intervju vodio: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: ZL Zadar
Kada su bivšu direktoricu Zračne luke Zadar zamijenili za potpuno neiskusnog Josipa Klišmanića koji je došao iz FINA-e i nije imao ni dana iskustva u zrakoplovstvu svi su tvrdili da je to ogroman promašaj, da je Klišmanić HDZ-ov uhljeb i da je ZL Zadar čak i izmijenila uvjete natječaja kako bi bila jedina zračna luka u Hrvatskoj za koju ne treba pet godina iskustva u zrakoplovstvu. No, g. KIišmanić je istinski razvalio. Ove godine imali smo rekordne mjesece, broj putnika i linija je istinski fascinantan. Zadar razvaljuje i istinski je vrh Hrvatske. Josip Klišmanić se dokazao i više od toga.
Ovaj intervju je dat u IX. mjesecu. Nažalost tri intervjua koji su bili „hitni“ su uletjeli preko reda, pa se ispričavamo čitateljstvu što intervju nema sadržane brojke IX. mjeseca.
Zračna luka Zadar je najviše stradala tijekom Domovinskog rata. Desila se potpuna devastacija. Sjećam se prvih letova iz Zadra nakon oslobođenja, iz aviona smo išli direktno do ograde bez terminalne zgrade, prtljagu skupljali na samom avionu, a u odlasku se prolazilo kroz ekstremno mali kontejner. Hrvatska je prilično brzo obnovila samu zračnu luku. Kako gledate na to vrijeme?
Zračna luka Zadar je devastirana tijekom Domovinskog rata i ta vremena, ne tako davna, pokazuju što je čovjek u stanju napraviti u svom najlošijem svjetlu. No, jednako tako sve što se dogodilo od tada, obnova i razvoj, pa i današnji planovi koji se pokazuju utemeljenima na trendovima rasta broja putnika, pokazuju i ono dobro i konstruktivno što je u nama.
Potom je u vrijeme Kalmete kao ministra prometa, Zračna luka Zadar dobila izuzetna infrastrukturalna poboljšanja. Novi suvremeni terminal, VIP terminal, ulaganje u opremu, suvremenu četverotračnu prometnicu do Zadra i autoputa. Je li sadašnje stanje infrastrukture zadovoljavajuće ili je Zračna luka prerasla i ovu investiciju?
Cijela Hrvatska, pa tako i Zadar, od osamostaljenja Hrvatske idu naprijed i usporediti Hrvatsku danas i u tim vremenima ispunjava nas ponosom na sve dosad učinjeno. Svi projekti koje ste naveli su razvojni i njihovim ispunjavanjem dolazimo do novih razvojnih projekata. Nova Zračna luka nakon ratnih razaranja ispunila je svoju svrhu, zračni promet se vratio u Zadar, a novi trendovi na globalnoj razini, pojava niskotarifnih aviokompanija i porast standarda učinio je zračni promet dostupan velikoj većini stanovništva Europske Unije. Govoriti o milijunskom prometu u Zadru u nekim drugim vremenima bilo bi ocijenjeno megalomanskim i nerealnim, no vremena se mijenjaju i treba ih prepoznati.
Infrastruktura sadašnje Zračne luke Zadar je u određenim segmentima nedostatna i zahtijeva određena ulaganja koja nisu mala. Izradom Masterplana postavili smo temelje za dugoročni razvoj i sa planiranom infrastrukturom putničkog terminala ciljamo na dva i pol milijuna putnika.
Upravo se provodi produljenje piste na 3.200 metara, što znači da će Zadar biti 3. zračna luka u Hrvatskoj i 5. u regiji koja će imati pistu za slijetanje širokotrupaca. Smatrate li to potrebnim i mislite li da Zadar ima šanse dobiti širokotrupne letove? Ako da, tko bi po vama mogli biti prijevoznici i na kojim linijama?
Projektna dokumentacija za produljenje piste sa 2.500 na 3.200 metara je dovršena i očekuje se građevinska dozvola koja bi omogućavala pristupanje građevinskim radovima. Zračna luka Zadar je temeljem tripartitnog ugovora preuzela na sebe izradu projektne dokumentacije koje je sufinanciralo Ministarstvo prometa. Međutim, radi se o imovini Ministarstva obrane, odnosno Republike Hrvatske i ono što sad slijedi je iznalaženje načina na koji bi se financirao ovaj kapitalni prometni objekt Republike Hrvatske.
Takvu investiciju apsolutno smatram potrebnom, a ima li Zadar šanse dobiti letove koje će izvoditi širokotrupni zrakoplovi mislim da uopće nije upitno. Prošle godine, prije dolaska korone, bilo je ugovoreno preko 1,8 milijuna sjedala za sezonu što je jamčilo promet od nekih 1,1 milijun putnika. Hoće li se te brojke ostvariti možda već u sljedećoj godini ili 2023. nije upitno. A govoriti o milijunskom prometu u vremenima koja ste spomenuli bilo je isto tako nezamislivo.
Potrebno je stvoriti preduvjete, što mi i radimo, a nakon toga je na avioprijevoznicima da prepoznaju poslovne benefite kojih nedvojbeno ima.
U kojoj fazi su radovi proširenje piste i drugih infrastrukturalinih objekata. Što će se sve raditi i koji su rokovi za dovršetak radova?
U tijeku je izrada idejnog rješenja i dokumentacije za novi putnički terminal kao i dokumentacija za ishodovanje građevinske dozvole za prvu fazu proširenja. Opreza radi, a što se je već u prvoj godini od pokretanja projekta pokazalo ispravnim, tražili smo da se izgradnja novog putničkog terminala realizira kroz faznu izgradnju uz zahtjev da zračna luka bude operativna u svakoj od tih faza. Predviđene su četiri faze koje bismo realno mogli dovršiti u narednih 8-10 godina.
Proširenje stajanke za koje smo dobili sredstva iz NPOO bi se moglo realizirati u naredne tri godine, a to uključuje i nabavku električne opreme za opsluživanje zrakoplova, električni autobus i izgradnju solarnih panela snage 610kW kojom bi se koristili GPU jedinice na stajanci. Na taj način bi se smanjila emisija CO2 na Zračnoj luci Zadar za skoro 50%.
Tu je već spomenuta rekonstrukcija i produljenje USS 13-31 koja se nalazi u obuhvatu vojne baze za koju se nadamo da će započeti u što skorijem roku.
Zadar je u prošloj Covid-19 godini prilično stradao. Promet mu je pao sa 801.000 na samo 120.000 putnika. Što će reći, luka je imala tek 15% prometa iz 2019. Većina aerodroma Hrvatske, pa i obližnji Split, je imala bolje rezultate od toga. Smatrate li da je Zadar mogao bolje?
Reći da se je išta više moglo poduzeti u okolnostima od prošle godine stvarno ne bi imalo smisla. Tijek događaja nitko nije mogao kontrolirati, kriza je eskalirala naglo i postala globalna. Tada u uvjetima u kojim su kompanije iz tjedna u tjedan reducirale svoje redove letenja, mislim da se u sezoni 2020. zaista nije moglo učiniti više. No, isto tako mislim da se zadarski i splitski aerodrom, iako su susjedni, ni u jednom segmentu ne mogu uspoređivati.
No, ove godine ogroman bum. Porast koji je više nego bajkovit. U VII. mjesecu Zadar je imao 118.067 putnika, a u VIII. čak 166.100 putnika. To znači da je samo u ova dva mjeseca Zadar imao 284.167 putnika. Do sada u 2021. Zadar je ostvario 314.220 putnika. To znači da bi Zadar mogao dostići i 500.000 putnika do kraja godine, tj. čak 62% prometa iz 2019. Smatrate li to ogromnim uspjehom?
Najave početkom godine su bile još i bolje, jer je na samom kraju prošle godine započelo cijepljenje. Tadašnja očekivanja su bila da će cijepljenje uzeti maha i da će se promet normalizirati već u travnju ili svibnju. No svi znamo da to nije bilo tako. Otvaranje je konstantno odgađano dok se s prometom nije konačno ozbiljnije krenulo tek početkom srpnja.
U srpnju ove godine imali smo najviše zrakoplova u jednom mjesecu, čak i više od kolovoza 2019., iako punjenja nisu bila zadovoljavajuća početkom mjeseca. A onda smo ponovo taj rekord oborili i u kolovozu ove godine. U istom mjesecu kolovozu i najviše putnika. Rekord za rekordom u godini od koje nismo očekivali previše, osim početka oporavka. Ipak, svi ti rekordi daju nam jadan signal da će nam sva ulaganja u infrastrukturu biti itekako potrebna u sljedećim godinama. Iako je riječ o svojevrsnom uspjehu, s obzirom na okolnosti u kojima smo radili, ovogodišnje dobre brojke pak su i dio rezultata rada iz proteklih godina. Pripreme su u zrakoplovstvu najbitnije.
Zadar je u VIII. mjesecu imao čak i više putnika nego u istom mjesecu 2019. odnosno rekordan mjesec ikada. Iskrene čestitke. Hoće li ovakvo stanje potrajati i u IX. i X. mjesecu.
Hvala na čestitkama. Nadamo se da hoće, a red letenja i popunjenost letova daje nam temelj takvim očekivanjima, posebice prvi dio rujna u kojem smo od 01. do 15. zabilježili 60,000 putnika. Ako se nastavi ovakva popunjenost rujan će biti na razini ovogodišnjeg srpnja ili čak i bolji od rujna 2019.godine. Iako nismo ove godine očekivali da će kolovoz biti tako dobar (166,000 putnika), ipak smo u jednom mjesecu premašili brojke kojima se samo prije 10ak godina nitko nije nadao. Primjerice, u prvoj godini dolaska Ryanaira 2007.g. imali smo puno manje putnika (119,000) nego u jednom jedinom mjesecu kolovozu 2021.
Na ove fascinantne brojke u prvom redu utjecala je baza Ryanaira koji je bazirao 2 aviona i pokrenuo 88 tjednih letova na 35 linija. Što je Zadar morao napraviti da dobi ovakav iskorak Ryanaira? Jeste li Ryanairu dali popuste ili subvencije za letove?
Dugogodišnja suradnja između Ryanaira i Zadra rezultat je današnjih 36 linija. Ryanair, Zračna lika Zadar i svi sudionici iz turističkoga sektora surađuju dugi niz godina. Od samih početaka 2007. godine vidjelo se da je dovođenje LCC pun pogodak za Zračnu luku Zadar i zadarski turizam. S godinama promet je rastao na obostrano zadovoljstvo i na kraju priče aerodrom je sa 65,000 putnika 2006. godine završio na preko 800,000 u 2019.g. U 2020. planiran je promet od 1.1 mil putnika no on se s obzirom na Covid krizu nije dogodio. Ali ove brojke lijepo prikazuju što dolazak jednog tako jakog prijevoznika znači za jednu regionalnu zračnu luku. Tadašnje vodstvo Zračne luke Zadar i zadarskog turizma ipak je imalo viziju i bilo ustrajno u svojoj namjeri da se uvedu LCC letovi i na tome im uistinu hvala.
Zadar je došao na samo 28.893 putnika manje od Zagreba. No, Zagreb u IX. mjesecu kreće sa velikom ekspanzijom Ryanaira, koja će biti još veća u XII. mjesecu. Mislite li da će baza Ryanaira u Zagrebu utjecati na zadarsku bazu?
Realni smo u svojim očekivanja i viđenjem Zadra u okviru hrvatskih zračnih luka.
Tržište u Hrvatskoj je iznimno malo i s obzirom na to baza Ryanaira će utjecati na zadarsku bazu samo u smislu sezonalnosti. To bi značilo da će zadarski aerodrom, iako je prije Covid krize bio iznimno blizu dovođenja i uvođenja zimskih linija, sada to ipak malo teže postići. No, to ne znači da ćemo odustati. Izazovi nas još više motiviraju. Što se tiče naših razvojnih prilika u ljetnom dijelu reda letenja, tu zagrebačka baza Ryanaira neće imati nekog značajnijeg utjecaja, s obzirom da su profili putnika koji dolaze u Zadar i okolicu ipak malo drugačiji nego onih koji dolaze i posjećuju Zagreb
Što možemo očekivati od Ryanaira iduće godine? Hoće li biti baziranje 3. aviona, dodatnih linija i frekvencija?
Ovogodišnja popunjenost zrakoplova i Ryanaira, ali i drugih avioprijevoznika, svakako opravdava povećanje broja destinacija i frekvencija. Hoće li se među tim poslovnim odlukama naših partnera naći i ona o povećanju broja baziranih zrakoplova, vidjet ćemo, ali broj baziranih zrakoplova ipak znači određenu sigurnost i u broju linija i u vidu suradnje koja se odvija u poslu. Nadamo se dobroj suradnji i dalje.
No, ipak nije Ryanair jedini koji leti iz Zadara. Od 150 tjednih letova, 62 su drugi prijevoznici, dakle Ryanair ima 59% udjela, a 41% imaju drugi prijevoznici. Najviše među njima easyJet (9), Croatia (11), Lufthansa (7), Austrian (7), Eurowings (6). Hoće li se sada nakon baze Ryanaira ZL Zadar posvetiti širenju drugih prijevoznika kako bi se njihov tržišni udio povećao spram Ryanaira?
To nam je iznimno važno. Otkako je stigao Ryanair 2007.godine udio njegovih putnika kretao se od 60-70 posto. S godinama taj udio smo smanjivali, da bi konačno 2019. došli do udjela od jedva nešto većeg od 50 posto. Za nas je to modus operandi koji bi bio optimalan u situaciji kada imate najveću europsku zrakoplovnu kompaniju koja „vuče“ vaš promet i samu destinaciju. Širiti ponudu linija i prijevoznika jedan je od naših glavnih ciljeva.
Za razliku od Pule i Rijeke gdje je prisutnost legacy carriera prilično simbolična, Zadar ima 11 letova Croatie, po 7 letova Lufthanse i Austriana, te letove Luxaira, S7 i LOT-a. Možemo li, sukladno iskustvima Splita i Dubrovnika, uskoro očekivati i letove Air Francea, KLM-a, Britisha, Aegeana i Iberije?
Stalno smo u pregovorima s kompanijama. Neke od ovih kompanija već su i trebale imate svoje linije da nije bilo Covid krize. Ponavljam, u sezoni 2020. planirali smo 1.1 milijun putnika i dio aviokompanija koje spominjete trebao je letjeti iz/za Zadar. Naravno da ćemo dati sve od sebe da u predstojećim mjesecima pokušamo ispregovarati kompanije kao što su Air France, British ili Iberija.
Ryanair je najavio mogućnost letova tijekom zime. No, sada je evidentno da se to neće desiti. Smatrate li da bi bilo dosta putnika za po dva leta tjedno prema Frankfurtu, Londonu, Parisu i Memmingenu, možda čak i Dublinu?
Naravno da ima prostora za nekoliko zimskih linija. Jedan od strateških ciljeva Zračne luke Zadar je širenje ponude i na zimski red letenja. Konstantno razgovaramo s našim partnerima kako bismo našli načina da proširimo ponudu. Širenje ponude se mora dogoditi na kulturnom, turističkom i svakom drugom planu. Grad Zadar i njegova okolica ima kapacitet za zimske linije, samo se naša ponuda mora dobro i strateški osmisliti. Kada se radi na takav način onda ni uspjeh neće izostati
Croatia Airlines ima međunarodne letove iz Zagreba, Splita, Dubrovnika i Rijeke, no ne i iz Zadra. Kako to?
Smatram da je nedopustivo da domaći avioprijevoznik nema baš niti jednu međunarodnu liniju iz Zadra u ljetnom redu letenja. Također se nadam da će vodstvo domaćeg avioprijevoznika uvidjeti da se tijekom ljetnog reda letenja može letjeti i iz Zadra za neko europsko odredište. Indikativan je podatak da je naša nacionalna kompanija druga ili treća po udjelu u prometu u Splitu i Dubrovniku, a istovremeno ima samo 2 posto(!) udjela u Zadru.
Zadar jedini nema PSO letova Trade Aira prema Osijeku. Kako to da je Zadar u prošlim PSO-ima zaobiđen, a takve letove imaju Pula, Rijeka, Split i Dubrovnik.
Nemam odgovor na to pitanje. Istina, siguran sam da postoje linije za Zadar koje bi puno bolje operirale od nekih koje su trenutno postojeće, no odluka se donosi negdje drugdje.
U novom PSO-u je najavljeno da će Zadar imati letove prema Rijeci i Osijeku. Kojeg smisla imaju letovi prema Rijeci, gradu udaljenom tek 237 km od Zadra? Vrlo je malo linija u Europi koje lete ovako kratke letove i to isključivo u najbogatijim državama. Zašto se otvara ovakva nonsense linija i koliko putnika će biti na takvoj liniji?
Ne znam koji su kriteriji bili za donošenje odluke za liniju prema Rijeci.
Nije li logičnije da umjesto prema Rijeci Zadar ima PSO letove prema Dubrovniku koji je udaljen 348 km i preko 4 sata vožnje?
Slažem se s Vama da linija prema Dubrovniku ima više ekonomskog opravdanja. Međutim, kod uvođenja PSO linija država se vodi i nekim drugim kriterijima, osim ekonomskih. Iskreno se radujem uvođenju spomenutih linija, jer ipak je riječ o cjelogodišnjim linijama.
Uz ogromne čestitke za ovo ljeto, možemo li Vas zamoliti da nam otkrijete planove za iduću godinu?
Još jednom hvala na čestitkama. O projektima, širenju infrastrukture, opreme i zgrade već smo govorili. Što se tiče prometa, novih linija i aviokompanija planovi također nisu tajna, ali ponekad se i ne ostvare. Stoga, ne možemo detaljnije otkrivati naše planove, osim da ćemo u sljedećoj i budućim godinama rasti i samo rasti. Naravno, uz uvjet da nam ova dosad najveća kriza u zrakoplovstvu i gospodarstvu općenito dopusti nastavak razvoja. Nadamo se da će tako i biti. Jer, svaka kriza je ujedno i prilika.
Ako g. Klismanic čita ovdje: vaša aplikacija ne radi vise od pola godine. Traži se nova verzija. Na e-mail ne reagirate
Aplikacija za što?
Zračne luke Zadar
Koja?
Imam pitanje nije bas vezano za ovaj clanak
Htjeo sam pitati da li vi znate kako se izracunava nosivost piste?
Ne, to je inžinjerski posao.
Da ali na obični e-mail ne reagiraju, možda neko čita ovdje pa da se javi IT odjelu
OK.
Sorry, ispod krivog pitanja sam napisao. Može se brisati
Sve ok.
Zašto bi Zadar bio treći aerodrom u Hr. koji može primiti širokotrupce kada završi ekstenziju USS? Po meni, biti će tek četvrti aerodrom. Zagreb, Dubrovnik i po meni Pula može primiti širokotrupce bez problema i sa svih strana svijeta. Pula ima USS dugu 3000m (2950), to bi trebalo biti dovoljno za većinu širokotrupaca koje bi eventaulno mogli slijetati kod nas…..
Pula ima USS 2950 metara. To znači da može primiti manje širokotrupce, no dobar dio njih ne može.
A332,A333 take off: 2.770m, B763 take off: 2.650m, B787 take off: od 2600-2800m, A359 take off: 2600m. Problem može biti eventualno kod B747, B777, a A380 neću niti spominjati….To kod nas neće sletiti nikad.
Stoji. Problem su A330-900, B767-400ER B777, B747 i A380. I da, u pravu ste za Pulu će ti avioni teško slijetati, a A330 (svi osim 330-900), A350, B767 (osim B767-400ER) i B787 su avioni koji bi mogli slijetati na Pulu i na ovu pistu.
Transaero je dosao sa 747 redovno,
Je ali morate znati da 747 na kratkoj liniji kakva je Moskva troši bitno manje goriva i može sletjeti na bitno kraću pistu. To je i razlog zašto su neki šitokotrupci slijetali i u Split.
Istina, ali B744 ima dolet od 14000km, tako da ne mora on imati pune tankove da bi doletio iz Pule do istočne obale SAD-a, Toronta, Chicaga i sl. Mislim da bi Pula za razliku od trenutno Zadra i Splita mogla bez beda servisirati long haul linije kada bi za to bilo interesa od strane kompanija i tržišta što teško da će biti u skorije vrijeme. Na kraju, više rijetki i lete sa B747 avionima i prešaltavaju se na A359, B787 kojima treba puno kraća staza za polijetanje….
Nije problem u slijetanju (za to treba manja pista) nego u polijetanju. Mislim da 747 sa gorivom do Istočne obale ne može poletjeti iz Pule. No, nisam siguran.
Pa ja niti ne govorim o slijetanju. Da je drž’ nedaj situacija vjerovatno bi se B747 uspio zaustaviti i na Braču, ja i govorim o take off. Znači, B747 nisu potrebni puni tankovi goriva da bi on poletio iz Pule do New Yorka npr. ili Bostona ili sl. na istočnoj obali kada mu je range da praktički može obaviti JFK-Pula-JFK sa jednim tankom…. A opet ponavljam, za A359 ili B787 ne treba extra duga staza tako da je Pula definitivno u sedlu što se tiče long haula. Mislim, s tehničke strane.
Da, nisu mu potrebni puni tankovi do New Yorka. Ali svejedno ne mislim da može i sa manje goriva poletjeti iz Pule. Kako god, koji je smisao ova rasprave?
U Sarajevu je pista duga 2650 m, pa je bez problema sletio b747, a333, b777, b787, b757, AN124. Ne znam da li bi mogao A380, samo znam da ne može AN225
Bez problema nije. Ti avioni mogu poletjeti sa Sarajeva samo i isključivo ako su prazni ili lete kratke letove pa imaju vrlo malo goriva. Znači ako netko leti npr. Sarajevo-Zagreb-New York sa 747 pri čemu će gorivo natočiti u Zagrebu onda je to moguće.
Koje bi linije CA trebala imati iz pule i zadra te možda još koju split i dubrovnik u ljeto 22.
Pitanje je za Alena
Iz Splita i Dubrovnike bi mogla imati brdo linije. Ali iz Pule i Zadra bi morala imati bar Frankfurt, Minhen i Zurich, mogla bi imati i Amsterdam i Paris.
Prava šteta što neće biti zimskih letova. Mislim da bi uspjeli i to bi bio znak ostalim zračnim lukama na obali.
Na žalost, mislim da jadranski aerodromi nemaju velike šanse za masovne zimske letove, jer imaju hendikep da se nalaze na najsevernijem delu Mediterana.Kontinentalci, a posebno mi iz Srbije kojima su svi državi praznici u zimskom periodu želimo da pobegnemo na par dana u sunačane krajeve dok u Zadru postoji velika verovatnoća da vas dočekaju orkanski vetrovi koji znaju da budu neprijatniji od beogradske košave. Zato je izbor severnjaka neka destinacija gde su daleko povoljniji meteo uslovi (Napulj, Katanija, Malaga, Valensija, Antalija, Larnaka, Solun, Majorka, Lisabon…). U februaru kada je u Srbiji zimski raspust i Dan državnosti, popularne su destinacije poput Egipa, Zanzibara, Emirata, a u poslednje vreme i Kanarska ostrva. Sve ovo govorim iz ličnog iskustva i iskustva iz mog okruženja, jer sam par puta pokušao da provedem par prazničnih dana u novembru u Dubrovniku i Dalmaciji. Pored lošeg vremena, posebno sam bio neprijatno iznenadjen ugostiteljskim lokalima u Dubrovniku koji su često neuslovni za zimske uslove, što leti ne primetite jer svi imaju baštu. Zbog posla više puta sam bio u Opatiji početkom maja na skupu koji se tamo održava uvek u isto vreme i iskustva su podeljena, zna da bude divno vreme, ali ista je šansa da neprijatna kiša pada desetak dana. Ovo su najveća ograničenja hrvatskog, ali i crnogorskog Jadrana.
Potpuno se slaže sa Vama da jadranski aerodromi nemaju šanse za masovne zimske letove.
I da ovo sa vremenom ste u pravu. Ja sam se tri puta kupao u XI. mjesecu u Dubrovniku, ali sam i dva puta čučao u hotelu bez mogućnosti da odem van. Kako god da postoje hoteli koji imaju razvijenu zimsku infrastrukturu (brojni zatvoreni bazeni, jacuzzi, saune, zabavni sadržaji…) i da radi bitno više restorana i ostalih sadržaja još bi nešto i bilo. Ali…
Realno Hrvatski jadran je mrtav zimi. Dole niko ništa neće da radi jel imaju dotacije države. Više se isplati držati zatvoreno nego raditi. Većina vlasnika objekata he iz Zagreba, je.. se njima za tihu sezonu. On bez velikih para neće. U okolini Zadra sam 2018, znači regulatna godina u naselju/selu/mjestu… Kožihno/Kožuno sve i jedna bila zaključana. Nije bilo prodavnice na 15 minuta autom. I šta tu može biti.
Da, o tome sam napisao i članak prije par mjeseci. Zapravo i istinski tragično. Dok god država plaća ljudima da sjede kod kuće i ne rade tamo neće biti ničega zimi. Stalni sezonac mora biti prijavljen 6 mjeseci (od 5. do 10. mjeseca) i onda ljudi ostvaruju 60% prosjeka plaće idućih tri mjeseca, a onda ostalih dva mjeseca dobivaš 50%, a sve nakon toga 40% plaće. Istovremeno odrade kakvu svadbu, čišćenje, nešto na crno oko Nove Godine, brdo ih odlazi na crno na skijališta u Austriju.
Isti konobar mi bio u Zadru i na Jahorini. Kaže da u Bosni radi polulegalno. Boje se austrije zbog hvatanja EU propisi… ne mogu se sjetiti više.
Reče i da mu je isti čovjek gazda. I da mu zima više paše ima platu i po
Ali iz Hrvatske brdo ljudi radi na skijalištima u Austriji. Brdo.
O’Leary je rekao da će ih biti. No, danas je 23.10. i nema najava. Znači da nije govorio istinu.
Zaboravili ste kljucno pitanje. Finansijski rezultati aerodroma, kada se odbiju subvencije drzave, koliko su u minusu ( i prije Covida)
A sta imas ti o tome?!
Do 2019. aerodrom je bio financijski pozitivan, o tome smo pisali članak. Naravno, u 2020. pozitivna nije bio ni Zagreb, Split i Dubrovnik, a kamoli Zadar.
Subvencije se ne daju aerodromu nego kompanijama.