zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize, Istaknuto

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Priština baš nema sreće

Ni jedan aerodrom u regiji nije prošao toliku golgotu kakvu je prošla Priština. Tijekom SFRJ gotovo da nije imala letova, potom je ranih devedesetih dijelila sudbinu ratom zahvaćene regije, 1999. bila je bombardirana i okupirana, da bi nakon toga aerodrom dobio baze Belle Aira, Adrie i Germanije koje su sve bankrotirale i ostavile aerodrom na cjedilu. Ni, posljednja baza Eurowingsa nije baš previše sretna obzirom na stav Lufthansa Grupe o rezanju Eurowingsa.

I usprkos svemu tome Priština je imala nevjerojatnu prošlu godinu, te skočila sa 4. na 2. mjesto u regiji, preskočivši prije nedostižan Zagreb.

 

U SFRJ Priština je bila na samom dnu države

Prištinski aerodrom otvoren je tek 1965. godine. Uz civilni dio aerodroma bila je i jedna od najvećih zrakoplovnih baza JRV-a, Slatina, koja je nakon Željave imala najveći podzemni kompleks na prostoru bivše Jugoslavije.

Za vrijeme bivše države Priština je imala tek simboličan promet. Tako je u ljeto 1986. Priština imala 7 JAT-ovih tjednih letova prema Beogradu. 1989. JAT je letio tek 6 tjednih letova na dvije linije, da bi u zimi 1990/91 i ljetu 1991. JAT imao tek 1 liniju sa samo 2 tjedna polaska.

Tijekom NATO napada 1999. godine aerodrom je bio bombardiran, a potom su isti zauzeli ruski padobranci. Od lipnja (juna) 1999. na aerodromu su međunarodne snage KFOR, koje su tamo još i danas.

2010. Priština je dana u koncesiju tursko-francuskom koncernu Limak Kosovo International Airport Sh.a. Indirektno, preko koncesije Lyonskog aerodroma, Vinci, koncesionar Aerodroma Beograd, postao je suvlasnik ove koncesije. Koncesija je dana na rok od 20 godina. Limak je 2013. u Prištini otvorio novi terminal kapaciteta 5 milijuna putnika, povećao je stajanku, izgradio novi kontrolni toranj, cestovnu infrastrukturu i parkiralište. Terminal je veličine 45.000 četvornih metara i ima 3 zračna mosta. Investicija Limaka je bila 130 milijuna EUR. Prošle godine najavljena je nova investicija od 30 milijuna EUR za proširenje piste sa 2.560 metara na 3.000 metara što bi omogućavalo slijetanje manjih širokotrupaca u Prištinu.

Od 2009. na Prištinskom aerodromu bio je baziran LCC Belle Air Europe koji je u floti imao dva aviona (A319 i A320) i letio na 12 linija u Albaniji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Švicarskoj. Belle Air je bio i najveći prijevoznik u Prištini. Uz to Belle Air je imao dobru konektiranost iz Prištine preko svoje glavne baze u Tirani, a jednako tako kompanija je konektirala putnike i preko prištinske baze. No, 26.11.2013. kompanija je bankrotirala i prekinula sve letove, zbog čega je Priština izgubila više od 220.000 putnika, a oporavak je trajao čak dvije godine.

Od zime 2010. na Prištini bazu ima i Adria sa jednim A319. Iako je već idućeg ljeta baza imala čak 7 linija (Ljubljana, Frankfurt, Munich, Dusseldorf, Bruxelles, Copanhagen, Paris), broj linija je konstantno padao, da bi na kraju prištinska baza imala samo tri linije sa 28 tjednih polazaka: Ljubljana (14 letova tjedno), Frankfurt (8) i Munich (6), a bazirani avion leti i Tiranske linije (po tri tjedna leta za Frankfurt i Munich). Na koncu je u IX. mjesecu 2019. Adria bankrotirala te je Priština ostala bez još jednog baziranog aviona.

U Prištini je poslovala i virtualna kompanija Air Prishtina, koja je u 2005. registrirana u Zurichu, Švicarska. Kompanija je nastala od turističke agencije Reisebüro Prishtina. Ova turistička agencija djeluje od 1981, a ima poslovnice u 15 europskih gradova. Air Prishtina je virtualna kompanija koja nema svoje avione i operacije, već je koristila avione Germanie, kao i Germanijin AOC, dok Air Prishtina prodaje karte na zakupljenim letovima. Germania je planirala i bazirati jedan avion u Prištini, no bankrotirala je par mjeseci prije realizacije ovog plana. Letove je umjesto nje nastavila mala grčka charter kompanija Orange2fly (u floti ima samo 4 A320), a Air Prishtina je ušla u vlasništvo preživjele švicarske podružnice Germania Flug koja se kasnije prozvala Chair.

Na isti način je funkcionirala i virtualna kompanija Kosova Airlines. Kompanija je od 2003. do 2006. iz Prištine letjela sa avionima različitih kompanija, posljednje sa Boeingom 737-700 Hamburg Internationala. Iako nakon 2006. nisu imali vlastitih letova, 2009. su pokušali sa MD-82 slovenske Aurore, no isto se nije realiziralo zbog bankrota Aurore. Posljednjih godina Kosova Airlinese se više ne pojavljuje.

 

Vječni rat sa Skopjem

U usporedbi sa drugim aerodromima regije, Priština ima vrlo slabu konkurenciju. U krugu 200 km ima tek jedan veći aerodrom (Sofija), tri aerodroma svoje veličine (Tirana, Skopje i Podgorica), te jedan manji aerodrom (Niš).

Ipak Skopje je ogromna konkurencija Prištini i aerodromi doslovce vode rat za svakog putnika. Prištinski aerodrom je godinama imao više putnika od Skopja, godinama se ova razlika smanjuje, da bi 2018. pala na samo 7.491 putnika. I 2019. je razlika bila zanemariva te je iznosila 13.298 putnika u korist Prištine (tek 0,6%).


Ova dva aerodroma imaju bitno različitu strategiju. Skopje ima baziranih 5 aviona Wizz Aira, koji akumuliraju ogroman broj putnika, Priština nema dominantnog prijevoznika, već niz kompanija ima više linija iz aerodroma.



Priština ima ukupno 38 linija, Skopje bitno više 52 linije. Skopje ima nešto više LCC linija, i manje legacy prijevoznika.



Priština je prije Covida-19 pokrenula inicijativu za privlačenje kompanija. Da bi kompanije mogle dobiti popuste moraju koristiti avion od najmanje 21 tonu MTOW, što znači da je najmanji avion za ove linije ATR 72 (ATR 42 je manji od toga). Uz to nova linija ili nova frekvencija ne smije se obnašati najmanje godinu dana. Linija mora biti nonstop, tj. ne smije biti preko neke druge destinacije, a prijevoznik mora garantirati da će je održavati minimalno dvije iduće godine i da će pritom imati bar 90% ostvarenja linije. Za svaku novu liniju Priština odobrava dvije godine 100% oslobađanje od taksi za slijetanje, te 60.000 EUR za dvije godine za promociju linije, a za svaku novu frekvenciju postojeće linije jednu godinu 100% oslobađanje od taksi za slijetanje i 30.000 EUR za promociju linije (u oba promotivna slučaja i kompanija mora dokazati da promovira liniju). Aerodrom će davati i potpore prema količini putnika kojeg prijevoznik ostvari u kalendarskoj godini i to

Tako kompanija koja bi imala 300.000 putnika (ekvivalent jednog baziranog aviona) u godinu dana može očekivati godišnju potporu od 1,5 milijuna EUR. Ozbiljan novac. Aerodrom je odlučio motivirati i baziranje aviona, što definiraju kao obvezu aviona da prenoći u Prištini, te da prvi jutarnji let bude iz Prištine, pri čemu avion mora obaviti minimalno 500 povratnih letova godišnje iz Prištine. U ovom slučaju aerodrom odobrava 100% popusta na prve dvije godine za parkirališne takse, te za 20 m2 prostora unutar airsidea. Aerodrom daje još popuste za letove izvan top sezone, te za letove u vrijeme dana kada nije vršno opterećenje u sezoni, kao i za još niz drugih opcija kojima se motivira povećanje putnika.

Kako je obveza letova programa bila u 2020, Covid-godini, pitanje je kako je aerodrom to riješio, jer sigurno kompanije nisu ostvarile 90% letova u toj godini. Ni izblizu.

 

Eurowings još jedna “nasreća” za Prištinu

I nakon što je Priština doživjela šokove bankrota Belle Aira, Germanie i Adrie, sve je izgledalo bajkovito sa baziranjem jednog A319 Eurowingsa. Eurowings se malo požurio sa odlukom, te je Prištinu, iskreno, otvorio prije realnog vremena. Barem u regiji bazu je realno prije trebao dobiti Split ili Zagreb. No, Eurowings je morao tako postupiti. Prvo Germania je bankrotirala, a Eurowings je htio reagirati prije nego se razvije njen švicarski ogranak Chair. Konačno u Chair je ušao i Enter, značajna leisure kompanija koja je imala 25 aviona u floti i letjela u regiji i za Dubrovnik, Split, Podgoricu i Ohrid. I uspio je, time je suspregnuo Chair u razvoju iz Prištine. Nije ga anulirao, ali ga je ipak smanjio. Stoga ne treba čuditi da je Eurowings u samom početku uveo dvije linije za Švicarsku, tržište na kojem je tek simbolično prisutan. Za Basel Eurowings je imao tek jednu cjelogodišnju i jednu sezonsku liniju, a za Genevu tek jednu liniju, a uveo je Prištinu. Vrlo indikativno. To je isključivo udarac na Chair.

Drugi razlog što se Eurowings požurio bio je bankrot Adrie. Eurowings je, naravno, znao što će se desiti. Lufthansa grupa je to, znaju oni i te kako što im se dešava u dvorištu. Iako je bilo vrlo čudno zašto Eurowings sam sebi zabija čavao u Minhenu i konkurira Adriji, samo tri mjeseca kasnije bilo je jasno zašto je to tako. Adria je otišla u ropotarnicu povijesti, a Eurowings je nastavio operacije iz Prištine.

Treći razlog je pokušaj Eurowingsa da preuzme većinski broj putnika Prištine. Ogromna većina putnika je dijaspora iz Švicarske i Njemačke. I dok u Hrvatskoj Eurowings već dominira u prijevozu dijaspore iz Njemačke, a gdje i nema baš neke konkurencije, u Prištini to baš i nije tako. Tamo na svim linijama ima konkurenciju, a na nekima su i tri prijevoznika. Te 2019. Eurowings je imao konkurenciju easyJeta, Orange2Flya, Wizz Aira i Adrie na svojim linijama:


Naravno, Swiss kao dio iste Lufthansa grupe, te Adriu koja je letjela kao feeder Lufthanse iz Prištine Eurowings nije doživljavao kao konkurenciju, upravo suprotno.

Kako je ovaj prostor vrlo udaljen od Zapadne, Središnje i Sjeverne Europe, gdje se ta dijaspora nalazi, vrlo je demotivirajuće dugotrajno putovanje autobusima, vlakovima i automobilima, pa jeftine avionske karte i te kako mogu biti motivirajući faktor korištenja zrakoplova. Politička nestabilnost ove regije svakako je dodatan motivator na korištenje zračnog prijevoza. Stoga je i to jedan od razloga da je Eurowings odabrao Prištinu umjesto Zagreba ili Splita koji su bitno bliže Zapadnoj i Središnjoj Europi, a potencijalni putnici daleko više koriste automobile, vlakove i brojne autobusne linije.

Ovim potezom Eurowings je napao i na easyJet i Wizz Air koji imaju zavidno prisustvo u Prištini, a posebno Wizz Air koji se ozbiljno počeo širiti. I nemojmo se zavaravati, ovo je vrlo vjerojatno i jedan od dva glavna razloga baziranju aviona Eurowingsa.

Eurowingsov potez je bio vrlo logičan. Na ovaj način dobio je ogromna motivacijska sredstva Aerodroma Priština (500 letova godišnje je ozbiljno premašen), angažira lokalnu jeftinu radnu snagu (prije su na letovima iz Njemačke letjele skupe njemačke posade), te je ozbiljno naštetio konkurenciji i postao broj 2 prijevoznik Prištine, vrlo blizu prvom Orange2Fly.

Priština je pak još više profitirala. Dobila je jednog od najjačih prijevoznika, bitno bolje rješenje nego što su bile dotadašnje regionalne i minijaturne kompanijice Belle Air, Germania i Adria. Strategija da se ne stavljaju “sva jaja u jednu košaru” je još više prisutna, tj. easyJet, Wizz Air i Orange2Fly su dobili istinsku konkurenciju. Konačno, te 2019. Eurowings se opako širio, sve više je razvijao long-haul letove, imao je abnormalne planove. Eurowings je bio više nego perspektivan. Prištinu je pomazio bog!

I onda hladan tuš, šok. Početkom 2020. Lufthansa Grupa najavljuje enormna rezanja Eurowingsa. Kompanija je u 2019. ostvarila 166 milijuna EUR gubitka, te je u zadnjih 4 godina (2016-2019) akumulirala abnormalnih 521 milijun EUR gubitka. I da se razumijemo, nije tu kriv samo Eurowings. Lufthansa grupa je Eurowings doživljavala kao alat, prvo za borbu protiv Etihada, a kada su u tome uspjeli nakon manje od godine dana, onda za borbu protiv Ryanaira, Wizz Aira, easyJeta, Britisha, Air France-KLM-a i ostalih kompanija. Sa takvim ciljem prioritet nije profitabilno poslovanje. Kompanija se zaigrala, posebno sa long-haul letovima, i stvarala enormne gubitke.

I Lufthansa Grupa je odlučila povući ručnu. Najavili su drakonska rezanja flote, linija i frekvencija, unifikaciju flote oko A320 obitelji (izbacivanje Q400, CRJ i A340-300 iz flote), kompletno rezanje long-haul letova koji će se prebaciti na Lufthansu, a dio leisure letove na novoosnovanu kompaniju Eurowings Discover (samo dijeli ime, ne i koncepciju ili strukturu). Eurowings je pao na 101 avion (tek pola flote iz 2018.), a 20 A320neo samo će zamijeniti najstarije A319 i A320, te će kompanija operirati sa stotinjak aviona u budućnosti.

Eurowings je pritom sakatio sve što je mogao. I ne samo u regiji, već i diljem Europe, pa i na svom bazičnom tržištu Njemačke i Austrije. U Austriji je niz linija prebacio na Austrian. U Njemačkoj je odlučio zatvoriti bazu u Minhenu, prebaciti sve long-haul letove na Lufthansu, kompanija je odustala od prebacivanja Brusselsa u Eurowings, ukinut je Germanwings, prisutnost u Njemačkim bazama je smanjena.

U regiji Eurowings je najavio ukidanje linija i ozbiljno smanjenje frekvencija. Nakon godina širenja kompanija je ozbiljno reducirala prisutnost. Posebno su nastradali Osijek i Mostar kojima je Eurowings bio jedina ozbiljna kompanija a odakle je ukinuo sve letove, uz to su odbačeni i planovi letova za Brač. Ohrid, Skopje i Beograd su izgubili sve letove Eurowingsa. U Zagrebu kompanija je ukinula letove za Dusseldorf i Berlin.

I onda se u III. mjesecu 2020. desio Covid-19 koji je dodatno unakazio operacije Eurowingsa. Kompanija se povukla iz dobrog djela tržišta, enormno je smanjila količinu frekvencija i linija. U glavnoj krizi Eurowings je letio tek 2 tjedna leta za Zagreb. U top sezoni se Eurowings još koliko-toliko držao, čak štoviše bio je iznad prosjeka, imao je nešto više linija i frekvencija u usporedbi sa drugima. No, nakon toga u jesen krenula su doslovce sakaćenja tržišta. Masovno otkazivanje linija i frekvencija. Oko nove godine Eurowings je još nešto i letuckao, ali nakon toga potpuno je ukinuo letove za Sarajevo, prekinuo se operirati tek jedan simbolični tjedni let za Split, a dvije zagrebačke linije sa planiranih 7 tjednih polazaka spale su na samo dva tjedna leta za Cologne. Priština je doslovce desetkovana.

Eurowings je u VIII. mjesecu imao 17 tjednih letova na 6 linija iz Prištine, 2 linije manje no čak 27 letova manje nego godinu dana prije (37 letova je bilo iz Prištine u ljeto 2019.). U IX. mjesecu ta ja brojka još pala, na samo 9 tjednih letova na 6 linija. Jedan bazirani avion ostvari 25 tjednih letova, sa 9 tjednih letova avion je daleko ispod optimalnih i isplativih kapaciteta. On ozbiljno gubit novac. Početak zimskog reda letenja (prvi tjedan XI. mjeseca) kompanija je zadržala broj letova na 9, ali je ukinula jednu liniju, pa ih je operirala tek 5. Zbog vrlo liberalnih mjera na Kosovu, oko Nove godine broj svih letova je naglo porastao, pa tako i Eurowingsa. Kompanija ja povećala broj letova za oko 50%, na 13 tjedno i to ponovo na 6 linija. No, nakon toga hladan tuš. U prvom tjednu II. mjeseca Eurowings je spao na 8 tjednih letova na 5 linija (dakle tek zeru više od jednog leta dnevno u prosjeku). Dusseldrof, Minhen i Stuttgart imaju po dva leta, a Hamburg i Hanover po jedan. Kompanija je odlučila prekinuti i letove za Frankfurt, koje je uvela nakon bankrota Adria. Letove za Frankfurt više nitko ne operira iz Prištine. Cijele ove godine Eurowings više ne konkurira drugim prijevoznicima na letovima za Švicarsku. Kompanija je ovdje ozbiljno povukla ručnu, nema više ni jednog leta za Švicarsku i odlučila je da strategija udara na Chair, easyJet i Wizz Air nije realna u Covidu-19.


Na letovima Eurowgins i dalje ima enormnu konkurenciju. Tako je za Dusseldorf u VIII. mjesecu na svoja 4 leta imao 5 letova Air Mediterraneana. Za Minhen na tri svoja leta u VIII. mjesecu imao je konkurenciju isto toliko letova Air Mediterraneana. Za Stutgart je na svojih 3 tjedna leta u VIII. mjesecu imao 4 leta Air Mediterraneana i 2 leta Smartlynxa. Od XI. mjeseca ja na linije došao i TUI koji je uspio istisnuti konkurenciju, no zato je Eurowings dobio neusporedivo težeg protivnika. Tako je oko Nove godine za Dusseldorf Eurowings letio 4 tjedna leta, a TUI 5, za Minhen Eurowings je letio 2 tjedna leta, a Air Mediterranean njih čak 4, dok je na liniji za Stuttgart Eurowings letio 3 tjedna leta, a dobio enormnu konkurenciju u čak 4 prijevoznika, TUI sa nevjerojatnih 7 tjednih letova, Air Mediterranean sa njih 2, te gp aviation sa 2 tjedna leta, dakle čak 11 letova konkurencije spram Eurowingsovih 3. I u II. mjesecu konkurencija guši Eurowings. Na liniji za Dusseldorf Eurowings ima 2 leta, TUI 3, na Minhenu Eurowings i Air Mediterranean imaju po 2 tjedna leta, dok na Stuttgartu na Eurowingsovih 2 tjedna leta, TUI ima 3, a gp aviation 1. Na linijama za Hamburg, Hannover i Frankfurt Eurowings nije imao konkurenciju ove godine.

Kako god, Eurowings pokušava preživjeti u Prištini, bazirani avion je krajnje neiskorišten, konkurencija ih opako tlači, pa je i sama baza istinski neisplativa i krajnje neracionalna. No, u Covidu-19 nema racionalnosti, nego samo puko preživljavanje. Preživljavanje kakvo Eurowings na tržištu Prištine doslovce ima, preživljavanje koje je tek blijeda slika Eurowingsa iz 2019. na Kosovu. Ne bojim se ja hoće li Eurowings preživjeti ili ne, iza njega stoji ogromna Lufthansa Grupa i čak 9 milijardi EUR financijske pomoći Njemačke. No, veliko je pitanje kako će baza izaći nakon Covida-19 i kakva je budućnost Eurowingsovih operacija iz Prištine.

 

Tko je ta Air Mediterannean

Reiseburo Priština već godinama leti iz Prištine na tuđe AOC-e. U prvom redu problem je činjenica da Kosovo još uvijek nije priznata država i da nije moguć kosovski AOC. Potom je problem što je i Reiseburo Priština vrlo mala agencija, pa je u talu za ove letove sa još 4 druge male agencije, no oni, kao najveći, su frontmeni pa djeluje da su sami u toj operaciji. Nisu. Reiseburo Priština je imao i tal sa švicarskom agencijom istog naziva koja je investirala u Chair, sve je to ista obitelj. No, tijekom godine dijelovi obitelji su odlučili krenuti sa “čist račun duga ljubav” i odvojili su businesse, švicarska agencija je isplatila Reiseburo Prištinu i sada djeluje neovisno, čak štoviše sada su si konkurencija. Ovo je i vidljivo. Iako je u vrijeme Geramnie istinski djelovalo da se radi o jednoj instituciji koja će vršiti letove za Švicarsku i Njemačku, sada je evidentno da se radi o dvije institucije koje imaju vrlo malo, ili ništa dodirnih točaka. Čak štoviše na Baselu lete obije kompanije i istinski se “kolju”. Sve to zajedno je istinska operativna noćna mora. Reiseburo Priština kao virtualna avio kompanija mora koristiti AOC drugih kompanija. I da samo jasno naglasimo, iako se Air Mediterranean vodi kao prijevoznik (njihov AOC), organizaciju i prodaju letova vrši Reiseburo Priština, te su to zapravo njihovi letovi kao virtualne kompanije.

No, to što je Reiseburo Pritština uzela AOC Air Mediterraneana preko kojeg radi letove ne znači da te letove obnaša samo Air Mediterranean. U ovom momentu preko AOC Air Mediterraneana lete čak 4 kompanije iz Prištine, među njima i naš Trade Air, koji u II. mjesecu ima jedan A320 u Prištini. Sve to skupa je dosta rizično (male kompanije sa nesigurnim flotama), relativno skupo, kompanija se mora mrcvariti sa nizom problema koje drugi nemaju, te gotovo svakodnevno raditi na operativnim nedostacima i angažiranju prijevoznika. I sve je to na jako klimavim nogama. Što ako Air Meditrranean bankrotira kao što je bankrotirala Germania, što ako jedan od tri njihova aviona u floti ispadne iz prometa u top sezoni (ili njih dva, nedaj bože sva tri), što ako Air Mediterranean odluči promijeniti strategiju, krene razvijati svoje grčko tržište… Za sada sve funkcionira, ali…

Rupu u operacijama nakon bankrota Germanie, koja nije ni uspjela pokrenuti letove iz Prištine, Reiseburo Priština (turistička agencija) je uspjela hitno naknaditi iznajmljivanjem aviona i AOC-a Orange2Fly. Reiseburo Priština je time doslovce zamijenila Germaniu sa malom grčkom ACMI kompanijom koja je u floti imala tek 4 aviona (trenutno samo 1). Vrlo brzo Reiseburo Priština je Orange2Fly zamijenila sa drugom malom grčkom kompanijom Air Mediterraneanean koja je samo godinu dana prije prekinula sve redovne letove i koncentirala se na ACMI i charter letove. Air Mediterranean danas ima tek tri aviona Boeing 737-400, od čega je jedan u Prištini.

Kompanija je u 2019. imala istinski značajan broj letova iz Prištine, te su bili broj 1 prijevoznik u Prištini. Čak i na linijama Eurowingsa su imali tek jedan let manje od Eurowingsa prošle godine (Eurowings 37, Reiseburo Priština preko Orange2Fly 36). U VIII/2020. Air Mediterranena je imao 19 letova na 7 linija: 5 za Dusseldorf, 4 za Stuttgart, po 3 za Basel i Minhen, 2 za Malmo, te po 1 za Gotenburg i Sofiju. Na Baselskih 3 leta imali su 12 letova 4 konkurentske kompanije među kojima easyJeta i Wizz Aira. Za Dusseldorf na 5 letova letio je i Eurowings sa 4 leta, na Minhenu na 3 letove isto toliko imao je i Eurowings, dok je na Stuttgartu na 4 leta konkurencija imala 5 letova (od čega Eurowings 3).

U IX. mjesecu je Priština pala na samo 53 tjedna leta (usporedbe radi oko Nove godine imali su 185 letova), pa je i Air Mediterranean imao tek 5 tjednih letova, 3 za Basel (ostalih 3 prijevoznika 5 letova), te 3 za Stuttgart (Eurowings 2 leta).

Početkom XI. mjeseca stanje se popravilo, pa je kompanija skočila na 14 letova. 7 letova imala je za Basel (4 ostale kompanije imale su 16 letova), po dva za Malmo, Minhen (Eurowings isto tolko), Stuttgart (Eurowings i TUI sa po 2 leta), te 1 za Gothenburg.

Oko nove godine (sredina XII. mjeseca), Air Mediterranean je imao nevjerojatnih 29 tjednih letova na 5 linija. Huge!!!! Za Basel imali su enormnih 19 letova, ostalih 5 kompanija tamo je letjelo 41 let. Na svim ostalim linijama imali su po 2 leta i to za Gothenburg, Malmo i Stuttgart (na ovoj liniji ostali su imali 12 letova, od čega Eurowings njih 3), dok je broj letova za Minhen bio 4 (Eurowings samo 2).

U II. mjesecu broj letova je opet pao, ali je još uvijek veći nego u IX. mjesecu, jer su ostvarili 9 letova na 4 linije. Od toga 5 letova bilo je za Basel (ostalih 4 prijevoznika 11 letova), 2 za Minhen (Eurowings isto toliko), te po 1 za Gothenburg i Malmo. Kompanija se predala u Stuttgartu i povukla se sa letova na kojima je toliko ogromna konkurencija (u II. mjesecu 6 letova 3 kompanije).

Reiseburo Priština se opak bori, kolje se i sa Wizz Airom, i sa easyJetom, i s Eurowingsom, i sa Chairom, i sa TUI-om i za sada je pritom uspješan.

Veliku ekspanziju u Prištini je najvila i Priština Jet, još jedna virtualna kompanija koja je koristila AOC SmartLynxa. Kompanija je inicijalno iznajmila dva Airbusa A320 od SmartLynxa te je planirala operirati čak 31 tjedni let: 12 za Basel, 7 za Dusseldorf, 7 za Stuttgart i 5 za Minhen. I pritom je trebala imati konkurenciju Eurowingsa, Air Mediterraneana, Wizz Aira, easyJeta i Chaira. Opako i hrabro. I naravno, neuspješno. Kompanija je cijelu sezonu uspjela obaviti samo 50 letova i na koncu raskinula suradnju sa SmartLynxom.

Iz Prištine leti i virtualna kompanija koja koristi avione i AOC gpaviationa. Gpaviation je minijaturna ACMI kompanija iz Švicarske koja nema čak ni svoju web stranicu. U XI. mjesecu kompanija je letjela 3 leta na dvije linije (2 leta za Basel, 1 za Dusseldorf). U XII. mjesecu kompanija je enormno povećala broj letova na 14 tjedno na 3 linije (10 za Basel, 2 za Dusseldorf i 2 za Stuttgart). Početkom II. mjeseca gpaviation ponovo, kao i svi, smanjuje broj letova na 5 tjedno na 3 linije (3 za Basel, 1 za Dusseldorf i 1 za Stuttgart).

Konačno, na tržištu je i Chair, koji se odlučio specijalizirati za prostor regije. Chair je tijekom Nove godine letio na tri linije sa 18 tjednih letova (13 iz Prištine, 4 iz Skopja i 1 iz Ohrida). U VIII. mjesecu Chair je letio tek po jedan let iz Prištine za Basel, Genevu i Zurich, te 1 let iz Zuricha za Skopje. U IX. mjesecu kompanija nije imala ni jedan let iz Prištine, ali je iz Skopje imala dva leta za Zurich. Od XI. mjeseca Chair je odlučio prekinuti svaštarenje sa letovima iz Basela i Geneve i koncentrirao se isključivo na Zurich, te je pokrenuo čak 8 letova iz Prištine (Edelweiss je imao iz Prištine 9, a Helvetic 3 leta), 4 iz Skopja i 1 iz Ohrida, dakle čak 13 tjednih letova za Zurich. Oko Nove godine kompanija je ozbiljno povećala broj letova na 13 tjednih letova iz Prištine (najviše od svih, jer je Edelweiss imao 12, a Helvetic 7 letova), 4 iz Skopja (Edelweiss samo 1) i 1 iz Ohrida. Ozbiljnih 26 tjednih letova za Zurich. Konačno u II. mjesecu Chair leti 7 tjednih letova iz Prištine (Edelweiss 6, Helvetic 4), 5 za Zurich (Edelweiss se povukao sa linije) i 1 za Ohrid, što je 13 tjednih letova za Zurich. Ozbiljna količina letova poglavito što je ljeti letjela tek simbolične letove.

 

Priština preskočila Zagreb

Za Prištinu je oko Nove Godine letjelo čak 14 kompanija na nevjerojatnih 185 dnevnih letova. Ne smijemo zaboraviti da je aerodrom bio zatvoren najviše od svih aerodroma regije tijekom proljetnog lockdowna, čak 3 mjeseca. U VIII. mjesecu je imao 116 letova i bio na 3. mjestu sa duplo manje letova od Zagreba (koji je bio 1.) i Beograda. U IX. mjesecu bio je tek na 8. mjestu, te imao tek 1/5 letova Beograda, 1/3 letova Zagreba i Splita, pola letova Dubrovnika, te manje letova od Podgorice, Tivta i Skopja.

A onda je krenulo. U XI. mjesecu Priština je imala 101 let (skoro duplo više od Skopja), sa 39 letova manje od Zagreba, te je skočila sa 8. na 3. mjesto. U XII. mjesecu Priština je imala 185 letova, tek 37 letova manje od Beograda i čak 49 letova više od Zagreba, te je čvrsto zauzela 2. poziciju. U promatranom tjednu od 17. do 23.12. Priština je u 4 od 7 dana bila prva po broju letova u regiji, čak i ispred Beograda. U II. mjesecu Priština je ponovo 3. sa 84 leta, tek 7 manje do Zagreba (91) i 59 manje od Beograda (143). Respect.

Uzmemo li u obzir da sve do X. mjeseca Priština ili nije imala prometa ili je bio skroman, činjenica da je ostvarila 1,1 milijun putnika te izbila na drugo mjesto, preskočivši Zagreb, Split i Dubrovnik je više nego fascinantna. Pritom je od Zagreba odskočila za skoro 180.000 putnika. Huge!

I u I. i II. mjesecu Priština je vrlo blizu Zagrebu po broju putnika. Jasno je da će se stanje stabilizirati od IV. mjeseca nadalje i da će ove godine ponovo Zagreba i Split, a možda i Dubrovnik (iako jako teško) biti ispred Prištine, no, rezultati u posljednjih dva mjeseca godine su više nego fascinantni.

Naravno, postavlja se pitanje što se to desilo sa Prištinom krajem godine. Odgovor je vrlo jednostavan. 103 od tih 185 letova (55,7%) su prema Švicarskoj, tj. prema Baselu, Genevi i Zurichu. Švicarska i Kosovo su imali vrlo liberalne mjere putovanja u Covidu-19, a kosovska dijaspora u Švicarskoj je ogromna. Stoga je dijaspora odlučila iskoristiti priliku i doputovati kući tijekom praznika. Samo za Basel, gdje je najviše kosovske dijaspore u promatranom tjednu je bilo 60 letova, a samo u subotu 19.12. bilo je čak 15 letova na ovoj liniji koje je operiralo čak 6 kompanija (najviše, 5 letova, imao je Air Mediterranean). Stoga je Priština iskoristila ovu jedinstvenu poziciju na tržištu te “naplatila” svoju dijasporu na najbolji mogući način.

Iskreno, ni jedan drugi aerodrom u regiji nije prolazio takvu golgotu kakvu je prošla Priština. Bankrot čak 3 bazirana prijevoznika, dva puta ratna stradanja, tri mjeseca zatvorenosti radi Covida-19. I svejedno aerodrom je i dalje na vrhu, čak štoviše u ovo vrijeme koronakrize popeo se na 2. mjesto, ostavivši Zagreb, Split i Dubrovnik iza sebe. Ali i svoju neposrednu konkurenciju Skopje daleko iza sebe (Skopje 710.000, Priština 1,1 milijun). Aerodrom je imao potpuno drugačiju logiku od Skopja, tj. privukao je velik broj kompanija i nije imao “sva jaja u jednoj košari”, za razliku od Skopja, koje je ozbiljno nastradalo ogromnim rezanjima koje je ove zime Wizz Air imao u regiji. Priština se uspjela othrvati svim nedaćama, anulirati sve bankrote baziranih kompanija i vrlo brzo pronaći kvalitetne alternative. I stoga njihov management treba i mora dobiti iskrene čestitke i ovacije.

86 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji Najbolje ocijenjeni
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Previše trolanja je ovdje dopušteno.
Dok su izlazili članci autora na T6 nije bilo baš ovako.

Priština je u prosincu bila 4 od 7 dana bolja od Beograda. Ozbiljno se približava. Kada uzmemo koliko je to mali grad spram Beograda njen uspjeh je još veći. Ne bih se začudio da ona nastavalja sa rastom i da možda za koju godinu preskoči Beograd.

E ovo su sad vec vlazni snovi.
Preskocila je tih par dana Beograd samo zato sto nisu imali restrikcije za putovanje ka Svajcarskoj – njihovom najvaznijem trzistu dok su Beogradu sva velika trzistaili zatvorena ili ozbiljno limitirana.
Molim vas za bar malo realnosti ovde, bez obzira na vase zelje.

Priština je već preskočila Zagreb. Zašto ste toliko prepotentni da mislite da ne bi mogla i Beograd?

Priština se lijepo razvija. Model drugačiji nego i jednog drugog aerodroma, no stvarno to ide u redu. Samo me brinu te neke čudne kompanije Air Mediterranean, gpaviation, Chair. Puno letova čudnih minijaturnih kompanijica. Moglo bi se to Prištini obiti o glavu.

Alene, dodijelite im orden! Ima na aliexpressu 🙂

pa aerodromu Priština 🙂

Pa i niste baš morali.Zbog čega ste morali?To smo već pročitali jučer u novostima iz regije,kao i Vaše mišljenje o toj stvari.Ponavljate se,Alene,bez racionalnog razloga.To je ipak jače od Vas,kajne?Isto tako smo više puta pročitali vaše mišljenje o koncu operacija MA i Vladi Crne Gore etc.Ergo,poznato je da sa punim pravom ne želite ponavljanja argumenata u komentarima čitatelja,pa Vas pitam,zbog čega Vi radite isto to?Kaj nas je briga,njihova stvar,valjda znaju što rade u svojoj kući.Poglejmo u svoje dvorište.Idemo dalje.pozdrav…

Alene,htio sam Vam reći da smo ubrali iz prve.To sam Vam i rekao odabranim riječima.Ne morate dozivati Isusa,milu majku,spominjati riječ glupost itd.Bez teatralnosti,molim.I dalje mislim da se previše ponavljate,a znamo da ne volite kada to čini netko drugi.To je slično više puta ispričanom vicu koji su svi odavno čuli,a zatim slijedi objašnjenje poante vica,kao da smo manje sposobni da bi razumjeli poantu.I tako nekoliko puta.Njihova kompanija,njihovi kriteriji,njihova stvar etc.Dobro,nije samo njihova,regionalna je.Kužimo o čemu je riječ i to je to.Što bi rekao Kazo,”budimo realni”,nitko nema točne odgovore na sva pitanja,pa ni Vi,a ja naročito.O MA ste više puta ponovili svoja stajališta,a uporno ponavljanje nikako ne mora značiti da ste u pravu.Mišljenja sam da su u pravom trenutku, kada praktično nema prometa, prekinuli operacije,umjesto da i dalje štancaju dugove.I šteta je najmanja moguća.Racionalnijeg izbora ili mogućnosti financijske pomoći nije ni bilo.Nisam baš siguran da množica iz EU ili regije prosto vapi za putovanjima(zračnim putem) u MNE.To što su u MNE kupili avion ne može se uspoređivati kao kad bi obdržali kompaniju bez prometa i realnog prihoda,odnosno sa rapidnim povećanjem gubitka.I Vi to dobro znate.Nema tu neke ogromne znanosti,malo složenija piljarska računica.Eto,rekoh ovo jedanput i ne moram biti u pravu.Uostalom,pričekajmo i dozvolimo si biti iznenađeni.Točno,portal se bavi regionalnim zrakoplovstvom.To isto tako predumijeva da na nečiji komentar(ne mislim na sebe) iz “regije” ne morate odgovarati teatralno i sa pozicije nekoga tko je po definiciji uvijek u pravu,sa elementima umjerene arogancije,jer ste Vi ovdje Šef.A Vi to nerijetko činite.Ako se sa nečim ne slažete,postoji pristojan i argumentiran način,kao što i Vi ističete da je ovdje poželjna i dozvoljena uljudna rasprava.Pa,pridržavajmo se toga.Pozdravljam Vas,Alene.

jao, ne opet… interesantno kako se sve može slobodno kritizirati (šta sam sve napisao dolje za Zgb), ali projekti velikog vodje imaju fanatičnu slijedbu vojske komentatora.koji jednoglasno brane svaku idiotariju poput ovih kolajni

Max,ne pripadam nikakvoj vojsci komentatora,ne branim nikakve projekte nekakvog velikog vođe.Totalno ste promašili.Ne razumijem što želite reći.Što bi trebalo,da ste samo Vi i Autor ovdje,da se međusobno podupirete bez obzira na argumente drugih?Samo tvrdim da uporno ponavljanje bilo koje teme i argumenata ne vodi do novih saznanja.Ne mislimo svi jednako i Bogu hvala da je to tako.Ili moramo svi misliti kao i Vi?To što sam dobio podsmijeh umjesto odgovora na pitanje,nije Vam zasmetalo.Što je onda razlog za ovo Vaše uključenje?Pokušaj lijepljenja etikete?Nažalost,krivo,Max.Ne razumijem kakve veze ima ovo sa nečim što ste negdje dolje napisali za ZGB?U komunikaciji sa Vama,ja koristim odabrane izraze.Obraćam se Vama,a ne “jao,ne opet…” i slično.Pozdrav…

Primetan je pad kvaliteta komunikacije na ovom portalu, koji i od početka nije na nekom zavidnom nivou. Autor ovih analiza očigledno ne zna kako da komunicira sa svojom publikom koja često ne deli njegovo mišljenje. Gospodine Alene korišćenjem izraza: Isuse, Bože, mašala, majko mila, jao itd. samo još više srozavate diskusije na ovom portalu. Da ne spominjem kako se obraćate ljudima koji Vam zameraju korišćenje ružnih reči za novu Vladu CG i ostale. Odmah skačete “na zadnje noge” i optužujete ih da se mešaju u uređivačku politiku Vašeg portala. Pa kada Vam je čovek onomad rekao da će policija Crne Gore pročešljati i Vaše papire u MA odmah ste rekli kako Vam preti i kako ćete ne znam ni ja šta da uradite. Dobronameran savet, spustite se malo na zemlju.

A kada je u pitanju ordenje, tu nemam reči. Dodela ordena kompaniji jeste neobična ali ne bih se složio i da je smešna kako Vi kažete. Ipak je to orden za sve ljude koji su naporno radili da se vakcine, respiratori i medicinska oprema dopreme u Srbiju. Zar oni zaslužuju podsmeh? I drago mi je, kao što ste napisali gore, da ćete tu “glupost ponavljati još godinama” da je se svi ponosno sećamo. I opet, Srbiju kategorišete kao “one zemlje”. Meni je drago što u Vašoj zemlji cvetaju ruže pa imate taj luksuz da nas sa visine gledate. Jadno…

Verujem da Vam nije bilo ugodno. Međutim, ako nemate šta da krijete u čemu je onda problem? Taj čovek je samo konstatovao da će policija pregledati Vaše papire. Da li je rekao nešto pogrešno? Na kraju krajeva, ta kompanija se decenijama pljačka. Iz tog razloga i treba pregledati sve pa i Vaše.

Na ovo drugo ne znam šta bih Vam rekao…

Sa ponosom isticem da mi je drago sto je Air Serbia primila orden.

I iskren da budem kad pogledam okruzenje zapadno od Srbije sa zadovoljstvom mogu istaci da me cini radosnim sto spadam u “neko druzo okrruzenje”.

I know it is.

Bravo, potpisujem.

Autor ne štedi nikog, pogotovo ne mene – u zadnjoj temi me proglasio globalističkim kapitalistom i EU fanatikom, i šta sad – da mu zovem policiju?
Ali primjetno je da nije nikakav problem kad se pišu činjenice i špekulira o muteži u npr Zagrebu, Ljubljani itd. Nitko tada ne napada Alena ni komentatore, no kad se spomenu činjenice iz Srbije (koje ne pašu vlasti) odmah krene koordinirani napad.
Možda je u vašem uređenju normalno da nema slobode tiska, da je sve pod kontrolom vlade i da se mora jako paziti čak i kad se piše komentar da li se to sviđa predsjedniku.
Ali sorry, ne možete zaustaviti internet niti imate ikakvog utjecaja na mišljenje ljudi u drugim slobodnim zemljama – mi umiremo od smijeha na to ordenje i poslušnike koji spremno to brane.

Sto se tice nivoa komunikacije zeleo bi samo podsetiti da je autor i jedan njegov sunarodnik sledbenik “skocio na zadnje noge” cim je pomenuto da je zbog pandemije ECB nastampala ogromne kolicine evra. Odmah je u pricu uvedena ni kriva ni duzna Srbija, ogromna inflacija koja je zbog stampanja tadasnjih dinara nastupila cak je i sa velikim podsmehom govoreno da to mora “biti istina ako je RTS preneo”.
Onog trenutka kad je potvrdjena ova tvrdnja linkom sa Reutersa autor kao ni njegov sledbenik nisu nasli za shodno ni da se izvinu zbog svog omalovazajuceg stava prema Srbiji, RTS-u kao i tacnoj informaciji koja im je preneta.
Ukoliko ta vest nije zbog “slobode medija u Hrvatskoj” prenesena u njihovoj zemlji onda je najmanje potrebno ponizavati Srbiju i njene medije gde je zbog “medijskog mraka” ta vest objavljena.

Nisam primetio da se ovde iko iz Srbije buni na kritike upućene srpskom vazduhoplovstvu. Konstruktivna kritika je poželjna i radujem se Alenovim kolumnama baš zbog toga da bih bolje uvideo šta to ne valja u našoj avijaciji.

Međutim, imam problem sa perfidnim ponižavanjem Srbije bez ikakvog razloga. Prvo se govorilo o nekakvoj umešanosti Srbije u MA bankrot, “propagandi RTS-a” posle toga o ordenju. Sada Alen spominje BIA!? Da li zaista mislite da se oni na bilo koji način bave Vama ili bankrotom MA? Mislite li da nemaju 1000 većih prioritetaod Vas i zamaaera? Čak i da se bave, to su tajne agencije pa samim time ne bi ni znali da istražuju o Vama.

I max ovde niko ne brani vladajuću stranku koju ja lično prezirem. Vaš je problem što Srbiju gledate kroz Vučića a ona je mnogo više od toga. Vi “evropljani” iz “slobodnog društva” bi trebali to da znate. Valjda ste zaslepljeni od sve te silne “slobodne štampe” pa pričate o Vučiću non-stop.

Ako je stvarno tako kao što ste napisali, onda je to strašno. Ne vidim zbog čega bi Vi bili interesantni ministru ali eto…

Ovde na zamaaeru niko ne spominje Vučića sem maxa. Nije mi jasna njegova opsednutost čovekom i zašto nas optužuje da “branimo velikog vođu” kad to baš niko ne radi.

Da, Kesić je stvarno super. Imao sam priliku da prisustvujem snimanju jedne epizode i verujte mi na reč da je uživo još smešniji

Ovaj što me plaća opet dao sendviče, pa da reagujem na pominjanje mojih komentara.
U svakoj korporaciji kada smaknu sumnjivog CEOa prvo šta gledaju su konsultantski ugovori. Kome su dati, pod kojim uslovima, zašto ovome a ne onome. Pa mi bilo logično da će se to desiti i u ovom slučaju. Pogotovo ako se ima u vidu da u regionu postoji sigurno par stotina ljudi sa višedecenijskim vazduhoplovnim poslovnim i tehničkim iskustvom i obrazovanjem, a ne sa mažoretkinjama. Veze nikakve nemam sa ministrom i bilo kim.
Kesić je odličan. A vi se zapitajte kako to da nekog sličnog Kesiću nema u drugim “demokratskijim i ljudskopravnijim” zemljama EU, na primer u Hrvatskoj i Sloveniji. Humorista dobrih i bisera mnogo većih nigde ne manjka, ali očigledno je negde drugde zapelo.

Zar nije Šprajc nešto slično Kesiću?

Ima. Ali Vi gledate ipak Kesića. Neće biti da Vam je bliži ovdašnji humor na ovdašnje pojave.
Moja poenta je da su mediji strogo kontrolisani i da tako dobar humor može da postoji samo gde je to dozvoljeno. Čim Kesić bude prismetao vlasnicima “drugih” medija, i previše počeo sa šalama na račun druge strane, kreće progon.
Imamo mi još dvojicu vrhunskih za koje niste čuli. Nema vlasti koja ih nije proganjala. Nema stanice po kojoj nisu nastupali i koja u nekom trenutku nije “zamoljena” da ih makne. Bacite pogled na “Jutarnje razgibavanje nacije”.

Nego da se vratimo na temu, koja nije tema same Vaše analize.
Pišete vrhunske kolumne. Volim da ih čitam i kada se ponekad (naglašavam ponekad a ne uvek) ne slažem sa nekim Vašim stavovima. Pre svega ih čitam jer gledate stvari iz drugog ugla. Zainteresovali ste manje više celu regiju za Vaš rad. Koji profesionalni novinar/analitičar je to još uspeo? Nijedan.
Iz najbolje namere Vam preporučujem da se fokusirate na ono gde ste dobri a malo manje ostrašćeni da budete. Strast je super pogon, ali kada pređe u ostrašćenost ne valja. E a par nekih tekstova u zadnje vreme baš i nisu bili na nivou na kom smo navikli. Onaj o situaciji u Crnoj Gori pogotovo.
Srećan rad.

Mislim da bi tu bilo sa tim potporama kruha za Croatiu. Kosovska dijaspora je velika i ranojutarnjiu let PRN-ZAG sa vezom za Europu te nazad sa vecernjim letovima te kasnovecenji let (svakako iza vecernjeg dolaska FRA u 22.15 i MUC u 22.25) ZAG-PRN donio bi zasigurno puno putnika. Ne treba zaboraviti ni Kosovare koji zive u RH. Moja frednica ima turisticku agenciju u Porecu i u ljeti je ogromna potraznja za letovima za PRN. Prije su isli autom do LJU i onda letjeli za PRN… Vjerujem da bi 3-4 tjedna leta PUY-PRN-PUY donosile dobar novac…

Dragi Bog zna da je Q-400 savršen za ovakvu liniju. No kako uopće bilo što pokrenuti s ovakvim managementom. Croatia lijepo živi na državnoj cici…
Ne daj Bože zamijeniti neodrživu narudžbu 320neo sa CS-ima koji bi uz Q-400 bili idealni za letove u regiji i ozbiljno feedati ZG letove prema Frankfurtu, Londonu ili CDG-u…
Ali to je svakako previše za taj “management”.

Pretpostavio sam da je narudžba otkazana… jedno “nisam u toku” jel depozit propao…

Čini mi se da je to 8,5 milijuna Eura? Kao porezni obveznik… nikad skuplje nisam platio za … ništa 🙁

Nije bas nista.

Platili ste nesposobnost.

Alene,

Vi ste pominjali kako je u Hrvatskoj kao clanici EU uglavnom sve transparentno (dajuci kao kontra primere Ugovore Air Serbije i aerodroma Beograd gde to nije slucaj) a sa druge strane vidimo da se aneksi Ugovora o koncesiji zagrebackog aerodroma smatraju tajnim a takodje se ne moze doci ni do informacije koliko je Croatia Airlines, dakle kompanija u drzavnom vlasnistvu EU clanice, platila drzavnog novca za penale zbog otkazivanja Ugovora o kupovini.

Kako se to uklapa u sliku o transparentnosti i Vasim tvrdnjama kako slicne stvari “u Hrvatskoj nisu moguce”?
Hvala.

Odlično pitanje, odgovor autora komedija. “Ne bi trebalo da bude” a kako je samo žarko govorio da u EU u kojoj je Hrvatska to nije moguće.

Grozno je to što čak i moja malenkost, kao najobičnija neznalica o zračnim kompanijama, mogu nakon čitanja Alenove kolumne i nekoliko sati “zainteresiranog googlanja” vrlo jednostavno zaključiti da kad je već dan taj avans, kad su A319/320 stari, ako je backlog za 320neo povelik, a nama je preskup i prevelik, A220 je na početku prodaje i Airbus je zainteresiran da jumpstarta prodaju i odobrio bi popust…. zašto, zašto, zašto, zašto nitko nije pretvorio narudžbu 320neo u narudžbu A220 umjesto otkazivanja????
Pa čak i ako bi kao posljedicu Croatia ostala bez “velikih” aviona A319/320 – kombinacija Q400 – A220 bi bila sasvim prikladna, pogotovo u postcorona vremenu, pogotovo što su oba modela trebaju nižu popunjenost za break even ili zaradu…
A220 je dobar i isplativ Delti, ali nama nije 🙁

Istina. Odlično sročeno.

S obzirom da ste tako predano radili na sabiranju kolicine novca koji je dobila Air Serbia i gde se ustanovilo da krajnja suma koju ste naveli nije ni blizo istinite deluje zaista cudno da se niste sa istim zarom posvetili pronalazenju informacije koliko je miliona evra novca poreskih obveznika iz Vase drzave baceno u vetar otkazivanjem narudzbine novih aviona.
Nadajmo se da ce jednom i ta cifra biti “trazena”.

Ovo sad već postaje malo naporno dečki iz Srbije.
Iskreno, vaša aviokompanija je u ovom trenutku jača od hrvatske. Evo zapravo svi mi hrvati ne spavamo zbog toga i samo smišljamo vatikanske zavere da naškodimo AS. Provalili ste nas!
Kako sam već i pisao, svatko će plaćati svoje račune, mi svoje za Croatiu plaćamo, stoga se i uzbuđujemo zbog novca bačenog u vjetar.
Jedino mogu reći da uspjesi Airserbije isto tako imaju svoju cijenu koju plaćate vi, ako ste spremni na nju, nitko vam ne smeta.
A stalna ukazivanja na tobožnju pristranost autora i njegovo ne znam što i kakvo usmjerenje protiv Airserbije, Beograda, Cara Dušana i carice Jelene, Čokolešnika …. blago rečeno je naporno.

A gdje je iko od nas “dečaka iz Srbije” mjerio kompanije? Promašili ste poentu, ovde se uglavnom reaguje na neistine i ne korektne tvrdnje. Recimo autor kojem je dokazano koliko griješi nikada nije priznao da je lupio cifru ulaganja u AS, tvrdio kako eto u EU tobože nikada ne može da se desi neko muljarenje a u Srbiji vlada medijski mrak i slično. E na to reaguju dečki iz Srbije i ne veličaju ni kompaniju ni vođu, samo reaguju na slične izjave.

Ne mjerite kompanije, aerodrome, putnike… Evo lijepo molim da pogledate komentare ispod bilo kojeg članka.
Koliko je bilo komentara i “natezanja” s autorom o metodologiji brojanja letova ako u nekog kategoriji Beograd slučajno ne bi bio prvi? Ne mjeri se?
Osobno nemam pojma kako mu se da dokazivati s ljudima kroz komentare, meni se sigurno ne bi dalo.
Imam prijedlog:
Ako netko smatra da se radi o falsifikatima i lupljenim ciframa, nek javi pravnoj službi AS. Oni ga tuže zbog neistina, dobiju spor i eto ode portal koji piše lupljene cifre i svijet je opet u ravnoteži. Di je problem?
Vođa jako dobro zna da dok je AS lider regiona, nitko ne pita ništa. Ja se nadam da ćete još dugo biti lider regiona, koliko god to koštalo 🙂

Da ga tuže? 😀 Nije on njima štetu nanjeo nego sebi i svom kredibilitetu, možda da on tuži nas “dečke” iz Srbije!? A to mjerenje ili ne pojma nemam o čemu pričate, tu je sve jasno i za tim nema potrebe. Znate nismo mi govorili da ćemo nekome dići spomenik ako koncesija bude kakvu je taj neko obećao niti smo brzopleto govorili kako Zagreb ima više putnika od Beograda u jednom od mjeseci a on duplo manje imao! Ne to nismo mi, mi samo ne dopuštamo laži.

Vi ne dopuštate laži. Wow. Jednostavno nemam što reći na to. Dakle samo iz ljubavi prema istini raskrinkavate “lažljivog Alena” 🙂
Ajde da ne gubim vrijeme više, da imate nešto opipljivo što dokazuje da čovjek piše neistine, tužili bi ga prekjučer.
Kredibilitet se ne stječe, niti gubi u rubrici komentara na internetu. Barem ne među odraslima.

Cifra od 650 miliona se nije pojavila u komentarima nego u članku. U komentarima je demantovana a autor nije našao za shodno da i u članku demantuje. Ko zna možda ga AS i tuži po vašoj preporuci.

“Cifra nije izbačena nasumice. Iza nje stoji ozbiljna analiza. Kolika je ona u konačnici ja ne znam”
Toliko je ozbiljna analiza da je cifra izbačena u naslovu a sad tvrdite da je ne znate.

Šta ste dokazali, da je Srbija uložila 650 miliona eura u AS? Ne da niste dokazali nego vam je nekoliko komentatora dokazalo da je poznajete elementarne stvari u ekonomiji. Preuzeti dug i njegova otplata se ne sabiru u knjigama, tako da vam je analiza bila totalni promašaj.

Analize su za stručnjake a ja taj nisam a pošto ni vi niste bolje bi bilo da se manete toga umjesto što “skačete na zadnje noge” braneći svoje pogrešne stavove.

Pa jednostavno znam da se dug i isplata duga ne sabiraju, to znaju i ptice na grani. Ili recimo da se u Hrvatskoj kao članici EU ne mogu desiti tajni aneksi, to takođe znaju ptice na grani ili recimo da je Zagreb u toku covid prestigao Beograd po broju putnika prvi put u istoriji eto, za to i nije potrebna struka koju vi očigledno nemate a o nivou komunikacije sa Isusima, božjim majkama i skakanjem na zadnje noge da ne govorimo.

Ovo ne pokazuje toliko kako je Priština bila dobra koliko kako je Zagreb bio loš. Iskreno u COVIDU19 Zagreb se pokazao katastrofalno.

Zašto samo u COVIDu? Pa Zagreb je katastrofalan svake godine.
A vrlo je očito da koncesionaru to savršeno odgovara, možemo nagađati iz kojeg razloga (a ugovori su tajni kao da je riječ o sjevernoj koreji).

Max,možete li nam povjeriti neko od Vaših nagađanja,zašto bi to odgovaralo koncesionaru?Pozdrav…

Iz nekoliko izjava i članaka naslućujem da je riječ o tome da koncesionaru garantiramo godišnji promet, tj plaćamo razliku ukoliko se isti ne ostvari.
Takav brilijantno potpisani ugovor bi omogućio koncesionaru da poveća takse i time smanji broj letova i putnika, čime si i direktno smanjuje troškove (od infrastrukture, zaposlenika, opreme itd).
Bilo bi to sulud scenarij? Ali čekaj malo – pa koncesionar je povećao takse, smanjio promet, broj zaposlenih i infrastrukturu još daleko prije Covida, opstruirao bilokakvu ideju LCC-a.
S druge strane država šuti i plaća samo da bi CA ostala na tom aerodromu kao jedini izbor.
Sve je to hipotetički, naravno 🙂

Dobro razmišljanje,ali ne mora biti da je točno,kao što ste i rekli.Poznato je da ništa nije onako kako to izgleda da jeste.Nisam siguran da bi LCC dojurile na MZLZ kad ne bi bilo CA.Evo,imate primjer LJU i TGD,gdje je sve još uvijek fakat prazno.Zatim, tu je i Tivat,pretenciozno zvanično nazvan “Vrata jadrana”.Da ne nabrajamo,ma,ima toga ko drva!Pa,gdje su LCC da tu “ulete” i preuzmu promet,još mnogo prije pandemije?Jednostavno,imaju svoje racionalne razloge i interese.Ne uspoređujem veličine ZL,samo iznosim primjere.Osobno sam mišljenja da je dobro da CA bude na neki način zaštićena,u slučaju da je Vaše nagađanje točno.Bolje je u zaštitu uzeti svoju nego tuđu aviokompaniju.Opće je poznato da LCC brzo spakiraju kufere,čim im nešto nije po volji.I što ćemo onda?Sjesti i plakati?!Taj koncesionar ima još puno zračnih luka pod svojom upravom,zar ne?Situacija je i tamo vjerojatno slična što se tiče prometa u ovim smutnim vremenima.Mislite da i oni svi redom imaju slične “briljantne” ugovore,da im je samo zbog toga promet drastično smanjen i da ih koncesionar vuče za nos na način koji ste opisali?More bit,a i ne mora.Dakle,ne znamo,niti ćemo doznati.Pozdrav…

Ja govorim o vremenu prije COVIDa, koncesionar je tad unatoč stagnaciji mrtav-hladan dizao naknade i činio Zagreb preskupim i za legacy, a kamoli LCC. Daleko prije su smanjili zgradu, opremu, kadrove – nisu nikad ni planirali povećavati promet.
Kad je bila riječ o aktiviranju stare zgrade za LCC brzo su se našle stotine izgovora.
Privatniku kojem nije u interesu dovesti više prometa kako bi više zaradio?? Ovom konesionaru to nije od interesa? Očito da dobiva novac na lakši način.

I ja sam govorio također i o vremenu prije COVID-a.Ako ste pročitali,primjerice,LJU je otišla mnogo prije COVID-a.Tamo trenutno nema neke velike razlike u odnosu na raniji period,kao da je COVID stigao na Brnik onoga časa kad je Adria otišla u nepovrat.Jako žalosna scena.Moguće je da nisam bio dovoljno jasan.Da ne širim,mogu objasniti na drugi način,ako je potrebno.Ipak mislim da je svakako sve odavno jasno. Pozdrav…

Alene,neka sam fulao,možda se nisam dobro izrazio.Bogu hvala,živ sam čovjek koji griješi,ako je ovdje uopće o tome riječ..Mislio sam na nestanak MA,koja je ostavila ogroman prostor za “ulet”,pa još uvijek ništa od toga.Da,ovo što ste napisali je bilo točno do nekog davnog datuma.A kako će biti,ne znamo.”Đekna još nije…”.Pozdravljam Vas,Alene.

osim zamaaera u klasteru su i:

(Slovenija)

(BiH)

(Srbija)

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

NAGRADNA IGRA

Osvojite 9 starih razglednica (50+ godina) InexAdrije, Lufthanse, Balaira, Air Lloyda i Ju52
tako da nam pošaljite fotke za foto-spotterski kutak

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!