autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: ZL Pula
Niz jadranski aerodroma za letove zimi nudi popuste, niz ima ozbiljne poticajne mjere, čak postoje i posebne veće subvencije za cjelogodišnje letove. No, sve to ne donosi ozbiljan broj zimskih letova na Jadranu. Broj letova je istinski skroman, omjer broja putnika zimi i ljeti bude 1:30, kod nekih aerodroma i više. Primjerice Zadar zimi ima samo šest tjednih letova preko Pule, najbolji ljetni mjesec ove godine je imao 240.984 putnika, no najlošiji zimski je imao tek 719 putnika. Omjer je 1:335. Kako u takvim uvjetima poslovati? Što sa prekobrojnim zaposlenicima zimi, što sa troškovima ogromne infrastrukture potrebne za ljetne operacije, kako podnijeti velike komunalne naknade za takvu infrastrukturu?
Bi li u tom kontekstu bilo uputno da jadranski aerodromi zimi daju usluge besplatno? Čak i da daju subvencije da imaju veći promet? Veći promet svakako bi smanjio troškove radnika i infrastrukture. Radnici i ovako i onako dobivaju plaću da ne rade, infrastruktura je tu sa i bez putnika i stvara trošak. Stoga bi cilj svim zračnim lukama morao biti da se poveća promet do te mjere da radnici imaju posla do obujma stalno zaposlenih uz smanjeni broj sati (kao kompenzaciju za veći broj sati ljeti), tj. da stalni zaposlenici zimi imaju maksimalno posla bez dodatnih sezonskih radnika koji se zapošljavaju ljeti.
Veći broj putnika znači i veće prihode od ugostiteljstva, trgovine, parkinga, autobusnog prijevoza do aerodroma, VIP loža i drugih usluga. No, mogu li ovi dodani prihodi pokriti besplatne usluge prijevoznicima ili čak subvencije istih? Gdje je mjera, gdje je granica? Kako je postaviti? Što je isplativo?
Veći broj putnika donosi benefite i lokalne zajednice, hoteli su puniji, restorani rade, zaposleni su taxisti, autobusni prijevoznici, rent’a’carovi, turističke agencije, organizatori izleta, suvenirnice, barovi, sadržaji i usluge na lokaciji… Bi li onda bilo logično da i ovi akteri sudjeluju u troškovima subvencija?
Kako god jadranski aerodromi moraju smanjiti sezonalnost. Ona je istinski ogromna i neprihvatljiva. U tom kontekstu treba iznaći model koji je funkcionalan i koji je isplativ. Mislim da to mora biti glavna preokupacija aerodroma sada kada su dostigli ozbiljne brojke prometa u top sezoni.
Upravo tocno….par godina bi bio minus a onda kad goste navucete bilo bi pozitivno za sve…..
Last Minute ponuda u Njemackoj ima more s smijesnim cijenama…a za Hrvatsku nista
Jasno.
Jedini način da se prometna infrastruktura u državi stavi u funkciju i zimi je da se država decentralizira.
Šta to znači ne treba objašnjavati ali svima bi trebalo biti jasno da će se voziti u jednom smjeru sve dok se SVE ŽIVO događa u Zagrebu. A vožnja u jednom smjeru se nikad i nikome NEĆE ISPLATITI!!!!!
Majko mila. Vi govorite o centralizaciji u državi u kojoj Zagreb ima tek 29% prometa, a Split i Dubrovnik mu dišu za vratom, dok tri aerodroma u Zagreb imaju preko milijun putnika. Majko mila!!!! Pokažite mi i jednu jedinu državu u Europi u kojoj glavni hub ima tek 29% prometa.
Promašili ste temu
a tema(naslov) je sezonalnost obalnih aerodroma!
Da bi građani Hrvatske iz svih dijelova Hrvatske dolazili zimi (tijekom cijele godine) u Split, Rijeku, Dubrovnik, Pulu, Zadar…
u tim gradovima bi morale biti neke institucije-agencije, (ne nužno ministarstva) sjedišta državnih tvrtki, sportskih saveza, kulturnih i umjetničkih institucija, udruženja, ciljano bi se moglo privlačiti strane investitore da ulažu u neke proizvodnje itd.itd., radi kojih bi se dolazilo u te nabrojene gradove i van sezone.
U protivnom će nabrojeni gradovi biti samo mjesta za ljetni odmor trudbenika iz Zagreba i okolice
i iseljenih građana Dalmacije, Primorja, Istre…
Znači ovoj zemlji trebaju strukturalne promjene ne samo prometa i ne samo zračnog prometa.
Jel tako je uobičajna praksa da se ministarstva i agencije porazbacaiju po državi kako bi država “štedjela” na transportu između ministarstava, na ljudstvu, službama, infrasrukturi i logistici, transportu na sastanke… I uz to niz institucija je izvan Zagreba, poglavito zatvori. apsolutno sve vojarne (ni jedna nije u Zagrebu), vojne institucije (npr. Dočasnička škola HV u Đakovu, dio časničke škole u Zeminiku i na Lori, Zapovjedništvo kopnene vojske u Karlovcu…), neke agencije, direkcije, javna poduzeća (npr. Jadrolinija u Rijeci)…
Jednako tako jako je uobičajna praksa u svijetu da su sjedišta sportskih saveza u drugim gradovima po zapovijedi umjesto da su u gradu gdje ima daleko najviše sportskih klubova i sportaša.
Kulturne i umjetnički institucije? A Split, Varaždin, Osijek i Rijeka nemaju HNK i niz drugih institucija? Koja to institucije bi po vama trebalo prebaciti? Mimaru, Gavellu, Strossmayerovu galeriju, Muzej grada Zagreba?
Udruge i udruženja se registriraju tamo gdje im je najpovoljnije. Niz udruga i udruženja ima sjedište u Splitu, Rijeci, Osijeku i drugim gradovima. Tek manjina ih je u Zagrebu.
Zašto gradovi ne privlače strane investitore? Tko bi to za njih trebao privlačiti? Zašto imaju svoje stručne službe da to ne čine?
Pa kako vi očito smatrate da nam je država dobro posložena (Njemačka očito nije uzor – za divno čudo)
izgleda da nam Jadran služi uglavnom za rekreaciju naših i domaćih trudbenika a to se uglavnom radi u sezonskim mjesecima pa je postojeća infrastruktura posve primjerena.
I sad ko bi rekao da je Muzeju grada Zagreba mjesto u Rijeci a recimo
Jadroliniji u Zagrebu.
Zgodno bi bilo da je Plovput u Zagrebu. Muzej sporta netreba biti u gradu koji ima najveći broj olimpijskih medalja po stanovniku u svijetu nego u Zagrebu koji zamislite ima najviše sportaša i sportskih društava a samo četvrtinu stanovnika države.
Televizija (HRT) isto mora biti u Zagrebu i zapošljavati 3000 radnika svih specijalnost. Pa tako i sjedišta komercijalnih televizija moraju biti u Zagrebu da bi višak zaposlenih na HRT-u ima di ubiti faturetu.
I dalmatinski glazbenici moraju imati stanove u Zagrebu iako se bolje osjećaju na moru.
Slavonija, Lika, Dubrovnik, otoci su neka druga i duga tema
Ne mogu više umorija sam se jer Dalmatinci su po prirodi lijeni i najdraži im je zimski san.
Sorry, ali ovaj tekst je elementarno nepoznavanje funkcioniranja i razvoja zracnog prometa. U ovom slucaju aerodromu uopce nisu vazni da li rade sa gubitkom ili ne, ono sto je vazno je da li ima potraznje za destinacijom. Lokalne zajednice i turisticki stakeholderi (hoteljeri, kampovi, TO) moraju generirati dovoljno potraznje i da imaju dobar i atraktivan produkt tijekom zime. U HR su zime izrazito ostre s obzirom na konkurenciju u Spanjolskoj i Grckoj, tako da je vrlo vrlo tesko doci na taj nivo. Argument od jedne vodece hoteljerske kuce jest da samo radi grijanja (a pogotovo sada), cijene bi trebale biti vece nego u predsezoni, a tko je to spreman platiti? Nitko naravno, jer konkurentska trzista imaju puno manje bazicne troskove. Zrakoplovne kompanije imaju dva glavna parametra kada odlucuju o rutama: potraznja (i moguci yield) i naravno troskovi (isto vezano za yield). Sve moguce zrakoplovne baze podataka pokazuju da potraznje za nesto znacajno vece, jednostavno nema… Da li se moze malo poboljsati? Moze sigurno, ali nesto znacajno sigurno ne.
I onda ćemo i dalje imati prazne aerodrome zimi, te zaposlenike koji će zimi prodavati zjake.
Kako onda objašnjavate pute hotele u Mađarskoj, Austriji, Sloveniji tijekom zime?
Banje u Madjarskoj i Sloveniji Alene. Skijališta u Sloveniji i Austriji. I gradovi koji su živi – Beč, Budimpesta…
A šta od toga ima zimi na Jadranu?
Ja ne govorim ni o toplicama ni o skijalištima. Nego o hotelima sa wellnessom i brdom sadržaja u kojima sam bio milijun puta i koji su prepuni.
Zašto toga nema u hotelima na Jadranu. Da to imaju ne bi bili puni samo ljeti (to bi bila dodatna usluga ljeti) nego bi bili puni i zimi.
A prije koji dan ste vamo napravili listu hotela u Italiji koji većinom nemaju wellness i to uzimali za dobar primjer?
Kada naučite kako tržište funkcionira možda shvatite zašto nema masovnog turizma u Hrvatskoj tijekom zime.
Odakle vam da ti hoteli nemaju wellness?
Masovnog turizma nema radi gluposti managementa. Eto ja svako toliko odem u Splendid u Budvu gdje imaju vrhunski wellness i oduševljen sam. Nije ni čudo da imaju turista zimi. Zašto tako nešto nema i u hrvatskim hotelima.
Jer sam provjerio i nemaju wellness.
Postojanje ponude ≠ veliki broj turista. Da, takva ponuda na Jadranu postoji no ona ne može generirati masovni turizam kakvi vi očekujete.
Cijela Budva koja je nakrcana tim resort hotelima jedva ima 50.000 turista mjesečno tijekom zime.
Ako je već managment glup iskoristiti takvu atraktivnu priliku za zaradu, onda jednostavno uzmite svoje novce, napravite hotel i prodajite noćenja za 20€ dok pokrivate troškove prodajom palačinki i krafni.
Kajgot, sada ne govorite istinu. Dobar dio tih hotela ima wellness, pobogu!
Nitko ne očekuje masovni turizam zimi. Ali da bi moralo biti bitno bolje nego sada i te kako bi. I da bi to akumuliralo par tjednih letova za najveće destincije svakako bi.
50.000 turista zimi? A to je kao malo? Split je u XI. mjesecu ove godine imao 33.176, u I. prošle godine 12.639. Dakle, Split bi bio sretan da ima 50.000.
Koje bi logike imalo da ja krenem u hotelski business o kome nemam pojma i koji nema nikakve poveznice sa mojim kornim businessima?
Ne, nemaju. Kajgot.
Koliko vi želite turista mjesečno? 50.000 u Splitu? Eto, dobiti ćete to za koju godinu kada se svi projekti izgradnja hotela izgrade. I što ste s tim dobili? Ništa. To neće generirati neki ozbiljan aviopromet, a ni značajan porast gospodarstva.
Ako nemate pojma o hotelskom businessu, zašto onda cijelo vrijeme govorite kako bi se trebalo raditi? Vidi se da nemate pojma o hotelskom businessu kada boutique hotele bez gotovo ikakvog sadržaja, wellness resorte na kontinentu i resorte uz obalu stavljate u isti koš.
Ako Budva ima 50.000 Split bi morao imati bitno više od toga, dakle bar tri puta sadašnje brojke. A to bi i te kako akumuliralo dodatne letova i frekvencije.
To što ja ne znam voditi hotel koji je izuzetno kompleksna organizacija sa brdom organizacijskih, funkcionalnih, financijskih i specifičnih elemenata nema nikakave veze sa analitikom u kojoj sam stručnjak.
Ja na Siciliji (i drugdje) nisam spominjao butique hotele, nego brdo raznih hotela od kojih njih gomila ima velik broj sadržaja. O drugim državama da i ne govorimo.
Hoteli na Jadranu imaju daleko veću šansu nego oni u Austriji, Mađarskoj i drugim državama. Jednostavno, oni već imaju kapacitete, ljude, poziciju, image, rejting, know how i samo dregaju dograditi wellnesse i druge sadržaje i privuči turiste koji sada odlaze u Mađarsku i Austriju. Pisac ovih redova uključen.
A Zagreb bi trebao imati oko 500.000 po toj logici.
Da, ima veze i to poprilične. A da je analitika povezana sa tim onda bi u ovoj analizi dali konkretne brojeve i rješenja, a ne pusta pitanja.
Bili su boutique hoteli. Dosta hotela su doslovno imali “Villa” u imenu.
Zašto u Zagrebu ne napravite masovne wellness resorte sa ogromnim bazenima? Pokažite ljenim Dalmošima kako se to radi.
Kako bi Zagreb morao imati 500.000 po toj logici? Zagreb zimi ima prilično turista. Zagreb u zimskim mjesecima ima oko 80.000 turista. Što je bitno više nego što ima Split.
Zagreb ima hotela sa jako dobrim wellnessima. Zato i ima 80.000 turista prosječno u zimskim mjesecima, neki zimski mjeseci imaju i preko 100.000
Zašto mi je obrisan komentar?
Nemam pojma.
Mislim da tu ipak prvi korak moraju napraviti zračne luke. Uvjeren sam bi se lokalna zajednica brzo prilagodila zimskom prometu i kvalitetno odgovorila na povećanu potražnju.
Što se tice sudjelovanja hotela, restorana i ostalih subjekata koji imaju izravne koristi od zimskog prometa u troškovnoj strani privlacenja avioprijevoznika, tu se zračne luke ne mogu osloniti na njih.
U svakom slučaju, uvjeren sam da naši ljudi koji zive na obali nisu (toliko) lijeni kako ih pojedinci žele prikazati. Vrijeme će pokazati.
Da slažem se da treba inicijativa biti na zračnim lukama. Tako je daleko lakše i brže. Nema koristi od rasprave što je prije “kokoš ili jaje”.
Bi.
Onda ništa. I dalje zimi imati 1800 putnika, a Split i Dubrovnik 20.000.
Dobra ideja. Dati besplatno aerodromske usluge zimi
Moguće je. Ali odgovor na to mora dati svaki aerodrom za sebe temeljem procjena, kalkulacija i projekcija na svom specifičnom tržištu.
I? Bi li?
To je odgovor koji mora dati uprava u suradnji sa turističkim zajednicama, hotelijerima… I takva procjena neće biti pretjerano bitna i precizna do iskustvenih analiza nakon proteka vremena i obavljenih letova.
Pa zar ne bi trebalo vi kao analitičar date taj odgovor? Koji je smisao ovog vašeg teksta? Kvantitet?
Kao što sam naglasio. Ovo su teze koje i te kako imaju kredibilitet. Svaki aerodrom mora napraviti:
1. Analizu svog specifičnog lokalnog stanja turizma i potencijala
2. Potom donijeti strategiju razvoja zrakoplovstva zimi.
3. Temeljem te strategije treba izraditi plan subvencija, popusta i gratis usluga
4. Pokrenuti kampanju među prijevoznicima
5. Analizirati iskustveno stanje tjedno, mjesečno i kvartalno tijekom provođenja plana
6. Ponovo donijeti iskustvene zaključke i prilagoditi plan
Tu nema niti univerzalnog rješenja, niti istih programa, niti jedinsvenih odgovora. Sve ovisi o stanju hotelske infrasturkutre, interesu velikih hotelijera i drugih aktera, kooperavitnosti turističkih organizacija, zajednica i agencija, stanju sa ljudskim potencijalima na terenu, te financisijskim, operacijskim i organizacijskim mogućnostima same zračne luke.
Alene, jeste li bili zaduženi za doček?
Da dio dočeka jesam, imate članak o tome.
Kompleksaš, na žalost.
Počele se puštati karte u prodaji sa BNX-a za ljetnu sezonu preko Ryanaira.
gde to?
Jutros su krenuli da dodaju. Vidim da se samo za Beč nešto dodalo. Uglavnom biće ryanaira na BNX-u.
Biti će
Eto, ali glavno da su se našli oni koji su znali da neće biti letova iz BNX.
Tocno to je i meni proslo kroz glavu…
Iako bi ja prvi zeleo, iz cisto sebicnih razloga da je cela jadranska obala ziva preko cele godina znamo da je tako nesto veoma tesko zbog mentaliteta vlasnika i radnika ugostiteljskih i drugih objekata. U kombinaciji sa skoro nikakvom ponudom na aerodromima na obali, odgovor vam se sam daje.
To je nažalost začarani krug: 1. krug: nema letova, nema turista, nema ponude
2. krug: nema ponude, nema turista, nema letova.
A ovo o mentalitetu je najbitniji dio priče…
Jasno. Iako mislim da je najbitniji mentalitet ljudi koji ne žele raditi zimi, a država ih u tome podržava.
Ima li mediteranski gradova veličine Splita, Pule ili Tivata sa sličnom klimom koji zimi bolje radu ?
Da
Koji su to gradovi? Ok u biti skoro svatko ima zime vise putnika nego Pula, Zadar, Dubrovnik, Tivat. Ali ti nasi gradovi nisu neka Malaga, Cantania, Pisa, Nica, Palma de Mallorca, Rodos, a i klima je losija
Neki dan sam pisao ovdje o tome.
Ima,i većih od Splita,Pule i …..,po autoru ,primjerice Zadar !najveći grad na Jadranu a uskoro i u hrvatskoj !!
Po kojem autoru? Svašta!
Nažalost u pravu ste. Dok god ćemo imati ovakav mentalitet povezan sa preglupom politikom države da se plaća “stalne sezonce” da ne rade ništa po zimi, bilo kakva investicija u smanjenje sezonalnosti značila bi samo dodatni gubitak. I to ozbiljan gubitak.
Shvaćate li vi program stalih sezonaca nema veze sa ljenošću već sa potrebom takve mjere za ekonomiju? Hrvatska ovisi o turizmu i logično je da država ima mjere za privlačenje što više ljudi na rad u turizmu.
Dobar dio ljudi istinski ne želi raditi zimi. A država motivira takvo ponašanje mjerama.
Znači ljudi ne žele raditi u nekim hotelima, a u nekima žele pa rade? Nema smisla. Istražite malo bolje mjeru i kako fukcionira i tko je sve koristi (s obzirom da je sezonci dolaze iz cijele države bilo fer i kontinentalce prozvati za mentalitet ljenosti).
Moja sadašnja draga je godinama bila stalni sezonac i znam baš sve o tome.
Znači žena vam je lijena? Ne mogu drukčije dokučiti ako već govorite da su primatelji mjere stalnog sezonca ljeni.
Ja to nisam rekao. I moja draga nije ljena, upravo suprotno. Ona je bila stalni sezonac dok posla još nije bilo. Zadnjih 5 godina je radila cijele godine. I to u prosjeku 12 sati dnevno, 7 dana u tjednu.
Vi povezujete mjeru stalnih sezonaca sa ljenošću. E pa ako je tako onda je vaša žena ljenčuga.
Kao što rekoh moja draga je bila stalni sezonac u vrijeme dok jednostavno nije bilo posla. Bilo je puno nezaposlenih i vlasnici su ljude imali kao sezonce. Ona to nije birala nego joj je tako bilo nametnuto. I svejedno je radila svakakve nekakve poslove da prehrani klince kao samohrana majka.
Čim su krenula iseljavanja iz Hrvatske i smanjio se broj radnika moja draga je prva dobila stalni posao i radila je 12 mjeseci sezone. Zimi u Zadru, ljeti u Zatonu, za istog vlasnika.
Zašto nije htjela raditi cijele godine? Zar to nije ljenost?
Zato jel nije bilo posla. Pa je zimi radila što god je uletjelo, honorarno. Ali dostovce sve. Samohrana majka koja se ubijala za svoje klince, ali doslovce. Čim se broj nezaposlenih smanjio (masovni odlasci u inozemstvo), odmah je uzela stalni cjelogodišnji posao. I doslovce radila po 12 sati cijele godine 7 dana u tjednu.
To nikako nije ljenost.
Čekajte je li onda slučaj da privatnici nemaju interesa raditi u jednakom obujmu svakog mjeseca u godini ili je slučaj da se nekako poklopilo da je lokalno stanovništvo baš ljeno raditi u turizmu (a eto rade cijele godine u ostalim sektorima)?
Sustav podržava nerad zimom jer plaća ljude da ne rade. Zašto bi onda radili ako dobivaju novac da doma sjede.
Znači poslodavci žele raditi, a radnici ne žele? Zašto vam je onda žena odlučila ne raditi? Ili je ne radila jer poslodavci ne vide interes u tome? A ako poslodavci ne vide interes u tome, onda ne možete prozvati ljude ljenima.
Niste niti malo logični.
Jel vi čitate što ja napišem ili provalite samo tako?
Još jednom, ona nije radila prije više godina dok je još bilo puno nezaposlenih u Hrvatskoj i jednostavno nije bilo posla. Čim se to smanjilo radi odlazaka ljudi u inozemstvo ona je preuzela stalni posao (prije 5 godina) i radila cijele godine.
Dobar dio ljudi u Dalmaciji jednostavno ne želi raditi zimi. Eto bio sam neki dan na sastanku sa direktorima u ogromnom resortu u Zatonu (preko 10.000 kreveta) gdje smo mi imali krajem IX. mjeseca ukupno 3000 noćenja. Imali su ogroman interes raditi nakon 25.9. no zatvorili su u X. mjesecu jer nisu imali sa kime raditi. Nije bilo dovoljno zainteresiranih da ostave otvoren bar dio kapaciteta.
Da, čitam.
Odlično, žena vam je bila stalni sezonac jer je poslodavac tako odlučio. Isto je sa ostalim radnicima. Nisu Slavonci koji dolaze raditi u Dalmaciju ljeni jer su stalni sezonci.
Taj hotel je sam odlučio da ne žele zaposliti radnike tijekom cijele i sam im je ponudio isključivo mjesta stalnih sezonaca. Da su možda zaposlili ljude tijekom cijele godine kao i njihova konkurencija u okolici (koja dobro radi) ne bi imali problema.
Dobar dio ljudi ne želi raditi u Dalmaciji? Dajte mi izvor za ovo jer živim u Dalmaciji i jednostavno ne vidim ovo.
Nije istina. Poslodavac je uvijek imao objekte koji su mu zimi trebali radnike. I broj radnika koji mu je radi zimi je konstanta. Samo je bilo više radnika i veća konkurencija na tim objektima prije.
Moja draga je iz Nina. Svaki mjesec sam dolje bar dva puta. U kontaktu sam sa stotinama ljudi. Dobra prijateljica mi je direktorica TZ Biograda, poznanica mi je direktorica TZ Nina, imam u Dalmaciji brdo poslovnih partnera na direktorskim pozicijama (pa i u turizmu). Znam tonu ljudi dolje, brdo mi ih je prijatelja. Ovaj portal ima dva dospinika koji rade u turizmu Dalmacije.
Kako to da ste ignorirali ovaj primjer iz Zatona?
Pa ne znam sta da kazem. Ja sam pocetkom decembra bio do Dubrovnika na jedan dan. Sve je bilo otvoreno. Bozicna pijaca na Stradunu radi. Restorani i hoteli otvoreni. Vreme savrseno. Ne znam da li je drugacije u 1. ili 2. mesecu ali ono sto sam video pocetkom 12.-og je potpuno OK za zimski period.
Anonymous 12:54 – Da, u 1. 2. mjesecu je mnogo drugačije. 12. mjesec je anomalija u odnosu na ostale zimske mjesece, i to zbog adventskih festivala. Svejedno sumnjam da ste vidjeli nešto puno ljudi na Stradunu, u svakom slučaju to nije ni desetina onoga što se može vidjeti ljeti.
Jasno.
Ja sam milijun puta tijekom zime bio u Dubrovniku i jako je malo toga otvoreno.
E pa očito niste.
Što očito nisam? Bio u Dubrovniku tijekom zime milijun puta? O bože!
Milijun? Koliko vi godina imate? Ko’ Metuzalem?
Malo da!
E pa posjetite Dubrovnik milijunti i prvi put ovog mjeseca.
Ovaj neću, ali idući budem.