zamaaero@zamaaero.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@zamaaero.com | +385(0)1/3465886

Analize, Istaknuto

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Proširenja terminala u Beogradu

Koja je logika izgradnje novog terminala u Beogradu sada kada je broj putnika toliko pao? I tu je odgovor vrlo jasan. Jako je malo aerodroma, poput Frankfurta, prolongiralo radove na novim terminalima ili proširenjima, većina je zapravo iskoristila Covid-19 i poduzela radove kako bi lakše obavili sve dok je promet mali, tj. bez puno utjecaja na promet. Tu Beograd nije izuzetak. Vinci kao i svaka velika i odgovorna kompanija zna da je ova situacija sa Covidom-19 privremena, te da će već 2022, promet biti bar 90% onog iz 2019, ako ne i 100%, a nakon toga će samo rasti. I naravno, zato su sada, na vrijeme krenuli u realizaciju ovog projekta.

I da se odmah razumijemo, nije točno ovo što portali i mediji pišu da se u Beogradu gradi novi terminal. Ne gradi se novi, već se proširuje postojeći terminal. Kao što je to slučaj i u Splitu i Dubrovniku koji iako su dobili potpuno nove objekte ipak su to tek ekstenzije postojećih objekata. Razlika jest ogromna. Iako po obujmu radova dodaci će povećati kapacitete više nego što su napravljeni neki novi terminali u regiji.

Jesu li radovi bili stvarno nužni ili su oni mogli biti bitno skromniji i sve se mogao prolongirati još neko vrijeme, o tome će ovaj članak.

foto: Aerodrom Beograd

 

Što je do sada napravljeno?

Vinci se obvezao investirati preko 730 milijuna EUR u infrastrukturu Aerodroma Beograd. OK, jasno da taj iznos novaca neće biti tolik. Svaki koncesionar napuca iznos da koncesija izgleda bolje i da ju u konačnici dobije. I onda nakon dobivanja koncesije radi dvije stvari: u beskraj prolongira radove i napucava cijene radova. Pa vrata tako koštaju preko 5000 EUR, te on zapravo potroši neusporedivo manje novaca nego financijska izvješća pokazuju. To rade svi, pa i Vinci. No, da će ovi radovi koštati značajna sredstva i da će Vinci izdvajati novac i dalje tijekom koncesije, to nije sporno.

Vinci se obvezao radove obaviti u dvije faze. Prva faza biti će obavljena do 2025. godine, a druga do 2030. U ovoj prvoj fazi neki radovi su već dogotovljeni, a dobar dio je sada u punom zamahu i biti će dogotovljen do početka 2022, dok će većina biti gotova do 2023. Taman za povratak prometa na razinu 2019.

Vinci je već poduzeo hitne radove. Neposredno prije preuzimanja koncesije aerodrom je napravio novu deicing platformu koja je sada modernija, brža i može opslužiti bitno više aviona, a koju je potpuno operativno postavio koncesionar. No, ova platforma će se u skoroj budućnosti proširiti za duplo te još više povećati kapacitete.

Beograd je izmijenio i sam duty free koji je sada veći i daleko moderniji, a putnici kroz njega moraju proći da bi došli na druge dijelove aerodroma, što povećava prodaju na aerodromu. Kada sam prvi puta pisao o preuzimanju koncesije od strane Vincia, rekao sam da će to biti prioritet Vincia kojeg će napraviti prvo, jer je tako radio svagdje u svijetu gdje je preuzeo aerodrome. Prvo je reorganizirao duty free i prodajno-ugostiteljsku zonu koja mora imati viziabiliti 90 ili više%. I bilo je tako.

Aerodrom je napravio i novi Teslin trg, neveliku vrlo simpatičnu i ugodnu čekaonicu i gaming zonu koja se nalazi odmah iza kontrole putovnica. Prostor ima i restoran. Između gateova A5 i A6 napravljena je i zonu za djecu. Prostor se rekonstruirao pet mjeseci i vrijednost radova je bila 2 milijuna EUR. Ogroman iskorak i nešto što drugi aerodromi, nažalost, nemaju. Malo kreativnosti i neznatna sredstva i to je nešto što bi svi veći aerodromi regije morali imati.

Aerodrom je povećao i broj bus gateova u zoni A, pa sada ima A4a, A4b, A7a i A7b, njih četiri. Dodatni kapaciteti bus gateova su 140 mjesta. Naravno, ovo je puno premalo spram potreba Beograda, ali je maksimalno iskorišten prostor u prizemlju A gateova prenamjenom prostora. Te bus gateove u prvom redu koriste kompanija koje lete sa turbopropnim avionima i manjim jetovima poput Windrosea, Belavie, Air Serbie, LOT-a, Luxaira, TAROM-a, ali da ih ima više koristili bi ih i LCC, prvenstveno Wizz Air i easyJet koji ne žele koristiti zračne mostove.

Beograd je dovršio i izgradnju novog parkirališta kod cargo terminala, koji se proteže na 36.400 četvornih metara. Parkiralište je predviđeno za dugoročno parkiranje, rent’a’car, zaposlenike i zaustavljanje taksija koji će ovdje čekati do oslobađanja pozicije ispred terminala, te će time smanjiti broj zaustavnih mjesta ispred terminala. Kapacitet parkirališta je 1513 mjesta, od čega 809 za putnike, 330 za djelatnike, 265 za rent’a’car i 109 za taxije. Parkiralište će imati i auto-praonicu. Putnici koji će se ovdje parkirati biti će prevoženi do terminala shuttle autobusom. Ovo se sada ne provodi radi Covida-19, no isto će se aktivirati po dovršetku pandemije i ponovnom povećanju broja putnika.

Najnoviji dodatak aerodromu je E stajanka za avione koja se nalazi preko puta cargo terminala i platforme generalne avijacije, te se nalazi južno od gatea A10. Na tom dijelu je bila trava i groblje za avionske olupine. E stajanka je veličine 25.000 četvornih metara, te je dobila tri parkirališne pozicije za avione koda C, tj. raspon krila do 36 metara. Obzirom na rekonstrukciju postojeće platforme ovaj dodatak je istinski bio nužan za aerodrom, poglavito sada u vrijeme ogromnog povećanja operacija u VII. mjesecu. Na ovoj stajanci se najčešće parkiraju avioni Wizz Aira i Lufthansa grupe.

foto: Luka Babić

 

 

Što se trenutno radi?

Trenutni radovi dograđuju treći kat postojećeg terminala u kojem će biti dolazna galerija, čime će se odvojiti dolazna i odlazna zona. Time će Beograd konačno maknuti onaj puno prezastarjeli sustav iz sedamdesetih u kojem je bio bodiček na svakom gateu (u stvari na dva gatea jedan), a što ozbiljno košta, komplicira operacije, traži dodatan broj radnih ljudi, gubi vrijeme radnicima (koji se moraju seliti od gatea na gate), smanjuje efikasnost radnika (čekaju na getau neko vrijeme dok još ima vrlo malo putnika), smanje ugodu putovanja putnicima i ozbiljno gubi prostor terminala. Kada se isto realizira, svi odlazni gateovi će se otvoriti prema ostatku terminala, putnici će moći ulaziti i izlaziti iz prostora gateova, te dodatno trošiti novac, što sada nije tako obzirom da putnik koji jednom uđe na prostor gatea više ne izlazi pošto bi ponovo morao prolaziti neugodan bodiček. Samim time prostor će biti kompaktniji, putnici će imati neusporedivo veći luksuz u putovanju, a dodatni prostor će se moći iskoristiti za trgovine i ugostiteljske objekte. Nešto što drugi aerodromi imaju već desetljećima konačno stiže i u Beograd. Novi koridor na trećem katu će biti 5 metara širok. Dolazni putnici će se iz gateova penjati na 3. kat, dolaziti do centralne pozicije iz koje će se spuštati na 1. kat namijenjen transfernim putnicima, a oni koji ostaju u Beogradu spuštaju se još jedan kat niže u zonu za preuzimanje prtljage.

Sada će se bodiček, tj sigurnosna provjera raditi centralizirano. I svi putnici će prolaziti sigurnosnu provjeru na tom centraliziranom bodičeku. Što će smanjiti broj djelatnika, bodiček opreme i zona, ubrzati proces i utilizirati opremu i ljudstvo. Centralizirani bodiček za C-gateove će biti u funkciji u IX. mjesecu po otvaranju novih C-gateova i ekstenzije terminala, a onaj za A-gateove će biti u funkciji do III. mjeseca 2022, tj. nekih šest mjeseci nakon C-gateova.

Najveći radovi na aerodromu u ovom momentu su dodatak C gateovima. Radovi su počeli 4.3.2020. i biti će dovršeni do IX. mjeseca ove godine. U prvoj fazi dogradnje aerodrom će dobiti 8 novih gateova sa zračnim mostovima (C7-C14), te 4 dodatna bus gatea. Iskreno nije mi jasno zašto se u prizemlju ovih gateova nije napravilo više bus gateova. Istim će Beograd imati tek 8 bas gateova što je istinski puno premalo. Novi gateovi će omogućiti i više pozicija za širokotrupne avione, što će Beogradu svakako trebati u doglednoj budućnosti iako aerodrom sada nema više od 11 širokotrupnih letova tjedno za što je više nego dovoljno i sadašnji broj pozicija.

Čim se dovrše ovi radovi, nastavljaju se radovi na daljem proširenju C-gateova, za još četiri gatea, sve do C18. Pod ovim gateovima će vrlo vjerojatno biti i još bus gateova, njih bar dva.

Aerodrom planira i kompletnu reorganizaciju prostora. Kada se ova reorganizacija provede oba terminala će biti spojena u jednu cjelinu. Samim time napravit će se potpuno nova check-in zona sa nekih 100 check-in šaltera. Potom će putnici odlaziti na 1. kat gdje će imati centralizirani bodiček, a nakon čega će ulaziti u veliku duty-free zonu. Do 2025. aerodrom istime planira napraviti zgradu na kutu između A gateova i C gateova. Sve zajedno povećanje prostora će biti čak 47.000 četvornih metara. Cijeli novi zagrebački terminal je 65.886 četvornih metara, dočim su ova povećanja čak 2/3 zagrebačkog terminala.

U roku od dvije do tri godine aerodrom će dobiti i daleko već broj trgovina i ugostiteljskih objekata. Nešto od ovih objekata će se napraviti i uz nove C-gateove već u IX.  mjesecu. Ovo je istinski potrebno Beogradu, poglavito ugostiteljska ponuda koja je sada vrlo skromna i daleko ispod nivoa regije, a poglavito za aerodrom ove veličine.

Aerodrom će obnoviti i preostale vrlo zastarjele A gateove (A7-A10) koji su iz 1980, te dodatno osuvremeniti gateove A1 do A5. Aerodrom planira proširiti i prostor za preuzimanje prtljage.

Postojeće parkiralište i garaža će ostati kakvi jesu, no isti će se djelomično obnoviti. Aerodrom planira reorganizaciju prostora ispred samog terminala gdje više neće biti slobodnog zaustavljanja nego će se isti reorganizirati. Aerodrom gradi i novi kružni sustav prometnica koji će uz cijeli prostor terminala, pa i novog, biti na dva kata.

Prije par dana krenuli su i radovi na umetnutoj stazi. Staza će biti dugačka 3500 metara, što je za 100 metara više od postojeće staze i biti će najduža staza u regiji. Staza će zamijeniti postojeću stazu koja potom ide u rekonstrukciju. Nakon što se stara staza rekonstruira umetnuta staza će služiti kao paralelna rulnica, te kao staza u slučaju potrebe (radovi na uzletno-sletnoj stazi, problema na stazi kao što su izvanredni slučajevi ili nesreće, čišćenje snijega idr.). Obije staze će biti povezane izlazima među kojima se rade i četiri brza izlaz (rapid taxiway). Istim će Beograd biti drugi aerodrom u regiji koji će imati brze izlaze, obzirom da ih Dubrovnik već ima. Umetnuta staza će biti gotova do XI. mjeseca 2022. Umetnuta staza je samo 190 metara od postojeće staze.

I ova umetnuta staza je moja glavna primjedba. Nije Beograd jedini koji ima umetnutu stazu, ima to nekoliko aerodroma u svijetu. Najpoznatiji među njima je Gatwick koji sa jednom stazom radi čak 46,6 milijuna putnika. Čak štoviše Gatwick je 2019. napravio projekt za certificiranje paralelnog korištenja umetnute staze koja će se koristiti naizmjence sa postojećom (nije moguće istovremeno korištenje staza jer su preblizu jedna drugoj), ali će tako omogućiti bitno povećanje kapaciteta. I da, samim time Beogradu ni u ludilu ne treba druga staza, tj. jedna staza će biti više nego dostatna za još mnogo godina operacija. No, ako se već krenula sa izradom druge staze, u prvom redu radi nužnosti rekonstrukcije prastare postojeće uzletno-sletne staze, zašto se nije investiralo još nešto novaca i nova staza se napravila jugozapadno od terminala 1, dakle paralelno sa postojećom stazom. Na ovom prostoru ima čak 5,5 kilometara dužine između prvih kuća i autoputa, dakle ima više nego dostatno mjesta za 3,5 km dugu stazu. Ova staza bi bila dostatno odvojena od postojeće staze i mogla bi se paralelno koristiti. Kao što sam rekao, Beogradu to ne treba još dugo vremena, ali zašto, ako se već radila nova staza, se nije napravila na taj način i time se Beogradu omogućilo elegantnije operacije i kapacitete za idućih 30+ godina? Naravno, to bi nešto više koštalo, u prvom redu radi otkupa zemljišta, ali benefit takve staze je neusporediv. Iskreno, ovo je jedini ozbiljan „propust“ koncesionara, koji mi nikako nije jasan.

Beograd radi i novo energetsko postrojenje. Ista će bitno smanjiti emisiju štetnih plinova (redukcija od 875 tona CO2) i biti će neusporedivo efikasnije. Postrojenje će imati i 1MW solarnu farmu, koja će stvarati 1.200.000 kWh energije godišnje. Isto će bitno smanjiti troškove električne energije aerodroma. Ovo će biti prva solarna farma u Srbiji.

Aerodrom planira napraviti i novu vatrogasnu stanicu, novu administrativnu zgradu koja će imati pet katova, te zonu za maintenance. Aerodrom će dobiti i novi AOCC (Airport Operations Central Centre) koji će biti središnje mjesto aerodromskih operacija. Ovaj centar će imati redovne operacije u normalnim uvjetima, no posebno će biti aktivan u slučaju poremećaja operacija, izvanrednih okolnosti i nužde. Centar je već djelomično u uporabi, no isti će se u idućim mjesecima potpuno dovršiti.

Trenutni cargo kapaciteti su zadovoljavajući. Vinci će djelomično reorganizirati cargo prostor kako bi dobio dodatne kapaciteta. U daljoj budućnosti Beograd će proširiti cargo stajanku. No, za sada velikih investicija u cargo prostore neće biti.

Na koncu SMATS-a gradi novi kontrolni toranj. Toranj će biti jedan od najviših u Europi, sa 75 metara visine. Toranj će imati 7500 četvornih metara prostora. Toranj će u podnožju imati dva kata centra za kontrolu letova. Toranj će se dovršiti do IX. mjeseca, no postati operativan pet mjeseci kasnije u II. mjesecu 2022. nakon što se sva oprema postavi i istestira.

foto: Luka Babić

 

Zašto toliko proširenje?

Iskreno Beogradu ovoliko proširenje nije trebalo. Aerodrom je i sada imao dostatno kapaciteta. Naime bivši CEO Saša Vlaisavljević je obnovio Terminal 1 i na njega dodao zonu za kontrolu putovnica i carinu, te 33  nova check-in šaltera, preuredio prostor između Terminala 1 i 2 te ga funkcionalno uredio, djelomično preuredio prostore oba terminala, dodatno proširio prostor preuzimanja prtljage i sortirnicu,  planirao obnoviti preostala četiri A gatea (A6-A10) i otvorio dva autobusna gatea. Istime je povećao kapacitete aerodroma na 7 milijuna putnika, što je sa tadašnjih 5,6 milijuna putnika bilo istinski dovoljno.

Aerodrom je još planirao urediti prostor od 2640 četvornih metara i dodati novi prostor od 6360 četvornih metara, otvoriti još 4 dodatna C-gatea (C7-C10) uz još 2 bus gatea, dolazni prostor izgradnjom 3. kata, otvoriti vrlo ukusan otvoreni kafić i terasu za posjetitelja iznad gateova C1-C2. Time bi se kapacitet aerodroma povećao na 10 milijuna putnika, što bi bilo dostatno za Beograd u idućih 6-7 godina, čak i ovom intencijom povećanja. Nakon toga išlo bi se u dodatna povećanja gateova i prostora.

I to bi bila logična investicija kojom bi se kapaciteti povećavali skromno i prema potrebama nekih 4-5 godina unaprijed. Ovo što Vinci sada radi je istinski bitno više, neusporedivo više. Zašto?

To jest modus operandi Vincia. On je građevinska firma koja uvijek povećava kapacitete bitno više od trenutno vidljivih planova, uz maksimalnu optimizaciju prostora. Konačno, Vinci planira bitno više povećati broj putnika od oko 500.000 godišnje koliko je Beograd imao povećanja do 2019. pa samim time je i logično da kapacitet budu veći od 10 milijuna putnika koje bi Beograd mogao dostići u periodu od 5 godina.

Naravno, kada je Vinci krenuo sa ovom izgradnjom nitko nije mogao pretpostavljati da će se desiti Covid-19 koji je broj putnika Beograda smanjio sa planiranih skoro 7 milijuna u 2020. na tek 1,9 milijuna. Vinci nije svoje planove smanjio zbog Covida-19 i to je više nego pohvalno. Nisu to uradili ni Ljubljana i Sarajevo koji dovršavaju svoje projekte na ekstenzijama terminala (Ljubljana dovršila, Sarajevo u procesu gradnje). No, Zagreb je svoje planove proširenja zaustavio i za sada više nema planova dogradnje dva gatea u fazi IIa, cargo prostora i novog rent’a’car terminala.

foto: Aerodrom Beograd

 

Što bi Beogradu još trebalo?

Beogradu u prvom redu treba ozbiljan terminal generalne avijacije, tj. VIP terminal. Ovaj terminal već godinama ima Zagreb, a imaju ga i Zadar i Dubrovnik. Naprosto je nevjerojatno da jedan tako velik aerodrom kao Beograd nema VIP terminal i ovu posebnu uslugu za putnika najdubljeg džepa koji putuju svojim luksuznim privatnim avionima. Posebno parkiralište neposredno ispred samog terminala, luksuzni saloni, prostori za posadu, to sve zajedno nije velika investicija, a osjetno povećava uslugu aerodroma i omogućuje dodatnu zaradu. Ovaj terminal trebao bi se napraviti negdje uz stajanku generalne avijacije.

Jednako tako Beograd bi morao obnoviti business ložu. Ona je svjetlosnim godinama daleko iza lože Air Serbia. Nekoliko puta sam koristio obije lože na Beogradu i istinski da biram uvijek bih odabrao onu Air Serbie, pa i za bitno više novaca, odnosno nikada ne bih platio korištenje ovakve beogradske business lože. Business loža Aerodroma je zastarjela, neudobna, demode i nefunkcionalne, te nema dovoljno sadržaja koji se moraju nuditi poslovnim putnicima. Aerodrom bi ili trebao ukinuti i prenamijeniti ovu ložu, pa sa Air Serbiom zajedno voditi njihovu daleko luksuzniju ložu ili investirati u obnovu postojeće lože. Ovakvo stanje istinski nije dobro.

Beogradu treba i ozbiljan restoran. Ovo što se sada nudi je ispod svakog nivo. Skroman odabir hrane, vrlo spartanski prostor, iskreno ja tamo nemam što pojesti i to je samo bazično utaživanje potrebe za hranom. Beograd bi morao imati nekoliko bitno boljih restorana, jedan samopolužni sa dvadesetak internacionalnih obroka, jedan jednostavniji sa brzom hranom (hamburgeri, pizze isl.), jedan restoran sa nacionalnim specijalitetima (ćevapi, pljeskavice, uštipci, vješalice, mučkalica…), te jedan a’la carte restoran vrhunske kvalitete i usluge. Ovo je minimum ponude ovako velikog aerodroma, što Beograd nema ni izblizu. I broj barova bi se morao povećati, morao bi imati bitno veću uslugu i disperziju kvalitete i tema. Iskreno, tu je čak i Zagreb bolji od Beograda.

Broj trgovina jest zavidan, i tu je Beograd iznad ostalih aerodroma regije. 5 trgovina Hudson Newsa, Convenience shop, dva duty free pri čemu je ovaj novouređeni na Terminalu 2 istinski fascinantan, LMS C, Victoria Secret, Hugo Boss, Maruška, dvije knjižare, ljekarnica (apoteka). Posebno me dojmi Srpska kuća kao specifična i dobro opremljena srpska suvernirnica. Ipak aerodrom ove veličine morao bi imati bitno više trgovina, poglavito internacionalnih brendova.

Beogradu ozbiljno nedostaju autobusne veze prema okolnim gradovima. Istinski nije jasno kako aerodrom koji ima 6,2 milijuna putnika nema autobusne veze prema okolnim gradovima, poglavito što u okolini ima vrlo velike gradove. Tu u prvom redu mislim na Novi Sad koji bi morao imati shuttle prema Aerodromu Beograd svakih sat vremena, a najmanje svakih dva sata. No, autobusne veze Beograd bi morao imati i prema Subotici, Kragujevcu i Zrenjanjinu, pa čak i prema Čačku-Kraljevu, Apatinu-Somboru, Pančevu-Vršcu, Smederevu, Šabcu i Valjevu. Bar 4 dnevna polaska prema ovim gradovima (svakih 4 sata), tj. sa dolaskom u Beograd u 5:30, 8:30, 12:30 i 16:30 i odlascima iz Beograda u 8:45, 13:30, 17:30 i 23:45, tj. pokrivanju valova Air Serbie svakako bi bili minimum za aerodrom. Ovo ne mora biti nikakav rizik za aerodrom, već se isto može prepustiti franšizerima koji bi pronašli interes, angažirali autobuse i minibuse, te davali određenu naknadu za svaku prodanu kartu Aerodromu. Aerodrom bi istim dobio dodatne financije, ali i putnike.

Kafić sa spoterskom terasom kakvu je planirao napraviti Saša Vlaisavljević na kutu terminala, tj. kod gatea C1 i A1 svakako je obavezna nužnost i dodatna usluge ne samo za putnike, nego i spotere. Ovo je malo novaca, ogromno povećanje kvalitete usluge aerodroma, pa i image aerodroma.

U tom kontekstu i pretvaranje starog kontrolnog tornja u restoran i spoterski kutak, o čemu je pisao naš dopisnik iz Beograda Luka Babić, svakako je odlična dodatna usluge koju bi aerodrom morao iskoristiti kada se već nudi.

Aerodrom bi morao napraviti i bitno bolju suradnju sa Muzejem vazuduhoplovstva Beograd koji je istinsko blago koju ovaj aerodrom ima, a većina aerodroma Europe nema. Naravno, trebalo bi inicirati da se daleko više ulaže u muzej čiji vanjski eksponati su u istinski katastrofalnom stanju. No, čak i u ovom stanju muzej jest atrakcija koja bi morala postati sastavni dio aerodroma, a aerodrom bi ga morao napadno nuditi svojim putnicima, te motivirati one koji su duže od dva sata na aerodromu da ga posjete. Reklamiranje muzeja, nuđenje jedinstvenih paketa (npr. muzej + restoran za one koji su duža na aerodromu, te obilazak Beograda za one koji su više sati na aerodromu), prodaja ulaznica na samom aerodromu, svakako je ono što bi se moralo napraviti. Ovo je istinski must za aerodrom i značajno povećanje usluge koji se sada ne koristi. A ne košta ništa.

Aerodrom već sada istinski treba željezničku vezu prema Beogradu, pa čak i prema Novom Sadu. Željeznička pruga nije daleko od samog aerodroma i ovaj trošak bi se vrlo brzo opravdao. Naravno isto predumijeva daleko agilnije Srpske željeznice, što, nažalost, danas nije fakt.

Jedna od bitnih stvari koje nedostaju aerodromu ove veličine koji pretendira biti hub je hotel sa 4****. Ovaj hotel ne bi koristili samo putnici, nego i posade koje spavaju u Beogradu (a takvih ima), posade i putnici poslovnih aviona, ali i poslovnjaci koji bi ovdje imali kongresni centar i prostore za sastanke. Ovaj hotel je Beograd već odavno trebao imati. I željeznicu i hotel neće investirati Vinci, što je već i objavio, ali i te kako bi morao pronaći partnera kako u državnim institucijama, tako i u privatnom kapitalu koji bi te dvije stvari odradili.

I jedna mala opaska, koja nije pretjerano bitna, ali istinski bode u oči. Bus gateovi imaju oznaku A4a, A4b, A7a, A7b, a navodno bi takve oznake trebali dobiti i bus gateovi na C ekstenziji. Krajnji nonsens. Kako Beograd nema B gateova, zapravo bi bus gateovi bili idealni kao B-gate i to B1, B2, pa sve do B8, kasnije i dalje. Ovo bi bilo logično, daleko praktičnije, marketinški bitno kvalitetnije i ne bi bilo zbunjujuće kao A4a i druge oznake ovog tipa.

U daljoj budućnosti aerodrom planira otvoriti i 3. terminal sa D gatevima, sjeverozapadno od postojećih C gateova. Aerodrom bi se mogao i neznatno proširiti sa par gateova jogozapadno od A10 gatea prema cargo prostoru, no ne sa više od dva gatea (A11-A12). Na ovom dijelu mogao bi se napraviti i terminal generalne avijacije koji sam prije spominjao. Za ovo prostora ima, a i stajanka generalne avijacije je na ovom prostoru.

Novi gateovi i prostoru uz njih, pa i nova terminala zgrada koja se planira u kutu između A i C gateova nije baš arhitektonski umjetničko djelo i nema onaj wow efekt koji ima novi terminal Zagreba ili Splita. Prostor je spartanski i relativno neugledan, on je korektan, ali ništa više od toga. Šteta. No i ovo je modus operandi Vincia, prostor treba biti efikasan i funkcionalan, a wow efekt nije nužnost koja donosi novac.

Za kraj još i opaska da su sva ta povećanja stvarno u redu i više nego dobrodošla. Bravo Beograd. No, ona neće imati baš nikakvog smisla ako aerodrom bude i dalje štedio na broju zaposlenika i plaćama, što sada čini i radi čega ima enormne gužvetine i nezadovoljne putnike. Jer čemu deseci milijuna investicija u proširenje ako će putnici satima zapinjati na preuzimanju prtljage ili kontrolama? Ima li to ikakvog smisla? Vinci tu mora hitno poraditi na ovom problemu jer će inače sva fascinantna povećanja kapaciteta postati mrtvi kapital i neće imati nikakvog efekta.

117 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Alene, kada je Vinci preuzeo upravljanje, pitao sam Vas kako ce “srediti” divlje taksiste. Vas lakonski odgovo je bio (otprilike) : “ma svugde su to sredili, u vrlo kratkom periodu” OK, eto prosle su godine a oni nikako to da “srede”! Zaista, ima li nacina ta se taj javasluk “sredi” ?

WC-i se sramotno lose odrzavaju. Bar 30% jedinica u muskom toaletu su bili izvan upotrebe i to vrlo vidljivo zapuseni i pretovareni fekalijama.

A dokle ovo ponavljanje?

O

O toaletima. Ovo je bar 5-ti put da se istonprica a u ovoj diskusiji drugi

Greska u kucanju

Alene imate na beoXYild forumu na temi aerodroma Beograd nove sheme to jest tlocrte terminala i parkinga gde se vidi kako ce SVE da izgleda nakon ovih prosirenja.
Da prenesem ukratko – pod 90° u odnosu na sadasnje check in gates 300 (gde je JU) ide jos 40-ak check in saltera i iza njih centralna security. Dodaju se jos 2 karusela za prtljag i dodaje se jos mali milion automatskih gejtova na arrivals za pasosku kontrolu.
Parking se reorganizira i kruzne saobracajnice za 1-minute-stop se pomeraju “ulevo” ispred nove terminalne zgrade.
Ono sto je interesantno je da check-in salteri 400 kao i Terminal 1 nece doziveti nikakvi apgrejt sa departure strane, tako da ce odlazak sa T1 biti i dalje “blast from the past” 🙂

Nema na cemu, da, bice BEG interesantan kada se upgrade-uje.
Ono sto mi i dalje nije jasno jeste sto Vinci ne objavi sâm sve te detalje, tlocrte i planove. To nista nije poslovna tajna, a nama “gradjevinskim entuzijastima” je to prava poslastica.
Mada isto vazi i za druge projekte u regionu (autoputevi, zeleznica…). Jedino gde sam mogao lako da nadjem planove su projekti u Albaniji i na Kosovu. Tu se ide u sitna crevca tu se objavljuju planovi tlocrti sheme ma sve.

I da, ako neko sa BEG cita ovaj forum (a nadam se da citaju) – ko Boga vas molim sve zajedno, uradite nesto po pitanju toaleta!

Moram se osvrnuti na Tvoju opasku o ponudi hrane. I moram konstatirati da se na svim aerodromima na ovim prostorima jede loše i skupo! Ja sam na ZAG platio za neki minijaturni hamburger i malo pomfrita 75 kuna. Količinski bi cijena od 30 kuna bila i više nego dovoljna, kvalitativno su oni meni trebali dati 75 kuna da to pojedem… Pa majku mu staru: na ovim prostorima se famozno jede. Naravno da se na jednom aerodromu ne može servirati purica sa mlincima i kiselim zeljem ili srpski pasulj, ali ima toliko toga izvanrednoga što se može ponuditi putnicima pogotovo kroz prizmu činjenice da aviokompanije više ne daju ništa za jesti pa stoga bi ljudi i pojeli nešto prije samoga puta… To mi jednostavno nije jasno!!! Istini za volju, i mnogi “razvikani” aerodromi imaju isto tako lošu i skupu ponudu. Na primjer SIN, CAN, SHA, LHR, a ni FRA i MUC se baš i ne ističu… Jednako kako mi nije jasno, da niti jedna jedina aviokompanija od A do Z ne servira dobru kavu…. Ali to je druga tema…

Ja ljubim pravi dobro pripremljeni srpski pasulj, ali ga prije leta ne bih jeo… Iz obzira prema suputnicima 🙂

🙂 🙂 🙂

Nije sramota prdeti u avionu.

Ma gledajte Jerry, nije samo do zvuka i mirisa. 1996. je neki genijalac u njemačkom Condoru uveo da se na letovima prema Njemačkoj servira jedan njemački menu. I servirali su kobasice sa kiselim zeljem. Neću u detalje, ali još neposredno pred slijetanje su ljudi stajali pred WC-ima i čekali. Na kraju je kapetan rekao da moli da se svi bez obzira na trenutačne potrebe sjednu, jer tako dugo dok i jedan putnik stoji, ne možemo sjetiti… Da li grah uzrokuje iste probleme, ne znam, ali ne bih riskirao…

Rista, si možeš zamisliti do zadnjeg mjesta puni 757-200 sa mislim 3 WC na 210 putnika od kojih barem trećina mora pod hitno na zahod… Ja sam na svu sreću jeo nekaj drugoga ali onima koji su jeli zelje bilo je “jako žmehke”…

Plate zaposlenih si zaista male a stare radnike koji znaju posao su zvali selektivno nazad.

Svaka čast Alene na istraživanju i iscrpnom i profesionalno napisanom tekstu. Bilo je zadovoljstvo čitati.

“Putnici koji će se ovdje parkirati biti će prevoženi do terminala shuttle autobusom. Ovo se sada ne provodi radi Covida-19, no isto će se aktivirati po dovršetku pandemije i ponovnom povećanju broja putnika”
Shuttle bus trenutno funkcionis i povezuje parking sa terminalom.

Koja je cena dnevne karte ako ostavim auto tamo?

Da da radi bus, praktično ide stalno u krug, video tokom juna

Inace koliko sam upucen, u nekoj sledecoj fazi na C dodatku bice mogucnost otvaranja/dodavanja aviomostova sa zadnje strane, dakle one koja gleda na toranj. Uz aviomostove bice prostora za jos 4 bus gejta.

Trenutno prosirenje C terminala ima avio mostove sa “unutrasnje strane” gde je sadasnji apron. Nakon sledece faze i prosirenja za jos 4 gejta ostaje mogucnost da se i sa “spoljasnje strane” dodaju avio-mostovi (vec je konstrukcijski “spremno”) prosirenjem aprona na mesru gde ce (privremeno) biti nova muzejska postavka

Možda bi koristilo da je ćlanak opremljen skicom, ili nacrtom da se olakša vizualizacija opisa. Nikad nisam bio na predmetnom aerodromu pa mi nije lako predočiti opise iz teksta. Umanjile bi se i nejasnoće iz prethodnih postova. Ako ništa drugo, bar screenshot iz google eartha sa oznakama. Pozdrav.

Alene znate da su iz Vinci-ja govorili da ce na mestu gde su sada barake i gradjevinski kontejneri i staro taksi “odmaraliste” jednog dana kada zavrse radovi biti muzejska postavka za putnike u tranzitu. Ima je cak i na renderima. Mislim na postavku aviona koja se vidi na renderima.
E na tom mestu ce se u dogledno vreme dograditi gejtovi. Zato kazemo “sa spoljne strane” aerodroma.

Alene veoma dobar clanak. Kao i uvek “u sridu”.
Sa moje tacke gledista, kao neko ko koristi BEG dvadesetak puta godisnje, sledece stvari su apsolutni priotiret –
1. Cistoca toaleta – toliko puta ponovljeno da smo vec sami sebi dosadili. Posebno toaleti kod check-in saltera i toalet na dolascima gde je baggage claim. Pa ono je sramota na sta lici!
2. Divlji taksisti – ne razumem u cemu je problem da taksi vozila stoje u koloni ispred arrivals i da tu cekaju putnike jedan po jedan
3. Zeleznicka veza sa gradom – BGVoz mora pod hitno da dodje do aerodroma
4. Pasoska kontrola na arrivals – sramota u rangu cistoce toaleta! Jedno vreme je radila ona automatska kapija za srpske drzavljane. Nije mi jasno zasto se ne instalira 10 takvih kapija za srpske drzavljane? Pa to bi ubrzalo prolazak pasoske pet puta. Dok je ta jedna kapija radila prolazio sam stalno tu, pa to je procedura 10 sekundi! Skeniras pasos, skeniras prst i kraj!

E sad male zamerke na clanak – kazete da ne razumete ova “mega prosirenja”. Gledajte, juce (dok smo i dalje u zvanicnoj pandemiji) je u jutarnjem talasu od sest do osam otislo 20 aviona!
E sad, zamislimo samo 50% povecanja prometa (jos jedan sirokotrupac i jos 9 uskotrpaca). Ili duplo povecanje prometa (da ide ukupno 3 sirokotrupca odjednom i 37 uskotrupaca). Pa falice gejtova i sa ovim prosirenjima 🙂
A Vinci upravo puca na takav scenario! Pa ko god leteo! Oni prave 4 sirokotrupna gejta zato sto oni zele da stalno budu uposleni.
JU ove godine radi sa flotom koju ima. Ali ce, pod pritiskom Vinci-ja (ne direktnog, ali ce Vinci da pritiske Vladu Srbije), da uvede jos brdo linija, pa bile one isplative ili ne, samo da se zadovolji koncesionar

Realno napisan tekst.

Samo par napomena za informacije koje izgleda nisu poznate autoru:

– Beograd je imao do pre 15-ak godina centralizovan body check na terminalu 2 pre pasoske kontrole.

– Avioni koji su izlozeni ispred Muzeja Vazduhoplovstva nisu svi postavka muzeja. Oni koji jesu su u dobrom stanju ali vecina onoga cemu se ne moze prici je jos u vlasnistvu Vojske Srbije s obzirom da je to vojna tehnika na koju se Srbija obavezala da ce je neutralisati. Cak postoji i strazar koji ne dozvoljava pristup tom delu tehnike iza strane muzeja.
Kad se vec pominje spoljna postavka treba reci da je jedan covek (penzionisani vojni pilot) skoro potpuno sam savrseno sredio (kako spolja tako i iznutra) i prefarbao staru jatovu karavelu koja takodje stoji kao postavka ispred Muzeja Vazduhoplovstva. Licno sam u to imao prilike da se uverim.

– Gradnja umetnute piste nije Vincijeva odluka vec obaveza posto je to bilo dato kao zahtev Vlade Srbije koncesionaru. Da je do Vincija sigurno je da do ove umetnute piste ne bi doslo.

Što se tiče muzeja: Mislim da retko koga preterano interesuje da gleda hiljadu i jednu olupinu Galeba, Kraguja, Orla napolju (koje ima izložene unutar Muzeja). Ono što ljude više interesuje, a u lošem je stanju su Yunkers, Skytrain, Lisunov Li 2, DC 3, Antonov 2, Ilyshin il14 i svi ostali helikopteri. Gomila vojnih olupina za sada i ne predstavlja neki problem dok ne dođe red za dovlačenje YU AND-a i B727.

Vi me izgleda niste razumeli. Te olupine i ne mogu da se gledaju, odnosno posete.

Najbolje se na ovom videu moze videti o cemu govorim uz napomenu da je video snimljen jos dok niti jedan avion napolju pa ni karavela nisu obnovljeni. Cak se na videu vidi i onaj strazar o kojem sam govorio kao i poredjani avioni iza muzeja gde je pristup zabranjen (vidi se znak STOP)

https://vimeo.com/46368570

Obnovljeni avioni napolju trebaju ostati stalna postavka muzeja dok one koji to nisu treba zameniti sa B727 i YU-AND. Tu se potpuno slazem.

Da, bio je centralni body check.

Mozete li molim vas objaviti moj komentar Luki Babicu uz link ka videu koji pokazuje Muzej snimljeno dronom? Hvala.

Muzej je pod upravom Ministarstva odbrane ali to nema veze sa rashodovanom tehnikom koja se nalazi iza muzeja i ka kojoj je zabranjen pristup.

Mozda je to bio kompromis. Da se ima dodatna pista ali da ne kosta previse.

Ceo komentar nije obljavljen a ne samo video.

Evo pokusacu opet…

https://vimeo.com/46368570

Na ovom videu se jasno vidi koji su avioni postavka muzeja a koji nisu. Cak se vidi i strazar kao i znak STOP na prelazu izmedju ova dva dela muzeja. Dakle svi ti avioni koje navodi Luka Babic se ne mogu posetiti jer nisu postavka muzeja.

Video je nastao pre restauracije aviona napolju i oni koji nisu obnovljeni trebalo bi da ostanu tu gde jesu a oni koji nisu da ustupe mesto YU-AND i B727.

A evo i malo novijeg videa

https://www.youtube.com/watch?v=8FJdzd__p58

Koji su to civilni avioni u losem stanju u muzeju?

Da, hvala. Tek sad je izasao.

Avioni koji su u lošem stanju i kao takvi prave ,,problem” su avioni koji su deo postavke ili bi trebali biti. Nisu problem vojne olupine, jedini problem koji bi one pravile je to štio zauzimaju prostor. Civilni avioni koji su u lošem stanju i deo su postavke i zato predstavljaju ,,problm” su DC 3, Yunkers, Li 2, Skytrain, Antonov 2, Il 14, kao i helikopteri Mi 8, Kamovi i ostali da sad ne nabrajam. Oni kad bi se doterali, kao i malko makar da se prebrišu ovi unutra, muzej bi bio svetski

Mislim da ih ne smeju tako deliti i poklanjati. Oni su tu postavljeni ’99 valjda, kao dogovor sa NATO-om radi dezoruzavanja snaga. Dogovor je pao da se oni stave van funkcije i smeste u Muzej.
Sad, nisam siguran kakav je tacno tu dogovor, odnosno kako i da li bi NATO reagovao ako se sa njima bude radilo nesto. Mada verujem da se ne bi bunili da sw ti avioni rasporede kao eksponati npr. u Eckoj i na takvim mestima. Ima tu jedan G4 iza za kog ne znam zasto nije osposobljen za izlozbu, jedan od uspesnijih produkta nase industrije, a nije izlozen.

Kad bi se te vojne olupine sklonile i na njihovo mesto dovezli sa aerodroma Convair, 737, 727 i svi zajedno bili makar prefarbani Muzej bi bio konstantno pun!

Pa hajmo avio portali, da se pokrene neka akcija, da se utice na JU, AB i Muzej da konacno prebace Convair, 737 i 727 u Muzej. Da se organizuje ako treba neka akcija, prilozi da se sredi Muzej, radna snaga, da guramo avione ako treba samo da konacno stignu tamo

Nema to nikakve veze sa NATO.Ima veze sa jednim subregionalnim dogovorom,nakon okončanja sukoba na prostoru bivše SFRJ.Određen broj aparata je tada bio podeljen na razne strane,između ostalog i ustanovama koje su ovde pomenute,a neki su i uništeni.Izraz “valjda” koji ste upotrebili,jedini je tačan podatak u Vašem komentaru.Pozdrav…

Na koje civilne avione mislite?

Bio je centralni bodiček dok je to bio terminal za domaći saobraćaj.

Taman do pre 15 godina kao sto sam i rekao.

Bio je centralni body check (bio je jos 2010 godine) i posle jos jedan body check na svakom gejtu. Nonsens par ekselans

Pokušali su posle renoviranja terminala da centralizuju kontrolu i na međunarodnom, ali nisu dobili saglasnost zbog mešanja dolaznih i odlaznih putnika (za SAD bi se tako poletelo – nikad) pa su tu prvu, centralnu kontrolu onda ukinuli.

A devedesetih je praktično sve vreme bila kontrola i na ulazu u zgradu.

Nije nonsens jer se u to vreme cesto govorilo o terorizmu pa su i na Frankfurtu pogotovo na gejtovima za Veliku Britaniju bili dodatni body checks.
Izgleda da se zaboravilo.

Da, bio je centralni bodiček ispred pasoške kontrole na T2, ali koliko se prisećam bila je dupla kontrola, bilo je bodičekova i na izlazima. To je bilo ono vreme nakon 11. septembra, kada je svako sa rancem bio terorista. Kada se razmatralo ukidanje duple kontrole, izabrana je opcija da se bidičekovi zadrže na gejtovima (da ljudi ne bi ostali bez posla), a obrazloženje je bilo da se ne mešaju dolazni i odlazni putnici. Mada i na drugim aerodromima Evrope gde je centralni bodiček ima mešanja dolaznih i odlaznih putnika (Barcelona, Madrid, Lisabon, Riga….).

Mesanje je moguce samo sa letova gde se garantuje da na prethodnom aerodromu nije bilo mesanja “neproverenih dolaznih” i “proverenih odlaznih” i ako su oba aerodroma u istoj “sengen zoni”.
Na primer, ako dolazite sa aerodroma XY na kom se mesaju dolazni i odlazni a nema gate body check, kada sletite u Lisabon stavice vas na arrival gate koji ce vas odvesti na body check pa tek onda na terminal.
Medjutim, ako dolazite sa aerodroma YX gde se mesaju dolazni i odlazni ali IMA gate body check, u Lisabonu cete dobiti arrival gate koji vas vodi direkt na terminal bez body check. Malo je komplikovano za aerodrom ali funkcionise

Jedno vreme su bila dva body checka ali je pre toga bio samo jedan na T2.

Dva body checka su bila pravilo na mnogim evropskim aerodromima u to vreme.

Vec vam je jednom receno. To je Frankfurt.

Isto je bilo i sa AYT, KBP.

Ociledno niste leteli sa onih gde je to bilo.

I ko ovde govori o devedesetima covece? To je period okvirno 2004-2010.

Dajte se ukljucite u raspravu kako treba i sa razumevanjem.

Da, negde do 2006. g. je postojao centralni body check na spratu na prostoru ispred pasoške kontrole, a posle toga je uveden na svakom getu. Takodje je sve do 2006 funcionisao B terminal od B1-B5 koji je bio namenjen domaćem avio saobraćaju prema aerodromima bivše SFRJ, SRJ pa SCG, postojao je poseban chek- in(gde su sada low cost check-in) i izlazak na B terminal bez pasoške kontrole. Nakon prestanka zadnje zajedničke države SCG, pošto nema više letova u domaćem saobraćaju, ukida se Terminal B, a ti gejtovi su pridodati terminalu A od A6-A10( zato su oni ostali zadnji u redu za obnovu)

Izvolite odgovor za koji tvrdite da se samoizbrisao jos 22.7

Teksovi su iz 2007

“However, Frankfurt have another unannounced scan check just before the gate where these items were confiscated even though they had been purchased after my bags had been checked when it was demonstrated that I was not carrying anything illicit.”

“I flew recently from Helsinki to Istanbul and back. The security in Helsinki was double, and the one in Istanbul was TRIPLE.”

“The same thing happened to us in Munich last year. We went through security and then I purchased a bottle of water thinking I would be able to take it on the flight with me. I quickly arrived at the second security point and was told, rudely, to drink it.”

“I went through both Frankfurt and Munich last year and the security at both was intense.”

Dakle, bilo je duplih kontrola samo ih se vi ne secate.

Hvala na sjajnom tekstu. Zaista čestitke. Na jednom mestu predstavljeno šta se radi, planira ali dat i osvrt na potencijalna unapredjenja.

U principu se slažem sa svim iznetim. Ono što po mom mišljenju najviše nedostaje aerodromu je železnička veza (koja je kao u planu) sa Beogradom i Novim Sadom. Veza za Beograd verovatno i ne bi morala biti toiko komplikovana jer već postoji sistem BG Voza (makar je postojao dok sam živeo tamo) koji brzo može dovesti putnike do Novog Beograda, Autokomande, Vukovog spomenika ili čak Pančeva.

Za autobuski saobraćaj za ostale gradove, rekao bih da je to samo lepa želja, nažalost neutemeljena u stvarnosti. Autobuski saobraćaj je jako loš u Srbiji, male firme koje je imao skoro svaki grad su prodate sumnjivim ljudima bez znanja o saobraćaju i turizmu te je većina njih na izdisaju. Pošto sam iz Zrenjanina, znam da kruži priča da čuveni Autobanat ima neispravna vozila koja ne mogu da prodju tehnički, pa radnici prebacuju tablice sa autobusa na autobus. Ako je i mit, verujem da stvarno stanje nije daleko od toga. Sa druge strane linijski taksisti im uzimaju dobar deo putnika.
Zato ne verujem da bi bilo ko koristio autobus do aerodroma jer nam je isti kolima udaljen na samo 1h.

Valjda ste mislili Beograd a ne Zagreb?

aerodrom prvo mora da napravi prostor za međugradsko autobusko stajalište. ne može tek tako da se kaže: “e ovde sada staju međugradski autobusi”

Kao što rekoh neki problem sa autobuskim saobraćajem u Srbiji postoji. Očito se niko ne bavi sa tim na pravi način.

Ni Beograd nema funkcnioalnu stanicu trenutno. Dolazni peroni su srušeni zbog Beograda na vodi, ista sudbina čeka i odlazne. Nova gradska stanica je najavljena da će biti izgradjena do kraja mandata ove gradske vlasti, a nije ni blizu da se završi, pritom je lokacija na Novom Beogradu vrlo diskutabilna.

Iz tog ugla, mislim da je medjugradska stanica na aerodromu u rangu naučne fantastike trenutno.

Jednako tako Beograd bi morao obnoviti business ložu
———————-
Ako se ne varam trenutno je zatvoren i ne moze se korisitit. Mislim da je u planu renoviranje i otvaranje novog i savremenijeg salona.

Inace, mislim da je oporavak trzista u 2021. godini dao vetar u ledja Vinci-ju. Beograd za sada jako dobro posluje a taj trend ce se i dalje nastaviti posebno jer Srbija planira i dalje da ulaze u turizam. Primera radi, dogovoreno je sa Turskom da se putuje samo sa licnim kartama, dakle da se ukine obavezno nosenje pasosa kada se putuje izmedju dve drzave. U ovoj godini broj turskih turista je porastao za 49%.

Mozda i najbolja stvar u celoj prici je to sto iako Vinci podrzava Er Srbiju, ona je ne forsira vec pravi dogovore sa drugim kompanijama kao sto su Wizz Air ili easyJet. Ovo povecanje KLMa je savrsen primer toga.

Evo nocas krece prvi carter let iz Kuvajta sa Dzazirom a u subotu Ural uspostavlja DME-BEG letove, svake subote sa A320. Meni se iskreno ovaj pristup svidja jer forsira JU da bude konkurentna i da se ne uljuljka.

Vinci ce stvoriti jedan krajnje savremeni i vise nego potrebni terminal koji ce moci da prati trendove u buducnosti. Iskreno, ja bih radije da BEG bude gradiliste dve godine i da se nakon toga obezbede kapaciteti nego da se na svake dve godine nesto dodaje i dogradjuje.

Uz Wizz Air koji je povecao AUH-BEG sa 2 na 3, novost je da je i Luxair produzio letove za Beograd tokom zime.

Bravo! Znaci da im dobro ide.

Svaka cast.

Turizam se razvija i raste iz godine u godinu. Statistika je tu da potvrdi to kao i sve veci broj avio-prevoznika koji dovoze sve te ljude. Kapacitet aerodroma mora biti prilagodjen ovom fenomenu. Vinci je sam rekao da je njima cilja da imaju 12 ili 15 miliona putnika.

Neke kao sto su Turci, Rusi ili Kinezi I te kako vredi spominjati

Prema podacima TOB broj turista u Beogradu je 2019. bio 1,25 miliona, što nikako nije zanemarljivo.

Zbunjen sam.
Za Zagreb ste nedavno napisali da je brojka 1.5 miliona, pa ste Zagreb definisali kao city break destinaciju, a tu činjenicu naveli kao prednost koju CA nije iskoristila.
Bez obzira na kontekst koji ste naveli, ne može 1.25 miliona da bude jako malo i zanemarljivo, a da 1.5 miliona bude prednost.

Mislim da nema potrebe frljati se ciframa kad je sve dostupno u 3 klika.

1. ispravka netačnog navoda: Zagreb je u 2019. imao 1.45 mil. turista, od čega 1.2 stranih.
2. ispravka netačnog navoda: dve nacije iz ex YU su u top 10 turista u Zagrebu.

Pa bas i nije imajuci u vidu da Srbija nema more i nema razviljeni ski turizam, dakle sam Beograd privuce sve to i mozda neki festival kao Exit. Dakle kada se realno sagleda situacija onda uopste nije tako lose.
U 2019. godini bilo je 1.8 miliona stranih turista u Srbiji, rast od 9% u celoj godini a 15% samo u decembru.

75.000 Grka
52.700 Italijana
104.000 Nemaca
64.100 Rusa +28% u 2019.
107.700 Turaka +11% u 2019.
40.000 SAD, 3% u 2019
30.000 Izraelaca -2%
Kina 145.000 +97%

Ovo su brojke nekih turista koji dolaze u Beograd avionom i cije ce brojke nastaviti da rastu u buducnosti. Dakle za sam Beograd ovo je vrlo respektabilno. Naravno turizam u Srbiji se ne moze porediti sa svetskim brendovima kao sto su Grcka ili Italija ali u svojoj ligi brojke nisu lose.

Biznis salon je otvorem. Koristio sam ga u petak. Ostao je isti, nije renoviran, bio je zatvoren dok se prostor ispred rekonstruisao. Slažem se sa Alenom, da ovaj saon nije nešto wow, ali nije ništa lošiji od Bečkog.

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!