zamaaero@zamaaero.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@zamaaero.com | +385(0)1/3465886

Analize

IZ ARHIVE: Kako se letjelo prije 33 godine

analiza napisana: 30.12.2019; autor: Alen Šćruic, analitičar (Zagreb), foto: Wikipedia

Kada sam ljetos napisao članak kako se letjelo 1991. to sam učinio jer je jedno te godine na domaćim linijama u regiji letio i JAT, i Adria i Croatia Airlines. I dio čitatelja je rekao da sam prvo trebao obraditi rekordnu 1987, jer ta 1991. nije prikazala JAT u svom najboljem svjetlu “zlatnih godina“. Iako je namjera bila dobra, prikazati usporedbi tri kompanije koje se bore za isto tržište, a što se desilo samo 1991. (po osnivanju Croatie), čitatelji su istinski u pravu. Trebao sam prvo opisati “rekordnu” godinu tadašnjeg jugoslavenskog zrakoplovstva, a tek onda ovu usporednu 1991. I tada sam obećao da ću to uskoro učiniti. Stoga sam iskoristio ovo vrijeme kada pišem “soft” članke da ispunim obećanje.

Ipak odlučio sam obraditi godinu ranije 1986. Naime, 1987. je bila Univerzijada u Zagrebu, na kojoj je JAT bio službeni prijevoznik i tada je Zagreb imao neuobičajeno mnogo letova, bitno više nego prijašnjih i kasnijih godina. Stoga se ne bi stvorila dobra slika o stvarnim relacijama u bivšoj državi. Tako da sam odlučio obraditi godinu prije. Svakako još jednom naglašavam da ta 1986. nije bila rekordna i najbolja u povijesti JAT-a, nego je to bila iduća 1987.

 

30 aviona u floti i skoro 4 milijuna putnika

Te 1986. JAT je prevezao 3.862.373 putnika, od čega na domaćim linijama 1.858.182 putnika uz load faktor od 63,4%. Na charterima JAT je prevezao 499.308 putnika. Na redovnim europskim linijama prevezeno je 1.280.440 putnika, uz load faktor od samo 60,0%, dok je na long-hual linijama prevezeno 224.443 putnika uz load faktor od 67,8%. Rekordne 1987. godine JAT je prevezao 4.531.000 putnika, dakle 668.627 putnika više. Ovu brojku Air Serbia ni izbliza nije dostigla.



Te godine iz bivše države kao domaće kompanije letjeli su JAT, slovenska Adria Airways i charteraš Aviogenex. JAT je bio istinski nacionalni prijevoznik, dok se Adria prvenstveno koncentrirala na Sloveniju, Hrvatsku i BiH. Croatia tada nije bila niti u planovima.

JAT je 1986. imao 30 aviona u floti i 7.333 zaposlenika. JAT je godinu prije, 1985, počeo dobivati nove Boeinge 737-300, tada u srebrnoj boji. JAT je bio launch customer ovog aviona za Europu, koji je bio tadašnji vrhunac tehnologije, state of the art. Do ljeta 1986., koje danas obrađujemo, kompanija je imala 4 Boeinga 737-300, dva su došla još do kraja 1986. (u XI i XII mjesecu), a ostali su došli nakon toga. Tri od tih 737-300 lete i danas u floti Air Serbie. Te godine JAT je letio sa flotom McDonnell Douglasima DC-10, McDonnel Douglasima DC9-30, te Boeinzima 727-200 i 737-300. U floti još nije bilo turbopropa ATR 42-300 koji su u flotu počeli dolaziti iduće 1987. godine (i bili u njoj do 1990. kada su ih zamijenili ATR 72-200). Ni ovaj broj aviona Air Serbia nije stigla.

*Kompanija ima 21 avion u floti, no u ljeto 2019. letio je A320 Etihada na liniji Beograd-London jednom dnevno i CRJ-900 Regional Jeta (Nordica)

Te 1986. Adria je letjela sa McDonnel Douglasima MD-82 (167 sjedala), DC9-33 i DC-9-51 (139 sjedala), te Dash-7 (turboprop sa 50 sjedala), a naručeni su i prvi najsuvremeniji Airbusi A320 (prve isporuke od 1988. Air Franceu, a u Adriji od 1989.).

Iste godine Aviogenex je letio sa Tupolevima Tu-134 i Boeinzima 727, dok su Boeinzi 737-200 Advanced krenuli dolaziti u flotu 1987.

 

Velik broj letova i linija

Realnosti u komunistički ustrojenoj državi, koja je JAT doživljavala kao promotivno-propagandni alat i kvazi-dokaz uspješnosti jugoslavenskog socijalističkog društva, svakako su daleko od stvarne komercijalne tvrtke. Bilo je bitno na što više destinacija, kako na zapadu, tako i na istoku, pronijeti jugoslavensku zastavu, a bilo kakva poslovna logika, profit ili komercijalni principi ne samo da nisu bili prioritet, nego nisu bili čak ni važni. Stoga su neke linije imale i samo jedan let tjedno (da se poveća broj linija), a bilo je i krajnje nelogičnih i neisplativih linija poput Beograd-Osijek, Zagreb-Osijek, Skopje-Ohrid, Pula-Rijeka, Split-Dubrovnik i dr.

Konačno, kompanija je tada funkcionirala u daleko povoljnijem okruženju. Ne samo da je djelovala u državi koja je imala više od 22 milijuna stanovnika, nego je bila idealna spona zatvorenog komunističkog Istoka i kapitalističkog Zapada. Kako je Jugoslavija bila otvorena i prema Istoku i prema Zapadu, najjednostavnija konekcija je bila upravo JAT-om. Niz zapadnih businessmena, političara i diplomata nije mogao iza željezne zastave, i obratno, ali su se istočni i zapadni businessmeni mogli naći u Jugoslaviji. Samo u Jugoslavniji, što se i te kako koristilo. Konkurencija na matičnom tržištu bila je neusporediva spram ove danas, nije bilo LCC, ali i broj legacy carriera bio je smiješno malen u usporedbi sa današnjim brojem. Jedina otežavajuća okolnost spram današnjice su bile interkontinentalne linije, obzirom da je uz JAT na ovom prostoru letio i Pan Am (New York-Zagreb 4 puta tjedno), Air Canada (Toronto-Zagreb 3 puta tjedno), Air China (Peking-Beograd jednom tjedno), te Qantas (Sydney-Beograd). Stoga JAT nikako ne treba gledati današnjim očima.

JAT je imao dva huba (Beograd i Zagreb), no ni oni nisu bili sustavno organizirani, već su konekcije preko oba bile stihija, ako su se desile bile su stvar slučaja, a ne sustava. Stoga se na konekcije čekalo i po 10, pa i više sati, a putnici su nemalo puta bili smještani u hotele JAT-a da bi dočekali konekciju idući dan. Neke konekcije mogla su se ostvariti i preko drugih aerodroma koji su imali više domaćih linija i poneku interkontinentalnu. Tako su se neke konekcije radile i preko Splita, Dubrovnika, Ljubljane, Skopja, Sarajeva, Zadra i Pule.


Letovi nisu imali ustaljeni red letenja, pa su neke linije imale po više polazaka u neke dane tjedna, no neke dane tjedna nisu imali čak ni jedan jedini let, primjerice linija Beograd-Ohrid letjela je ponedjeljkom i utokom dva puta dnevno, ali subotom nije imala ni jedan let, ili Beograd-Ljubljana koja je imala i po 5 dnevnih polazaka, dva puta tjedno imala je samo 2 polaska, ili Beograd-Priština koja je petkom imala čak 3 dnevna polaska, subotom nije imala ni jedan. Vremena letova u dane tjedna bili su vrlo različiti i rijetko koje vrijeme se ponavljalo više puta tjedno. Jedina konstanta i natruha konekcija u hubu su bili letovi koji su iz ostalih aerodroma dolazili u Beograd do 8 sati i vraćali se kasno navečer. No, i ovdje je bilo nonsensa, pa čak i aerodromi koji su imali i preko 14 polazaka tjedno za Beograd nekih dana nisu lovili taj jedini jutarnji val (primjerice Dubrovnik subotom, Skopje ponedjeljkom i četvrtkom, Sarajevo 4 dana u tjednu itd.) ili je posljednji večernji let odlazio prerano i nije lovio konekcije. Čak su i pojedine linije imale bitno različit broj letova u obije strane. Tako je Beograd-Zagreb imao 31 tjedni polazak, ali Zagreb-Beograd samo 24 nonstop i 4 sa 1 stopom, tj. ukupno 28 tjednih polazaka. I raspored letova je bio krajnje nelogičan i loš za hubne konekcije. Tako je Maribor imao svakodnevne letove za Beograd radnim danima, no subotom je imao dva leta u razmaku od nešto više od 3 sata (u 6:00 i 9:40), a nedjeljom nije imao letova.

Beograd

Zagreb

Split

Dubrovnik

Priština

Skopje

Ljubljana

Tivat

Pogorica

Sarajevo

Zadar

Pula

Ohrid

Rijeka

Osijek

Maribor

BEG

24

28

24

8

18

17

6

15

14

6

10

8

11

4

7

ZAG

31

28

29

3

3

13

5

5

1

4

SPU

26

27

2

3

5

2

2

DBV

26

28

1

1

3

1

1

PRN

7

1

SKP

18

4

3

1

LJU

21

5

3

2

TIV

8

TGD

15

3

SJJ

14

12

ZAD

4

6

3

PUY

10

6

2

5

OHD

6

6

1

3

2

RJK

7

4

OSI

4

4

2

MBX

6

2

1

Linija

15

9

8

7

1

5

5

1

2

2

3

4

4

2

3

3

Letova

tjedno

203

114

75

61

8

28

28

6

18

27

13

22

12

16

10

10

*u tablicu su stavljeni samo nonstop letovi, iako su neke linije bile sa 1stop primjerice Beograd-Rijeka-Pula, no tada su oni u tablici registrirani kao Beograd-Rijeka i Beograd-Pula

*redoslijed zračnih luka stavljen je po broju putnika koje će ostvariti u 2019.

JAT je imao 37 domaćih linija koje su ostvarivale 651 tjedni polazak. JAT te 1986. nije letio iz Portoroža, Lošinja, Mostara i Niša (tek se otvorio za civilni promet), a Brač, Banja Luka (nije se koristio za civilni promet) i Tuzla tada nisu postojali. Što znači da je letio iz 16 od 20 tadašnjih aerodroma Jugoslavije.

*na liniji Beograd-Zagreb je bio velik broj letova koji su bili “međunarodni” i nisu primali domaće putnike, npr. Beograd-Zagreb-New York ili Beograd-Zagreb-Amsterdam

Međunarodnih letova JAT je najviše imao iz Beograda, pa Zagreba, dok su ostali aerodromi imali bitno manje letova izvan granica države. Niz linija je išao preko nekog drugog jugoslavenskog aerodroma. Primjerice iz Beograda je sa 1 stop bio let za Amsterdam (3 puta tjedno preko Zagreba i 1 puta tjedno preko Ljubljane).

Beograd Zagreb Split

Dubrovnik

Ljubljana

Tivat

Podgorica

Sarajevo

Zadar

Pula

Rijeka

nonstop

sa stopom

code-share

nonstop

sa stopom

code-share

nonstop

sa stopom

code-share

nonstop

sa stopom

code-share

nonstop

sa stopom

nonstop

sa stopom

nonstop

sa stopom

nonstop

nonstop

nonstop

Alghiers

1

1

2

1

1

Amman

1

1

Amsterdam

4

2

3

2

1

2

1

1

2

1

Atena

3

5

2

Baghdad

2

3

2

Barcelona

1

1

Berlin

7

1

6

1

1

3

Birmingham

1

1

Bruxelles

3

2

1

1

Budimpešta

1

1

Bukurešt

2

Cairo

3

Chicago

2

1

1

1

Cleveland

2

2

Copenhagen

3

4

3

4

Damascus

1

Detroit

1

1

Dubai

3

Dusseldorf

2

7

2

Frankfurt

7

5

5

7

3

2

4

Glasgow

1

1

Gothenburg

2

Istanbul

8

1

Kiev

1

1

K.Lumpur

1

Kuwait

2

Linz

1

1

London

4

3

7

2

3

4

1

1

2

1

Lyon

1

1

1

Madrid

3

2

1

Malta

1

Manchester

2

2

Melbourne

2

1

Milan

3

3

Montreal

3

1

2

1

2

Moskva

6

7

1

Munich

5

7

5

7

New York

1

5

4

1

1

Paris

5

5

3

2

Prag

3

3

3

3

Rim

3

4

2

2

Singapore

3

Sofia

4

Stockholm

3

1

Sydney

2

1

Thessaloniki

2

Tirana

1

Toronto

3

2

1

2

1

Tripoli

3

2

2

Tunis

1

1

Beč

4

1

3

1

1

1

1

Varšava

2

2

Zurich

7

7

7

7

1

1

2

Linija

24

22

2

19

2

2

8

0

0

12

2

0

13

0

1

1

1

2

2

5

1

Letova tjedno

68

78

71

61

11

35

12

1

3

18

3

1

22

3

2

1

1

4

2

7

1

Ukupno letova tjedno

217

107

16

22

25

3

1

4

2

7

1

JAT je imao 87 međunarodnih linija, uz to je 28 linija imalo stop, a 4 linije su obnašali u code-share samo stranci. Beograd je imao duplo više međunarodnih linija od Zagreba, Ljubljana i Dubrovnik pola manje nego Zagreb.

JAT je imao 194 nonstop tjedna međunarodna leta, od kojih je 101 imalo i dodatni stop (neke linije i više njih). Broj nonstop međunarodnih letova je bio skoro podjednak između Beograda i Zagreba, no ukupan broj međunarodnih letova (sa stopovima i sa code-shrae) je i opet bio u Beogradu duplo veći nego u Zagrebu.

JAT je imao je 110 code-share na letovima 19 stranih prijevoznika.

Iz grada

Za grad

Ukupno letova

Od toga JAT

Code-share

Partner

Broj letova

Alghiers

Beograd

4

2

Air Algheirie

2

Amman

Beograd

2

1

Royal Jordanian

1

Amsterdam

Beograd

6

4

KLM

2

Zagreb

5

3

2

Dubrovnik

3

2

1

Bagdad

Beograd

5

2

Iraqi

3

Berlin

Beograd

8

7

Interflug

1

Zagreb

7

6

1

Split

4

1

3

Budimpešta

Beograd

2

1

Malev

1

Bukurešt

Beograd

2

TAROM

2

Copenhagen

Beograd

7

3

SAS

4

Zagreb

7

3

4

Dusseldorf

Beograd

9

2

Lufthansa

7

Frankfrut

Beograd

12

7

Lufthansa

5

Zagreb

12

7

5

Kiev

Beograd

2

1

Aeroflot

1

Melbourne

Beograd

3

2

Qantas

1

Moskva

Beograd

13

6

Aeroflot

7

Zagreb

1

1

Munich

Beograd

12

5

Lufthansa

7

Zagreb

12

5

7

Paris

Beograd

10

5

Air France

5

Zagreb

5

3

2

Prag

Beograd

6

3

ČSA

3

Zagreb

6

3

3

Sofia

Beograd

4

LAZ

4

Sydney

Beograd

3

2

Qantas

1

Tripoli

Beograd

5

3

Libyan Arab

2

Beč

Beograd

8

5

Austrian

3

Zagreb

1

1

Varšava

Beograd

4

2

LOT

2

Zurich

Beograd

14

7

Swissair

7

Zagreb

14

7

7

I dok je u domaćem prometu JAT imao relativno mnogo letova po liniji, u međunarodnom je bilo potpuno drugačije, prosječan broj letova po liniji je bio i više nego skroman. Rezultat je to “potrebe” da se jugoslavenska zastava vidi na što više aerodroma.

JAT je te 1986. imao 4 širokotrupca DC-10, od kojih su dva bila u vlasništvu, a dva su uzeta na kratkoročni leasing (do isporuke preostalih DC-10 koja se desila u idućih četiri godine). Sa tim avionima kompanija je letjela letove iz Beograda, Zagreba, Ljubljane i Dubrovnik prema zapadu i prema istoku. Većina linija je imala stop ili u još nekom gradu Jugoslavije ili u inozemstvu, neke i po nekoliko stopova. Tako je za Australiju linija letjele Beograd-Dubai-Singapore-Melbourne-Sydney, tj. do Sydneya je linija imala čak 3 stopa. Gotovo da nije bilo long-haul linije koja nije imala neki stop u inozemstvu, a većina ih je uz to imala i stop u tuzemstvu (npr. Beograd-Zagreb-New York-Chicago).

Iz grada

Za grad

Broj letova

Ukupan

nonstop

sa stopovima

Beograd

Baghdad

2

2

Chicago

2

2

Clevelend

2

2

Detroit

1

1

Dubai

3

3

Kuala Lumpur

1

1

Melbourne

2

2

Montreal

3

3

New York

5

1

4

Singapore

3

3

Sydney

2

2

Toronto

3

3

Zagreb

Chicago

2

1

1

Detroit

1

1

Montreal

3

1

2

New York

4

4

Toronto

3

2

1

Ljubljana

Chicago

1

1

Cleveland

2

2

Montreal

3

1

2

New York

1

1

Toronto

3

2

1

Dubrovnik

New York

1

1

Beograd je 12 širokotrupnih linija, jednu više nego sve ostale zračne luke zajedno. Te godine Ljubljana je imala isto linija kao i Zagreb, što kasnije nije bila praksa. Očito je JAT na ovaj način pokušao udariti na Adriu.

I po broju širokotrupnih letova Beograd je bio superioran, te je imao bitno više letova nego sve ostale zračne luke zajedno, dva i pol puta više nego Zagreb, tri puta više nego Ljubljana.

 

Široka paleta usluga JAT-a

JAT je te 1986. imao flotu poljoprivredne avijacije, koja se uporabljala za zaprašivanje poljoprivrednih zemljišta. Kompanije je imala i vrlo suvremen školski centar u Vršci gdje je komercijalno školovala i posade drugih kompanija. JAT je imao i svoje hotele (različitih kategorija) gdje je smještao putnike i posade. Kompanija je imala i niz drugih nekretnina i pokretnina. Većinu imovine stvorenih osamdesetih JAT je prodao od 2003. do 2010. kako bi pokušao spriječiti bankrot.

Godina

Imovina

2003.

Aerodrom Tivat i Podgorica

2005.

Jat Ketering

2005.

Jat hoteli Slavija

2005.

Jat apartmani Kopaonik

2006.

Jat Tehnika

2006.

Radio Jat

2009.

Jat privredna avijacija

2010.

Školski centar Vršac

Jedan od važnijih poslova JAT-a je bio cargo. Samo iz Ljubljane kompanije je prevezla 3.600 tona carga. Te godine JAT je uveo u novost, cargo avion. Sa ruskim četveromotornim turbopropom Antonov An-12 letjeli su subotom na liniji Beograd-London, a nedjeljom Beograd-Munich. Kapacitet aviona je bio 100 kubičnih metara i 16 tona. Avion se mogao unajmiti za prijevoz specijalnih tereta. Te godine je otvorena i kamionska linija prema Nišu koja je prevozila cargo iz Beograda i koja je prometovala jednom dnevno od ponedjeljka do petka iz Beograda u 5:00 pod brojem JU1836 (u Niš je dolazila u 9:00), te iz Niša (JU1837) u 14:00 (u Beogradu u 18:00)

Kao posebnu cargo usluga JAT je imao Express service koji je osiguravao visok nivo usluga za transport malih, osjetljivih i prioritetnih pošiljki, od vrata pošiljaoca do vrata primaoca. Ovim pošiljkama se rukovalo izuzetno pažljivo i garantirala se isporuka na bilo koje odredište u Jugoslaviji u roku od 24 sata, u Europi, SAD-u i Kanadi u roku od 48 sati, te u Australiji u roku od 60 sati.

JAT je imao 20 poslovnice u Jugoslaviji (od Biteole do Maribora), te 64 poslovnice u 42 zemlje, najviše u SAD-u (6 poslovnica), u Njemačkoj (6 poslovnica), Australiji (4 poslovnice), Velikoj Britaniji (4 poslovnice) i Kanadi (3 poslovnice). JAT je bio prodajni zastupnik za 54 avio kompanije iz svih kontinenata.

Business klasa JAT-a zvala se Adriatik klub, a osim bolje usluge tijekom leta (hrana, piće, odabir novina), udobnijih sjedala u prednjem dijelu avionu, prioritetnog check-ina na posebnim šalterima, te godine kompanija je otvorila i Adriatik klub business ložu na Aerodromu Beograd.

JAT je imao i turističku agenciju Airlift koja je prodavala karte, ali i cijele turističke aranžmane, ljetovanja, ski pakete, organizirala aranžmane za posjete kongresima i sajmovima, organizirala školovanja jezika u inozemstvu, zdravstveni i lovni turizam, seoski turizam u Srbiji, poslovna putovanja, hotelske i rent’a’car rezervacije u zemlji i inozemstvu.

JAT je imao i podružnicu Air Yugoslavia koje je imala organizacijsku autonomiju u sustavu, svoj ICAO kod (YRG), callsign (Yugair), ali ne i svoju flotu, podružnice, prodaju i samostalnost u odlučivanju, poglavito linija i frekvencija. Air Yugoslavia se bavila radničkim letovima i charterima. Te 1986. Air Yugoslavia je sa JAT-ovim DC9 letjela iz Zagreba za Dusseldorf (5 puta tjedno), Hamburg (2 puta tjedno) i Stuttgart (2 puta tjedno) uz konekcije na Beograd i Skopje.

JAT je 1987. imao nevjerojatnih 205 milijuna USD prometa, što bi danas bilo ekvivalentno 440,1 milijuna USD (ukalkulirana inflacija).

Iako je kompanija bila među 10 najvećih u Europi, i imala je relativno dobru reputaciju, ipak je imala i vrlo loš nadimak “JAT – Joke About Time“, rezultiran čestim kašnjenjima i otkazivanjima letova.

 

Usporedba stanja danas i tada

Realno, danas svi aerodromi regije imaju daleko više letova nego su ih imali 1986. Ovo se posebno odnosi na letove iz manjih aerodroma. Veliku većinu letova radio je JAT, ponešto Adria, koja je bila dominantna samo u Ljubljanu. Stranih kompanija je bilo malo, a o LCC još nitko nije ni razmišljao. Danas stranci dominiraju regijom, pa čak i Beogradom i Zagrebom. Nešto što je bilo nepojmljivo 1986.

U usporedbi sa domaćim prijevoznicima danas i JAT-om tada (uz naravno napomenu da je i Adria letjela na istom tržištu sa značajnim brojem letova), stanje je tek neznatno bolje u Beogradu nego je bilo tada, a lošije je samo u Sarajevu i Mostaru. U Zagrebu Croatia danas ima bitno više letova nego je tada imao JAT, a u ostatku Hrvatske stanje je gotovo jednako kao i tada. U Ljubljani Adria je ovog ljeta imala tri puta više letova nego je imao JAT 1986, no kako je Adria bankrotirala u rujnu (septembru) zapravo je stanje danas kritično. Crna Gora je najviše “profitirala” na svom nacionalnom prijevozniku koji ima neusporedivo više letova nego što je imao JAT 1986. Niš tada nije imao letova (aerodrom se tek otvarao za civilni promet), dočim je stanje bitno bolje danas. Uvjetno rečeno svi su “profitirali” nestankom JAT-a osim Beograda i Sarajeva.

*u Croatijine letove dodani su i PSO letovi Trade Aira koji su u code-share (njih 16)

Dodamo li ovome i strane prijevoznike kojih je tada bilo malo radi “zaštite JAT-a”, dok isti danas generiraju više od 75% broja putnika, treba zaključiti da je stanje bitno “protiv” JAT-a. Konačno, JAT je 1986. imao 3,86 milijuna putnika, a nacionalni prijevoznici zajedno (Air Serbia, Croatia, Adria, Montenegro) imali su 2018. 6,52 milijuna putnika. U isto vrijeme broj putnika u regiji porastao je za oko 4 puta spram 1986.

JAT jest bio izuzetno uspješan u vrijeme svojih zlatnih godina, no ipak je imao i niz ozbiljnih pogrešaka. Prvenstveno, nije imao razrađen sustav valova u hubova i konekcije su bile više nego loše, linije i posebno frekvencije su bila stihijske i krajnje nelogične, brojne inozemne linije sa malim brojem frekvencija nisu dobra praksa bez obzira na specifičnosti tog vremena, sustav nije postojao (trebalo se više bazirati na povećanje broja frekvencija na bližim udaljenostima u Jugoslaviji, a na daljim udaljenostima npr. Ljubljana-Ohrid, trebalo se postaviti 1stop sustav preko bližih aerodroma), imao je puno previše zaposlenih i rasipanja novaca, kompanija je imala reputaciju da otkazuje letove i ozbiljno kasni. Ipak velik je broj inovativnosti koje je kompanija uvodila, flota je bila moderna i funkcionalna, pratili su se trendovi, maksimalno se koristila nicha i prednosti tržišta. Indikativno je da je u usporedbi sa tadašnjim Austrianom, Turkishem, LOT-om i nizom drugih kompanija JAT bio gigant i da je povijesna sreća kompaniji bila naklonjena istoj je samo nebo moglo biti granica.

 

169 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Netacno je da Jat nije letio za Mostar 80-tih godina.Letio je na liniji Beograd – Mostar i obratno, a letio sam isto iz Zagreba za Mostar sa Dash-7 i Karavelom. Na putovanjima iz Zapadne njemacke konekcija je bila manja od 2 sata. Zadnji put mislim da sam letio u decembru 1990 iz Dusseldorfa sa Adria Airways i presao samo u Jatov avion za Mostar. Tako da je Mostar bio dobro povezan sa mnogim destinacijama u to vrijeme. Jat je povezivao skoro sve vece gradove u bivsoj YU. Nekada je Jat letio i na liniji Beograd-Ivangrad (Crna Gora) sto mnogima ovaj podatak moze zvucati nezamislivim (:

Gospodo draga zaboravili ste da je bivša Juga bila najbolja veza između Zapada i Istoka. Uz minimalnu kontrolu putovnica putovali ste iz Washingtona u Moskvu ili bilo koje drugo odredište. Razumijete što vam hoću reći.Lako se sad praviti pametan iz ove perspektive.

JAT je krajem 80tih, imao svoju omanju turističku agenciju u Frankfurtu – LSH. Imali su ograničeni broj destinacija. Preferirao se recimo Trogir, Međugorje…

Da li ima ijedna devetka ili 727 , a da i danas vozi ???
Kome i kada su prodane DC – 9 ???

Dajte nam imena nekih legendarnih pilota tog vremena , ja kao djete sam odlazio u pilotsku kabinu , najviše me volio pilot devetke koji se prezivao Gordner ili Goldner !!!

Vas ,poznati i veliki, kapetan Maric.

Da, D Goldner, nekada bio na DC9, pa na B727..umro je odavno. Inace, i on je ziveo u Zadru pa je oko 1969. presao bio u Jat

Bio je na 727 i jedan kapetan Horvat.

I njegov mladji brat Horvat na B737, koji je kasnije došao u Croatiju, i ubrzo pobjegao glavom bez obzira

I još su u Croatiju iz JAT a došli Radišić, Radonić, Babec, Krovinović, Grašovec, Flander, Kranjčec… Ispričavam se onima koje nisam spomenuo

Meni je u pamćenju ostao kapetan Pišta, mislim da mu je to bio nadimak, a sa tarace dubrovačkog aerodroma smo ga s užitkom gledali kako s jednim motorom diže praznu devetku skoro okomito u zrak. Još jedna zanimljivost iz tog vremena, letio sam iz Beograda za Tivat desetkom, što je stvarno bilo nevjerojatno po više osnova.

Gospodine Scuricu, drago mi je da ste napisali ovaj tekst. Ne mogu se oteti utisku da je sa vasom odbojnoscu prema svemu sto je nosilo ono vreme, i tekst malo time obojen. Ali kako god, osvrnili ste se i na njega.
Verovatno cu se ponavljati , ali i vas tekst potvrdjuje moje tvrdnje, da je JAT bio i ostao imperativ za poslovanje jedne avio kompanjne na ovim prostorima, a i sire.
Dodacu na spisak imovine jos poslovnu zgradu kompanije, doduse ne iz te godine i auto servis koji je imao impozantan vozni park, a mislim do 1989, i izgradjen veliki hangar u JAT Tehnici. Dali ste i iznos finansijskog uspeha na kraju te godine, sto pomazuje kako je JAT poslovao , a i potvrdjuje cinjenicu da se JAT finansirao iz svog poslovanja.
Nalazite mu manu oko organizacije , frekfencija , linija, talasa u hubovima, koja su sa nelogicnostima Mozda ste upravu, i ako mi to posmatramo iz danasnje perspektive i vremenske distance, iz njihove se verovatno tako trebao voditi saobracaj. Pretpostavljam.
Bilo bi mi drago da ijedna kompanija sa ovih prostora polovinom svega toga sto je JAT posedovao i ostvarivao , pridje JATu u svom radu. Zato ga ne treba pljuvati i potcenjivati, vec dozivljavati kao nesto što treba dostici.
Uvek je nacionalna avio kompanija, bilo koje drzave, sa zastavom na repu , bila i nesto vise od kompanije, a to je i danas .
I na kraju , pricamo o vremenu od pre 37 godina, pa se nekako namece pitanje: gde su oni bili, a gde smo mi danas.?
Hvala i pozdrav.

Dubai, letovi iz Beograda 1986

Zasto se letilo u Dubai, ko je isao tad u Dubai, nije bilo ni 20 zgrada u Dubaiu tad, jedino ako nisu radnici nasi letjeli, zar su nasi ucestovali u izgradnji Dubai?
Ko je uopste letio tad u Dubai?

JAT je na liniji za SYD imao tehnicko sletanje u DXB. Samo su posade imale dozvolu za ulazak u DXB , gde se menjala posada (smena).

Ne samo da je JAT imao putnike iz Europe preko Beograda za Dubai (najviše je bilo Britanaca, Njemaca i Talijana, nego je imao i prava prijevoza između Dubaija i Calcutte, Bangkoka, Kuala Lumpura, Singapora, Pekinga/Beijinga, Melbourne i Sydneya. JAT je uz Lufthansu i KLM bio Jedina kompanija koja je povezivala Dubai sa Australijom i JEDINA koja je povezivala Dubai i Kinu. Brojni Emiraćani, i državljani ostalih manjih zemalja Zaljeva su JATom putovali za Europu, Sjedinjene Države i Kanadu. U doba kad je JAT imao 36 aviona Emirates je imao 8. JAT je prema ovome što imamo u avijaciji danas širom ex-yu, otprilike kao uspoređivati staroga Fiću i novog Mercedesa

Izvinjavam se, u pravu ste. Vezao sam info za nesto drugo.

Nije tacno da je bilo tehnicko sletanje za promenu posade i layover. Bilo je putnika, naravno i za sam Dubai, a i prilicno putnika za Pakistan, Indiu, Iran i sam Gulf u tranzitu. Takodje, Jat je imao slobodu preleta odnosno primanje putnika i prodaju za Australiju i daleki Istok (SIN,KUL,BKK,BJS).Vrlo cesto su se mogla videti u isto vreme i po 2 aviona DC10 na poziciji, sto je davalo visoku reputaciju i respekt Jatu u to vreme na lokalnom trzistu.Koliko je bila ekonomski realna i isplativa ukupna prica Jata, drugo je pitanje. Naravno nikakva..bio jednom jedan Jat sa nerealnim brojem zaposlenih i nerealnim samohvalospevima i ondasnjom arogancijom.

U JAT-u 1985-1990 je bilo više kapitalizma, tržišta, profesionalizma, stručnosti, znanja, rezultata, profita i dobrih poslovnih odluka nego u svim današnjim ex-yu avioprijevoznicima, a i daleko šire. JAT ne da je bio spreman za “ulazak u kapitalizam” nego je na otvorenom tržištu i na “kapitalistički’ način već poslovao. Kada bi netko donosio zaključke o JAT u i Jugoslaviji, na temelju Vašeg pisanja, stekao bi dojam da smo živjeli iza željezne zavjese, da nismo znali što su banane a da su u JATovoj floti bili isključivo Iljušini. A i sami znate vrlo dobro da nije bilo tako. JAT nije bio ni neracionalan ni nerealan. Jedino sa čime se mogu složiti je preveliki broj zaposlenika i moguća bolja produktivnost rada ali i to bi se bilo riješilo, i to u kratkom roku. Toliko.

Tako je…tipicna socijalisticka firma bez bilo kakve strategije. Da je ostala stara drzava, raspali bi se kao sto je i napisano za par godina. Prepotentni pozeri bez pokrica

Na vasu zalost, ne.

Bili smo elita, hodali pola metra iznad zemlje, a oko nas je bio narod koji je živio osrednji svakodnevno život a da ni ušima ne striže. I to nam je jako odgovaralo i prijalo, svakome odgovara i prija kada se vidljivo odmakne od nezanimljive običnosti. JAT nam je omogućio takav život, dobre plaće, putovanja, hotele, smjene po svijetu, pacifičke plaže, jednostavno nas nije zanimalo da idemo u radnička odmarališta. Bili smo pozeri, tu ste u pravu i trudili smo se da pokažemo radničkoj klasi da je njoj mjesto u ljevaonici i strojobravariji, a nama u cockpitu DC-10. U JAT-u sam proveo 13 godina i to je bio san, čarolija kao iz braće Grimm. Kasnije, 20 godina u Croatiji, ništa ni slično nadrealnom životu u JAT-u. A kakva je tek gomila budaletina prošla kroz strukture odlučivanja u CTN, to je priča za nastavak filma Od sumraka do zore. JAT je postojao radi nas, jugoslavenske elite, a mi smo znali kako uživati. A sada, to pokriće koje spominjete je jako rastezljiva kategorija. Ljubomora i zavist radnika u ljevaonici nas apsolutno nisu zanimali. Oni su bili balast. Mi smo bili vrh piramide, piloti DC-10. U to doba to je bila jedina moguća pravda.

👏👏

Imate li podatak koliko je JP prevezao putnika te godine?

Da li kada kažete da je PA leteo 4x nedeljno, mislite na direktne letove ili preko FRA hub-a?

Pan American je za Dubrovnik i Beograd letio preko europskih hubova, najčešće FRA. Jedina destinacija Pan Am-a u Jugoslaviji i Istočnoj Europi za koju je letio nonstop iz New Yorka širokotrupcem bio je Zagreb. U to vrijeme je također Zagreb bio jedino odredište Air Canade u Jugoslaviji i Istočnoj Europi. A JAT je iz Zagreba “desetkama” letio nonstop za New York, Chicago, Cleveland i Montreal

Ovo jednostavno nije tačno, za godinu koju ste naveli, kao i za celu dekadu 80-tih godina. Svi letovi za Zagreb, Dubrovnik i Beograd bili su preko huba u Frankfurtu.Zagreb je imao konekciju za New York i Chicago 4x nedeljno, Beograd 3x za New York i, čini mi se LA ako se ne varam, Dubrovnik je imao 2x u zimskom TT, i 3 puta u letnjem za New York. Čak mislim da je Dubrovnik u letnjem redu bio jedan od retkih destinacija iz FRA koja je letela na LA Guardiu.
Zagreb je prvi put dobio direktnu konekciju PA mislim 1990 ili 1991 i to kao produžetak linije iz Ciriha, a sve kao posledica lošeg stanja u državi i toga da je JU više nego prepolovio frekvencije iz Zagreba. Jedina destinacija direktna u ist Evropii bila je Moskva, i tako je ostalo do kraja, tj bankrota PA.
Air Canada je od sredine osamdesetih letela za Zagreb, i to mislim da je imala 3x nedeljno, dok je JU imao 2x.

1990 nije, 1991 od maja meseca, su bili direktni letovi kada je JU potpuno obustavio ZAG JFK, i trajali su do avgusta ili septembra, zbog ratnih dejstava, nisam potpuno siguran.

Air Canada da (B-767 i L1011 Tristar) ali ne i Pan Am jer oni su letjeli sa mix Boeing 737 i Boeing 727 do Frankfurta.

PANAM je za Dubrovnik letio preko Budapesta

La Guardia je uvijek bila i ostala samo i jedino domaći američki aerodrom i nikada nije imala interkontinentalne redovne letove. Što se tiče Pan Am a u Zagrebu, nisam ni napisao da je to bilo svih 10 godina. To je bilo neposredno pred bankrot Pan Am-a ali to ne mijenja činjenicu da je u to vrijeme Zagreb bio jedini grad u bivšoj Jugoslaviji i Istočnoj Europi koji je imao nonstop letove i Pan Am a i Air Canade. I ukoliko me sjećanje nije izdalo, nonstop letovi za Moskvu su došli tek sa Deltom nakon raspada SSSR a ne za vrijeme Pan Am a, ali dopuštam čak mogućnost i da su letjeli nonstop i za Moskvu, što još uvijek ne mijenja suštinu mog teksta i pokazuje da je što se tiče američkog tržišta Zagreb bio ispred Budimpešte, Praga, Varšave, Bukurešta, Beograda, Dubrovnika i mnogih drugih i time potvrdjujem svoju drugu tezu o veleizdaji koja je počinjena pretvaranjem Croatia Airlines u sramotnog feedera i vječnog gubitaša a Zagreb u palanački provincijski aerodromčić umjesto huba za JI Europu

La Guardia je bila samo američki aerodrom?!?! Svaka čast na znanju, dobro ste me nasmejali….
Prva direktna destinacije PA u istočnoj Evropi bila je Moskva, 1990 sigurno, možda i ranije.
Kao neko ko je radio za PA krajem osamdesetih i početkom devedesetih, dobro znam da je Beograd u prvoj polovini dekade bio ispred Zagreba dok je u drugoj dominirao Zagreb, jer je JU u tom periodu imao ekspanziju prema USA, prvenstvo iz Beograda.
Krajem osamdesetih dolazi do ekspanzije PA u ist Evropi, posebno Prag, Varšava i Budimpešta, koji imaju bitno više putnika od Zagreba.
Ukoliko niste znali Beograd je bio regionalni centar PA, ne samo za SFRJ, več i za Mađarsku, Bugarsku i Rumunija. Da je Zagreb toliko bio bolji verovatno bi centar bio u Esplanadi.

Kako mislite Beograd nije imao letove PA? 1990?1991?

Da, nonstop nije, imao je samo preko FRA

Imao je letove sa malim avionom do Frankfurta, i onda predsjedanje na veći avion. Zagreb je jedini u ex-yu imao Pan Am nonstop za JFK širokotrupcem

@VBA
Netko tko je radio u Pan Am u morao bi znati da u doba o kojem govorimo, a tako je i danas, La Guardia nije imala, niti danas ima, niti jedan redovni let za Europu. Sa La Guardie se lete SAD, Kanada, Karibi. Ful stop.
Netko tko je radio u Pan Am u morao bi znati da Pan Am nije imao bazu u Dubrovniku.
Netko tko je radio u Pan Am u morao bi znati da su Pan Am i JAT paralelno održavali liniju ZAG-JFK, te da ona nije uvedena tek nakon što je JAT prestao letjeti iz Zagreba za Ameriku.
Slijedom navedenoga, zaključak je da ili niste radili u Pan Am u, ili Vas sjećanje pomalo napušta, ili sve što pišete pišete tendenciozno i s razlogom. Ovime završavam sa Vama razgovor na ovu temu.

Kao neko ko je radio za PA vrlo dobro se sećam situacije u kompaniji. Pamćenje me jako dobro služi, nema potrebe za tako priprostim insinuacijama kada ostanete bez argumenata. Dakle, u leto, posebno u jesen 1990,naročito zima 90/91 PA je bio u velikim problemima, najviše akumuliranim zbog Lockerbia. Ovo je prvo dovelo do prodaje IGS u jesen, zatim do ustupanja pojedinih linija Unitedu. U januaru 91 pokreće se zaštita od bankrota i zvanično dolazi do prodaje velikog broja linija Unitedu, među njima i većine evropskih. PA i dalje obavlja te letove. Dolazi i do promene na linijama, tako npr BUD-LHR-JFK-SFO se skraćuje samo do JFK. Da bi ipak zadržali konektiranost koliko toliko prema ostalim US destibacijama, određeni broj letova išao je do LGV, a onda dalje. Tako je i iz Dubrovnika bilo pojedinih letova. Koliko je bilo toga ukupno ne znam, ali nije bilo ni zanemario iz evropskih destinacije.
Kao neko ko je radio za PA, nikada ne bih rekao nonsens da je bila baza u Dubrovniku, ne znam gde ste takvu nebulozu videli u mojim komentarima.
Kao neko ko je radio za PA, vrlo dobro znam kako je leteo JU iz Zagreba za JFK. JU TT S91 imao je 4x ZAG-JFK, ali je to uglavnom bilo mrtvo slovo na papiru. U stvarnosti možda je bilo 3x na početku, pa 2x u aprilu i maju, u junu i julu ako je bilo letova 1 do 2x, iz potpuno jasnih razloga. I teško da je bio nonstop ZAG-JFK sa JU, barem po TT.
JU 530 ZAG 1035- JFK 1600 1356, JU 530 BEG 1320-JFK 1600 1356.Teško da je direktan let iz Zagreba trajao 11h25m,a iz Beograda 8h40m.
Kao neko ko je radio za PA Vašu izjavu da je Zagreb bio prva ili jedina direktna destinacija i najveće tržište PA u ist Evropi,ine bih dodatno konentarisao, sama za sebe govori.
I na kraju, pošto ste rekli za mene da misliti i znati nije isto, a pritom mislite da znate, ponekad je ipak bolje znati razmisliti pre nego nešto pustite u “etar”.
Srdačno i sve najbolje.

Da ispravim samog sebe, u jesen 90 pojedine linije su ustupljen, prodate Unitedu, a nakon pokretanja zaštite od bankrota u jan 91, ogroman broj linija, među njima i one iz FRA prodate su Delti, ne Unitedu kako sam napisao u ranijem komentaru.

Uz svo dužno poštovanje: netko tko je radio u PA morao bi znati da kratica za La Guardia nije LGV nego LGA…

Samo tipo greška, big deal…

I da, direktni nonstop letovi Zagreb – New York nisu bili nikakav produžetak linije iz Zuricha nego upravo ovo što sam napisao, direktni i nonstop letovi. To što Vi mislite, odnosno bolje rečeno želite, da je bilo drugačije, jer se uklapa u Vašu sliku zagrebačkog tržišta koju je Kradeze nažalost uokvirio, je već jedna druga priča

U jesen 1990 kada se spremao novi TT za leto 1991, na osnovu procene reg centra PA u Beogradu, tj da će JU izgubiti između 70 i 80% putnika iz Zagreba i Hrvatske za USA planeri kompanije su doneli prvobitno odluku da se uvede produžetak linije iz Cirih za Zagreb, daily. Međutim pošto je to ostavljalo samo 3o do 40 mesta za Zagreb, odluka je bila da ide nonstop let 4x nedeljno, s tim da je zbog organizacionih problema to krenulo tek krajem maja, a do tada od marta išlo 4x preko FRA.
Prevideo sam ovo kada sam napisao da je let za Zagreb bio produžetak iz Ciriha, takav je samo bio prvobitan plan.

Ne znam o kakvoj slici Vi pričate ovde, tj o mojim željama i sl. Da, u pravu ste, bila je direktna, i to od maja 91, kada je JU gotovo potpuno prestao da leti ZAG JFK do tada je išao preko FRA. Do kada tačno ne sećam se, avgust ili sept 91, kada su zbog ratnih dejstava obustavljen maltene svi letovi iz Zagreba, ispravite me ako grešim.
Iz istog razloga čak je po prvi put uveden i let iz Ljubljane za New York, možda u jesen 1990, preko FRA naravno.
A šta je to Kradze, ako mi možete pojasniti.

I JAT za Montreal – Toronto iz Zagreba nije letio dva puta tjedno, odnosne je manji dio godine, kroz zimu, a cijeli ljetni red letenja su bila tri tjedna leta, utorkom, četvrtkom i subotom, tako da je uglavnom sve što ste napisali uglavnom pogrešno, odnosno i sami ste napisali za sve da tako “mislite” a misliti je jedno a znati činjenice drugo.

Stvarno tamnica naroda beše 🙂

Dakle u zimskom redu letenja, bila su dva leta, zar ne? Poklopilo se mišljenje i znanje, ne znam kako kod Vas stoji.

Komentar na anonymous 11,28, greškom ovde postavljen, izvinjavam se.

Dakle u zimskom redu letenja bila su dva leta? Poklopilo se mišljenje i znanje i lepe želje, ne znam kako kod Vas stoji.

Da ne zaboravim i Varšava je još 1989 imala nonstop let PA.

Bilo bi lepo da ste naveli izvor, a to je lepa za vreme štampana brošura godišnjeg izveštaja.

Zanimljivo, sve što ste napisali ja posedujem i jednoj lepoj brošuri JAT godišnji izveštaj za 1987.

I danas nacionalni prijevoznik u Hrvata održava uspomenu na JAT leteći poznatu rotaciju za Rim FCO… Zašto da se mijenja ako je dobro…
Također, JATu može zahvaliti većinu kadra.

Od tog kadra su i osnovane danasnje regionalne kompanije.

I jako puno pilota i stjuardesa je prešlo u Croatiju iz Aviogenex-a. Stjuardesa još 1991, a pilota 1992, kad je došao B737. Bilo je i ljudi, uglavnom u komercijali, još iz doba Pan Adrije i Transadrie. Tako da ne, nije stvorena Croatia samo od kadrova iz JAT-a nego nas je bilo iz svih 4 prijašnjih jugo aviokompanija

Tacno, kada kazem starih kadrova mislio sam uopsteno na kadrove u avijaciji iz tog perioda. Iz Jat po logici stvari ,je bilo nesto vise ljudi.

Svakako da je stvarala i svoj kadar , to niko ne spori. Ali je stari kadar stvarao kompanije.

Добар чланак!! Без обзира на неке мане које сад из овог угла видимо увек је било пријатно и лепо сести некако у тај ЈАТ-ов авион. Стјуардесе су биле природно насмејане а не као данас са неким унакаженим пластичним осмехом. Срећа је што су неки од нас још сведоци тих добрих старих времена.

Gdje je nestao Zdenko?

Zašto?

Valjda jer nismo znali cijeniti njegove jelovnike i restorane u kojima je besplatno jeo i pio… 😁

Informacije u članku su vrlo zanimljive, detaljne, precizne! Hvala! Ipak, pojedini komentari autora u ovoj analizi imaju jak kapitalistički pečat: od nazivanja JAT-a propagandnom mašinom(?!?) do čuđenja sto mu profit nije bio na prvom mjestu(pobogu, drzavna je firma, funkcionira za opće dobro). Croatia, Air Serbia, Turkish po toj logici ispadaju propagande mašine. Hvala za sve detalje, ali imajte u vidu da nisu svi čitaoci pobornici kapitalizma u kom živimo.

Moram priznati da je Alen u pravu za propagandnu mašinu. To su radile sve komunističke zemlje za pojedine stvari. Propagandna mašina za istok, kako eto Jugosloveni mogu svuda da putuju a za zapad kako je naš socijalistički samoupravni model daleko bolji i humaniji od njihovog kapitalističkog. Što se tiče Turkish-a i on je jednim delom propagandna mašina za Tursku s tom razlikom što on radi na principu profita za razliku od JAT-a. Ne znam šta to znači da firma funkcioniše za opšte dobro u gubicima. Kakvo je to onda opšte dobro? Za dobro svih nas da joj nadoknađujemo gubitke.

JAT se nije špancirao po Americi, Australiji i Aziji. JAT je otvarao linije po marketinškom principu i tržišnom principu. Letio je prepune avione sa prosječnin LF od 95 % u long-haul – u. Letio je iseljenike iz svih krajeva Jugoslavije, turiste, hodočasnike za Medjugorje, transfere iz Zapadne Europe za Istok i sa Srednjeg Istoka i južne Europe za Ameriku. JAT nije bio nikakav propagandni projekt niti ga je država financirala nego je poslovao na otvorenom medju narodnom tržištu i ostvarivao profit.

Ne pravite se naivni jer znam da niste. Naravno da je ukupni LF, koji se bazirao na euromediteranu bio manji. Ja sam vrlo uredno i precizno napisao “u long haulu”, gdje su u principu avioni bili rasprodani do zadnjeg mjesta, uključivo sa 36 Premium Business mjesta.

👏👏

Dragi Denise, u socijalizmu profit nije prioritet kad je riječ o (državnim) firmama. To znaci da se firma i osniva sa drugim ciljem, sto je u slucaju JAT-a bilo povezivanje yuge sa ostatkom svijeta. Nažalost, danas je nezamislivo da profit nije na prvom mjestu firmi, cak i škola i bolnica, naspram svih ostalih faktora na kojima bismo mogli zasnovati naš sistem – sreće, zdravlja, jednakosti i tolerancije. Nadam se da ćemo jednog dana kao društvo shvatiti koliko smo pogriješili sa zasnivanjem svakog aspekta našeg života na profitu i progresu…

Jugoslavija 1980-1990 se uopće ne može i ne smije svrstavati pod komunističke zemlje. Turkish uopće ne funkcionira na tržišnim principima nego dobiva najrazličitije oblike pomoći od države koje se mjere u stotinama milijardi eura. Više je na tržišnim principima poslovao JAT nego što posluje Turkish. JAT nije radio gubitke nego ostvarivao profit. Jugoslavenski model uspješno je kombinirao dobar socijalni dio sa Istoka i dobar poslovni dio sa Zapada. Nije bilo centralizirane ekonomije nego je svaki gospodarski subjekt bio individualno predstavljen na tržištu. Poduzeća su na čelu imala stručnjake birane na javnim natječajima. Savez Komunista je zadnjih desetak godine postao predmetom sprdnje koji je pokušavao ali ne i uspijevao kroz paralelne strukture sprovesti svoju ideologiju. Oblik radničkog samoupravljanja imate i danas u najrazvijenijim demokracijama, Skandinaviji i Kanadi, kroz radničku participaciju. Jugoslavija sa svojim modelom koji su počele preuzimati zemlje bogate naftom postala je opasnost za liberalni kapitalizam i zato je morala nestati. Iskreno mi je žao svih vas koji Jugoslaviju stavljate u isti koš sa Bugarskom i Istočnom Njemačkom. Toliko.

Alene, što su to “tržišni” principi?!? Mislite na principe slobodnog tržišta zasnovanog na profitu?

Ako je tako, ponosim se svojim korijenima koji su gradili državu bez stega “tržišnih principa”

Sve potpisujem, apsolutno! Samo ne to da jugoslavija nije bila komunizam. Jugoslavija je upravo bila najbliža komunizmu, a Bugarska, Rumunjska i SSSR su koristile pseudokomunizam za odbranu svojih autorativnih režima. U komunističkoj ideologoji nema granica, vlada, cenzura, nasilja, policije, nadziranja, marginalizacije… Sve na cemu su se iste “komunističke” drzave gradile. Hvala yugi za sve, i danas u paklu neoliberalnog kapitalističkog ropstva možemo samo sanjati takvu državu. Ni izrabljivački zapad ni brainwashed istok.

Potpuno ste u pravu. Ja nisam bio dovoljno precizan. Trebao sam napisati da Jugoslavija nije bila ono što se tada nazivalo komunizmom, a da je bila najbliža izvornom nepatvorenom komunizmu koji nažalost nikada nije zaživio a u svojoj suštini je najbliži Kršćanstvu i svim humanim načelima na kojima bi društvo, i Svijet globalno, trebali funkcionirati. I Jugoslavija se tome bila počela “opasno” približavati. I zato je morala nestati. I to u krvi. Iskreno mi je žao što većina mladjih ovdje nema podataka temeljem kojih bi to mogla razumjeti, te što je mnogima, uključivo vlasniku bloga sasvim normalno, čak i pozitivno da Zuckerberg ima milijarde dolara dok kosturi od dječice sa muhama po njima u Africi u bijedi i agoniji umiru od gladi. I samo još nešto za kraj, ako će uopće biti objavljeno. Nikada nisam bio član niti jedne Partije, čak niti moji roditelji, dolazim iz prosječne obitelji, kršten sam u Crkvi, i jedina otegotna okolnost mi je što koristim glavu za razmišljanje i imam u sebi pokoje zrnce empatije, i mogu ocijeniti, objektivno i realno, dobro i loše, kako danas, tako i u prošlosti, u “komunističkom mraku” o kom govorimo

@anon 19.58: dajte mi molim vas recite koje ste godište. Ja se kladim da nikada niste ni prismrdili taj bajni ekonomski sistem Jugoslavije, barem ne kao radnik! Ne znam odakle ste to prepisali, ali očigledno se radi o nekom propagandnom pamfletu!!! Stručnjaci birani natječajem??? Ha, ha, ha, ha, naš me nasmijaste. Radničko samoupravljanje preuzeto u demokracijama? Gospodine ili gospođo, odajte nam na čemu ste vi to?

I za članove partije! Neću zaboraviti nikada: moja tadašnja firma imala je ured u Münchenu i tražili su da mene pošalju u zimi na dva mjeseca kao ispomoć. Umjesto mene poslali su kolegu koji nije znao beknuti njemački, ali zato mu je tata bio na istaknutoj funkciji…

A kao sad je bolje po javnim firmama???

Jugoslaviju je ubio politički, gospodarski i društveni model koji je kombinirao najbolje od Istoka i najbolje od Zapada, predstavljao opasnost za liberalni kapitalizam i zato morao biti eliminiran. Ili mislite da se Ukrajina, Irak, Libija, Sirija….. također uništavaju zbog kumova i rodbine? Ili možda poradi istoga predmnijevate i smrt Hrvatske? Jer je nažalost tako i danas u Hrvatskoj. Dovoljno je samo otići do Buzina

Gospodine Foglar,
Rodjen sam 1965 godine. Iz prosječne sam obitelji. Roditelji su mi bili dobrog obrazovanja, koje su dobili zahvaljujući “mraku komunizma”. Već njihovi roditelji, samo generaciju ranije, nisu bili te sreće. Nikada nisam bio član Partije, čak niti moji roditelji. Kršten sam u Crkvi. Nikada za vrijeme Jugoslavije nisam imao baš nikakvih problema vezanih za naciju, vjeru, niti bilo što drugo. Radio sam u JAT-u pred njegov kraj, javio se na natječaj, iz Hrvatske, i bio primljen, zbog svojih kvaliteta, bez ikakvih “veza i urgencija”. Naravno da ne mislim da je Jugoslavija bila idealna, naravno da nije i da je bilo stvari koje je trebalo mijenjati. Ali u razdoblju 1980-1990 utjecaj Partije je bio totalno oslabljen, poduzeća su vodili stručnjaci, a sa paralelnim partijskim strukturama smo se sprdali, slobode u umjetnosti i kulturi su bile neograničene, sve su se više poštovala individualna prava, manjinska prava su bila na zavidnom nivou. Hrvatska poduzeća, dosta njih, još jednom ponavljam predvođena stručnjacima, su izvodila građevinske radove po svijetu, izvozila robu široke potrošnje, specijalizirane proizvode, rastao je turizam, ljudi su imali veći standard nego danas i lakše i ljepše živjeli. Nisam gospodja, gospodin sam, ali dali ste mi jako dobar slagvort : jedna gospodja ulazi u prenatrpani gradski autobus u jednom hrvatskom gradu pred par godina, i jedan putnik joj se obraća sa “gospođo”, ne bi li se još malo pomaknula i napravila više mjesta. Ona se miče i odgovara : “Bila sam gospođa dok su me zvali drugarica. Sad sam bijednica” Evo toliko gospodine Foglar, o meni, o “mraku komunizma” i ljepotama i blagodatima današnje suvremene kapitalističke Hrvatske u kojoj jedna Partija i jedan čovjek ne odlučuju o svemu, u kojoj direktor uspješnog i razvijenog Croatia Airlines a nije politički postavljeni aparatčik i u kojemu su ljudi u Hrvatskoj u većini slučajeva, bogati, sretni i zadovoljni, te nemaju nikakve potrebe trbuhom za kruhom u Irsku i Njemačku. To je bilo samo za vrijeme tamnice naroda u komunizmu, za vrijeme zločinca i diktatora Josipa Broza

”Danas imam dvije klime, tada ni jednu. Stojadin mi nije imao klimu, danas mi svi auti imaju klimu. Nisam imao perilicu suđa, sušilicu rublja, mikrovalnu pečnicu, nisam imao hi-tec tri televizora”
—————————————————————————————————————————————

Koje su ovo provale????

Zamislite, niste imali klimu u stojadinu????? Dobro niste za krimen Jugoslaviji uzeli što tada niste mogli surfati sa Samsung Galaxy S23 ili Xperiom s kojom iz Lastova možete zumirati Otrantska vrata….

Što mislite da je Švabo tada u Opel Kadettu ili Golfu 2 imao klimu početkom ili sredinom ’80-ih???

Tko je imao i vani početkom 80-ih 5 kompjutera, hi tec TV-e i sve nabrojano????

Niste uopće u pravu u svojem izlaganju, ali neda mi se raspravljati točku po točku……

Gospodinu Scuricu , ruku na srce, niste ni mogli imati , iz objektivnih razloga, jer to sto nabrajata niko nije ni mogao imati, jer su to dostignuca danasnjeg vremena. Ko zna sta bi ste danas tek imali. I danas imate da neciji ocevi dobijaju cir na zelucu, mozda i nesto gore, iz istih razloga. Ali se ta dva vremena razlikuju u osecaju empatije prema drugom, iste mogucnosti za sve, pristojnosti zivota, lepog i dobrog vaspitanja, sigurnosti zivota, postovanja. Nijedan sistem nece biti savrsen, dokle god se svest ljudi ne bude podigla na veci nivo. Za to ce trebati jos dugi period civilizavijskog razvoja i pitanje je da li cemo ga dostici.

Preterujete. I TV u boji i meso svaki dan i mnogo stobsta , sto danas vecina moze samo da sanja.

Pa niste sanjali da cete se voziti u velikom BMW jer tad nije postojao. Tehnologija se razvija bez obzira na sistem. Po tome su gradjani Juge mogli reci: ovaj sistem je super jer nikad ranije nismo mogli sanjati o televizoru u boji… jer ni nije postojao

A sa druge strane, Vi niste običan Hrvat. Vi ste poduzetnik koji ima svoje radnike. Vama naravno pomaze kapitalizam da imate vise kad se bazira na manjem bogatstvu radnicima a većem vlasnicima….

Moj prvi komsija, iz radnicke porodice, vozio Taxi marke BMW.

@anon 13.05: ostao sam bez riječi, a to se meni rijetko događa. Ja ne znam tko ste i što ste, ali ako vam je u Jugi bilo tako sjajno, onda ili ste imali neki partijski Background koji sada ne spominjete ili jednostavno idealizirate to vrijeme. Da, bili smo mladi, puno toga nismo shvaćali, bili smo indoktrinirani. Ne znam da li ste i gdje služili vojsku, ali meni su se oči otvorile upravo tada, bilo je to 1982/83. S time da sam ja bio u još izuzetno civiliziranom Mariboru i to u prištapskoj jedinici. I svejedno me jedan drug vodnik Florić strpao na 7 dana u buksu jer nisam htio kao dežurni voda reći “Nalevo” nego ‘Nalijevo”. Bili ste pred kraj u JAT-u: onda vam je sigurno poznat direktor poslovnice u Munchenu koji je, kada bi popio dvije pive a što je činio svaki dan, Nijemce pozdravljao sa “Heil Hitler”. Uz to valja reći da uz “Bier!” i “Wein!” su mu to bile jedine riječi koje je znao na njemačkom. Ali on naravno nije postavljen na to mjesto po partijskoj liniji nego isključivo po kvalifikacijama. Kao i direktor moje firme u kojoj sam radio 1987.-1990. kada sam otišao u Njemačku. To što je bio sa Titom na Ti i što je bio u njegovom osiguranju, kvalificiralo ga je za vođenje touroperatora… Joj, mogao bi do sutra nabrajati i još ne bi bio gotov. A što se obrazovanja tiče: to je bila stvar sreće ako ste bili na nekoj školi koja je imala angažirani i kvalitetni profesorski kadar daleko od ideologije. I da, i ja sam imao tu sreću, prvo u osnovnoj Križanićeva pa potom u jezičnoj. Imao sam jednu divnu učiteljicu 1.-4. razred, Slavka Odrčić, kojoj je bitnije bilo da učimo hrvatske pjesnike nego nekakve pionirske i partizanske pjesmice, u 5.-8. razredu jednu profesoricu Pavletić iz povijesti koja nije 4 godine tupila sa partizanštinom nego nam je povijest predavala tako da smo je svi voljeli i razumjeli, jednu prof. Cvjetičanin koja nam je predavala engleski, jednu prof. Gruber koja nam je približila kemiju, jednu prof. Bradić iz matke, jednu prof. Rosandić iz hrvatskog jezika, … Svi oni su bili izvan politike i često su dolazili u sukob sa direktorom, nekim Ilijom Polić, primitivcem ali uvijek na liniji. Gospodine moj, trava je onda bila zelenija, vjetar topliji, a noći kraće… Ali ne zato kaj je Juga bila tak sjajna država, nego jer smo bili mladi!!! I zaboravili kada smo nakon tekmi Cibone ili Dinama dobili “vaspitnom palicom” po tintari jer smo se usudili u pjesmi “Marjane, Marjane!” pjevati onu groznu protunarodnu petu strofu ili ne dao Bog “Ustani Bane!” dok su nas s druge strane “zvezdaši” vrijeđali uz pjesmice gdje se spominje “Draža” za kojega bi oni malo operirali noževima a što bi donijelo dodatak uz salatu. A drugovi narodni milicionari su se blagonaklono smješkali i još jače udarili po nama! Ne hvala moj gospodine, daleko im svima lijepa kuća, daleko im “Marksizam”, daleko im “TiPSS”, daleko im “ONO i DSZ”, daleko im to da je jedna čistačica u “Radničkom savjetu” mogla spriječiti kupnju novog stroja za proizvodnju ili novog aviona ili je ona određivala repertoar Zagrebačke Opere… I da: ja govorim upravo o tim po vama tako prekrasnim 80-tim…

Хвала на овом занимљивом и свеобухватном чланку који нас је вратио у неко давно време. Друкчија је била политика пословања, а авионом се није путовало као данас. Некад је то био изузетан доживљај, а данас је рутина. Без обзира на све, ово што имамо данас је далеко боље.
Занимљиво ми је и да сте поменули оно чега сам и ја сведок: аеродром Швехат у Бечу, нпр. тада није имао авио-мостове (Београд, јесте), Туркиш је био, малтене, провинцијска компанија, исто као и Остријен.
Још једном, хвала.

I nešto o čemu ja stalno pišem, i stalno dobivam kritike : nestankom JAT-a, dvije kompanije u Europi koje su doživjele najveći i najbrži rast i širenje su upravo Turkish i Austrian. Slučajno? Hau jes nou

Da. Da je ostaoJAT kao nacionalni prijevoznik zajedničke države i onoliko tržišta, i da se nastavio razvijati u promijenjenim okolnostima sa startnih pozicija na kojima je bio, sa narudžbama MD-11 koje je imao, a ozbiljno se razmišljalo i o B767 kao drugom tipu širokotrupca, i uz management koji je imao, pri čemu prvo mislim na Miljenka Zreleca, uz reforme Ante Markovića, takva bi kompanija zasigurno donekle spriječila ovakav prebrzi rast i Austriana i Turkisha jer bi im oduzela značajni dio transfernog tržišta na kojemu su temeljili takav rast, i što se robe i što se putnika tiče. Tako da niti je ma dajte niti je Bože svašta nego je to činjenica. Ovdje ne govorim o Jat Airways u nego o onom iz 1985-1990 o kom ovdje pišete. I ako ste već naveli šalu Joke About time za JAT trebali ste navesti i šale za TAP – Take Another Plane ili SABENA – Such A Bad Experience, Never Again. Zato što su to bile šale, a JAT je u periodu o kom govorimo, za vrijeme Zreleca imao jedan od najboljih on time recorda u Europi. Hvala!

Tko je letio sa MD11 putničke letove? Lufthansa. KLM. Swissair. Finnair. LTU. Alitalia. Delta. American. World Airways. Varig. VASP. China Airlines. Mandarin Airlines. EVA. Japan Airlines. Garuda. Korean Air. Malaysian. Air Namibia. Toliko o Vašoj analitici i poznavanju problematike. MD-11 je u ono vrijeme za JAT bio idealan avion za zamjeniti “desetke”. Da je Jugoslavija opstala kao zajedničko tržište i konfederacija, bez rata i lopova koji su rat iskoristili, JAT bi danas imao preko 100 aviona, a Turkish i Austrian bili bi manji nego što jesu. Turkish možda i ne, ali Austrian sigurno. JAT u zadnjem desetljeću postojanja Jugoslavije nije imao apsolutno nikakvu podršku države, bio je stručno vođena kompanija koja je poslovala na otvorenom svjetskom tržištu, uredno servisirala sve svoje troškove, uzimala i uredno vraćala kredite kod komercijalnih banaka i imala pozitivan saldo poslovanja te ostvarivala profit. Da je u Hrvatskoj za direktora Croatia Airlines a doveden Miljenko Zrelec, I Croatia bi imala šanse. Nažalost za gen. direktora je doveden potrčko iz Adrie Marija Katičić čija je jedina kvalifikacija bila što je imao brata Martina, direktora PBZ-a, i time neograničen pristup novcu za pravomoćno osudjenu zločinačku organizaciju. O Tončiju Vrdoljaku, predsjedniku NO neću, jer ga cijenim kao redatelja i čovjeka, ali je on takav kakav je, koji sa businessom nema niti jednu dodirnu točku a o zrakoplovstvu zna to da avioni lete, on je Mafiji služio kao pokriće. O Mišetićevom kriminalu rađe ne bih, kao ni o kvalifikaciji koja je bila prijašnji rad u Tudjmanovom uredu, i čija hijerarhija u Adriji također nije bila baš visoko. O “francuskoj ekipi” Šarinić & co. koja se “ugradila” na Airbus ima koji su bili u to vrijeme totalno neprimjereni za OU, a 737 je mogao letjeti, i po EU letio još 10 godina nakon, radije ne bi. Danas se radi potpuno ista greška sa novim A220. Veleizdaja. U mnogim stvarima koje sam napisao ste se složili sa mnom. Ne vjerujem da ćete se usuditi ovaj tekst uopće objaviti, ali vjerujte mi kao nekom sa puno životnog iskustva i iskustva u civilnom zrakoplovstvu, tko je bio dio toga vremena i upoznat i sa situacijom u JAT u na kraju Juge, i u Croatiji na početku Hrvatske kada smo mislili da ćemo imati hrvatski Swissair, vjerujte mi da je Jugoslavija opstala da bi JAT bio jedna od vodećih svjetskih kompanija. A što se tiče Croatia Airlines, mogu samo reći da me boli duša i srce dok gledam taj jad i bijedu, javašluk i nesposobnost, korupciju i nepotizam, uz potencijale za pet puta više i puno bolje.

LH nikada nije imala MD11 kao putnički avion nego isključivo F verziju. Između navedenim kompanijama koje su njime letjeli u putničkoj verziji brdo je pokojnika. Time ne želim reći da je avion za to kriv…
Ali reći da bi Austrian danas bio manji da JAT i Juga još postoje… Wow, vrlo smjela izjava…

Točno. LH je imala samo cargo MD11. Isprika. Ali svi ostali koje sam naveo su letjeli putničku varijantu. I isto tako, iako ima i pokojnika, ima i jako uspješnih kompanija među operatorima putničkih MD11. KLM, Korean Air, Delta, zasigurno neće brzo među pokojnike 😃. I nikada nisam napisao da je MD11 trebao ostati u JAT u (da još postoji), do danas. Ali u ono doba, sa prepunim desetkama, trebalo je nabaviti avion većeg kapaciteta, sa većim doletom, manjom potrošnjom goriva po putniku, manjim brojem posade u kokpitu 3 na 2, manjim operativnim troškovima, ostajući praktički na istom tipu, bez trošenja vremena i novca na dodatni trening posade. Dakle da, prijelazni period do A330/340 ili 777, mogao je vrlo uspješno biti pokriven kroz MD11. E sada, zelite li Vi to shvatiti i prihvatiti ili ne, na Vama je

Samo za vasu informaciju,Md-11 je propao jer je kompaniju McDonnel Douglas kupio Boeing i ugasio sve programe tipove putnickih aviona osim malo dalje ostavio McDonnel Douglas MD-90 t.e Boeing 717 koji se sada sve vise gasi. Inace je MD-11 bez obzira na cesce kvarove bio voljen avion medju posadama. Ja sam na tom tipu aviona letio kao stjuard i perser za Japan Airlines (MD-11, J-Bird), i takiodje za Swissair i posle Swiss dok nisu dosli A340. Moje osobno radno iskustvo kao posada je na sledecim tipovima u proteklih 33 god. rada:
B747-SP , B727 za Royal Flight of Oman;
Bae146 za-Conti-Flug;
B747-200/300/400, MD-11 za Japan Airlines
MD-80,A320/321,A330/340 za Austian Airlines
MD-80,A319/320/321,A330,MD-11 za Swissair
B737 (Bbj1, Bbj2),A319 (Acj),Global Express (Bombardier GLEX) za PrivataAir
A319/320/321,A330/340, MD-11, Avro RJ,A220,B777 za Swiss.
Veoma mi je interesantno citati ove komentare, sto se Jat-a i Adrije tice iskusio sam dosta toga i loseg ali i dobrog na vlastitoj kozi.
Ako mogu sada da vratim vreme a i da je jos YU postojala ja bih bio nalzadovoljniji da letim za Jat u ono vrijeme sa onim uslovima rada koji su oni imali. Inace rodjen sam 1968 i imam dva drzavljanstva. Lep pozdrav.

@anon 13.25: ja nikada nisam tvrdio da je MD-11 bio loš avion, ja nisam nigdje tvrdio da ga JAT u ono doba nije trebao, ja nisam nigdje tvrdio da ga i danas uspješne kompanije nisu trebale ili im je stvarao gubitak, ja referiram ISKLJUČIVO na Vašu tvrdnju da OS danas ne bi bio ono što jest da su JAT i Juga opstali.

A on opstao do 2013. I to kroz kakav turbulentni period i za njega i za drzavu.

Nisam to ni rekao.

Za KLM je MD-11 letio do kraja 2014.g

Ma kakvi slučajno, vi ste 100% u pravu.
Nije ni slučajnost kako su Mercedes i BMW prosperirali nakon pada ZASTAVA automobila.
Pače i TESLA je profitirao… e da je kragujefca još moš mislit ko bi S klasu vozio

Potpuno ste u pravu. Evo je sam prije tri godine bio prisiljen kupiti Audi jer eto nisam više mogao dobiti stojadina. I dan danas sam nesretan zbog toga!

Wow 😮 Hvala za detailje

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!