tjednu imala samo 37 letova manje od Beograda.
I odmah se postavlja pitanje kako to. Vrlo jednostavno. 103 od tih 185 letova (55,7%) su prema Švicarskoj, Baselu, Genevi i Zurichu. Švicarska i Kosovo imaju vrlo liberalne mjere putovanja u Covidu-19, a kosovska dijaspora u Švicarskoj je ogromna. Stoga je dijaspora odlučila iskoristiti priliku i doputovati kući tijekom praznika. Samo za Basel, gdje je najviše kosovske dijaspore u promatranom tjednu je bilo 60 letova, a samo u subotu 19.12. bilo je čak 15 letova na ovoj liniji koje je operiralo čak 6 kompanija (najviše, 5 letova, imao je Air Mediterranean).
I upravo se na primjeru Prištine odlično očitava nepovezivanje sa jednim prijevoznikom, što je slučaj u susjednom Skopju. I dok je Skopje u promatranom tjednu imalo tek 75 letova, Priština je imala 2,5 puta više. Najveći prijevoznik postao je vrlo agilni i prilagodljivi Air Mediterranean, kojeg zapravo angažira Reiseburo Prishtina. Kako joj je glavni konkurent Prishtina Jet raskinuo ugovor sa SmartLynxom, kompanija je ozbiljno krenula u dodatnu ekspanziju. Air Mediterranean je početkom XI. mjeseca imao 14 letova na 5 linija, danas ima isti broj linija, no duplo više letova, njih 29, te je debelo prešao na 1. mjesto prištinskih prijevoznika. Wizz Air je povećao broj letova sa 16 u XI. mjesecu na 20, no ipak je pao sa 1. na 3. mjesto po broju letova. EasyJet je ozbiljno povećao broj letova sa samo 7 na njih 23 tjedno (jedna linija više, tj. sada leti 3) i postao 2. prijevoznik u Prištini.
Daleko najfrekventnija linija iz Prištine je Basel sa čak 60 tjednih polazaka i 6 prijevoznika. Potom slijedi Zurich, i ove dvije linije čine najveći broj tjednih frekvencija iz Prištine, njih 92, ili skoro 50% svih letova. Treći Stuttgart sa 14 tjednih letova je daleko od prethodne dvije destinacije.
Priština je najviše letova imala u subotu, njih čak 45, a najmanje u četvrtak (po 12), a tri dana u tjednu je imala preko 30 dnevnih letova, brojku koju Zagreb nije imao ni najboljeg dana prošlog tjedna.
Zagreb pao na 3. mjesto u regiji!
Zagreb neće priječi milijun putnika ove godine, pošto je u prvih 10 mjeseci ostvario tek 883.055 putnika, dočim će Beograd biti jedini grad u regiji koji je to uspio. Čak štoviše Zagreb ni jedan mjesec nakon koronakrize nije prešao 100.000 putnika, za razliku od Beograd, Splita i Dubrovnika.
Iz Zagreba nije otišlo toliko mnogo kompanija kao iz Beograd, no ipak Zagrebu i te kako nedostaju letovi Aegeana, Aeroflota, Lufthanse (koja je ukinula liniju za Minhen), te Flydubaia. Tijekom praznika letove za Zagreb je obnovio Austrian (4 leta) i British (trebao odraditi 2 leta, no zbog nove zabrane odradio 1). Eurowings je imao 1 let više za Cologne (4), Air Serbia je imala dva leta više (5) nego početkom XI. mjeseca. KLM je imao 1 let manje od najavljenih (6), Trade Air 2 manje za Osijek (4). Ukupno Zagreba je imao 4 leta manja ovaj tjedan nego početkom XI. mjeseca.
Croatia je imala 1 let više nego početkom XI. mjeseca za Bruxelles (3), Frankfurt (18), London (2 iako je trebala imati 3 no zbog nove zabrane 1 let je otkazan), Paris (3), te 2 više za Rim (4), Copenhagen (4) i Zurich (4). Croatia je smanjila broj letova za Split i to za 4 (16), i Dubrovnik za 5 (17). Ukupno Croatia iz Zagreba ima 1 let više nego početkom XI. mjeseca.
Croatia Airlines je nastavila biti dominantan prijevoznik. Čak štoviše Croatia je povećala tržišni udio sa 67,1% početkom XI. mjeseca na 72,0% sredinom XII. mjeseca. Croatia ima neusporedivo veći udio u prometu u Zagrebu nego Air Serbia u Beogradu. Ovo pokazuje koliko je Croatia bitna za Zagreb i Hrvatsku. Drugi prijevoznik po udjelu u Zagrebu je Eurowings (4,3%), a treći KLM (4,5%).
Osim Croatie iz Zagreba leti još 11 kompanija, među kojima i najveći KLM, Air France, LOT i British, kompanije koje ne operiraju drugdje u regiji, pa čak ni u Beogradu.
Obzirom na code-share ugovore Zagreb je još uvijek relativno dobro povezan sa velikim hubovima, bolje nego i jedna druga zračna luka regije, no ipak ta povezanost je neusporedivo lošija nego tijekom ljeta. Sada je to tek 4 linije koje imaju svakodnevni let ili više. Čak i Frankfurt više nema ni tri dnevna leta cijeli tjedan, iako je tijekom ljeta imao i 4 dnevna leta. Najavljeno je da će Paris imati 7 tjednih letova (5 Air France i 2 Croatia), no ostvareni broj letova je 6 tjedno, pa više ni Paris ne spada u kategoriju velikih aerodroma sa prihvatljivim brojem konekcija.
Zagreb u prosjeku ima 20 dnevnih letova, što i nije malo obzirom na situaciju. Brojka je 10 puta veća nego što je ima Ljubljana. Najmanje letova Zagreb ima utorkom (12), a najviše petkom (23) i nedjeljom (24), no ipak je u promatranom tjednu najviše letova Zagreb imao u srijedu 23.12. (27), što je i logično obzirom da je sutra Badnjak, a za dva dana Božić.
Zagreb će imati još manje putnika prema Splitu, Dubrovniku, Puli, Zadru i Osijeku nego prije, zbog ograničavanja kretanja između županija, tj. uvođenja propusnica do 8.1.2021. Samim time je i Croatia dodatno smanjila broj letova na ovim linijama, a letove smanjuje i Trade Air.
Split i Dubrovnik spavaju zimski san
Splitu je kao i svake zime vrlo sezonalan i omjer putnika mu je varirao 1:30. No, sada je stanje još bitno gore zbog Covida-19. U XI. mjesecu tek 8131 putnik.
Iz Splita najviše letova ima Croatia na liniji Zagreba-Split, njih 15 tjedno, koja je prošlog tjedna letjela i 4 tjedna leta za Rim, 3 za Minhen kao i za Frankfurt (1 tjedni let) i isto toliko za Helsinki. 4 tjedna leta ima Eurowings na dvije linije (za Stuttgart i Dusseldorf. Trade Air leti po 2 tjedna leta za Rijeku, Pulu i Dubrovnik, a sa 1stopom 4 puta tjedno leti za Osijek. 3 leta je imao i KLM za Amsterdam.
Ukupno je Split u promatranom tjednu imao 41 tjedni let, što je 5 letova više nego početkom XI. mjeseca. Od toga je bilo 25 domaćih i 16 inozemnih letova.
Dubrovnik je još više nastradao u Covidu-19. U XI. mjesecu aerodrom je imao tek 4526 putnika, pola manje nego Split, 10 puta manje nego Zagreb.
Iako je početkom zimskog reda letenja za Dubrovnik letio British prema London Heathrowu (2 tjedna leta) i Lufthansa prema Minhenu (1 tjedni let) sada više nema inozemnih letova. Samo jedan let je 18.12. odradio Windrose za Kijev.
Iz Dubrovnika, kao i iz Splita, najfrekventnija linija je za Zagreb sa 17 polaska. Trade Air leti 2 tjedna leta prema Splitu, koji dalje produžuju za Rijeku i Osijek. Ukupno Dubrovnik je u prošlom tjednu imao 24 leta, 7 manje nego početkom XI. mjeseca.
Ljubljana i dalje tone
Samo 30 tjednih letova u IX. mjesecu bilo je tragedija, 13 tjednih letova samo 4 kompanije početkom XI. mjeseca smak svijeta, no potom je otišao i Air France, pa je Ljubljana imala tek 10 tjednih letova. Subotom ni jedan let, dobar dio dana u tjednu tek 1 let. U promatranom tjednu vratio se Montenegro sa 2 tjedna leta, pa Ljubljana sada ima 12 tjednih letova, u prosjeku manje od 2 dnevno! Ljubljana, ona ista Ljubljana koja je nekada bila vrh zrakoplovstva regije. Zar stvarno postoji još netko tko ne uviđa koliko je Adria bila bitna za Sloveniju i koji je debakl napravila Vlada Slovenije.
Uz to Vlada Slovenije će u godinu dana izdvojiti 10 milijuna EUR, pola Fraportu, vjerojatno kao nagradu što nije uspio privući ni 2 dnevna leta, te pola za motivaciju aviokompanijama da lete iz Ljubljana. Prvih 1,5 milijun tih novaca već je potrošen. Uzalud. Letova i dalje nema. U promatranom tjednu Lufthansa je imala 6 tjednih letova, te Turkish, Air Serbia i Montenegro po 2 tjedna leta. I to je to. Katastrofa!
Ljubljana ima tek 1/10 letova Zagreba ili Prištine, tek 1/3 letova Splita, Podgorice, Dubrovnika i Sarajeva. U ovom momentu Ljubljana je na razini Tuzle, Niša, te sezonskog Tivta, Pule i Ohrida. Tragedija? I gore od toga.
U XI. mjesecu Ljubljana je imala tek 1/3 putnika Sarajeva i 1/10 putnika Zagreba, 1/2 putnika Splita, manje i od Dubrovnika iako ove dvije luke svake zime imaju tek simboličan promet, a prošlih zima Ljubljana je bila neusporedivo daleko po broju putnika od njih.
Slovenski aviopromet je danas dno dna. Nekada sam vrh regije danas je daleko na zadnjem mjestu, daleko čak i iza BiH. A to je stvarno trebalo postići!
Ostale zračne luke regije
Podgorica ima bitno više letova u promatranom tjednu spram onog početkom XI. mjeseca. Tada je Podgorica imala 36 tjednih letova, sada ih ima 49, čak 13 ili 1/3 više. I dok su Montenegro i Air Serbia imali 21 tjedni let za Beograd u promatranom tjednu imali su tek 18 letova. No, zato je TUI uveo jedan tjedni let za Bruxelles, Wizz Air je obnovio letove za Memmingen i Dortmund (po 2 puta tjedno), a liniju za Beč je obnovio i Austrian i to sa 3 tjedna leta. Montenegro je za Frankfurt obavio 3 leta (2 više nego u XI. mjesecu), jednako tako i za Paris, te Zurich (3 leta, spram 1 leta u XI. mjesecu), te je obnovio liniju za Ljubljanu (2 puta tjedno). Aerodrom ima i novu liniju Windrosea za Kijev (2 puta tjedno). Skoro pola od svih letova ima Montenegro (njih 22), potom najviše letova ima Air Serbia (9) Turkish (5) i Wizz Air (4). Najviše letova ima linija za Beograd (18), pa za Istanbul i Beč (po 5 tjedno). Izuzetno dobri rezultati za ovaj mali grad i čestitke svima koji su za to zaslužni.
Tivat ima tek 10 tjednih letova za Beograd, i to 6 Montenegro Airlinesa i 4 Air Serbie, dva manje nego početkom XI. mjeseca. Prošle zime kompanija je imala bitno više letova za Beograd, te letove za Moskvu čak tri kompanije (Aeroflota, S7 i Montenegra). Jasno je da Tivat ne može reaktivirati letove za Rusiju, tu je nemoćan spram restriktivne ruske politike borbe protiv Covida-19. No, bar ima povezanost sa Beogradom i preko njega sa dobrim dijelom Europe i SAD-om, svaki dan jednim letom, a ponedjeljkom, petkom i subotom sa dva dnevna leta.
Zadar je kao i prijašnjih godina zimi spao samo na let za Zagreb preko Pule, i to šest puta tjedno. No, ove zime ti letovi su popodne, a ne, kao prije, u dolasku kasno navečer i odlasku ujutro. Zadar letove nema subotom. Nažalost, Ministarstvo prometa nije provelo najavljeni novi PSO, koji bi Zadru zimi omogućio letove prema Osijeku i Rijeci (ovo posljednje je notorni nonsens). Posebno tragična je činjenica da Croatia veći dio XII. mjeseca nije operirala ovu liniju, tj. obnašala je tek 2 tjedna leta. Bojim se da će ovo biti tako i ostatak zime nakon Nove Godine.
Pula ima 6 tjednih letova prema Zagrebu, a u dolasku ti letovi idu preko Zadra. Let je umjesto noćenja prebačen na popodnevni. Uz to Pula ima po dva PSO leta Trade Aira za Osijek i za Split. I dok je Pula početkom XI. mjeseca imala letove S7 za Moskvu, sada to više nema. No, i 10 tjednih letova svakako nije loš rezultat za ovu tešku zimu. Pula svakog dana ima po jedan let, a ponedjeljkom i petkom po tri. Nažalost dobar dio XII. mjeseca operirala su tek 2 tjedna leta za Zagreb, a ovakvo stanje će se vjerojatno ponoviti u I. i II. mjesecu. Isto bi značilo tek 6 tjednih letova iz Pule.
Rijeka i dalje ima letove samo utorkom i četvrtkom prema Osijeku, te prema Splitu i dalje prema Dubrovniku. Tako mali broj letova sa minijaturnim avionom je napravio to da je i broj putnika više nego simboličan. Njih tek 311 u cijelom XI. mjesecu.
Osijek ove zime, kao i prošle, leti samo tri PSO linije Trade Aira sa 10 tjednih letova. Kako dobar dio letova ima 1 ili 2 stopa, aerodrom je zimi zapravo povezan sa 16 tjednih opcija na 5 destinacija. No kako je Trade Air u promatranom tjednu otkazao neke od letova Osijek je ostvario 2 leta manja, obzirom da je prema Zagrebu ostvareno 4 od 6 tjednih letova. Ipak Osijek je imao tek 200 putnika u XI. mjesecu.
Sarajevo je djelovalo jako dobro početkom XI. mjeseca. Čak 30 letova na 7 linija. No, u posljednjih tjedan dana broj letova je pao na 23, čak 7 manje nego početkom XI. mjeseca. Najviše letova je imao Austrian za Beč (7 tjedno), potom Turkish za Istanbul (5) i flydubai za Dubai (4). Najviše rezanja je imala linija za Istanbul, tek 8 letova (3 Pegasus i 5 Turkish) iako je ista imala čak 12 tjednih letova početkom XI. mjeseca (po 6 svaka od kompanija). I Air Serbia je ozbiljno rezala letove za Sarajevo, te je sa 4 tjedna leta početkom XI. mjeseca broj letova spustila na nivo koji ima i Croatia, njih 2.
Za razliku od toga Wizz Air je u Tuzli značajno povećao broj letova u predprazničnom tjednu. Početkom XI. mjeseca Tuzla je imala tek 13 tjednih letova na 8 linija, a sada ih na istom broju linija ima 18.
Banja Luka ima letove tek tri dana u tjednu (po jedan ponedjeljkom i nedjeljom, te dva petkom), i to dvije kompanije: Air Serbie (2 puta tjedno za Beograd) i Ryanaira (2 puta tjedno za Gothenburg). Ryanair je suspendirao sve preostale linije za Banja Luku, te tek u III/2021 obnavlja Berlin, Charleroi, Hahn, Memmingen i Beč.
Niš ima 2 tjedna leta više nego početkom XI. mjeseca, sada ih ima 10 tjedno na 5 linija. Wizz Air i dalje leti 3 linije no ima jedan tjedni let više. Air Serbia i dalje leti samo 2 tjedna leta za Frankfurt Hahn. Uz to je Swiss je privremeno uveo jedan tjedni let za Zurich. Aerodrom sve do III/2021 neće imati letova Ryanaira, a do tada će i Wizz Air obnoviti preostale linije.
Skopje ima samo 75 tjednih letova, no, to je čak 14 letova više nego je imalo početkom XI. mjeseca. Pritom 45 letova, bitno više od pola, ima Wizz Air, što je 15 letova više nego početkom XI. mjeseca. 6 tjednih letova ima Austrian za Beč, isto toliko Pegasus za Istanbul. No, ogromno rezanje broja letova ima Turkish, koji je prošli tjedan letio samo 4 tjedna leta. Air Serbia ima 5 letova, a Croatia Airlines i dalje samo 2 tjedna leta. Jedan let ima Swiss, 4 Chair (oba za Zurich), te 2 Windrose na novoj liniji za Kijev.
Ohrid je nakon samo jednog tjednog leta cijelog XI. i do polovice XII. mjeseca konačno dobio letove Wizz Aira. 6 tjednih letova na 3 linije Wizz Aira (Basel, Dortmund, Beč) i jedan let Chaira čini 7 tjednih letova iz Ohrida. Od idućeg tjedna Chair povećava broj letova za Zurich na 2 tjedno, uvođenjem dodatnog leta srijedom.
Letova u promatranom tjednu (no i cijele zime) nemaju Mostar, Maribor, Portorož, Mali Lošinj, Brač i Kraljevo.
Znali smo da će ova zima biti tragična, no svi su se nadali da će novogodišnji praznici akumulirati dodatne letove, linije i putnike. Povećanja su istinski simbolična, u nekim aerodromima je i manji broj letova. Stoga su i ovi praznici istinski razočaravajući. 2020. je godina koju moramo što prije završiti i zaboraviti. I i II. mjesec će biti još daleko gori, a ako će se distribucija Covid-19 cjepiva obavljati po planu proljeće i posebno ljeto bi morali biti bitno bolji, oko 70-80% prometa iz 2019. Najgore još nije iza nas, biti će to prva dva mjeseca iduće godine. No, bolja vremena dolaze vrlo skoro.
Ali da je bilo toliko više letova sada nego u prvom tjednu studenog. To sam iznenađen
Pa ja nisam. Čak štoviše očekivalo se puno više letova sada nego na početku zimskog reda letenja. Zapravo je ovo razočaravajuć rezultat.
Поштовани Алене, свака похвала на сакупљеним подацима. Као и на Т6, ваши текстови и коментарисања су јако занимљиви.
Међутим мислим да се из ових бројева ама баш никакви закључци не могу извлачити у доба короне.
Овај хаос око короне ће по мени ош дуго трајати, и питање је да ли ће бар део 2021. бити “нормалан”.
Биће пуно људи који ће одбити или одуговлачити вакцинацију колико год могу. А нема нешто ни вакцина ни довољно медицинара то да изнесу до лета.
Нејасно је да ли они који су прележали са и без симптома морају да се вакцинишу. А таквих у СРБ и ХРВ има већ јако пуно, ако је веровати истеаживањина о проценту људи са антителима на корону. А ако њихова антитела не дају вишегодишњу заштиту, како ће то да постигне вакцина.
О мутацијама вируса и поновним заражавањима не желим ни да мислим.
Ма биће пуно хаоса још јако дуго.
Свима желим пуно здравља.
Hvala puno na pohvalama.
Da, mogući su scenariji da virus mutira, da se planeta ne cijepi u kratkom roku (6 mjeseci) i da se virus ponovo krene širiti, da neke zemlje neće imati dovoljno lječničkog i financijskog potencijala za cijepljenja (a te će potom biti izolirane od ostalih, poglavito EU)… Stoga u svakoj analizi pišem scenarij uz napomenu “pod uvjetom da se cijepljenja obave sukladno planovima”.
Kako to mislite puno je onih koji su u Hrvatskoj vezani uz krevet? U Hrvatskoj je danas 618 novih slučajeva Covida-19 u protekla 24 sata, u bolnicama ukupno 2.691 osoba od čega 258 na respiratoru. To je zanemariva brojka u kontekstu cijepljenja.
Dax jel vas mozemo zamoliti da ne pisete na cirilici. Stvano mi je problem transportirati tekst u Google translator na mobitelu. A cirilicu ni ne slovkam.
I ja moram stavljati u translator, da ja poslovkam ovoliki tekst na ćirilicu trebalo bi mi bar 3 minute. 🙂
Не може. Нећу се више оглашавати овде
Pa čovijek Vas je lijepo zamolio iz praktične strane. Jednostavno dobar dio ljudi nije nikada učio ćirilicu. A i oni koji su je učili prije 35 godina ju ne prakticiraju i ne znaju je više. Ne razumijem zašto ste se odmah uvrijedili.
Beograd je jos daleko od svih. Niko to ne moze da sustigne.
Pa sad baš tako jako daleko i nije. Posebno od Prištine.
Jedine dvije istinske metropole na svijetu Beograd i New York. Baš ono dva jedina istinska velegrada. I jedina svjetska konpanija koja ih povezuje – Air Serbia! Sapienti sat!
I Singapore. Pa nemojmo zaboraviti kada je big gazda izjavio da je Beograd mali Singapore.
U cijeloj toj priči mi nisu jasna konstantna očekivanja da će se odjednom sve oporaviti. Prvo su svi ignorirali koronu još do ožujka kao da ne postoji. Pa kad se shvatilo šta je da će se sve riješiti lockdownom. Po ljetu su već krenule najave da je sve kao nekad i da će zima biti dobra. I sad usred zime se opet očekuje da će doći čudotvorno cjepivo koje će magičnim štapićem sve vratiti na staro.
Ne, neće cjepivo ništa riješiti u 3 dana ni u 30 dana a bogami ni u 3 mjeseca. Potrebno je postići procijepljenost 70% stanovništva da bi se bolest povukla, i pod idealnim uvjetima (da zaštita dovoljno dugo traje, da mutiranjem virus ne postane otporan, itd itd).
U idealnom slučaju se možemo nadati da će u razvijenim zemljama stvari ići na bolje iduću jesen, ako baš ništa ne pođe krivo. A šta je sa svim onim destinacijama koje nisu na tom standardu?
Jasno je meni da svim analitičarima treba pozitivnih vijesti, ali valjda se za poslovne planove treba voditi realnošću a ne dobrim željama?
Gledajte, ja svoje procjene ne dajem na temelju gatanja iz graha ili zoca kave. Nego temeljem izjava relevantnih osoba zrakoplovstva. Činjenica je da sve najveće kompanije planiraju ogromnu ekspanziju za ljeto. To temelje na stavovima vrhunskih stručnjaka koje plačaju da im daju procjene koje oni sa poslovne strane mogu iskoristiti. A u njihovom slučaju nije isto ako dnevno gube milijun ili pet milijuna EUR. Gubitak mogu smanjiti samo temeljem angažiranja vrhunskih stručnjaka i kvalitetnih procjena temeljem kojih će angažirati kapacitete i uložiti preostali novac.
Uz to imam sreću da mi je bivša djelatnica jedna od vodečih molekularnih biologa svijeta i project senior manager za Pfizer upravo na testiranjima ljetkova (ima tim od 200 znanstvenika). Od nje crpim aktualne informacije oko stanja sa cjepivom i planova.
Činjenica je da se planeta mora pocijepiti u roku od šest mjeseci. U protivnom će virus ili mutirati ili se ponovo prošititi (zaraženi ljudi gube imunitet nakon 6 do 7 mjeseci). I to će se desiti. Deset proizvođača koji su ili završili testiranja ili su u posljednjoj fazi su objavili da će do kraja godine vani biti 50 milijuna, a do ljeta 10 milijardi doza cjepiva, dakle 5 miljardi ljudi će se cijepiti. Izuzmemo li malu djecu, one koji se ne smiju cijepiti i one u teškim zabitima koji nemaju doticaj sa civilizacijom, to znači da će se skoro cijela planeta cijepiti. I to se sve planira napraviti do ljeta.
A sada, planovi se mogu izjaloviti, ali mislim da su tu puno preveliki ulozi da se izjalove.
Kada sam obavio predavanja u zračnim lukama krajem svibnja, kladio sam se sa glavnim direktorima Aerodroma Crne Gore i ZL Split koliki će im biti promet prošlog ljeta. Obije oklade sam dobio. Bit će da mi je zoc od kave stvarno dobar.
Sve ukazuje na to da će do ljeta sve biti gotovo. Ma sve ide ko po planu. Zima cirkus, pa ljeto nema ništa, ko rukom odneseno, nabralo se nešto love, pa opet zima panika, Božić mrtvi kaos. Panika totalna, svi unezvjereni. I baš u tom ludilu eto došlo cjepivo. Tolika panika da će svi pohrliti na cijepljenje. I taman opet na ljeto berba novaca.
E da, da… baš ko planirano.
ipak 5 milijardi do ljeta mi zvuči utopijski, 27 milijuna dnevno… preračunato na populaciju Hrvatske, cca. 2,5 milijuna do ljeta–>13800 dnevno, moguće li je to?
Iskreno ne znam. To nije moj fah. Samo prenosim informacije koje se objavljuju.
Vrhunski članak. Bravo.
Sramota za Zagreb, ne samo da je toliko daleko od Beograda, nego da ga je prešišala i Priština. Jedan od glavnih gradova Europske Unije.
Slažem se.
Hvala na pohvalama
Sad Pristina, sledece godine Split i Dubrovnik, pa Skoplje. Zagreb ce skoro da bude 6. aerodrom regije.
Sad stvarno puno pretjerujete. Od svega što ste napisali jedino je realan Split koji bi mogao vrlo brzo prestići Zagreba. Sve ostalo nije ni blizu.
Ne zaboravite da iako ne spada u ex-yu Tirana je vec debelo presla ZAG ove godine po prvu put po broju putnika
I? I Sofija je 2016. prešla Beograd, Kišinev je 2013. preskočio Dubrovnik, Bratislava je 2018. preskočila Skopje? To dokazuje konkretno što?
Više je nego logično da Tirana koja je toliko daleko od ostatka Europe u Covidu-19 preskoči Zagreb. Dok u Zagreb većina stanovnika i dijaspore može doći automobilom, u Albaniju će to jako teško napraviti.
Da, da, A330, zaboravili ste da će uskori i Banja Luka i Niš preskočiti Zagreb
To dokazuje konkretno stagnaciju Zagreba.
Ta ista Tirana je i u proslosti bila isto toliko udaljena od ostatka Evrope kao i danas a u Zagreb se isto tako moglo stici automobilom kao i danas pa se nije dogadjalo da Tirana ima veci broj putnika. I taj procenat nije mali vec je ogroman.
No, pa nije ista stvar situacija u Covidu-19 kada su tranziti kroz zemlje komplicirani i teški (a iz Švicarske ili Njemačke do Albanije putnik mora tranzitirati kroz čak 4 države), kada je panika u stanovništvu te ne žele potovati 24 i više sati, i ako se već odluče na putovanja žele to napraviti brzo i jednostavno i situacija prije Covida-19 kada toga nije bilo.
Da se razumijemo, ja sam ekstremno kritičan prema Zračnoj luci Zagreb, posebno njenoj politici prema LCC. ZL Zagreb ima bitno lošije rezultate nego ostale zračne luke u regiji u Covidu-19 izuzev Ljubljane. I to je neopravdljivo. No, mislim da gledate situaciju u Tirani istinski izvan konteksta.
Mogli bi se sloziti oko situacije sa pandemijom da je ova godina jedina koja pokazuje da Tirana napreduje brze nego li Zagreb, ali postojala su odredjena predvidjanja jos prosle godine da ce Tirana prestici Zagreb u 2020 i to bi se verovatno i desilo da je 2020 bila normalna godina samo ne u tolikoj meri da danas Tirana ima ogromnih 30% vise saobracaja nego Zagreb.
To potvrdjuju i brojke iz prethodnih godina
2017
TIA 2.630.000
ZAG 3.092.000
razlika 462.000
2018
TIA 2.947.000
ZAG 3.336.000
razlika 389.000
2019
TIA 3.338.000
ZAG 3.435.000
razlika 97.000
Da, vrlo vjerojatno bi se desilo. U Tirani je avione bazirao Wizz Air, Air Albania raste… logično je. No, još uvijek ne razumijem što želite reči? Da je Zagreb previše intertan, da je nonsens da ne dozvoljava LCC, da zaostaje za okolinom? Pa to u mojim člancima čitate konstantno, stotine stranica sam o tome ispisao. Ništa novo tu niste rekli.
No situacija u Covidu-19 svakako nije pokazatelj baš ničega.
Anonymous, smatrate li tregedijom što je Sofija preskočila Beograd? Čak štoviše, Sofija je povečala razliku između ta dva aviona na preko milijun putnika iako je još samo 3 godine prije Beograd imao više putnika. Ove Covid-19 godine Sofija će imati milijun putnika više nego Beograd. Pokazuje li to loš trend Beograda?
Nije to loš trend Beograda nego odličan i bolji posao koji radi uprava aerodroma u Sofiji a plus k tome članstvo u EU igra svoju ulogu. A to što Tirana sustiže Zagreb je razlog katastrofalnog upravljanja od strane koncesionara u Zagrebu.
Ne, to nije tragedija. To je logicna posledica rata izmedju najvecih LCC-a u Sofiji kao i clanstva zemlje u EU gde postoji daleko veca migracija stanovnistva nego li u slucaju zemlje koja nije u EU.
Pogotovo jos kad se uzme u obzor koliko letova ima Sofija za Veliku Britaniju gde mnogi Bugari bez problema rade dok Srbi u tu istu zemlju ne mogu da prodju ni u tranzitu bez vize.
Sa druge strane strane primer Tirane i Zagreba pokazuje da je jedan glavni grad van EU bloka postigao mnogo bolje rezultate u broju putnika nego li glavni grad EU drzave koja ima iste benefite clanstva u Uniji kao i Bugarska.
Po vasoj reakciji delovalo je kao da ste se prvo uvredili cinjenicom koju sam naveo a posle tvrdite kako vi to sve vreme govorite.
Dakle, pocelo je od toga koji ce gradovi prestici Zagreb. Split je vec tu, Tirana vec odavno presisala Zagreb i samo se ceka da se vidi koji je sledeci aerodrom u regiji koji ce to postici. Pristina opasno napreduje. U svakom slucaju nije za pohvalu za glavni grad najmladje drzave clanice EU.
A pandemija ocigledno ima samo veze sa tim koliko ce procenata odredjeni grad preteci Zagreb u buducnosti a ne i da li ce.
entuzijasta:
Tako je.
Anonymous:
Ne nisam se uvrijedio. Krivo ste shvatili.
Tirana nije u regiji, i nije jedini aerodrom koji će “prešišati” Zagreb, kao što i Zagreb “prešiša niz aerodroma”. Zagreb ima long-haul linije koje Tirana može samo sanjati, a bogami i sve ostale luke regije. Dakle, nije sve tako crno-bijelo. Ista stvar je i sa vrhunskim legacy carrierima.
Split bi mogao vrlo brzo preskočiti Zagreb. Ni jedna druga zračna luka regije, uključujući Dubrovnik, Skopje i Prištinu to neće napraviti. Naime, u posljednjih 5 godina, zagrebačko povećanje broja putnika je bitno veće nego skopskog, prištinskog i dubrovačkog. A ako Zagreb raste više nego ti gradovi, kao će ga oni onda prestići?
Nije za pohvalu, no ima glavnih gradova EU koji su u bitno lošijoj situaciji nego Zagreb, Bratislava i Ljubljana npr. Opet izdvajate argument izvan konteksta. Ljubljana radi u istim okolnostima kao i Zagreb, grad EU, na rubnom dijelu EU, sličan broj stanovnika i BDP, pa je svjetlosnim godinama iza Zagreba, ima tek 1/10 prometa Zagreba. Nije li taj primjer daleko indikativniji?
Koji long haul ce se nakon pandemije vratiti u Zagreb ostaje tek da vidimo.
Koje su granice “regije”? Da li to znaci samo i iskljucivo ex-yu ili je regija i Albanija (koja nije regija) koja je blize Crnoj Gori nego li Makedonija (koja jeste regija)? Ako je tako zasto koristimo rec “regija” a ne “bivsa Jugoslavija”?
Nije li na sredini ove godine Pristina imala tek negde oko 100.000 putnika manje nego Zagreb? Sa povecanjem operacija u drugom polugodistu moze se i to ocekivate krajem ove godine.
A posto je ova godina svakako posebna onda i ovde treba naglasiti cinjenicu da nije istinita informacija koju ste dali da Zagreb raste poslednjih godina brze nego li Pristina ili Skoplje.
Razlika po godinama ZAG – PRN
2017 – 1.207.000
2018 – 1.171.000
2019 – 1.062.000
Razlika po godinama ZAG – SKP
2017 – 1.224.000
2018 – 1.178.000
2019 – 1.075.000
sa tim sto je vro verovatnije da i nakon pandemije ova razlika nastavi da se smanjuje u korist Skoplja i Pristine. Nastavi li se ovim trendom Zagreb “pada” ovde u najboljem slucaju po njega za 4-5 godina.
Gradovi koje ste naveli u EU Ljubljana i Bratislava nemaju svog nacionalnog avio prevoznika i samim tim se vrlo tesko po toj osnovi mogu meriti sa Zagrebom koji to ima i na koga u Zagrebu otpada vise od 50% ukupnog saobracaja.
Kako to mislite da Ljubljana i Zagreb imaju slican broj stanovnika kad znamo da je populacija Zagreba skoro 3 puta veca?
LJU 284.000
ZAG 806.000
Bas zbog ove cinjenice tesko da Ljubljana moze ikako da sluzi kao primer za poredjenje Zagrebu.
Naravno da ostaje vidjeti koje komjpanije će se Hrvatsku nakon Covida-19. Dosata bazično logičan zaključak.
Regija se definira, a tako i jest po povezanosti zračnog proveta kao bivša Jugoslavija. Albanija je u regiji jednako kao i Grčka koja je bliže Makedoniji ili Bugraska i Rumunjska koja je bliže Srbiji, Mađarska koja je bliže Hrvatskoj ili Austrija i Italija koje su bliže Sloveniji. No, nitko ih normalna ni po jednom kriteriju neće staviti u regiju. Kao što ni Estoniju neće staviti u regiju Skandinavije iako je 7 puta bliže Fonskoj nego Lituaniji..
Kao što rekoh za zaključke u zračnom prometu morate gledati bar 5 godina, a ne 2 izvojedne godine u kojima neka zračna luka ima stagnaciju.
2014-2019 (5 godina)
Priština novih putnika 968.923
Skopje novih putnika 1.152.041
Zagreb novih putnika 1.004.560
Dakle, Priština je iza Zagreba, Skopje 10% više. Ovom tendencijom Skopje bi dostiglo Zagreb za 35 godina, Priština nikada.
Da, Ljubljana i Bratislava nemaju nacionalnog prijevoznika. I? Koji je to argument?
Kad sam govorio o broju stanovnika mislio sam na činjenicu da Slovenija sa jednim aerodromom ima 2,1 milijun stanovnika koji mu gravitiraju, a Hrvatska sa 9 međunarodnih aerodroma ima 4,1 milijun stanovnika. Dakle neusporedivo više stanovnika gravitira ljubljanskom aerodromu nego zagrebačkom.
Zar stvarno netko misli da će Skopje i Priština nadoknaditi 1,2 miljona putnika samo tako?
Skandinavija je geografski pojam i jako se dobro zna koje zemlje pripadaju tom pojmu a koje ne. Niko normalan nece jednu Finsku staviti u Skandinaviju ali u grupu nordijskih zemalja hoce.
“Region” nije geografski pojam i po automatizmu se ne moze znati koje zemlje u njega spadaju, dok odrednica “bivsa Jugoslavija” zasigurno mnogo tacnije identifikuje zemlje o kojima se govori.
U pregledu sustizanja broja putnika aerodroma Zagreb od strane PRN ili SKP daleko reprezentativniji trend predstavljaju podaci u navedene prethodne 3 godine (2019,2018,2017) nego li oni iz 2015 ili jos stariji pogotovo ako se uzme u obzir da je daleke 2014 Pristina imala pad od velikih 13,7% koji nam sa danasnjeg aspekta gledista ne predstavlja ama bas nikakav pokazatelj a ni ne govori o buducem trendu.
Iako ste i vi svesni koliko nacionalni avio prevoznik utice na saobracaj odrededjenog aerodroma a pogotovo maticnog iznenadjuje me vase pitanje o argumentu u ovom slucaju.
Uporedite bas tu istu Ljubljanu i njen broj putnika u periodu novembar 2019 – februar 2020 (period nakon ukidanja Adrije a pre pocetka pandemije) sa istim periodom 12 meseci ranije i doci cete do vrlo jasnog odgovora na svoje pitanje.
S obzirom da sam vec pomenuo sa koliko procenata ucestvuje Croatia Airlines u saobracaju aerodroma Zagreb ne bih ponavljao tu cinjenicu da ne dodjem u rizik brisanja mog posta iz datog razloga a opet u skladu sa pravilima ovog sajta.
Mislim da ste pogresili u odredjivanju broja putnika koji gravitiraju odredjenom aerodromu jer ste pretpostavili da ce jedan stanovnik na primer Kopra ili Sezane pre koristiti Ljubljanu nego li Trst ili da ce stanovnik Maribora ili Murske Sobote pre koristiti Ljubljanu nego li Graz u slucaju iste ili slicne ponude letova.
Takodje ne vidim potrebu pominjanja ostalih aerodroma Hrvatske kao ni ukupnog broja stanovnista Hrvatske kada u ovom trenutku govorimo samo o Zagrebu.
Sad pretjerujete. Tržišta se definiraju po povezanosti i zakonitostima tih tržišta. I da, velik broj putnika putuje iz Talina putuje iz Helsinkija, kao što velik broj putnika putuje iz Podgorice putuje iz Tirane. Iako nisu u istoj regiji. Regija je ustaljeni naziv za prostor bivše Jugoslavije koji svi tako nazivaju jer je prihvatljiviji javnosti.
Apsolutno niste u pravu da je reprezentativnije promatranje 3 godine, a ne 5 godina. Zagreb je dominantnu ekspanziju imao od 2013. do 2018. nakon toga kreće stagnacije zbog zasičenosti tržišta long-haul linijama i dolaskom legacy carriera (naravno ekspanzija se mogla nastaviti logičnim dolaskom LCC nakon zavidne pokrivenosti legacy carriera i long-haula, a što, nažalost, nije), dok je ekspanzija Prištine i Skopja narasla u posljednjih tri godine (kada je zagrebačka stala). Tri godine su svakako prekratno vrijeme za postavljanje trendova. Pet je minimum, 10 optimum. A tu brojke nikako nisu na strani Skopja i Prištine. Ja nisam pratio brojke 2014. nego zapravo porast od 2015. jer je 2014. postavljena kao prva brojka, nikako nije i ona involvirana sa svojim padom, a iduće godine u usporedbi sa 2014. povećanje je od 10,3%. Da je ukalkulirana i 2014. brojke bi bile još lošije i po Prištinu.
Smatram da nacionalni prijevoznik nije presudan zato što je ustaljeno, i ispravno, mišljenje da upravo “zaštita” Croatie, te istime sputavnje LCC zapravo jesu kočnica rasta broja putnika Zagreba, a ne pozitivan efekt. Ljubljana jest indikativna, no zašto Fraport nije naknadio gubitak Adrie sa drugim prijevoznicima i sa LCC? Tu je ipak problem daleko, ali daleko veći nego samo bankrot Adrie. Kako god to jest jednako argument kao i baziranje Wizz Aira u Tiranu koj je enormno povećao broj putnika, zar ne?
No, svi znamo što znači gravitacijska zona. I naravno, putnik iz Kopra i Maribora će koristiti i druge aerodrome, kao što će i putnik iz Ljubljane koristiti neki od 15 aerodroma u okolini, no ipak Slovenija ima samo jedan aerodrom koji je na manje od sat vremena vožnje i od Kopra i od Maribora, i od Novog Mesta.
Kako pobogu nisu argument drugi aerodromi od Zagreba ako u krugu 2 sata od Zagreba postoji još 3 aerodroma u Hrvatskoj, a u krugu 3 sata postoji još i Split koji je velik skoro kao Zagreb. Oni ne preuzimaju samo putnike između Zagreba i tih aerodroma, nego i samog Zagreba, poglavito radi velikog broja LCC u tim gradovima.
Ne znam kojoj je javnosti “region” prihvatljiviji od “bivse Jugoslavije”. Ako bismo se bavili tim politickim pikanterijama dosli bismo do drugih daleko osetljivijih pojmova koji se i dan danas provlace kroz vase tekstove. Ali necemo.
Evo da pogledamo sta kazu brojke o prosecnom rastu Zagreba a sta Pristine i Skoplja u periodu 2013-2018 za koji vi tvrdite da je u korist Zagreba
SKP 17,35 %
PRN 6,41 %
ZAG 6,14 %
Dakle, i u tom periodu o kojem vi govorite uvidja se intenzivniji rast SKP i PRN nego li ZAG a taj rast u slucaju Pristine bi bio jos daleko veci da 2014 nije doslo do bankrota Belle Air.
Ukoliko pogledamo samo prethodne 3 godine (2017, 2018, 2019) dolazimo do sledecih podataka o prosecnom rastu broja putnika:
SKP 12,73 %
PRN 10,76 %
ZAG 7,52 %
gde zapravo vidimo da je Zagreb u periodu 2017-2019 procentualno vise napredovao prosecno po godini nego li u periodu 2013-2018 a i pored te cinjenice je u tom periodu zaostajao po stopi rasta za PRN i SKP.
Baziranje W6 aviona u TIA jeste znacajno uticalo na rast broja putnika ali ne zaboravimo da se to desilo tek sredinom 2020 godine dok je rast broja putnika u TIA u prethodnih 3 godine fascinantnih 15% prosecno godisnje.
Slazem se da nacionalni avio prevoznik zna blokirati razvoj LCC-a ukoliko je dovoljno jak ali uz ravnomernu raspodelu putnika izmedju njega i LCC-a aerodrom moze najvise profitirati. No u svakom slucaju brojke jasno pokazuju da nepostojanje nacionalnog avio prevoznika vise steti odredjenom aerodromu (LJU) nego li blokiranje razvoja LCC-a zbog istog (ZAG).
Vi ste u vasem originalnom postu uzeli sve aerodrome Hrvatske (svih 9) u obzir a ne samo one udaljene 2 sata voznje od Zagreba i zato sam napisao da ne razumem svrhu tog poredjenja. U tu grupu aerodroma zasigurno (uz dozvoljenu brzinu) ne spadaju Split i Zadar a pogotovo ne Brac i Dubrovnik.
Kad ste pomenuli Split treba uzeti u obzir cinjenicu da je on najaktivniji leti i da na njega slecu tada uglavnom turisti koji u Split dolaze zbog mora a ne zbog Zagreba dok tek zimi Split zaista ne igra nikakvu ulogu u oduzimanju putnika Zagrebu jer u periodu novembar-februar SPU ima u proseku 40.000 putnika mesecno (koliko mi je poznato uglavnom domacih).
U hrvatskoj apsolutno, a i u ostalim dijelovima regije ljudi ju nazivaju “regija” a ne bivša Jugoslavija. To je činjenica.
Čujte možete Vi sad izokretati brojke i stavljati ih u postotke, ali realne brojke su jasne. Ako je Priština imala manje novih putnika nego Zagreb, onda raste manje. Naravno da je postotak od milijun koji je povećan za 100% i novih milijun putnika upravo 100% povećanja, no ako je netko na dva miljuna povećao za milijun on ima povećanje od tek 50%, a zapravo brojke su iste. Hajte, pa nismo mala djeca. Da ne pričamo o osnovama statistike.
Tirana ima boom LCC već više godina, baziranje Wizz Aira je samo šlag na tortu, LCC ekspanzije koja je evidentna i prije toga. Tirana je i prije baze Wizz Aira imala baziranog jednog LCC i još 10 LCC koji su letjeli za nju sa ukupno 31 LCC linijom. Malo li je?
Naravno da je nedostatak nacionalnog prijevoznika velika šteta za Ljubljanu, posebno što Fraport nakon toga nije motivirao LCC da nadomjeste taj nedostatak, za razliku od npr. Budimpešte koja je to odmah učinila po bankrotu Maleva. No, kojeg smisla tu ima uspoređivanje situacije sa protužiranjem Croatie Airlines nauštrp LCC u Zagrebu?
Zadar spada pod aerodrome koji su u 2 sata vožnje od Zagreba. Dubrovnik, Brač i Lošinj sigurno da ne, ali Split, Zadar, Pula, Rijeka, pa čak i Osijek djelomično oduzimaju putnike Zagreba. Malo li je?
Nemalo putnika iz Zagreba u 7 mjeseci sezone leti iz Splita i koristi velik broj linija, poglavito LCC. Zimi je ta brojka, jasno, bitno manja, ali nije da putnici ne koriste Eurowingsove letove iz Splita kojih Zagreb nema. Jasno, broj putnika tijekom zime je i ovako skroman i u Zagrebu i u drugim aerodromima, pa on i nije nešto bitan u slici ukupnog prometa Hrvatske i Zagreba kroz godinu.
Mnogo je zagrebačkih registracija na parkiralištu u Splitu i puno putnika iz Zagreba koristi jeftine karte low costa iz Splita cijelu sezonu od ožujka do listopada. Zimi je puno manje tih registracija, ali je i puno manje letova.
Da, tako je. Takve informacije sa terena imam i ja.
Danas 3 sata puta do aerodroma ako je cijena niza za 100 ili 200 EUR po putniku, posebno ako ima vise putnika, a posebno ako je unutar jedne drzave, pa nema potrebe za prelaskom granice i velikim redovima na njima posebno u sezoni, nije neki prevelik problem i vecina putnika ce to uciniti. Do Splita i nazad potrosite 100 EUR za benzin i cestarine. Znaci na dvije karte sa 100 EUR ustede vam se isplati. Zagreb nema LCC i putnici su prisiljeni putovati iz Splita, Zadra, Pule, Rijeke, a prije Covida-19 i iz Beca, Budimpeste, Bratislave, Venecije, Trevisa, Graza.
Apsolutno točno. Letjeti iz Zadra, Rijeke, Pule i Splita nije baš nikakav problem. Znam brdo ljudi koji su to učinili. Ja osobno to više ne činim, ali prije sam to redovno činio sa aerodroma udaljenim 2-3 sata.
Ja sam u proslih dvije godine 3 puta putovao iz Splita, 1 iz Rijeke i 2 puta iz Zadra tijekom ljeta. Cijene LCC su nevjerojatne, a 2 od tih putovanja su bila potpuno iz gusta, turisticka i to samo zato sto su bili toliko jeftini. Cijena je bila 50 EUR za povratnu kartu. Nas cetvero 200 EUR, sa troskom benzina, cestarina i parkiranja 300 EUR iz Zadra. Kao jedna karta iz Zagreba.
Da, to je realnost. Znam puno ljudi koji putuju iz Zadra, nešto manje iz Splita, Rijeke i Pule, ali sve zajedno priličan broj iz putuje iz tih zračnih luka iako su iz Zagreba.
Moj jedini let prošle godine je bio iz Zadra sa Ryanairom. Tri sata iz Zagreba do Zemunika i nije neki problem za uštedu novaca i direktni let. Iz Zagreba 4 puta više novaca i presjedanje.
Prilično puno ljudi to radi.
Meni je postalo pravilo da kad negdje letim provjerim i letove iz Zadra, Splita, Rijeke i Pule. Čak i iz Venecije, Beča, Bratislave i Budimpešte.
Bome i ja
I ja.
+1
🙂
Za nekog ko živi u EU a iz Bosne je i njegovi predci u 19. i 20. vijeku nisu podlegli pritisku ni sa Istoka ni sa Zapada da se odreknu svog bosanstva a on sam je pretrpio značajne materijalne i nematerijalne štete zbog aspiracija Srbije i Hrvatske, tvrdim da mogu biti prilično objektivan prilikom analize argumenata koji su u svojoj raspravi o trendovima u broju putnika zagrebačkog, skopljanskog i prištinskog aerodroma ponudili vlasnik ovog portala (očigledno hrvatski patriota ili domoljub, što je vrijedno poštovanja) i anonimni gost ovog portala (po svemu sudeći stanovnika Srbije koji izgleda voli da malo zadirkuje samouvjerene ljude).
1. Kad Alen kaže regija potpuno je sigurno da on zna šta pod tim podrazumijeva ali ne treba očekivati od svojih čitalaca da pojam regija razumiju na način kako on to radi. Meni lično je taj pojam nejasan i nikad ne znam na koju teritoriju se odnosi kad ga pojedini autori koriste u svojim tekstovima. Mišljenja sam da autor, ako želi da se referira isključivo na teritoriju koju su nekad obuhvatale jugoslovenske republike, treba koristiti termin prostor bivše Jugoslavije. Tako će izbjeći nejasnoće u svom tekstu i olakšati čitaocima njegovo razumijevanje. Ne mislim da je činjenica da svi (ko su to svi? svi ljudi na svijetu?) nazivaju prostor bivše Jugoslavije regijom i ne znam otkud Alenu argument za tu veoma smjelu tvrdnju. Takođe, ne vidim razlog zašto bi termin regija bio nekome prihvatljiviji od pojma prostor bivše Jugoslavije – sve države na koje se pojam odnosi su nesporno bile u sastavu zajedničke države a nekim od tih država je to donijelo i značajnu korist. Dakle, mislim da autor teksta treba bez bilo kakve sujete prihvatiti dobronamjernu opasku i ubuduće biti precizniji kad se obraća svojim čitaocima (pa, i meni) a to će biti od koristi i njemu samom.
2. Uporedna analiza trenda rasta broja putnika zagrebačkog, prištinskog i skopljanskog aerodroma u prethodne 3 godine, pojedinačno za svaku godinu, koju je dao anonimni čitalac iz Srbije, jasno upućuje da je taj trend veći kod posljednja dva navedena aerodroma nego kod zagrebačkog. Mislim da je Alenov pokusaj da ukupni broj novih putnika u prethodnih 5 godina ustanovi kao isključivo relevantan kriterij za pravljenje projekcija i zanemari trend rasta broja putnika na godišnjem nivou koji je znatno veći kod skopljanskog i prištinskog nego kod zagrebačkog aerodroma potpuno pogrešan. Uostalom, Alenu kao pravniku ne možemo ni zamjeriti ako mu statistika i data science nisu jača strana.
3. Autor teksta je ustvrdio da postojanje nacionalnog avioprevoznika nije presudan faktor koji utiče na ukupan broj putnika na određenom aerodromu što je donekle tačno. Medjutim, ako se ovaj nepovoljni faktor kombinuje sa nekim drugim bitnim faktorima kao što je ne tako veliki broj stanovnika koji aerodromu gravitiraju i blizina drugih velikih aerodroma sa dobrom povezanošću tada je na mjestu primjedba čitaoca iz Srbije da vaše poređenje Zagreba sa Ljubljanom i Bratislavom nije dobro.
4. Mislim da stavljanje u istu ravan broja ljudi koji gravitiraju ljubljanskom i zagrebačkom aerodromu je vrijeđanje zdravog razuma i da o tome nema potrebe raspravljati i podastirati bilo kakve argumente – dovoljno je vidjeti broj stanovnika jednog i drugog glavnog grada, broj i blizinu drugih aerodroma i ´sve će ti se samo kasti´.
Moj zaključak je da autor ovog teksta ne bi trebao da komentare i opaske svojih čitalaca shvata kao napad na njega lično i njegov rad već kao dobronamjeran pokušaj da se tematika o kojoj piše osvijetli sa različitih strana i time doprinese njenom boljem razumijevanju.
Koliko god se svi mi ponaosob trudili, ne možemo sve znati i dešava se da pogriješimo i sasvim je OK priznati grešku. Time nećemo umanjiti svoju vrijednost, čak štaviše.
Hvala autoru na zanimljivim tekstovima i velikoj količini podataka koje svojim čitaocima pruža iz sedmice u sedmicu. Mislim da to vrlo dobro radite.