zamaaero@zamaaero.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@zamaaero.com | +385(0)1/3465886

Analize

Kolika je potrošnja aviona

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb); foto: Singapore Airlines

Danas objavljujemo više nego interesantne podatke o potrošnji goriva na avionima:

83 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Kako se računa onda potrošnja CO2 u aviaciji. Ovisi o gorivu i težini ili?!

1000

Moja supruga je godinama radila u Aviogenexu i to baš na vođenju poslova i plaćanja za gorivo i gume. Znam da su oni izražavali prosečnu potrošnju po satu leta i da je za Boing 737 bilo od 3 do 4 tone u zavisnosti dali je manja ili veća varijanta sa više sedišta. Stari 727 koji su dobili od države su trošili oko 5.5 tona kerozina, a znam da je JATov DC 10 trošio oko 10 tona na sat, a u krilne rezervoare je stajalo oko 100 tona goriva. Za gume znam da je dozvoljeno da se 3X protektiraju, pa se kupuju nove.

Moj stric i bratic su avio-elektro inzinjeri,bili su i suvlasnici Avio-Impexa.Objasnili su mi da mlaznjaci ne koriste stalno tecno gorivo.Turbine mlaznjaka,ne na svim modelima mlaznih,dizajnirani su da samo za poletanje i spustanje treba kerozina i ne vise od 2000L.U toku leta turbine motora stvaraju komprimirani kislorod koj pod silnim pritiskom i grijaca u kucistu,stvaraju oxigen.Jer bi nekim Boinzima trebalo oko 80 cisterna po 25T kerozina da bi (primer)preleteli do Australije od Kuala Lumpura.Sto je prakticki nemoguce da stane tolika zapremnina goriva ni u jednom avionu,a i inzinjerski nacrti dizajna,pokazuju da ni u trupu,ni u krilima nema prostora za tecnog goriva.Sto nas dovodi da su te statistike iz odredjenih razloga prevara

1000

Ne moze se to na ovaj nacin gledati.
Kao prvo, nisu napisani maksimalni kapaciteti aviona.
Npr. B738 je 189, a320 je 180, cak neki i 186.
Drugo, nije napisano na kojoj duljini leta.
Nije ista potrosnja po sjedalu po kilometru na letu od pola sata i na letu od pet sati.

i zato je ovo cisti nonsens.

Vrlo zanimljivo.

Alane, može li novi zadatak za vas? Da probate slično složiti kada je MTOW u pitanju:

1. Taksa po 1t/km MTOW za prelet teritorija članica Eurocontrola?
2. Cijena aerodromskih usluga po MTOW i broju sjedišta (polijetanje/slijetanje, stajanka, bus, finger, itd), naravno ne svugdje već ako možete uraditi na primjeru par velikih hub-ova ili barem aerodroma srednje veličine za koje uspijete naći relevantan podatak (2-3)

Nije to linearna funcija, imaš distance faktor koji je u suštini broj kilometara podijeljen na 100, težinski faktor koji se računa kao korijen od MTOW/50 u tonama (faktički avion od 50 tona ima koeficijent 1), zavisi preko koje zemlje letiš (od 30 do 120 EUR, otprilike
je taj koeficijent i mijenja se), onda sve to izmnožiš za svaku zemlju posebno preko koje letiš i sabereš sve te iznose. Recimo preko Hrvatske letiš 120km u avionu od 5 tona MTOW, to dođe 1.2 distance rate x 0.31 weight rate x 37.97 EUR za Hrvatsku i to te košta 14.57 EUR na to dodaš za ostale zemlje preko kojih letiš i to je otprilike to. Eurokontrol ne plaćaju avioni manji od 2 t.
https://www.eurocontrol.int/publication/monthly-adjusted-unit-rates-january-2021 primjer cijena, može se pronaći na netu i programi za izračun ukupnih davanja…

Avio kompanije koriste software za flight planing koji imaju mogocnost da proracunaju za svaki let iznos terminalne naknade kao i troskova preleta.

Odličan odgovor, hvala!

Možete li onda napisati (po nekoj gruboj računici), koliko bude razlika u naknadi za prelet od nekog grada na Balkanu do recimo Frankfurta između ATR-72 (MTOW 23t) i A320 (MTOW 78t)?

Ruta BNX- FRA ATR72 (0.65 x 0.68 x 38.74 BiH + 1.06 x 0.68 x 37.97 HR + 1.05 x 0.68 x 48.18 SI + 2.14 x 0.68 x 61.98 AUT + 3.78 x 0.68 x 67.09 DE) 17.12+ 27.37 + 34.40 + 90.19 + 172.45 tj. ukupno 341.46 EUR

Ruta BNX- FRA A320 (0.65 x 1.25 x 38.74 BiH + 1.06 x 1.25 x 37.97 HR + 1.05 x 1.25 x 48.18 SI + 2.14 x 1.25 x 61.98 AUT + 3.78 x 1.25 x 67.09 DE) 32.93 + 50.31 + 63.24 + 165.80 + 317 ili ukupno 629.28 EUR.

Mjerio pomoću Google earth na telefonu, od piste do piste (misim da i stvarnosti sa ivice kontrolisanog prostora aerodroma), vjerovatno ima koja greška, možda su mijenjali cijene i amaterski ali otprilike to je to.

Sjajno, hvala! Potpuno su za ovu raspravu nebitni apsolutni iznosi, suština je u ovoj razlici u povećanju fiksnih troškova koji donosi letenje na istoj liniji sa većim avionom.

Jednako kao i kod potrošnje, optimizacija flote i LF je ono što donosi prevagu (osim ako monopolski status na nekoj liniji ne omogućava nerealno visoku cijenu karte, što je danas ipak sve rijeđi i rijeđi slučaj)

A toliko je moguće uporediti samo težinski faktor 0.68/1.25

Pogledajte podatke za a319 i a319neo. Kosi se ne samo da logikom, vec i sa matematikom.
Btw, ozbiljna analiza treba da podrazumeva i rute na kojima se meri potrosnja.
Za koje rute su ovi podaci?

Za koliku su to istu duzinu kaklulisane? Koliko je to konkretno milja?
Hocete reci da su iste duzine linije kalkulisane za atr72 i a350?

A319 prema A319 neo, druga kolona, pretpostavljam da su permutovane vrednosti. Manja je za neo verziju. Treca kolona pokazuje da je neo verzija tek simbolicno stedljivija. Neznatno. Gde je tu prednost nove generacije motora? Zato ga A220 300 potiskuje sa trzista. Kod A 320/321neo vec znacajnija stedljivost od prethodne generacije.

Vrlo zanimljivi podaci… ali…ima par nejasnoća.
1. Kako su preračunati podaci iz kg/km u l/km? Za to je potrebna gustoća goriva. Kad sam provjeravao podatke ispalo je da je u svakom retku/avionu korištena različita gustoća goriva.
2. Za svaki avion je dan broj sjedala. Da li su ona puna ili prazna? Tj. kolika je masa aviona iz tabele? Jasno da o masi ovisi potrošnja goriva. Da li su to najniže potrošnje goriva? Jer potrošnja ovisi i o režimu leta, visini, temperaturi
3. I broj sjedala u avionima je upitan. Recimo za A380 ima podataka da je tipična konfiguracija sa 575 putnika a maksimalna sa 853. O tome jako ovisi potrošnja po putniku.
Na kraju, zanimljivo je vidjeti da je potrošnja po putniku niža od automobila ako je u njemu samo jedna, pa čak i ako su dvije osobe, da ne kažem tri…

Covek napisao globalno a ne master rad. Jeste zanimljivo to sve sto ste naveli, to ne sporim.

Potpuno se slažem da je vrlo interesantno. Bilo bi zanimljivo kad bi se tablica mogla dopuniti sa sličnim podacima starijih tipova aviona, npr. DC-9, DC-10, B727…DC-3

DC3 bi odlično stajao, kao i DC6, DC7, Super Constellation… klipni avioni su bili ekonomični (i sad bi bili, da se proizvode za kompanije, posebno na dizel pogon).

Ne, elektroavioni će popuniti nišu.

Vozi XXXX

Po ovom zaista Embraer nema veće troškove goriva od Dasha. Zbog čega je onda svaka (dostupna) računica da je Dash bitno jeftiniji u ukupnoj cijeni operacije? Je li sam avion toliko skuplji, ili je održavanje skuplje?

To stoji, ali gorivo nije najskuplji dio operacije. Sama cijena/financiranje aviona je najveća stavka, pogotovo malim aviokompanijama koji ne naprave toliko letova.

Koliko kompanije plaćaju litru goriva? Od-do, ovdje u Europi?

To nije bas tako crno-bijelo pitanje… Razlicite kompanije imaju razlicite ugovore s razlicitim opskrbljivacima…

https://jet-a1-fuel.com/price/serbia
Recimo cijene goriva za Beograd. Čisto da imaš neku orijentaciju

Veoma interesantno. Očekivao sam da će A380 biti mnogo gori. U suštini, jedini nedostatak tu je dva motora više za održavanje i kako ga napuniti. Ali mi avion itekako ima smisla za opterećene linije i aerodrome. Valjda je kao što ste i Vi rekli – avion koji je prerano napravljen…

Mislim da će budućnost biti ipak drugačija. Svi sporazumi o klimi koji su već potpisani imaju fokus ograničenja emisije štetnih plinova u zračnom prijevozu. U prijevodu to znači da će putovanje avionima kakvo poznajemo postati daleko skuplje i rijeđe (plaćat će se ogromni penali na zagađenje). Putovanje avionom na fosilna goriva će postati privilegija bogatih.
Ako sa strujom nešto i naprave biti će to mali avioni ograničenog dometa.
Isto je već bliža budućnost u automobilima, ili da budemo specifičniji EURO 7 standard znači da će najjeftinije vozilo na fosilno gorivo koštati preko 30k eura (VW je dao izračun osnovni Polo benzinac 37kEUR). Drugim riječima biti će jeftinije kupiti auto na struju, pa sad vi vidite kako će se slična ograničena odraziti na jet-ove.

A ako u priču uvedemo i Elonovu viziju Hyperloop stvari bi se totalno mogle okrenuti naglavačke. Za sada su samo SF eksperimenti ali nemojmo zaboraviti da nije baš tako davno bilo vrijeme kada ljudi nisu mogli ni sanjati da će u pola dana leteći doospijeti na drugi kraj planeta 😉

Ono što sam htio reći je da u buidućnosti možda ni neće postojati neka toliko velika potreba za civilnim avio prijevozom.

Takve stvari su ipak puno dalja buducnost jer zahtjevaju enormna ulaganja u infrastrukturu (hr nema para za obicnu prugu).
A ovo s emisijama je vec potpisano i ostvaruje se. Jednostano daleka putovanja vise nece biti dostupna obicnom puku.

A319neo trosi vise nego a319?
Na kojoj duzini relacije su dati podaci?

Ponoviću da po meni Croatija treba da pređe na kombinaciju A220 i ATR72.

Isto mislim i za Air Serbiju, uz dodatak nekoliko A320 i možda jednog A321, plus dva širokotrupca.

Haha upravo smo imali jednog iz susjedstva koji ponižava JU jer ima ATR u floti a vi upravo OU predlažete isti.

Pogledati u tabeli…

Kompanije koje nemaju za obnovu flote treba da se ugase.

Može i sa SSJ 100:))

Za ATR72 je otprilike tačno
Pre mnogo mnogo godina mi je jedan JATovac rekao da im one njihove prastare verzije ATR72 potroše 600 litara do na letu BEG-TGD.
Zanimljivi podaci.

Prije ce biti oko 600 kg.

Uz to, potrosnja ovisi te se racuna kao potrosnja po putniku po jedinicnoj udaljenosti te prevezenoj jedinici tereta po udaljenosti…

Pa to je to. Vazdušnom linijom Podgorica uopšte nije toliko daleko od Beograda.

Taj stari JATovac je rekao da su oni obožavali ATR, jer je neverovatno isplativ avion. Takođe su ga smatrali i najbezbednijim jer mu se sve nalazi gore u krilima pa može relativno bezbedno da uspori i da sleti na bilo koju livadu a da se ništa ne zapali.

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!