zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize, Istaknuto

KOLUMNA ALEN ŠĆURICA: Ima li Brač perspektive?

Zračna luka Brač je prilikom otvaranje djelovala kao dobar projekt. Aerodrom je trebao biti model izgradnje sličnih aerodroma na svim većim hrvatskim otocima: Hvaru, Korčuli, Visu, Rabu, Dugom otoku. Djelovalo je da će se aerodrom lijepo razvijati, broj putnika je istinski fino rastao. I onda je nakon par godina krenula stagnacija, pa pad.

Novi poticaj aerodrom je dobio 2017. godine proširenjem piste. No, taj projekt ni izblizu nije gotov, a aerodrom nema ono što bi trebao, pistu za A320 i 737-800, već se i dalje mora šlepati sa limitiranim brojem kompanija koje lete sa manjima avionima od toga.

Stoga treba postaviti pitanje ima li Brač perspektive ili ne. I ako ima pod kojim uvjetima, uz koju cijenu i je li to isplativo?

Aerodrom operira 28 godina

Aerodrom Brač je najmlađi hrvatski aerodrom, otvoren usred Domovinskog rata, 22.5.1993. Nalazi se u Veškom polju, 4 km od Bola i 30 km od Supetra, jedinog grada na otoku.

Već 1996. aerodrom produžuje pistu sa 1200 na 1440 metara. 2007. je otvoren novi suvremeni terminal koji je zamijenio montažni objekt. Novi terminal pokriva sve današnje potrebe, no ima dovoljno kapaciteta i za doglednu budućnost, pa mi nije jasna logika uprave da želi investirati u proširenje terminala. Iskreno današnji terminal može zadovoljiti kapacitete i 200.000 putnika godišnje.

Prije četiri godine, 2017. aerodrom produžuje pistu za još 320 metara, te dobiva mogućnost slijetanja Airbusa A319, Boeinga 737-300 i Embraera E190. Proširenje se napravilo sa vrlo skromni sredstvima i unutar jednostavnih gabarita. No, dalje proširenje do potrebnog kapaciteta za A320/B737-800 znači otkup privatnog zemljišta i bitno kompliciranije, pa i skuplje radove.

Danas uzletno-sletna staza ima 1760 metara uz 30 metara širine. Brač je opremljen i za noćna slijetanja. Stajanka (apron) ima površinu 200×100 metara sa 3 parkirne pozicije, a uz te pozicije na sjeverozapadnoj strani je i stajanka generalne avijacije za velik broj manjih poslovnih, sportskih i drugih aviona. Aerodrom nema paralelne rulnice, što znači da se avioni moraju okretati na uzletno-sletnoj stazi. Iskreno Braču, obzirom na promet, dugoročno ne treba paralelna rulnica.

Brač ima vatrogasnu službu 6. kategorije. Vatrogasci imaju 3 navalna vozila Mercedes, 2 kapaciteta 7000 litara (jedno je teško navalno vozilo) i jedno 3000 litara.

Aerodrom ima parkiralište za pedesetak automobila koje se ne naplaćuje. Na sjevernoj strani nalazi se i manji hangar te skladišni prostor. Na južnom prostoru aerodroma nalazi se omanja tehnička aerodromska zgrada sa hangarom. Manevarske površine, izuzev prekratke uzletno-sletne staze, kao i terminalni kapaciteti su dostatni za buduće operacije.

Aerodrom ima trgovinu (Butiga) i cafe bar Catalina. Cafe bar nudi i jednostavnija jela. Uz cafe bar je i terasa za posjetitelje i spotere. Jedan dio bara je “kutak za pilote” gdje u miru mogu ispuniti svoj plan leta. Aerodrom ima i igraonica za djecu.

Brač je najviše putnika imao 2001. (33.759), a najmanje 2015. (9.813). Od produženja piste najviše je putnika imao 2018. njih 29.708, no nakon toga brojka rapidno pada. Da bi u Covidu-19 brojka pala na samo 4.271 putnika.


Brač danas

Brački aerodrom je aktivan samo ljeti, zimi nema ni jednog jedinog redovnog leta. 2017. i 2018. aerodrom je imao letove TUI-a (Brussels, Dole, Rotterdam), Luxaira (Luksemburg), Skyworka (Bern) i Adrie (Ljubljana). No, 2019. kompanija više nisu letjele letove iz 2017. i 2018. SkyUp je 2019. najavio letove za Kijev no isto se nije realiziralo. Ipak u 2019. su letjeli ČSA, Mistral i Croatia. Eurowings je intenzivno pregovarao 2017. i 2018. o pokretanju letova, no nakon rezanja od strane Lufthansa Grupe 2019. letovi se nisu ostvarili. I Air Serbia je razmatrala uvođenje letova za Brač preko Zadra. Zadar su uveli, no Brač nisu.

Tijekom Covida-19, 2020, na Brač je operirala samo Croatia Airlines na redovnoj sezonskoj liniji za Zagreb, koja se operira dva puta tjedno, te na sezonskim charterima za Graz.

U 2021. Great Dane Airlines je najavio sezonske chartere za Bern i Graz (jednom tjedno), te je Sundair najavio jedan tjedni let za Berlin i Dusseldorf. Na kraju se ništa od toga nije ostvarilo te ovih letova nije bilo. Ove godine je za aerodrom i dalje letjela samo Croatia Airlines dva puta tjedno za Zagreb, te chartere za Graz, Linz i Bratislavu. Za aerodrom leti i minijaturna kompanijica Goldeck-Flug koja sa PC-12NG (6 putnika) leti iz Bečkog Novog Mijesta. Kompanija će imati 70 letova za Brač i prevesti će oko 600 putnika u oba smjera. Uz cijenu karte od vrlo visokih 1000 EUR. U nekim danima kompanija je imala i tri dnevna leta. Brač bi sa ovom kompanijom mogao dogovoriti i više linija, poglavito za Innsbruck, Salzburg, Klagenfurt, Minhen, Zurich, Veneciju, Milano, Rim, Anconu, Bari, Firencu, Bolognu, Napulj i Beograd.

Brač je u prošloj godini bio na 19. mjestu od 23 zračne luke regije koje imaju redovni promet. Iza su bili Lošinj, Mostar, Kraljevo (Morava) i Maribor. 2019. Brač je bio na 20. mjestu.

U 2018. aerodrom je imao 4769 domaćih putnika (linija Zagreb-Brač), što čini oko 16,1% ukupnog broja putnika. 2016. aerodrom je imao 4.111, a 2017. 4569 domaćih putnika. Prije toga broj domaćih putnika se kretao oko 2.000.

Aerodrom ima 1500 do 2000 operacija i to zato što na njega slijeću avioni manjeg kapaciteta, prvenstveno business jetovi. Najviše operacija Brač je ostvario 2006. godine (2266).


U 2018. aerodrom je imao 14,0% redovnih letova, 6,5% chartera, 78,6% privatnih aviona, te 0,8% službenih aviona (MUP, MORH). U konkretnim brojkama to je 20 letova službenih aviona, 1870 letova privatnih aviona, 334 redovna leta i 154 chartera. Te godine najviše operacije je ostvarila Croatia Airlines (148), potom ČSA (114), TUI (112), Luxair (42), Adria Airwayas (40) i Skywork (32).


U 2018. najveći broj putnika su bili na redovnim letovima sa 60,3% (17.907), charterima sa 32,8% (9736) i potom privatnih aviona sa 6,9% (2065).


Najviše putnika iz Brača 2018. imao je TUI, potom Croatia, pa ČSA, Skywork je bankrotirao usred sezone i prekinuo operacije, dok je Adria imala vrlo visoke cijene pa je i broj putnika bio vrlo malen.


U 2018. godini poslovni prihodi aerodroma su bili 6.985.703 kuna, a ukupno rashodi kompanije su bili 6.132.942 kuna. Aerodrom je imao profit od 869.664 kune (116.000 EUR). Ovime je aerodrom koji ima bitno manje putnika od Osijeka (65.017 putnika) stvorio profit, dok je ZL Osijek te godine imala gubitak od 2,5 milijuna kuna. Istinski za čestitati.

Aerodrom je 2018. povećao prodaju u neavijacijskim prihodima za 30%, dok je prodaja u trgovini porasla preko 100%. Brač je u 2018. pribavio vlastito kombi vozilo čime je stvorio dodatan novac u prijevozu posada na smještaj.

Zračna luka ima samo 21 zaposlenika, no dvoje od njih su na dugotrajnom bolovanju, što znači da sve operacije provodi sa smo 19 radnika. Isto pokazuje i da je operacije moguće raditi sa tako malim brojem djelatnika. Iskreno Brač radi na granici legalnosti i dovija se raznim makinacijama. Tako npr. vatrogasci istovremeno istovaruju avione, jer zakon nigdje ne kaže da vatrogasci ne smiju raditi ništa i samo biti u pripravnosti. Uz to aerodrom više puta na dan izdaje NOTAM o zatvorenosti kada nema letova, dočim štedi na radnim satima djelatnika, te operativnim troškovima.

Direktor Brača od 2014. je Tonči Peović koji je od 1993. do 2009. bio CEO ZL Dubrovnik, a od 2009. do 2013. CEO ZL Zagreb gdje je i proveo koncesiju.

Problemi Brača

Brač ima problema sa maglom i slabom vidljivosti koje uzrokuje Vidova gora. No, ovo se dešava isključivo zimi kada aerodrom nema prometa. Na aerodromu puše bura i jugo, te maestral i burin. Snijega ima vrlo malo i pada rijetko.

Aerodrom je 2017. produžio uzletno-sletnu stazu sa 1440 na 1760 metara i to produžavanjem u smjeru jugozapada. Radovi su koštali 666.000 EUR. Staza je dobila kategorizaciju IIIC. Stoga u ovom momentu na aerodrom mogu slijetati avioni poput Bombardiera CRJ900, Embraera 190, Airbusa A220-300, Airbusa A319 i Boeinga 737-300.

U planu je produženje piste na 2350 metara, te proširenje na 45 metara, uz presvlačenje dodatnim slojem asfalta koji će povećati nosivost. Time će na aerodrom moći slijetati Airbusi A320 i Boeinzi 737-800, referentni avioni leisure i charter kompanija. Za ovo povećanje treba izdvojiti čak 16,7 milijuna EUR, novac koji aerodrom nema. Iako se proširenje trebalo desiti 2018, pa je prolongirano na 2021, sada više nema vremenskih rokova. I ovo je presudno za aerodrom. Aerodrom koji u današnje vrijeme ne može primiti A320 i 737-800 nema budućnosti. No, čak i one kompanije koje imaju manje avione ne žele imati operativne limite jer im sustav to ne dozvoljava.

Aerodrom želi i povećati terminalnu zgradu na 1000 putnika u vršnom opterećenju. Za isto treba izdvojiti 2,8 milijuna EUR. Ovo je krajnji nonsens i bacanje novaca. Braču to ne treba niti na dugoročnim planovima. Brač želi i investirati u pristupnu cestu (320.000 EUR), te opremanje aerodroma (2,5 milijuna EUR).

Aerodrom bi napravio i drugu rulnicu za izlazak na pistu na sjeverom rubu stajanke (aprona), te povećati stanku za još jednu (4.) poziciju. I opet nepotrebno u srednjoročnom periodu. Za sve ovo aerodrom je u suradnji sa Aeorport Consulting Vienna napravio Master Plan. Ovaj Master Plan smatra da ako se produži pista na 2350 metara da bi aerodrom dostigao 102.000 putnika u samo 2 godine, odnosno preko 200.000 putnika u 7 godina, te preko 500.000 putnika u 23 godine.

Otok Brač ima samo 14.382 stanovnika i 395 četvornih kilometara. No, vrlo blizu je otok Hvar koji ima 11.038 stanovnika i 299,7 četvornih kilometara. Naravno, ogromna prednost otoka je turizam.

I tu bi Brač trebao imati bitno više putnika. Primjerice Karphatos u Grčkoj koji ima tek 2.788 stanovnika ima deset puta više putnika od Brača. Jednak tako je i sa Nexosom, Lemnosom, Parosom i Milosom, koji su svi manji od Brača. A tek Mikonos i Santorini koji imaju isto stanovnika kao Brač, iako su otoci manji, imaju 1,5, odnosno 2,3 milijuna putnika. Norveški Leknos koji ima manje stanovnika od Brača ima 137.000 putnika, a isto je i sa bitno manjim Austvagoy i Haskvivom. U Italiji Lampadusa ima tri puta manje stanovnika, no ima 276.962 putnika. Niz je otoka u Velikog Britaniji koji su manji od Brača, no imaju nekoliko puta više putnika.

 

Potencijali aerodroma

Da bi ustanovili koje linije su potencijalne za Brač najbitnije je ustanoviti koje turističke potencijale Brač ima. Uz to treba uzeti u obzir i susjedni Hvar koji se sa Bračem brzo i jednostavno može povezati brodskim vezama (tek 15 minuta plovidbe). Za ovu svrhu izvršio sam veliko istraživanje među turističkim zajednicama Brača i Hvara.

Otok ima 33 hotela, niz apartmana i vila. Jedan hotel ima 5***** i 22 hotela imaju 4****. Uz to na Hvaru postoje 23 hotela, od kojih je jedan sa 5***** i 10 sa 4****, uz što postoji i niz vila i apartmana. To znači da na Braču i Hvaru ukupno ima 56 hotela od čega 2 sa 5***** i 32 sa 4****.

Brač i Hvar su u 2019. zajedno imali preko 600.000 turista. Brojka je istinski velika te i te kako treba akumulirati više od 25.000 zrakoplovnih putnika, poglavito što su obije destinacije na otoku, ozbiljno odvojene od kopna i Splita.

Deset najbrojnijih nacija koje su boravile na Braču i Hvaru su iz Velike Britanije (57.897), Hrvatske (49.764), Njemačke (46.826), SAD-a (37.525), Francuska (36.515), Slovenije (31.867), Austrije (26.608), Švedske (24.877), Poljske (24.298), Češke (23.004) i Italije (22.417).

 

Što Brač hitno treba napraviti?

Danas postoji dvije vrste aerodroma na otocima. Mini aerodromi sa malim pistama (do 1000 metara), dva mjesta na apronu i minijaturnim terminalčićem. Takvi aerodromi su povezani više puta na dan prema velikim gradovima (u ovom slučaju Zagreb) malim aviončićima (20 mjesta) uz PSO.

Druga vrsta aerodroma su veći aerodromi sa pistama za A320 i B737-800, bitno većim terminalom i apronom. Brač je na putu da ovo postigne. Terminal i apron su dovoljno veliki, još treba proširiti i produžiti uzletno-sletnu stazu.

Aerodrom hitno treba povećanje piste sa 1760×30 na 2350×45 metara uz ojačanje površine kako bi na nju slijetali Boeing 737-800 i Airbus A320. Ako Brač to ne napravi kompanije jednostavno neće moći slijetati. Bez ovoga nema prosperiteta.

U tom kontekstu proširenje terminalne zgrade je nepotrebno, doslovno bacanje novaca. Nije za očekivati da bi aerodrom mogao imati više od 3-4 leta dnevno u skoroj budućnosti, možebitno subotom koji let više. A to pak znači da odjednom na aerodromu neće biti više od jednog aviona, najviše dva. Te kapacitete aerodrom i te kako ima. Čak i da stajanka bude puna, tj. da odjednom na njoj budu tri aviona aerodrom isto može ishendlati u sadašnjoj terminalnoj zgradi.

Drugi prioritetan projekt aerodroma je uvođenje katamaranske linije iz Bola do Jelse, najbližeg grada na Hvaru. Između Bola i Jelse je tek 11 kilometara, tj. za ovaj put treba tek 15-tak minuta. Istim se treba uvesti autobusna veza iz aerodroma do Bola, te povećati broj polazaka iz Jelse do Hvara, Sućuraja i Starigrada na jednak broj polazaka trajekta. Liniju bi osim zračnih putnika koristili i drugi putnici između Hvara i Brača. Ovakva linija bi spojila resurse oba otoka, što pak znači više srednjih škola, zdravstvene ustanove, državnu administraciju… Danas ova linija operira jednom na dan. No, da bi se zadovoljile potreba aerodroma ona bi morala imati polaske svakih tri sata (7 polazaka), a zimi bi imala 5 dnevnih polazaka.

Iz Bola danas operira i jednom dnevno linija za Hvar (32 km, 45 minuta plovidbe). Kada bi se broj putnika bitno povećao trebala bi se uvesti i ta druga linija prema Hvaru sa bar 5 dnevnih polazaka.

Jednako je tako nonsens da aerodrom nema autobusnu vezu prema Supetru i drugim gradovima na otoku, već putnici moraju koristiti taxi. Ovo se mora odmah izmijeniti. Sadašnja 4 polaska između Bola i Supetra Arrive treba produžiti do aerodroma, te povećati na 8 tjednih polazaka (svakih sati pola do tri sata). 5 od tih polazaka (svakih 3 sata) treba produžiti do Sutivana i Milne. Jednako tako aerodrom bi morao imati 5 dnevnih polazaka za Sumartin. Naravno, zimi bi se vozile obije linije samo jednom dnevno po dolasku i prije odlaska Croatie Airlines. Ako aerodrom ne postigne sporazum sa Arrivom, treba sam nabaviti kombi 8+1 mjesto i pokrenuti ove dvije linije. Aerodrom bi ove kombije mogao koristiti i za prijevoz posada.

 

Gdje bi se sve moglo letjeti iz Brača

U donjoj tablici je procjena linija koje bi bile logične za Brač tijekom ljeta. Ako uzmemo da kompanija ima avion od 160 mjesta koji želi napuniti sa 75% load faktora, to je 120 mjesta po letu. U 4 mjeseca sezone (početak lipnja do kraj rujna) ima 18 tjedana. Sa jednim letom tjedno to je 2.160 putnika po liniji. Naravno da dobar dio putnika dolazi automobilima, dio će doći i avionima preko Splita, no mislim da je razumno zaključiti da bi četvrtina turista moglo doći preko Zračna luke Brač. Iz istog možemo zaključiti da je realno da slijedeća najveća tržišta imaju polaske iz Brača:

Nije nerealna linija i Air Serbie za Beograd sa frekvencijom od jednog do dva leta tjedno, možda preko Zadra. Potencijalnih putnika ima, kompanija jest fleksibilna, te se već vode pregovori.

Brži i sigurniji način pokretanja linija je kupovina svog vlastitog aviona i pokretanje linija iz aerodroma pod nazivom Air Brač. To posljednjih godina rade aerodromi koji nemaju prometa, primjerice:

  • Lubeck Air (Lubeck, Njemačka),
  • OFD (Emden, Njemačka),
  • Chalair (Caen, Bordeaux, Francuska),
  • Finist Air (Brest, Francuska),
  • Twin Jet (Lille, Lyon, Marseilles, Metz, Francuska)
  • Ego (Forli, Firenca, Bergamo, Italija)
  • flyBair (Bern, Švicarska)
  • Eastern (Cardiff, Humberside, Leeds, Southampton, Teeside, V.Britanija)
  • Loganair (Aberdeen, Edinburgh, Inverness, Isle of Man, Newcastle, Teeside, V.Britanija)
  • Aurigny (Gernsay, V.Britanija)
  • Blue Islands (Jersey, V.Britanija)
  • Aer Arann (Connemara, Irska)
  • SATA (Lejas, Horta, Portugal)
  • Binter Canarias (Tenerifi, Gran Canaria, Španjolska)
  • Canaryfly (Gran Canaria, Španjolska)
  • Bluebird (Heraklion, Grčka)
  • SkyExpress (Solun, Heraklion, Grčka)
  • Motor Sich (Zaporizhzhia, Ukrajina)
  • Jonair (Umea, Švedska)
  • Alsie (Sonderborg, Danska)
  • Great Dane (Allborg, Danska)
  • Sun-Air (Billund, Danska)
  • Atlantic (Vagar, Faro otočje)

Takve kompanije lete sa tek jednim do dva aviona i imaju mali broj linija. Jedan avion, ovisno o dužini rotacije, ima 21 do 25 rotacija tjedno. Istim bi Braču bio dostatan jedan aviona, a tek bitno kasnije i 2. avion. Najbolji avion za Brač bio bi Embraer E190, eventualno E175. Naravno E175 je manji, jeftiniji, potrebno je manje putnika za break-even, a ovo je posebno važno u predsezoni i postsezoni. No, operiranje sa takvim avionom u top sezoni je bitno manje isplativo i više rizično. Danas je iznajmljivanje aviona još uvijek vrlo jeftino. CRJ -900 se može kupiti za 5,6 milijuna USD, a Embraer 190LR za 7,7 milijuna. Leasing CRJ-900 je trenutno 97.000 USD mjesečno, a E190LR 71.000 USD.

Takav avion bi, naravno, zimi bio prizemljen, a eventualno bi mogao obaviti jedan tjedni let za London i jedan za Frankfurt, možda pokoji let više oko Nove godine.

Naravno, posjedovanje jednog aviona i pokretanje 25 tjednih letova ne znači da se ne bi motivirali drugi prijevoznici za dolazak u Brač. Upravo suprotno. Sve one linije koje želi otvoriti netko drugi Air Brač ne bi otvarao, tj. ni na koji način ne bi ulazio u konkurenciju.

Low cost carrieri (LCC) ogromna su prednost za svaki aerodrom. LCC sami akumuliraju putnike, njihova reputacija stvara tržište, te su vrlo prilagodljivi upravo za male tercijalne aerodrome kakav je Brač. I da se ne zavaravamo, LCC traže ozbiljan novac za operacije sa aerodroma, no isti se naknađuje ogromnom količinom putnika, te neletačkim prihodima koje ti putnici akumuliraju.

Niz je aerodroma u regiji koji nisu imali ni jednog putnika, a dolaskom LCC su stvorili više stotina tisuća putnika (Tuzla, Niš, Banja Luka) ili su pak povećali broj putnika više stotina posto (Zadar, Pula, Rijeka, Ohrid). U tom kontekstu Brač bi mogao postupiti kao Tuzla, Niš i Banja Luka. Samo pet linija (uobičajena brojka LCC kod otvaranja tržišta) sa dvije frekvencije tjedno LCC poput Ryanaira i Wizz Aira akumuliraju 200.000 putnika godišnje. Huge! Upravo zato Brač bi temelj svog djelovanja trebao usmjeriti na LCC. Naravno, nakon što produži pistu na 2350 metara, jer svi LCC imaj A320 ili 737-800.

Moguće kompanije su u prvom redu Wizz Air koji se ozbiljno širi u regiji (u Splitu ima 11 linija, 3 linije operira iz Dubrovnika, ima 5 baziranih aviona u Skopju, po 2 u Beogradu i Tuzli, te 1 u Sarajevu, a ima i velik broj letova iz Prištine, Podgorice i Ohrida). Wizz Air je prošle godine otvorio 250 linija i 15 baza, dva i pol puta više nego 2019. Politika firme je širenje u Covidu-19 kako bi sa što manje novaca preuzeli tržište za budućnost.

Ryanair ima bazu u Zagrebu, sezonsku bazu u Zadru, te velik broj linija u Nišu, Banja Luci i Podgorici. Manje je realan, ali nije nemoguće, poglavito što se ove godine ponovo kreće širiti.

EasyJet ima 15 linija iz Splita i isto toliko iz Dubrovnika, te velik broj linija iz Pule, Zadra, Tivta, Prištine, Beograda i Ljubljane. Stoga je i te kako vjerojatan prijevoznik, čak i više od Ryanaira. Kompanija ima 104 Airbusa A319, pa može odmah započeti sa operacijama u Braču.

Volotea je LCC koji je specijaliziran za manja tržišta i leti na sekundarne i tercijarne aerodrome, a linije su mu isključivo leisure. Kompanija u floti ima samo A319 (tek su krenuli sa nabavkama prvih A320), pa i danas može slijetati na Brač. Iskreno Volotea je i najbolji potencijalni prijevoznik za Brač i da ja vodim aerodrom pokušao bih sa Voloteom dogovoriti deal, čak možda i bazu u Braču.

Ostale moguće kompanije su leisure LCC Jet2 i Smartwings, pa Travel Service, Vueling, Eurowings, SkyUp, manje je vjerojatan Norwegian (ozbiljno reže linije), a još manje Pegasus, Flyr, Blue Air, flyfubai, Air Arabia i flynas.

Činjenica je da Brač ima 50.000 turista iz Hrvatske od čega je velika većina iz Zagreba i okolice. Svi oni trebaju 6 i više sati za dolazak na Brač automobilom, te više od 7 sati autobusom. Uz to velik broj osoba porijeklom iz Brača, koje na Braču imaju obitelj i/ili nekretnine (vikendice) živi u Zagrebu i okolici. Ogroman je broj i dijaspore koja preko Zagreba putuje na Brač. Ima nešto malo i poslovnjaka. Da postoji dobra svakodnevna veza većina njih bi dolazila avionom.

12 tjednih letova preko Zadra znači oko 25 putnika po letu ili 300 putnika u jednu stranu tjedno. To pak u sezoni znači 9.300 putnika. Izvan sezone na 6 letova bilo bi oko 20 putnika, što je 120 putnika tjedno ili 2.760 putnika zimi. Ukupno to je 12.060 putnika u jednom smjeru ili 24.120 putnika u oba smjera, 5 puta više nego danas (4769 putnika na liniji Zagreb-Brač-Zagreb u 2019.). Ovo je realno. U prvom redu toliko putnika ima. Ne samo da je to oko 33% hrvatskih turista (16.700) koji sada prvenstveno dolaze autom, nego su tu i migranti iz Zagreba (posjet rodbini i prijateljima, nekretnina na Braču, studenti, osobe koje rade u Zagrebu), dijaspora i poslovnjaci. Koji sada ne korite avion radi puno premalog broja frekvencija.

Najbitnija djelatnost ZL Brač morala bi biti lobiranje za realan broj PSO letova iz Brača. Sadašnja dva leta tjedno su smiješna i nikako ne zadovoljavaju potrebe Brača. Uz to letovi u subotu se ne konektiraju ni na koje letove iz Europe. Ovo se mora odmah izmijeniti.

Iskreno ni jedna druga linija u Hrvatskoj nema toliko opravdanja da bude PSO od Brača. Brač je otok, udaljen je i izoliran od ostatka Hrvatske, posebno zimi. Revitalizacija otoka je nacionalni projekt. Stoga bi lobiranje za liniju argumentima moglo biti vrlo jednostavno.

Logična opcija PSO letova iz Brača bi bila 12 tjednih letova ljeti i 6 zimi preko Zadra. Sadašnja linija Zagreb-Zadar-Pula-Zagreb je krajnje nelogična jer traži od putnika da putuju od Zadra ili do Pule preko 2 sata, što znači da se automobilom dolazi brže nego avionom (uključujući i check-in proceduru i raniji dolazak na aerodrom). Isto je neprihvatljivo.

Kako nema dostatno putnika samo za letove Zagreb-Zadar-Zagreb i Zagreb-Pula-Zagreb, PSO bi trebao vezati letove iz Brača preko Zadra, te one iz Lošinja preko Pule. To bi imalo svog smisla.

Na ovaj način putnik bi putovao iz Brača do Zagreba tek 1:50 sati. Automobilom sada treba 6 sati (4 do Splita, pa ukrcaj na brod, pa sat vremena brodom). Avion sa 1stop je u ovom slučaju više nego dobra alternativa.

Ljeti bi linija imala 12 tjednih polazaka:

12345–

ZAG 14:00 – 14:45 ZAD 15:15 – 15:50 BWK 16:10 – 17:00 ZAG

– – – – -6-

ZAG 14:30 – 15:20 ZAD 15:50 – 16:30 BWK

– – – – – -7

BWK 14:35 – 15:25 ZAD 15:55 – 16:45 ZAG

12345-7

ZAG 22:05 – 22:50 ZAD 23:20 – 23:55 BWK

123456-

BWK 05:45 – 06:15 ZAD 06:45 – 07:30 ZAG

Croatijini charteri su od subote u 17:00 do nedjelje u 14:00

Zimi bi Croatijini letovi trebali biti u samo dva vala, pa bi i broj letova bio samo 6 tjedno (svaki dan osim subote). Zimi bi putnici u prvom redu bili migranti, dijaspora, poslovnjaci, te tek manji broj turisti.

12345-7

ZAG 14:30 – 15:20 ZAD 15:50 – 16:30 BWK

123456-

BWK 05:45 – 06:15 ZAD 06:45 – 07:30 ZAG

Ako bi Croatia ovako što odbila onda bi Air Brač trebao pribaviti ATR-42 i operirati liniju prema redu letenja sa 13 tjednih polazaka:

1234567

BWK 06:00 – 06:30 LSZ 06:45 – 07:30 ZAG – letovi iz ZAG

12345-7

ZAG 14:15 – 15:05 BWK 15:20 – 15:50 LSZ 16:05 – 16:50 ZAG – letovi iz ZAG

– – – – -6-

ZAG 14:30 – 15:15 LSZ 15:45 – 16:30 BWK – charteri iz BWK

12345-7

ZAG 22:05 – 22:50 LSZ 23:05 – 23:35 BWK

Iako su bile najave američke kupovine, ipak je Eagles Hills Zagreb Real Estate kupio je 69,7% udjela u Sunce hotelima od obitelji Andabak. Eagles Hills je kompanija iz Abu Dhabia (Ujedinjeni Arapski Emirati) i poznat je po projektu Beograd na vodi, te niz projekata „gradova u gradovima“ diljem Europe, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Eagles Hills je osnovao zagrebačku poslovnicu 2019. godine kada je sa pokojnim gradonačelnikom Bandićem dogovarao Zagrebački Manhattan. Istim bi Eagles Hills trebao postati i suvlasnik Zračne luke Brač. Kako će se ovo odraziti na sam aerodrom, i koliko će novi vlasnik imati sluha za ovaj lokalni aerodromčić tek treba vidjeti. Možebitno će ga doživjeti kao condicio sine qua non punjenja svojih hotela, a možebitno će dići ruke od njega. Uskoro ćemo isto otkriti.

Brač ima perspektive. Ako bi aerodrom izlobirao bitno bolji PSO za Zagreb, te uveo brodsku liniju iz Bola za Jelsu, bilo bi realno imati sveukupno 52 tjedna leta. Od toga 12 letova bi bio PSO za Zagreb sa oko 24.000 putnika. Sveukupno Brač bi sa ta 52 tjedna leta imao 205.000 putnika. Nije nerealno, grčki otoci pokazuju koliko je tako što izvedivo.

44 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Vole bih kada bi se prodiskutovalo pitanja aerodroma Cenej, Novi Sad. Gde sve bacaju pare. Ludilo da cak Srbija ide da pravi aerodrom u Trebinju. Sramota je da Novi Sad, Cenej ima travnatu pistu.

Alene, hvala vam! Pročitao dvaput, uistinu uživao u tekstu. Nadam se da će jednom u budućnosti biti članak i o Malom Lošinju. Živjeli!

molim Vas može članak o mogućoj kupnji 15 a220 za CA?

Dobra ideja

Da

Da li je CA “državni projekat”? Da li je Hrvatska država koja dobar dio prihoda ima od turizma? Da li CA ima avione koji odgovaraju izgrađenoj pisti? Da li je HR u EU? Naravno da je odgor DA na sva postavljena pitanja. Šta sprečava Hrvatsku, hotelijere, ministarstva (turizma, recimo) da dogovori aranžmane (kako neko reče, nema turističke razglednice bez Bola) iz Zagreba, Milana, Beča, Praga, Beograda, Minhena, htjedoh reći i iz Banjaluke ali mi smo siromašni pa kad se ovo sve popuni za nas neće biti mjesta… Uzgred ta ista CA je na Braču “sakrivena” od malignog uticaja Ryanair-a, bolje da ne produžavaju pistu. Za lokalno stanovništvo mogu da naprave neki PSO sa tijesnim, neudobnim “koma” 19 seaterom, čisto da “održavaju vatru”
Dakle Hrvatska ima sve potrebne alate koji joj trebaju da od tog aerodroma (u stvari regije) napravi uspjeh ali je izgleda “too early”…

Da li ste bili na A220 prezentaciji u ZAG?

Niste bili na sastanku za medije, trazio Sam vas ali mi je receno da niste dobili pozivnicu.

Ali ne za drugi deo koji je bio za medije

Dobar članak, no već postoji linija katamarana Split Bol Jelsa s 1 polaskom dnevno

mislim da nikad nisam video listu najlepših evropskih plaža bez bola na braču, to dovoljno govori o potencijalu, posebno što je za ključna turistička tržišta teško dostupan.
meni bi logičnija bila veza preko splita, iako je možda preblizu za avion, to je ipak aerodrom koji je pun letova i odakle bi CA lako mogla da pokupi konektirane putnike (iz zadra to baš nema puno logike, mada možda grešim). jeste blizu ali ako moraš da dođeš od aerodroma do luke, uklopiš vreme u nevelik broj polazaka trajekata i stigneš do brača, pa onda tek na taxi/bus za dalje, onda je daleko. verujem da bi se, uz putnike iz zagreba, avion punio dnevno, a taj drugi leg moze da se koristi i za dnevne izlete. doduše, ako je PSO može i preko osijeka 🙂 sve u svemu, za uspeh ovog aerodroma moraju da zalegnu aerodrom, CA, jadrolinija, turistička zajednica… a to je mnogo državnih firmi bez biznis orijentacije tako da… srećno

Trajektom, brzim katamaranom i krace.

Ima naslova, ali su zbog loše odabrane boje pozadine jedva vidljivi.

Za ovo bi neko trebao ići u zatvor
Zračna luka ima samo 21 zaposlenika, no dvoje od njih su na dugotrajnom bolovanju, što znači da sve operacije provodi sa smo 19 radnika. Isto pokazuje i da je operacije moguće raditi sa tako malim brojem djelatnika. Iskreno Brač radi na granici legalnosti i dovija se raznim makinacijama. Tako npr. vatrogasci istovremeno istovaruju avione, jer zakon nigdje ne kaže da vatrogasci ne smiju raditi ništa i samo biti u pripravnosti. Uz to aerodrom više puta na dan izdaje NOTAM o zatvorenosti kada nema letova, dočim štedi na radnim satima djelatnika, te operativnim troškovima.

Ako to što rade nije zabranjeno, onda je poslovanje legalno! I zaista nigdje ne piše da vatrogasac ne smije istovarivati avion. Iskreno: da sam ja vatrogasac zaposlen na BWK, sam bi se javio da istovarujem kofere… Prije nego umrem od dosade! Bitno je da je promet siguran i da ljudi dobivaju redovno plaću… Da li pri tome vatrogasac pomogne oko istovara ili čistačica skuha kavu, potpuno je nebitno!

Ne piše ni da pilot ne može biti i vatrogasac. Ili recimo radnik na šalteru i vatrogasac i stujardesa.

Ovdje miješate jabuke i šljive: za biti vatrogasac ili pilot treba konkretna obuka, za istovarivati kofere ne. Stoga vi ovdje pišete samo da bi prigovarali! Uostalom kod mnogih malih kompanijica koje lete male avione (recimo Maledivian Air Taxi) usus je da pilot tovari kofere…

Cak i na JNX koji ima toliko putnika bude troje zaposlenih u smeni – zena koja radi check-in, posle proverava boarding pass, pa prati da ne lutate nego idete pravo do aviona. Policajac koji radi na kontroli. I momak koji meri, taguje i utovaruje/istovaruje kofere.

A imamo i Moravu sa 40 SNS botova na platnom spisku koji dobijaju ekstra dobre plate za nista.

Ala gluposti mila mati. Tko bi putovao između zadra i braca?? Kralju ISTINSKI je ovo smiješno. Mani se corava posla.

Pa tko govori o putnicima između ZAD i BWK? Tu je riječ o liniji ZAG-ZAD-BWK i o putnicima ZAG-BWK…

Na jednoj Fejsbuk grupi bivša radnica Jata se prisetila da je jednom prodala kartu Pula-Rijeka. Neki poslovni čovek je imao posla baš na Krku:))

Na stranu pravopisne i ine greske, jako lijepa analiza. Napokon članak vrijedan čitanja 👍

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!