zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize, Istaknuto

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Dubrovnik vs. Tivat

Aerodromi Dubrovnik i Tivat su udaljeni svega 49 km jedan od drugog. Ipak za ovaj put vam treba sat i pola do čak dva sata ovisno o gužvi na granici i trajektu preko Boke Kotorske. No, ako bi jednog dana Crna Gora ušla u Europsku Uniju, napravila brzu cestu od granice do Tivta, te most preko Boke Kotorske za ovaj put bi trebalo tek pola sata vožnje.

Kako god, aerodromi su već sada ozbiljna konkurencija. Malo koji aerodromi si toliko konkuriraju koliko ova dva aerodroma. A u budućnosti isto može biti još samo više. Stoga je usporedba ova dva aerodroma više nego interesantna.

foto: ZL Dubrovnik

 

Investicije u Dubrovnik

O povijesti aerodroma Dubrovnik i Tivat sam već pisao više puta stoga ovaj puta neću isto ponavljati.

Zračna luka Dubrovnik je tijekom Domovinsko rata bio zatvoren duže od godine dana (1992.). Te ratne 1992. aerodrom je ostvario tek 1162 putnika, a iduće godine samo 37.117 putnika. Dubrovnik je tijekom rata bio potpuno opljačkan i devastiran. Iz aerodroma je odnesena apsolutno sva oprema pa čak i banalne stvari poput prozora i vrata, infrastrukturalni objekti su potpuno uništeni, dio aerodroma je miniran. Po ratnim operacijama učinjeni su ozbiljni financijski napori da se ponovno pokrene promet što se i desilo u X/1992. Obnova terminalne zgrade traje do IV/1995. No, vrlo brzo nakon toga krenulo se sa opsežnim i vrlo optimističnim projektom novog terminala i širenja kapaciteta.

I upravo je ulaganje u infrastrukturu jedna od pozitivnih odrednica Dubrovnika. Ulagalo se racionalno, po fazama, nije se opteretilo ni promet, ni financije aerodroma. Ukupno je u projekt “Razvoj Zračne luke Dubrovnik” utrošeno 225 milijuna EUR, od čega je Europski fond za regionalni razvoj osigurao 158 milijuna EUR, dok je ostatak financiran bespovratnim sredstvima Republike Hrvatske i manjim dijelom vlastitim novcem. Projekt je započeo 2007. godine, da bi nakon 13 godina bio konačno dovršen. Nakon 10 godina obnove, dogradnje i izgradnje, Dubrovnik je dobio tri terminalne zgrade A, B i C, pri čemu je projekt treće zgrade (C) dovršen 2017, a ukupan kapacitet aerodroma je povećan na 5 milijuna putnika. Putnici koriste zgrade B i C, a zgrada A, koja se tijekom izgradnje zgrade B i C koristila za putnički promet, sada služi za sortirnicu. Sve to vrijeme zgrada A je bila funkcionalna i dovoljno velika, ali nikako ju se nije moglo nazvati ugodnom, posebno domaće odlaske. Osim velikog povećanja kapaciteta, aerodrom je sada bitno ugodniji, funkcionalniji i suvremeniji, ima veće komercijalne površine, a dobio je i četiri avio mosta. Unutar zgrade je napravljen najsuvremeniji automatizirani sustav za prihvat, sigurnosni pregled i otpremu prtljage.

Uzletno-sletna staza (USS) je duga 3.300 metara, što je dovoljno za slijetanje i najvećih širokotrupaca. Dubrovnik ima drugu najdužu USS u regiji (samo Beograd ima dužu USS za 100 metara), a od Zagreba je duža za 48 metara. Zagreb i Dubrovnik jedini u Hrvatskoj imaju USS koje mogu primati širokotrupce, isto nema ni Split (2.550 metara), a novim projektom proširenje Zračne luke Zadar uskoro će i ova zračna luka dobiti USS na koju će moći slijetati širokotrupci (3.200 metara). U regiji još i Ljubljana ima USS za širokotrupce (3.300 metara). Tijekom projekta “Razvoj Zračne luke Dubrovnik” USS je u potpunosti obnovljena i rekonstruirana, a napravljen je i dodatan pojas uz sjevernu stranu USS koji povećava sigurnost prometa, ali i omogućava slijetanja i polijetanja tijekom lošijih vremenskih uvjeta.

Projekt je konačno spojio paralelnom rulnicom oba praga, tj. rulnica je proširena i na istočni prag 30. Posljednjih 100 metara paralelne rulnice bilo je moguće napraviti zahvaljujući Hrvatskoj vojsci koja je odlučila svoj “sigurnosni” pojas prepustiti aerodromu. Aerodrom ovo nije ispio ishoditi 50 godina, prvo od JNA, a potom i od Hrvatske vojske. Stoga se veći avioni više neće morati okretati na pisti što je ubrzalo operacije, bitno povećalo kapacitete piste, ali i povećalo sigurnost prometa. Aerodrom je dobio i dva nova brza izlaza iz USS (rapid exit taxiway). Istovremeno aerodrom je osjetno povećao prostor stajanke (aprona). Unutar proširenja je i stajanka generalne avijacije.

ZL Dubrovnik je dobila i terminal za generalnu avijaciju koji se počeo koristiti prošle godine, no u puni pogon će biti stavljen tek od 1.6. ove godine. Aerodrom je dobio i objekti za maintenace.

Tijekom projekta je obnovljen prijašnje prostor Dubrovnik Airlinea koji je postao vrlo suvremena i funkcionalna upravna zgrada, no u zadnjoj fazi dogradnje se uprava preselila u potpuno novu zgradu.

Istovremeno je osuvremenjen prostor vatrogasaca, nadograđeni su tankovi za gorivo i bitno osuvremenjen sustav opskrbe goriva (cjevovodi do aviona umjesto cisterni), uveden je sustav solarnih panela, bitno je povećana energetska efikasnost svih starih zgrada, obnovljene su i izgrađene trafostanice kojih sada ima tri, umrežene su i postavljene u jedan sustav koji je osigurao aerodrom od nestanka ili poremećaja u opskrbi električnom energijom, izgrađen je sustav kanalizacije, te je napravljen sustav gospodarenja otpadom. U projektu su nabavljena nova vozila za spašavanje i gašenje.

Aerodrom je uveo i nove operativne procedure, te najsuvremenije instrumentalne procedure (GPS tehnologija), a kao prvi u Hrvatskoj su isto uveli sa zapadnog prilaza. Sada aerodrom isto uvodi i sa istočne strane što će omogućiti slijetanje noću i po lošijem vremenu i sa te strane, a donekle će umanjit utjecaj jake bure koja je vrlo prisutna u Dubrovniku posebno tijekom zimskih mjeseci.

Aerodrom je proširio i osuvremenio interne prometnice. Osuvremenjen je glavni ulaz/izlaz na aerodrom sa magistrale, obnovljene su sve unutarnje prometnice, povećana je i reorganizirana platforma ispred terminala, povećano je i obnovljeno parkiralište za automobile, taxije, rent’a’car i autobuse, te se gradi i javna garaža za 700 mjesta koja će biti povezana sa terminalom suhim vezom, tj. zatvorenim pješačkim nadvožnjakom.

ZL Dubrovnik planira i dalje povećanje kapaciteta, pa planira novi sezonski terminal, koji bi se upotrebljavao samo tijekom ljeta, i to zapadno od parkirališta za automobile. Ovaj terminal se planira početi graditi 2025. ili 2026. Uz to aerodrom planira i izgradnju hotela sa 4****, te komercijalnu zonu.

Iako su Zagreb, Split, Zadar, Skopje i Priština dobili potpuno nove terminale, a niz aerodroma regije je osjetno investirao u infrastrukturu (Ljubljana, Beograd, Sarajevo, Tuzla, Podgorica, Tivat), Dubrovnik je u desetak godina napravio sveobuhvatan projekt obnove i proširenja koji je više nego fascinantan, nadasve funkcionalan i logičan, te je ovoj zračnoj luci omogućio razvoj kroz iduća desetljeća. I pritom je sam aerodrom uložio tek neznatna vlastita sredstva, nije posegnuo za koncesijom, već je ogromnim trudom uspio dobiti značajna bespovratna sredstva Europske unije. Nešto što tolikima nije uspjelo, a za što je trebalo osigurati vrlo ozbiljne standarde i birokratske zahtjeve, te proći stroge kontrole Bruxellesa.

foto: Alen Šćuric

 

Investicije u Tivat

Tivat je investirao neusporedivo manje. Aerodrom nije uspio privući novac Europske Unije, nego je investirao vlastita sredstva. Stoga je i investicija 65 puta manja, samo 3,5 milijuna EUR. Novi teminal je otvoren 25.12.2018. i ima 3000 četvornih metara, šest check-in deskova, urede avio kompanija, policijske i carinske prostore, te mali duty free shop. Terminal ima i svoju vlastitu sortirnicu prtljage. Terminal je povećao kapacitete aerodroma za duplo. Tijekom zime koristi se samo jedan terminal.

Stari terminal Tivta od 4057 četvornih metara je djelomično obnovljen 2006. godine, kada je i osuvremenjen. 2007. Južna Korea je donirala aerodromu milijun USD kojima su se nabavili utovarivači carga i novi sustav displeja za informacije letova.

Aerodromi Crne Gore planirali su ove godine krenuti u investiciju od 600.000 EUR za modernizaciju dolaznog i odlaznog prostora starog terminala, staru check-in zonu (u starom terminalu), te preuređenje business lože.

Aerodrom je u postupku ispitivanja sustava za slijetanje noću, a za isto je napravljena i preliminarna studija. No, za sada nema planova da se sustav implementira pa će aerodrom i dalje imati letove samo od zore do sumraka.

foto: ZL Dubrovnik

 

Koliko je Dubrovnik ispred Tivta

Dubrovnik ima novi, suvremeni i velik terminal za 5 milijuna putnika, Tivat ima stari terminal i omanji novi terminal za 2,5 milijuna putnika. Tivatski terminali su rascjepkani, maleni, prilično nefukcionalni, nemaju mogućnost međusobne komunikacije i kombinacije sadržaja. Uz to Tivatski terminali su prilično stiješnjeni i depresivni, za razliku od velikog, otvoreno i suvremenog dubrovačkog terminala. Dubrovnik ima 4 avio-mosta, Tivat nema avio-mostova.

Tivat ima tek 7 parkirnih pozicija na stajanci, od kojih je 6 za avione grupe C, a jedan za avione grupe D ili 4 za avione grupe C i dva za avione grupe D. Tivat ima omanju stajanku za generalnu avijaciju. Za razliku od toga Dubrovnik ima čak 26 pozicija za avione grupe C. Dvije stajanke generalne avijacije imaju 19 parkirnih pozicija prvenstveno za veće poslovne avione. Dubrovačka stajanka se vrlo jeftino i jednostavno može širiti i na zapad i na istok. Tivat ima problema sa širenjem stajanke i svako dalje širenje je vrlo skupo.

Dubrovnik ima uzletno-sletnu stazu od 3300 metara, na koju su čak i 2019. slijetali širokotrupci Americana (Philadephia), ANA-e (Tokio) i TUI-a. Tivat ima uzletno-sletnu stazu od 2500 metara na koju ne mogu slijetati širokotrupci osim oni manji ako lete na kratkim linijama.

Dubrovnik ima paralelnu rulnicu, šest izlaza sa uzletno-sletne staze od kojih su dva brza izlaza. Tivat nema paralelnu rulnicu, što bitno usporava operacije i smanjuje kapacitete aerodroma. Tivat ima dva izlaza sa uzletno-sletne staze, ni jedan nije brzi.

Ogroman problem Tivta je što može imati letove samo od zore do sumraka, tj. nisu mogući letovi tijekom noći. Ovaj problem se ni ne nazire da bi se mogao riješiti u doglednoj budućnosti.

Dubrovnik ima najsuvremeniju sortirnicu prtljage, Tivat ima modernu omanju sortirnicu u novom terminalu, no vrlo staru sortirnicu u starom terminalu.

Tivat ima tek osnovne trgovačke i ugostiteljske objekte. Jedan manji bar, banku, kiosk i dva vrlo mala duty free shopa. Dubrovnik ima tri velika kafe bara, jednu trgovinu u domaćim odlascima, trgovinu u glavnom holu, veliki duty free u međunarodnim odlascima, dvije mjenjačnice i turističku agenciju (Atlas). Uz to Dubrovnik ima 17 rent’a’car poslovnica u posebnoj zoni uz parkirališta.

Dubrovnik je uz business ložu prošle godine dobio i terminal generalne avijacije u kome se daje najviša usluga poslovnim putnicima, kvalitativno bitno iznad business lože. Ovu uslugu u regiji imaju Zagreb i Zadar. Tivat ima omanju business ložu koja bi se ove godine trebala obnoviti i proširiti.

Dubrovnik ima hangare za zrakoplove i novouređeni maintenance, što Tivat nema. Dubrovnik ima novouređena i velika parkirališta te nove prilazne ceste, Tivat ima vrlo derutna parkirališta i lošu prometnu infrastrukturu.

Dubrovnik je investirao ogroman novac u infrastrukturalne i komunalne objekte, te na opremu aerodroma (vozila i druga oprema). Stoga aerodrom ima bitno jeftinije poslovanje (solarni paneli, nova komunalna infrastruktura, gospodarenje otpadom…), te ne treba ulagati u opremu priličan broj godina. Tivat ima prilično staru opremu.

Ono što Dubrovniku istinski nedostaje je jedan kvalitetan restoran. Aerodrom od 3 milijuna putnika, koji uz to zadovoljava najvišu klijentelu nešto takvo svakako mora imati. Tivat nema potencijala za tako što u doglednoj budućnosti.

Uz sve to dubrovnik gradi garažu i imat će ju jedini uz Beograd. Aerodrom 2025. ili 2026. planira izgraditi LCC terminal koji će se koristiti samo tijekom ljetnih mjeseci. Uz to općina Konavle gradi uz sam jugoistočni rub aerodroma 230.000 četvornih metara veliku komercijalnu zonu „Konavli“ koja će imati desetke trgovačkih i drugih objekata, a u kojoj zoni će sudjelovati i Aerodrom Dubrovnik.

Dubrovnik je od 2017. do 2019. dobio 40 novih linija. Tivat ih je u isto vrijeme dobio 16 novih linija. Iz Dubrovnika lete najveći legacy carrieri:

  • Aegean
  • Aer Lingus
  • Aeroflot
  • Air Baltic
  • Air France
  • Air Serbia
  • Alitalia
  • Austrian
  • British
  • Brussels
  • Croatia
  • Iberia
  • LOT
  • Lufthansa
  • Luxair
  • SAS
  • Swiss
  • Turkish

 

Iz Tivata leti bitno manje legacy prijevoznika, te uz to imaju izuzetno malo tjednih letova:

  • Aeroflot
  • Air Serbia
  • Brussels
  • LOT
  • Lufthansa
  • Luxair
  • S7

 

U Dubrovniku LCC imaju 54 linije i to easyJet, Eurowings, Jet2, Norwegian, Ryanair, SkyUp, Smartwings, Transavia, Volotea i Vueling. Iz Tivta postoji tek 14 LCC linija i to easyJeta, Eurowings, flyDubai, Norwegian, Pobeda, SkyUp i Transavia. Tivat je superioran u broju letova prema Rusiji, Ukrajini i Srbiji, dok je Dubrovnik superioran prema ostalim tržištima.

Iskreno Dubrovnik je trenutno infrastrukturalno ispred i nešto većeg Splita, te je u samom vrhu regije, na razini Zagreba. Za razliku od toga Tivat je bitno ispod prosjeka regije, daleko iza Zagreba, Splita, Dubrovnika, Zadra, Podgorice, Beograda, Ljubljane, Sarajeva, Tuzle, Skopja i Prištine.

Iz istoga zaključujemo da bi Tivat morao posegnuti u ozbiljnu investiciju od bar 200 miljuna EUR da dostigne Dubrovnik. Otvori li se Crna Gora prema Europskoj Uniji, Tivat će istinski imati problema zbog velikog zaostatka za Dubrovnikom i aerodrom će biti više nego nekonkurentan.

U tom kontekstu gradnje trećeg aerodroma na svega tridesetak km od Dubrovnika, u Trebnju, koju su najavili Aerodromi Srbije je više nego notorni nonsens. Da aerodrom i investira 250 milijuna EUR (a neće nego će investirati tek desetinu tog iznosa) ne može dostići najsuvremeniju infrastrukturu i logistiku koju ima Dubrovnik. Aerodrom ne može ni privući LCC i druge prijevoznike koji su masovno prisutni u Dubrovniku, što samo znači da je cjenovna politika Dubrovnika vrlo prihvatljiva. Stoga je ova suluda ideja u startu osuđena na propast.

111 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

OT

Tokom inspekcijskog pregleda Agencija za civilno vazduhoplovstvo konstatovala je nepravilnosti u pogledu održavanja svih aviona iz flote Montenegro erlajnza.
“Na osnovu konstatovanih nepravilnosti, doneta su rešenja kojima su privremeno ukinuta uverenja o plovidbenosti svih kontrolisanih vazduhoplova, uključujući i avione registarskih oznaka 4O-AOA i 4O-AOB. To znači da su svi kontrolisani avioni trenutno neplovidbeni”, kazao je Pobjedi direktor Sektora za sigurnost vazdušnog saobraćaja u Agenciji Mileta Nikolić.

E sad da li je ovo bio slucaj dok su jos leteli ili je to posledica neletenja mogao bi nam reci g.Scuric koji ima veze na svim pozicijama osim u Beogradu.

Hvala

Bogami, odgovor ste dobili u 2 minute. Mislim da bi malo tko to mogao u regiji. Svaka čast!

Da li mislite da bi bivsi direktor i da je bio ovakav problem prisutan (ne kazem da jeste) 25.12 danas to javno rekao?

Mislite da će se Tivati brže ili sporije razvijati uz Dubrovnik?

Mislim da niste u pravu. Tivat će uvijek moći ponuditi nižu cijenu jer nije kreditno opterećen i jer ljudi imaju bitno manje plače. A kompanijama je i tako i tako svejedno na koji aerodrom lete i kako on izgleda.

Šta ćemo sada brinuti o nečijim osječajima na zrakoplovnom portalu pa pisati o Tudjmanu, Miloseviću itd.? Službeni naziv je takav kakav je, može se i on meni ne sviđati ali će još biti službeni.

Idem malo u OT, ali je ipak nekako u temi: osobno smatram da je bez veze davati imena aerodromima koje stranci ne mogu izgovoriti. I to se odnosi na bilo koji jezik, ne samo na hrvatski! Iako su naše riječi sa “č”, “ć”, “š” i “ž” ali i “nj” i “đ” za strance gotovo nepremostiva prepreka. Ili neka recimo Amer ili Francuz pokuša ispravno izgovoriti Fuhlsbüttel…

A Trebinje Vas ono vidim baš svrbi. I treba da vas svrbi, kad će da uzme Dubrovniku 40% saobraćaja.

Koja poanta ovolikog odgovora na komentar najobičnijem trolu? Samo trošite vrijeme koje bi mogli iskoristiti na kvalitetnu raspravu. Eventualno odgovorite “lol” ili “hahahaha”.

Evo neću više spominjati Domopožarni rat, da me ne bi banovali i ja onda ostao bez sendviča od CG ministra.
Kako hrvatski stratezi planiraju da spasu Ćilipe od ugrožavanja iz budućeg Trebinja?

“Kako hrvatski stratezi planiraju da spasu Ćilipe od ugrožavanja iz budućeg Trebinja?” Nakon višetjednih konzultacija ne samo sa hrvatskim nego i sa svjetskim stručnjacima, zaključeno je kako je jedina opcija spasavanja Ćilipa da se baci urok na Trebinje. U tu svrhu organiziraju se u ponoć petkom prije punog mjeseca te srijedom nakon punog mjeseca seanse crne magije u Brgatu Gornjem. Pri tome hrvatski stratezi obučeni u rimske toge skakuću natraške na jednoj nozi u krug oko crne mačke, koja petkom jede ribu ulovljenu u vodama oko Lopuda, a srijedom govedji odrezak dobivenog od goveda odraslog na južnim padinama Biokova, pjevajući pjesmu “Još Hrvatska ni propala” i posipajući se prahom dobivenim od smljevenih cvrčaka ulovljenih u okolici Cavtata. Svakog petka koji pada na 13-tog organizira se žrtveni obred darovanja bogovima 40 janjaca koji simboiliziraju 40% prometa koje će Trebinje uzeti Dubrovniku (iako se tu stratezi još ne slažu oko broja jer se sve više čuju glasovi da se za svaki slučaj žrtvuju 60 janjaca). E pa ako to ne pomogne…

Živim u Dubrovniku i ovdje nikoga ne brine aerodrom koji će se možda u Trebinju graditi. Iskreno, ja sam za. Neka ga izgrade i neka bude letova. Zašto ne? 40% prometa Dubrovnika? Mislim da se to zaista neće dogoditi.

Alene, zbog čega mislite da nema šanse Trebinje da bude alternativa DBK?

Ne tvrdim da hoće, ali zbog čega vi tvrdite da neće?

Jevreme, Trebinje neće biti alternativa DBV-u niti ako aerodrom bude zbog bure zatvoren osim možda za neku FR mašinu sa premalo goriva da se vrati u SPU…

Molim cijenjeno Uredništvo da uvede ili predprovjeru komentara prije objavljivanja ili registraciju korisnika ili nezavisnog moderatora koji ne bi imao pravo ili bolje rečeno želju komentiranja i raspravljanja s čitateljima. Ili najbolje sve troje.

U redu ali nemojte nas onda vući za nos da politički komentari nisu dobrodošli jer da je zaista tako onda bi u startu obrisali Super Portakov komentar ili barem dio koji nije dobrodošao a zrakoplovni dio komentara ostavili i do ove rasprave ne bi ni došlo. Mogu li ja ponavljati ovaj prijedlog dok vi ponavljate da politika neće u vašu butigu dok joj istovremeno otvarate vrata? Imate portal kakav sami želite a ne kakav vam nameću čitatelji. Osim toga nisam samo nezavisnog moderatora predložio a najmanje “nezavisnog”, već i neke druge prijedloge. Uzgred, kada će se desiti da raspravljamo s nekim drugim autorima članaka, kada ih već spominjete?

Alene, molim Vas da ažurnije pratite i brišete komentare koji nemaju veze sa temom. Vi ste ponosan Hrvat kao i ja. Biti ponosan i voljeti svoju domovinu ne znači mrziti druge nacije i religije. Ipak se politikanstvo i mržnja uvijek uvuče ovdje. Na konkurentskim portalima puno banalniji komentari ne prolaze.

p.s. Malo LinkedIn, Twitter, Facebook, Google Ads i biti će puno više entuzijasta a puno manje mržnje.

Zamena teza. Nema nijedne poruke mržnje. Štaviše ima poruka zahvalnosti. Čitajte bolje.
Elementarna je ljudskost poštovati sve muke i svakoga i strogo voditi računa o fornulacijama. Ovo je stručni portal i tu ne treba ulaziti u jednostrane kvalifikacije mučnih i osetljivih istorijskih događaja.

To mislite na svoje kvalifikacije?

Čitajte bolje. Ne mogu Vam pomoći.

Ja sam izrazio zahvalnost za mnogobrojna dobra dela, rat nazvao građanskim jer niko ne može biti agresor u svom selu i gradu, iskazao jasan sud o delima Miloševića, Tuđmana i ekipa, podeli krivice, iskazao jasnu žalost za svim žrtvama i razaranjima, razumevamje za stavove i srpske i hrvatske strane, itd. Šta još želite da čujete?

Sa Vaše strane nisam čuo Vaše mišljenje o ciljevima Tuđmama i ekipe, kao i jasno distanciranje od istih i njihovih zlih dela. Nigde niste pokazali razumevanje za situaciju krajiških Srba.

Zašto bi uopće netko pisao i iskazivao svoje mišljenje o Miloševiću, Tudjmanu itd. na zrakoplovnom portalu ispod teksta o Dubrovniku i Tivtu? Zar vas je itko pitao da se izjašnjavate o tome ovdje?

Slušajte Super portak:

1. Ovo je zrakoplovni portal. Vi od njega pokušavate napraviti medij za pravdanje srpske propagande.

2. Apsolutna devastacija Aerodroma Dubrovnik je činjenica, činjenica radi koje je 20 godina bio u lošijem položaju nego Tivat

3. Devastacija Aerodroma Dubrovnik i okupacija Konavala nije produkt golorukog srpskog naroda, tamo ga nema. Ja sam iz Cavtata i bio sam okupiran mjesecima. Ne želite čuti moja svjedočanstva. A nemam ni jednog jedinog susjeda Srbina.

4. Devastacija Aerodroma Dubrovnik u ovom tekstu nema baš nikakve veze sa Miloševićem, Tuđmanom, Vukovarom, Kninom, Jasenovcem…

Zašto onda do vraga vi okrećete temu na Miloševića, Tuđmana, Vukovar, Knin i Jasenovac. Je li istina da je Dubrovnik potpuno devastiran 1992? Je li istina da ga je to vratilo 20 godina unazad?

Provocirate nepotrebno na svima bolne teme. A i mnogi komentatori. Pre svega Srbe, pa otuda i odgovor sa te strane.
Koristite neutralne kvalifikacije, budite korektni i bavite se samo strukom, i neće biti problema.

Ako itkog možemo prozvati provokatorom to je vas. U zrakoplovnu raspravu ulazite s nekim totalno ne relevantnim temama za zrakoplovstvo. Govorite nekom da koristi “neutralne kvalifikacije” (što god to bile), radite bespotrebnu raspravu oko teksta u kojem se uopće ne koriste subjektivne kvalifiakcije.

Opet isto

Pa što vi želite čovječe uopće?

Zašto pojam “Domovinski rat” ili “Hrvatski rat za neovisnost” nije neutralan? Pa ne vrijeđa apsolutno nikog, to je službeno ime rata ne samo u Hrvatskoj nego i u Sloveniji, Makedoniji, Nizozemskoj itd. On ne treba biti vama “domovinski”, a ni meni, no to je službeni naziv i apsolutno je irelevantno hoće li se naziv meni, Vama ili Alenu svidjeti.

Kakve to ima veze s ovim što sam napisao?

Ovo pisem kao neko ko je rodjen u Beogradu, odrastao u Zagrebu, a sada zivi u Ljubljani. Jedini problem koji ja vidim, i koji je “kontraverzan” za mnoge Srbe koji posecuju vas portal (verujem da je vecina citalaca iz Srbije, ili srpskog porekla), je da ste ratu dodali epitet “domovinski”. Za vas je sa punim pravom domovinski, za vecinu srpskih citalaca je etnicko ciscenje. Sve bi bilo OK da je ceo taj pasus u stvari napisan kao sledece: “Zračna luka Dubrovnik je tijekom __nemilih dogadjaja devedesetih godina___ bio zatvoren (bila zatvorena) duže od godine dana (1992.). Te ratne 1992. aerodrom je ostvario tek 1162 putnika, a iduće godine samo 37.117 putnika. Dubrovnik je tijekom rata bio potpuno opljačkan i devastiran.” To su vise nego dostatne informacije relevantne za ovaj clanak i sve ostalo je previse detalja koji mogu nekom da zasmetaju. Ako ste rekli da je potpuno opljacxkan i devastiran, zasto ste morali opet da napisete da su i odnoseni i prozori i vrata, ili da je bio miniran. Ovo vam kazem sa najboljom namerom, meni licno nije zasmetalo i uzivoa sam u citanju clanka, kao i uvek, ali takodje razumem one citaoce kojima je to zasmetalo. Ako kazete da nema politike, morate da razumete da nazivati taj rat “domovinski” je za mnoge vid politicarenja. Verovatno za vas nije, i vi niste imali nikakvu slabu nameru, ali trebalo bi da budete malo oprezniji. Sve najbolje i vama i svim citaocima!

Bilo vam je receno ali ste te komentare brisali.

Ima. Vredja osecanja.

Odakle danas toliko vijesti iz regije? Čak 7. Inaće ih ima po samo 3.

Da niste malo zakasnili sa prolongiranjem dolaska AF u BEG posto je to vec bilo poznato krajem marta kad se odlaganje i desilo?

Vi znate da je jedna od osobina vesti i pravovremenost? Ovde to nije slucaj. Ako je vec niste objavili kad je trebalo ne trebate to ni sad.

Ovim naslovom koji govori o onome sto se desilo pre nekoliko nedelja na izvestan nacin i zbunjujete javnost jer se moze razumeti da AF nakon aprila vrsi jos jedno prolongiranje letenja za BEG a to nije slucaj.

Linija nije obnovljena ali ce biti za oko 14 dana.

Vest o prolongiranju je poznata jos od 12.3 sto znaci da vi ovu informaciju objavljujete sa tacno mesec dana zakasnjenja i jos onda kazete da nije zastarela.

Vas portal, vasa politika uredjivanja ali logika nam je bar svima zajednicka.

Ili bi trebala biti.

Detaljna usporedba. Ali Tivtu je puno veća konkurencija i problem Podgorica nego Dubrovnik. Održavanje međusobne ravnoteže i pre malo tržište negativno utjeće na razvoj Tivta i Podgorice. Slično kao Rijeka koja je pritisnuta između Pule i Zagreba, a sama nema dovoljno potencijala za putnički razvoj. Jedino je Zadar uspio narasti zbog ograničenja koja ima Split. U članku se vidi da je situacija u Tivtu vrlo slična Splitu po problemima širenja. Jedino što je Split u startu veći, pa se to manje osjeti.

Upravo to sam i mislio kad sam rekao da je Podgorica veći problem Tivtu nego Dubrovnik. Vlasnik mora paziti da bude pravedan i ravnomjerno razvija oba aerodorma. To zahtjeva prilično sredstava a dosta službi je duplirano. Istovremeno, postojanje dva aerodroma na tako maloj udaljenosti nije opravdano brojem putnika što negativno utjeće na prihode oba aerodroma i otežava investicije. Čak i kada novac nije problem, pitanje je isplati li ga se ulagati ako to nije opravdano tržišnom potražnjom.
Dubrovnik brine samo o sebi i razvoj mu nije uvjetovan političkim odlukama i ne mora paziti da nekog ne “povrijedi” ili se osjeća manje važnim. Zato sam naveo i primjer Rijeke koja je stješnjena između tri veća aerodroma + Lošinj te mislim da jednostavno nema demografskog ni turističkog potencijala za neki veći razvoj.

Intereantan članak. Mora se priznati Dubrovniku i Splitu da rade dobar posao i da to ima glavu i rep. I služi kao dokaz da je i zagrebački aerodrom mogao (i trebao) ići sličnim putem, a ne u koncesiju.

Prvi put da poredite aerodrome koji su uporedivi i gde se iz poređenja mogu izvući zaključci.
Iz svega priloženog vidim da je neko iz Evrope i Hrvatske rešio netržišnim metodama da poboljša Dubrovnik na račun okruženja.
Ništa lakše razvijati se kada ti niotkuda neko sipa tolike desetine miliona evra. Pa naravno da je Dubrovnik cenovno atraktivan, na netržišni način, kada je neko drugi platio sve ono što Tivat i Crna Gora moraju sami da zarade i plate.
Crnogorski vazduhoplovni stratezi moraju jako oprezno da posmatraju sve moguće posledice tolikog ulupavanja para u Dubrovnik.

Mislim da bez potrebe naglašavate u detalje šta se sve u Dubrovniku desilo tokom rata koji vi nazivate Domovinski, a mi drugačije. I opet ne pokazujete razumevanje za muke druge strane u tom nesrećnom nepotrebnom sukobu. Priča u Dubrovniku ima više uglova.
U Hrvatskoj je na žalost mnogo objekata uništeno i nevinih dobrih ljudi stradalo. Najveće organizovano uništavanje je bilo tokom operacije Oluja, gde i sami znate kako je igrom slučaja toliko hiljada kuća odjednom u isto vreme počelo da gori (avgust vrućina). Nepristrasni (pogledati beleške sa Wikileaks-a) Haški Tribunal je zaključio da Gotovina i drugi nisu krivi i nisu hteli da proteruju, te je jasno da su te kuće slučajno počele da gore i da tadašnja hrvatsko vođstvo (Tuđman, HDZ, vojni vrh,…) nije imala loše namere prema svojim građanima.

”Ništa lakše razvijati se kada ti niotkuda neko sipa tolike desetine miliona evra. Pa naravno da je Dubrovnik cenovno atraktivan, na netržišni način, kada je neko drugi platio sve ono što Tivat i Crna Gora moraju sami da zarade i plate.”

Dubrovnik je bio poharan i totalno opljačkan te je bio u daleko goroj startnoj poziciji od Tivta i Crne Gore. I da, mi to zovemo obrambenim domovinskim ratom jer je to i bio. Nije Tivat ni Trebinje rušeno i pljačkano pa ne znam kako bi se drugačije nazivao već obrambenim. Najveće organizirano uništavanje je bilo u Vukovaru (uz Sarajevo) na koji je na civilne ciljeve dnevno padalo 15.000 granata neprekidno tri mjeseca. Znamo svi u tom pogledu koja je zajednička poveznica i Vukovaru i Sarajevu, a i Dubrovniku.
Što se tiće ulupavanja i sipanja novca nema nikakve razlike od sipanja novca u ”aerodrom” Trebinje. Znači radi se o ulaganju samo što je u slučaju Dubrovnika to sipanje opravdano ulaganje s perspektivom da će se i vratiti uloženo dok u slučaju Trebinja sipanje iz šupljeg u prazno.

Nadam se, i iskreno želim svim ljudima plantete zemlje da nikad ne okuse rat. Ali te priče o padanju hiljada grantata, snajperi… to su vam samo floskule. Sa ciljem da se nešto poveća urušava se istinita tragedija i patnja stanovništva. Nekom se čini da je jedan poginuli malo, pa se kaže da je poginulo deset, pa se utvrdi da je laž pa i onaj jedna ispade – ništa.
ovo vam piše neko iz čijheg razreda je bilo više poginulih nego što su imale jedinice nekih vrlih generala.
neko ko je rat na težak način preživio.
Okupacije nije bilo ni u bosni ni u Hrvatskog. JNA, i upšte jugoslovneska vojska su bile na tom prostoru preko 70 godina. Znači nisu došli nego su tu bili. a još manje stanovništvo koje je tu živjelo vijekovima – i koje više ne živi.
I ako se hoće gledati pošteno onda treba uzimati u obzir sve činjenice. Ovako… tjerate inat nekoj strani.
Raspad SFRJ je bio gadan građanski rat koji je manje više bio potaknut s polja. A narod koji je živio u Jugoslaviji prosto nije zaslužio takvu zemlju.
I ako hoćete ostati vazduhoplovni portal prosto nešto morate preksočiti. Ovako ode predaleko.

PS. U Hrvatskoj će svi reći Srbi opljačkali dubrovnik. A niko neće rećči da su to bili u stvari milogorci koje je lično on vodio. izjavljivao da šah ne igra zbog šahovnice, pa kad je prevrnuo i okrenuo protiv srba onda je postao prihvatljiv.

UGLAVNOM DRŽITE SE VAZDUHOPLOVSTVA

Nikakav inat ne tjeram, naprotiv to vi radite. Godine Miloševićevske propagande i sankcije civiliziranog svijeta Srbiji učinile su da su mnogima u Srbiji mozgovi isprani i nisu u stanju da objektivno sagledaju događanja u domovinskom ratu.

Srbija i Beograd su prepuni Vaših bivših sugrađana koji su spašavali glavu od raznih bandita i koljača koje je organizovala tadašnja hrvatska vlast uz veliku podršku i za račun Zapada, a pre svega Nemačke, sa ciljem da zastraši i protera Srbe sa tih prostora. Za razliku od sličnog plana u II sv. ratu, ovde nije išlo tako lako, ali je ipak na kraju cilj ostvaren.
Da li tu ima kontinuiteta sa idejana Pavelića (trećinu pobiti, trećinu pokrstiti, trećinu proterati) sud će dati istorija.
Nije ukusno pričati o Vukovaru a ne spomenuti naoružavanje, šta je tamo radio Merčep i HDZ pre početka akcije JNA, i ko je upadao ljudima u kuće i ubijao ih. Ko je i zašto ubio Josipa Kira, i ko je okružio kasarnu tada zakonite države? Svaka vojska na to mora da reaguje po službenoj dužnosti.
Nije ukusno pričati o Sarajevu a ne spomenuti šta je tamošnja muslimanska vlast radila Srbima. Tamo he bio stacioniran ceo korpus ABiH koji je sve vreme vodio ofanzivne operacije ka VRS i teritoriji RS. Šta je trebalo? Da se ne brane, i da puste ove da pregaze srpska naselja u okolini Sarajeva. Da li ste znali i da su Hrvati iz Kiseljaka držali Sarajevo često zatvorenim sa te strane?
Nije ukusno spominjati razaranja i pljačku Dubrovnika a da se ne spomene da je sa tog aerodroma pucano na JNA. Sudbinu dubrovačkih Srba pre izbijanja sukoba istražite sami.
Pričate o upadu JNA, a ne spominjete upad HV u Posavinu i masakr nad civilima, mnogo pre nego što je prvim metkom u Sarajevu ubijen srpski svat. I upade HV u RSK kojibsu se uvek završavali pokoljima lokalnih Srba.
Lično poznajem mnogo ljudi sa svih strana koji su se napatili, a mnogi i nekoga izgubili i niko mi nije rekao da su za sve krivi samo jedni ili drugi.
Ružnoća građanskog rata je upravo u tome što su svi dovedeni u situaciju da brane sebe.
Evo pogledajte konkretne rezultate popisa po opštinama u Hrvatskoj pa prosudite sami kako je moguće da neko sam napada sebe, sebi spali kuću i onda ode za sva vremena i ostavi Hrvatsku u teškm demografskim problemima.
Hrvatska je po mom mišljenju, na žalost, u tom nepotrebnom ratu, izmanipulisana kao i u I i II sv. ratu da ratuje za tuđe interese, a ne svoje.
Ovime što sam napisao nikako nemam nameru da negiram zle namere i dela Miloševića i njegove ekipe.
Dok sami ne dođete do zaključka da je Tuđman i ekipa gomila teških zlikovaca, nema Vam pomoći, i po meni, apsolutno niste zreli da donosite sud o tim događajima.

Kada spominjete rat i razaranja pokažite poštovanja prema svim žrtvama i izbegnite korišćenje problematičnih pojmova poput Domovinski rat. Ili tu temu široko zaobiđite i ne spominjite je.

”Kada spominjete rat i razaranja pokažite poštovanja prema svim žrtvama i izbegnite korišćenje problematičnih pojmova poput Domovinski rat. Ili tu temu široko zaobiđite i ne spominjite je.”

Ništa problematično nema u tom nazivu jer najbolje oslikava karakter obrambenog rata. Čitav svijet ga je prepoznao kao takvog osim onih koji su po Hrvatskoj ubijali i rušili. Takvi apsolutno nemaju pravo da nam govore da zaobilazimo tu temu i ne pominjemo je.

Jeste, nama iz Evrope padaju hiljade milijardi evra. Treba da idete i vi u Evropu brate. Evo ja jutros umjesto toalet papira koristio novčanicu 200 evra. Nisam imao sitnije. Šta se tiče rata, naravno da su naši avioni, tenkovi, topovi i pešadiju su prelazili iz Hrvatske u Srbiju i Crnu Goru i tamo su pljačkali, klali i silovali.

ja sam u tom komentaru pročitao sarkazam

Ja moram da pitam zašto pričamo o ratu na vazduhoplovnom portalu. Ružna sećanja svih nas kojima ovde zasigurno nije mesto. Zašto ponovo budimo te rasprave i potencijalne nacionalne mržnje?

Pardon Alene, ciničan ton u mom komentaru se ne čuje kad je napisan. Naravno da ja bio sarkazam. Ispričavam se zbog toga, ajmo se držati avijacije i diskutirati o njoj. ima dovoljno drugog medijskog prostora da se tamo pričaju ratne priče.

To je lijep primjer koji ste naveli. Ali recimo moje komšije od prije desetak godina nisu tako prošle. Nego su im majku, sestru i oca ubili u sred Zagreba. Oni su preživjeli pukom srećom. Istina jesu zločinci osuđeni na neku simboličnu kaznu koju je opet predsjednik Hrvatske abolirao.

I ja imam puno poznanika i neke prijatelje iz Hrvatske, koji su pobegli odatle. Neki još 1990,neki 1991,a neki i 1995. Oni su mi iz svog ličnog iskustva skroz drugačije opisali taj period. I kažu da je skroz bilo drugačije u Istri, nešto lošije u Zagrebu, a mnogo loše u ostatku zemlje. I da je atmosfera bila grozna.
Ja istoričarima i medijima slabo verujem, i svoj sud najviše donosim na osnovu ličnih svedočenja.
Morate sa svojim bivšim komšijama sesti i pitati ih kako oni vide aktivnosti Tuđmana i njegove ekipe. Pre Tuđmana je SR Hrvatska bila definisana kao nacionalna država hrvatskog i srpskog naroda. I onda odjednom neko to poništi.

Slažemo se potpuno da Hrvati treba da se otcepe od Srba ako im nije lepo. Ali valjda je osnovni oblik demokratije i da Srbi imaju pravo od Hrvata da se otcepe. Pogotovo ako se uzme u obzir istorijsko iskustvo. Molim da za sve važe ista pravila. A ratovi i nastaju kada jedna strana sebi dodeli neka prava a drugoj ta ista oduzme.

Jedan rat ne može biti nazivan Domovinskim i odbrambenim ako u njemu komšije ratuju jedni protiv drugih. I ako se u završnoj operaciji rata slučajno zapale hiljade kuća i ubije puno civila.

Može biti nazvan samo građanskim.

Ja nemam nameru da negiram zle namere i zla dela Miloševića i njegove ekipe, ali me jako vređa kada vidim da se nema poštovanja prema žrtvama i patnji svih. I da se potpuno ignorišu zla dela i namere druge strane.
Moj istorijski sud o tom periodu je da su svi krivi, i da je jedino otvoreno za diskusiju ko je više kriv i ko je prvi počeo.
Preporučujem da ubuduće u širokom luku zaobilazite sve što nema veze sa temom i da ne koristite škakljive izraze. To je elementarna kultura i logika vođenja stručnih medija i portala.

Poći ću od pretpostavke da ste u pravu gde je završila oprema sa Dubrovnika. To je bez ikakve diskusije nedopustivo i sramota je.
Ako već spominjete pljačku molim da proverite ko je proterao vlasnike i zašto, a potom pljačkao kuće u vlasništvu Srba i Crnogoraca u regionu Dubrovnika u periodu pre početka operacija JNA. I gde je ta oprema završila.
Da biste Vi bolje razumeli istorijski strah druge strane u sukobu, predlažem Vam da obiđete po istočnoj i zapadnoj Hercegovini, Lici i Dalmaciji mnogobrojne jame. Pitajte lokalce ko je tu bacan, kako i zašto. I ko je nakon dolaska HDZ na vlast uništavao spomen obeležja, i šta se sve dešavalo da se proizvede strah.

Sa druge strane, zbog hrabrosti i poštovanja prema velikom delu koje su učinili ovde se treba zahvaliti običnim Hrvatima, između ostalih i Hrvatima partizanima i ostalim antifašistima, koji su spasili mnoge svoje sugrađane i pomogli koliko su mogli. To se na žalost u našim medijima retko spominje, i tek je izašlo u široku javnost sa filmom o Dijani Budisavljević i o Jasenovcu.

Onda ga molim vas i ne pominjite na taj nacin u svojim analizama jer i sami govorite kako je ovo regionalni portal i time vredjate osecanja velikog broja citalaca.

Time ste se vodili kad je ovde pominjana istina o presudi za ratne zlocine Tudjmana.

Ucinite bar da pravila budu za sve ista.

Koja je poanta ove rasprave još ne razumijem. Autor je napisao da je Zračna luka Dubrovnik bila zatvorena tijekom rata i da je opljačkana. Što je činjenica. Kakve to veze ima sa HDZom, Tudjmanom, Vukovarom, selima, Haagom, Gotovini, Oluji, Miloševićem, NDH, JNA, Likom nemam pojma.

Vi zaista ne znate kakve veze ima tzv “domovisnki rat” sa HDZ-om, Tudjmanom, Milosevicem, Gotovinom itd?
Bice da ste prespavali prethodnih 30 godina.

Ne, stvarno neznam kakve veze ima tekst koji u jednom dijelu govori činjenicu da je Zračna luka Dubrovnik bila zatvorena tijekom rata i da je opljačkana sa svim ovim pustim komentarima o Milosevicu, Tudjmanu, Lici, Krajini itd.

Onda vam ja ne mogu pomoci.

Zasto brisete postove gde se hvali ovaj Ivanov komentar? Da li je i to nesto uvredljivo?

Kad već uporno pominjete vrata i prozore,evo jednog primera jednog drugog aerodroma u bivšoj Jugi.Lokalno stanovništvo zapalilo je objekat radio-fara,misleći da će onemogućiti sletanje na aerodrom.Danas se na tom mestu nalazi kružni tok.Vojska je ipak po odlasku aerodrom ostavila u urednom stanju.Više dana na aerodromu nije bilo apsolutno nikoga.Shvativši to,lokalno stanovništvo je krenulo u pljačku.Između ostalog,opljačkan je sistem za osvetljavanje piste i stajanke.Da li su ostala čitava vrata i slično,ne znam.Hajka na vuka,a lisica meso jede.I moja imovina u Zadru je stradala i otišla u nepovrat,pa ne pišem o tome analize.

Pa vi ste počeli o politici, Alen je napisao suhoparnu činjenicu da je aerodrom opljačkan i oprema odnešena – dokumenata i slike te pokradene opreme imate koliko hoćete. Šta bi trebao lagati? Da je opremu odnio uskšnji zeko?
I ne, priča u Dubrovniku nema nikakvih drugih uglova – nitko iz Du nije napadao druge, nije išao na njihov teritorij, a kamoli pljačkao aerodrome na tuđem teritoriju. Čak ni uobičajena Slobina priča o ugroženom golorukom narodu ne pije nikakvu vodu jer u Dubrovniku nije bilo nikakve pobune. Tu povlačim bilokakvu granicu.

Iskreno, Dubrovnik je čudo. Najbolje vođeni aeodroma u državi. Ja bih listu složio:
Dubrovnik
Split
Priština
Beograd
Zadar
Zagreb
Podgorica
Skopje
Pula

Ne znam zašto ste Pulu smjestili tako nisko. Odlična povezanost s Engleskom, Rusijom i Ukrajinom koje daju gro putnika Istri. Istra je uostalom i autodestinacija za Njemačku, Italiju, Sloveniju, Austriju itd.
Mislim da se radi o odličnom aerodromu koji organski dobro raste. Da nije Covida bilo, sigurno bi došli vrlo blizu 1m putnika

Pa, nije Pula loša, ali tek je 2019. dostigla promet iz 1987, daleko posljednja u regiji, nema nekih pretjeranih velikih poteza, Zadar ju je prešišao. Za razliku od Zadra koji je stvarno trebao, prema najavama, 2020. preći milijun putnika, Pula nije bila ni blizu, ona bi 2020. imala oko 850.000.

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!