zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize, Istaknuto

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Sarajevo u nebesa

Sarajevo je godinama stagniralo, tek neznatno raslo. Tuzla mu se ekspresno približavala, te je došla na samo par tisuća putnika razlike. Prošle godine Tuzla je imala 228.425 putnika, Sarajevo samo 249.642. To je tek 21.000 putnika razlike.

I prošle godine su se svi “pribrali”. Vlast je donijela kvalitetne mjere za pomoć razvoju aerodroma, management aerodroma je proveo mjere poticaja, zasukao rukave i krenuo u ozbiljne pregovore. I pokrenuo aerodrom iz mrtvila. Zaredale su nove linije, novi prijevoznici, u Sarajevo su došle bliskoistočne kompanije za koje nikada ne bi rekli da bi mogle doći u regiju, Wizz Air je pokrenuo bazu. I Sarajevo je procvalo. Najave za iduću godinu su vrlo optimistične. Sarajevo je istinski jedna prekrasna regionalna priča!

foto: Aerodrom Sarajevo

Godine stagniranja

Sarajevo je desecima godina bio žrtva povijesne tragedije. Osim tijekom zimskih olimpijskih igara 1984., aerodroma je u bivšoj državi imao vrlo loš položaj. On nije bio ni sekundarna zračna luka poput Skopja, Ljubljane ili Splita, nego je spadao u tercijarne zračne luke, ostatak iz kojeg se leti malo i povremeno. Po osamostaljenju se otvara nacionalna kompanija, sve djeluje dobro, no potom kreće krvavi rat. Rat koji se vodio na samom aerodromu. Konfrontirane strane su bile sa jedne i druge strane uzletno-sletne staze. A aerodrom je godinama imao samo promet UN-a. Tek u ljeto 1996. kreću prvi letovi, no još par godina brojke putnika i linija su bile istinski skromne.

Prvi letovi na Sarajevski Butmir krenuli su 1930. godine ne liniji Beograd-Sarajevo-Podgorica. Godinu dana kasnije Sarajevo je povezano sa Zagrebom, na liniji Beograd-Sarajevo-Zagreb. Već 1936. uvedena je linija Beograd-Sarajevo-Dubrovnik, uz moguću konekciju iz Dubrovnika za Split, a od 1938. preko Dubrovnika i za Tiranu tri puta tjedno (utorkom, četvrtkom i subotom). 1938. uvodi se i prva internacionalna linija Dubrovnik-Sarajevo-Zagreb-Beč-Brno-Prag. Nakon 2. svjetskog rata, prve letove između Beograda, Sarajeva i Zagreba pokreće jugoslavensko-sovjetska kompanija JUSTA. Godinu dana kasnije JUSTA se ukida radi skoba SSSR-a i Jugoslavije, pa JAT preuzima letove iz Sarajeva sa DC-3 (24 sjedala).

Današnji aerodrom se otvara 2.6.1969. nedaleko od prijašnjeg uzletišta. Prva internacionalna linija sa novog aerodroma, otvara se 1970. i to za Frankfurt. Velika obnova i dogradnja aerodroma desila se prije Olimpijskih igara 1984. Tijekom Olimpijskih igara aerodrom je obavljao 50 do 70 operacija dnevno. Tih dana iz Sarajeva JAT je letio sa DC-10 (za New York), a niz tada velikih aviona slijetalo je na Sarajevo, kao što su Lockheed L-1011 Tristar, Boeing 707, Boeing 727, DC-8 idr. Posljednjeg dana Olimpijade aerodrom je opslužio čak 14.000 putnika.

U ljeto 1986. Sarajevo je imalo letove JAT-a za Beograd (14 puta tjedno), Zagreb (13 tjedno), Baghdad (1 tjedno sa 1 stop) i Tripoli (1 tjedno sa 1 stop), dakle 29 tjednih letova.


U ljeto 1991. JAT je letio iz Sarajeva za Beograd i Zagreb. Istovremeno Adria je letjela iz Sarajeva za Beograd, Istanbul, Ljubljanu, Rijeku, Skopje i Zagreb. Te prve godine operiranja, Croatia Airlines je letjela iz Sarajeva za Zagreb, te prije i nakon ljeta za Skopje, a tijekom ljeta za Tivat. Ukupno Sarajevo je te godine imalo 32 tjedna leta na 10 linija.


Po izbijanju rata aerodrom je kontrolirala JNA, izvukavši 30.000 ljudi, prvenstveno žene i djecu časnika i dočasnika JNA, kao i diplomate, te ostale strance koji su se zatekli u Sarajevu. Potom aerodrom kontroliraju Srbi, te iz njega odvoze svu navigacijsku i ostalu opremu. Snage UN-a su aerodrom preuzele 1992, no isključivo za humanitarne potrebe. UN je ostvario 13.000 humanitarnih letova dopremivši u grad 160.000 tona pomoći stanovnicima. Više od 800 ljudi izgubilo je život prilikom pretrčavanja piste pokušavši prebjeći iz okruženog Sarajeva. Ubrzo je ispod piste aerodroma prokopan je tunel Dobrinja-Butmir koji je bio jedina zemaljska žila kucavica koja je održavala Sarajevo na životu.

Aerodrom je otvoren za civilnu uporabu 16.8.1996, doniranom opremom, te uređenjem sortirnice u priručni terminal. Prva kompanija koja je sletjela na Sarajevo nakon rata bila je Croatia Airlines iz Zagreba, a potom je turska kompanija Top Air pokrenula letove za Istanbul. Te godine aerodrom je imao tek 26.000 putnika (u nepunih 5 mjeseci). Tek 2001. završena je obnova aerodromskog terminala, uzletno-sletne staze i manevarskih površina.

Airport Council International je 2005. proglasilo Sarajevo najboljim aerodrom do milijun putnika. 5.12.2018. Sarajevo je po prvi puta proslavilo milijuntog putnika. Ta brojka je iduće 2019. još i narasla, da bi 2020. abnormalno pala, na ispod 300.000 putnika radi Covida-19.


Cargo promet u Sarajevu nije velik, ipak aerodrom ostvari promet od dvije do tri tisuće tona robe godišnje, uz izuzetak 2015. kada je promet prešao 4 tisuće tona.


Najfrekventnija destinacija ljeti svakako je Istanbul sa 23 leta 3 kompanije (u VII/2019 linija je imala 32 tjedna polaska Turkisha i Pegasusa), slijedi Dubai sa 15 polazaka (VII/2019 21 polazak) i Beč sa 14 tjednih polazaka (isto kao i 2019.). Sharjah ove godine ima 4 leta manje nego 2019, a isto toliko letova manje ima i Zagreb, te Riyadh. No, Antalya ima bitno više letova.


Među kompanijama najviše letova ima Wizz Air koji je u VI. mjesecu otvorio bazu, slijedi Flydubai, pa Austrian.


Danas Sarajevo ima uzletno-sletnu stazu od 2600×45 metara. Terminalna zgrada ima 15 check in šaltera, te 2 self check-ina. Terminal ima pet gateova, od čega su dva sa aviomostovima. Aerodrom trenutno ima jedan duty free shop, tri ugostiteljska objekta (restoran i dva bara), kiosk sa tiskovinama, poštu, mjenjačnicu, 5 bankomata, 9 poslovnica rent’a’cara, testni centar za Covid-19, uslugu nošenja prtljage i business ložu. Aerodrom ima i VIP salon za 42 osobe, sa konferencijskim prostorom za 10 osoba i apartmanom za 4 osobe. Aerodrom ima i autobusnu vezu prema Baščaršiji koja u ovom momentu ima 4 do 5 dnevnih polazaka radnim danom i 3 polaska vikendom.

Obzirom da je postojeći terminal kapacitiran za milijun putnika, što je Sarajevo dostiglo 2018, aerodrom je 2017. objavilo pokretanje radova na novoj terminalnoj zgradi, veličine 10.000 četvornih metara, vrijedne 15,3 milijuna EUR. Novi terminal će imati kapacitet 2 milijuna putnika, 12 check-in šaltera, aviomostove, posebni VIP terminal, četiri etaže (sadašnji ima dvije). Sa novom zgradom terminal će imati 19.000 kvadrata i biti će dugačak 120 metara. Gradi se i nova upravna zgrada vrijedna 3 milijuna EUR.

Uvođenje ILS na Sarajevu (CAT II ili CAT III) nije moguće radi okolnih planina. Kako je najveći problem aerodroma magla, stručnjaci rade na alternativnom rješenju koji bi se uskoro trebalo primijeniti.

Za razliku od drugih većih aerodroma regije Sarajevo nema pretjerane konkurencije velikih zračnih luka na tri do četiri sata vožnje koji bi odvlačili putnike. Najveća zračna luka u okruženju je Split koji je na 260 km, za što je potrebno oko 4 sata vožnje. Prilično demotivirajuće i zato Split sigurno ne odvlači velik broj putnika. Mostar je udaljen 129 kilometara, što je dva sata vožnje pretrpanom cestom. No, Mostar u ovom momentu uopće nije imao letova, a dok je do 2019. i imao to je bio toliko mali broj da nije nikako utjecao na Sarajevo. Banja Luka je udaljena 195 km, za što je potrebno oko tri sata vožnje. Velik broj letova Ryanaira i Wizz Aira, ali i letovi Air Serbie, Air Montenegra i Freebirda svakako odvlače putnike od Sarajeva, poglavito one između Sarajeva i Banja Luke. Tuzla je na samo 118 km, za što treba manje od dva sata automobilom, i glavna je konkurencija Sarajevu.

foto: Aerodrom Sarajevo

Ogroman broj letova za Bliski Istok

Situacija u Sarajevu se korjenito promijenila u VI. mjesecu. Naime, vlast je početkom godine odlučila ukinuti dodatnu taksu za razvoj zračnog prometa BiH koja se naplaćivala u Sarajevu, a potom transferirala u Tuzlu, Mostar i Bihać. Uz to vlast je odlučila dati Sarajevu da zadrži profit idućih 10 godina, tj. da joj ne mora uplaćivati novac od zarade. Jednako tako vlast je dala aerodromu novac za razvoj. Istim je omogućila da aerodrom pokrene široku paletu poticajnih mjera za dolazak novih kompanija. I rezultat je bio više nego vidljiv.

Od VI. mjeseca ove godine Sarajevo je abnormalno odskočilo, u prvom redu zahvaljujući bazi Wizz Aira, ali i brojnim letovima prema Bliskom Istoku. U VIII. mjesecu aerodrom je imao tek 43.684 putnika manje od Zagreba. Ipak u IX. mjesecu brojka je pala na skoro 50% broja zagrebačkih putnika. Kako god, aerodrom je u VII. i VIII. mjesecu imao bitno više putnika nego cijele prošle godine.


Sarajevo je u VIII. mjesecu imalo čak 143 tjedna leta (u prosjeku više od 20 dnevno), no nevjerojatnih 48 tjednih letova od toga su mu prema bliskoistočnim destinacijama. Aerodrom je imao operacije prema 9 bliskoistočnih linija koju obnaša 7 prijevoznika i to za: Abu Dhabi, Dubai, Jeddah, Riyadh, Kuvajt, Manamu, Muscat i Sharjah. Najviše letova iz Sarajeva ima za Dubai (15). Ovo je bitno više letova prema Bliskom Istoku nego ih je kompanija imala i 2019. Aerodrom si je ozbiljno dao truda da privuče cijelu paletu kompanija. I dok su Air Arabia, Flydubai, Flynas i Kuwait već stari korisnici aerodroma, veliko iznenađenje ove godine bili su Jazeera, Gulf i Salam. Istinski respect aerodromu na ovim kompanijama i linijama. Aerodrom je istim maksimalno iskoristio svoju nichu, kao muslimanski aerodrom u srcu Europe. Dalji razvoj linija i frekvencija je za očekivati u doglednoj budućnosti. U usporedbi sa drugim aerodromima regije Sarajevo je istinski abnormalno daleko u letovima prema Bliskom Istoku.


Uz to aerodrom ima 23 tjedna leta za Istanbul koja operiraju 3 prijevoznika, te 8 charter i leisure linija za Antalyu i 1 za Bodrum, dočim prema istoku Sarajevo ima čak 80 tjednih letova što je 55,9% svih letova iz Sarajeva.


Istovremeno Wizz Air je imao 20 tjednih letova na 9 linija. Wizz Air je otvorio bazu u VI. mjesecu 2021. i bazirao prvi avion. Ogroman iskorak za Sarajevo, pa i veliko iznenađenje poglavito što Wizz Air ima jaku bazu u Tuzli, a leti i za obližnje Banja Luku i Split. Sarajevo ima daleko najviše LCC letova u BiH, više nego duplo više od Tuzle.


Od ostalih kompanija koje lete na Zapad najviše letova ima Austrian (14 za Beč), pa Croatia (9 za Zagreb), Lufthansa (6 za Frankfurt), Swiss (4 za Zurich), Air Serbia (4 za Beograd), Norwegian (2 za Stockholm), te po dva tjedna leta leti Eurowings za Cologne i za Stuttgart.

foto: Aerodrom Sarajevo

 

Što možemo očekivati od Sarajeva iduće godine?

Bliskoistočne kompanije su produžile sezonu letanja od prvotno planiranog početka IX. mjeseca sve na X. mjesec. No, tijekom zime letjet će samo flydubai 3 puta tjedno. Šteta, bilo je za očekivati da bi Air Arabia mogla letjeti bar dva tjedna leta za Abu Dhabi i isto toliko za Sharjah, te Flynas bar dva leta za Ryadh. Sve ovo bi bilo logično, poglavito u usporedbi sa ljetnim brojem frekvencija ovih prijevoznika. U tom kontekstu aerodrom bi se trebao potruditi dobiti ove zimske letove iduće zime.

No, tu je Wizz Air napravio odličan posao i preuzet će letove Air Arabie za Abu Dhabi ove zime. Kompanija od 3.10. leti za Abu Dhabi 2 puta tjedno. Ovo bi istinski moglo naštetiti potencijalima Air Arabijine linije za Abu Dhabi idućeg ljeta obzirom da će se Wizz Air tu i te kako profilirati tijekom zime.

Wizz Air će u XII. mjesecu bazirati i drugi avion u Sarajevu, te će od 14.12. krenuti sa letovima za Treviso (utorak i subota), Malmo (utorak, četvrtak i subota) i Hahn (utorak i subota), 15.12. za Cologne (ponedjeljak, srijeda i petak) i Sandefjord (srijeda i nedjelja), 16.12. za Hamburg (četvrtak i nedjelja) i 17.12. za Billund (ponedjeljak i petak). Uz to kompanija povećava Copenhagen na 4 tjedna leta, Dortmund na 4 leta, Memmingen na 3 leta, Einthoven na 3 leta, Gothenburg na 3 leta i Stockholm Skavstu na 3 leta tjedno. Ipak kompanija ukida letove za London Luton. Ovo znači da će Wizz ove zime imati 17 linija iz Sarajeva sa 44 tjedna leta.

Od III. mjeseca 2022. Lufthansa je najavila i drugi dnevni let na liniji Sarajevo-Frankfurt. Avion će noćiti u Sarajevu, te dolaziti u Sarajevo u 22:45 i odlaziti u 6:55. Operacije će se obavljati sa Airbusom A319. Istim će se broj konekcija preko Frankfurta u mnogome povećati. Još jedan velik iskorak za Sarajevo, jer ovima dobiva i drugi aerodrom (uz Beč) preko kojeg se može ozbiljno konektirati.

I Swiss je svoju liniju za Zurich produžio na zimu, što prvotno nije bilo planirano. Linija se prvotno ovog ljeta operirala dva puta tjedno, potom je u top sezoni povećana na pet tjednih letova, a tijekom zime će se operirati dva puta tjedno. Stoga se očekuje više letova Swissa iduće godine, poglavito u predsezoni.

Za očekivati je da će bliskoistočne kompanije idućeg ljeta povećati broj frekvencija za Sarajevo, ranije krenuti sa letovima, te u startu operirati do kraja X. mjeseca. Jednako tako za očekivati je da će Qatar konačno 2022. obnoviti letove za Dohu, pošto je to još jedina destinacija koja se ne operira iz Sarajeva, a operira se iz Beograda i Zagreba.

Bilo bi za očekivati da će u kratkoročnom periodu (2022. ili 2023.) operacije za Sarajevo pokrenuti i saudijska nacionalna kompanija Saudia. Jednako tako logično bi bilo da Flynas pokrene i letove za svoj 3. najveći hub u Dammamu, a ne bi bilo nelogično da Sarajevo dobije i letove prema Medini, aerodromu koji je 2019. imao skoro 9 milijuna putnika i meka je muslimanskih hodočasnika.

Uz to bile bi logične i linije za Iran (Teheran), Beirut, Jordan (Amman), Pakistan, Cairo, Tunis, Alžir i Ankaru (Turska). Obzirom na razvoj linija prema muslimanskim zemljama, vrlo vjerojatno će aerodrom nastaviti pregovore i sa drugim muslimanskim destinacijama u Sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku, pa su sve navedene linije vrlo realne.

Aerodrom Sarajevo intenzivno pregovara sa Emiratesom da otvori letove za Sarajevo. Ovo nije nerealno. U 2019. je Sarajevo imalo 21 tjedni let Flydubaia, ove godine njih 15, iduće će se taj broj povećati. Isto znači da bi na liniji mogao letjeti Emirates sezonski jedan dnevni let, te Flydubai drugi. To bi pokrilo sve segmente tržišta, i one elitnije koji bi letjeli Emiratesom, pa čak i njihovom business i prvom klasom, te Flydubai koji bi bio za putnike osjetljive na cijenu. Takve dvije rotacije pokrile bi sve konekcije u Dubaiu. Uz to Emirates bi Sarajevu donio potpuno novu kategoriju putnika, poglavito iz Dalekog Istoka, Australije i Afrike koje ovaj veliki prijevoznik svojim imenom akumulira. Emirates bi otvorio bi i dodatne cargo kapacitete sa aerodrom, što bi osjetno povećalo količinu carga. Naravno, zimi bi i dalje letio Flydubai.

CEO Aerodroma Sarajevo, g. Alan Bajić je rekao da se izuzetno trude dobiti dodatne linije prema Zapadu. I ovdje svakako ozbiljno nedostaju letovi za Paris (Transavia ili Air France) i Amsterdam (Transavia ili KLM), bez obzira što Wizz Air leti za Beauvais i Eindhoven. Jednako tako nastavak Lufthansine ekspanzije bi trebao biti obnavljanjem linije za Minhen (bez obzira na Wizz Airovu liniju za Memmingem). I Eurowings bi mogao povećati broj frekvencija, ali i pokrenuti dodatne linije, prvenstveno za Dusseldorf, Berlin i Hamburg. LOT, koji ima značajan broj linija u regiji, bi svakako trebao krenuti sa operacijama za Sarajevo. Vrlo je realno da će u doglednoj budućnosti i SAS krenuti sa operacijama za Sarajevo, poglavito radi velike BiH dijaspore u Skandinaviji. Aerodromu ozbiljno nedostaje linija za London i trebao bi se potruditi da Wizz Air istu ponovo pokrene. U daljoj budućnosti nije nevjerojatna linija Aegeana za Atenu, te ITA-e za Rim.

Već postoji najava letova S7 za Sarajevo, koji je dobio dozvolu ruskih vlasti za 3 tjedna leta, a što bi i te kako bilo važno za Sarajevo. Prije par dana i Nordwind je dobio dozvolu za letove iz Moskve do Sarajeva. Ovo je posebno bitno za Srbe u okolici Sarajeva čija je povezanost sa Moskvom više nego značajna. Kako Windrose leti za Zagreb, Beograd, Pogoricu, Skopje, Split, Dubrovnik i Pulu, a uskoro pokreće i letove za Ljubljanu, vrlo je izvjesno da će prije ili kasnije krenuti i sa letovima za Sarajevo. Sarajevo bi moglo dobiti i pokoju charter liniju za Grčku, Egipat i Tunis.

Na koncu, konačno se možda i FlyBosnia pribere, pa konačno krene sa nekim letovima iduće godine. Jadan avion znači 15 do 20 tjednih letova. Iako, obzirom na dosadašnja iskustva, nekako nisam optimističan.

Pokretanjem gore navedenih linija Sarajevo bi istinski zaokružilo svoje potencijale i pokrilo sva tržišta koja su realna, a aerodrom istinski bacilo u ozbiljne zrakoplovne vode regije. Istim je za očekivati da će Sarajevo u idućih godinu-dvije osjetno odskočiti u regiji, te da će već ove godine zasjesti na 7. mjesto u regiji, iza Beograda, Zagreba, Prištine, Splita, Dubrovnika i Skopja. Kako je aerodrom dugi niz godina bio na 10. mjestu u regiji ovo je više nego značajan iskorak.

U prvih 9 mjeseci godine Sarajevo je imalo 550.483 putnika. Očekuje se da će aerodrom do kraja godine imati oko 700.000 putnika. Do sada je aerodrom imao 8.300 operacija, a ovaj broj će vjerojatno doći blizu 11.000 do kraja godine. Uz to aerodrom je imao 1.643,8 tona carga do kraja IX. mjeseca, ova brojka će vrlo vjerojatno preći 2.200 tona do kraja godine.

 

Kako god, ispred Sarajeva je istinski vedra budućnost. Očekuje se dalji rast broja linija i frekvencija Wizz Aira i bliskoistočnih kompanija, ali i razvoj linija prema Zapadu. Sarajevo nam je ove godine svima izmamilo smiješak na usta, a uvjeren sam da će to činiti i idućih godina.

80 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji Najbolje ocijenjeni
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Gospodine Alene, ima li po Vašem mišljenju ikakve šanse da, u skorijem periodu, u narednih par godina, Emirejts krene sa letovima za Beograd?

“Uz to kompanija povećava Eindhoven na 3 leta”

Lijepa vijest, no ovo mi je potpuno promaklo. Da li mozda imate link za clanak gdje je ovo potvrdjeno? Zahvaljujem unaprijed!

Baš svaka cast Sarajevu. Ogroman posao napavise.

Svaka čast za ovaj post, a na sve ovo treba dodati da su Bosna i Hercegovina i Međunarodni aerodrom Sarajevo dobili dozvolu za uspostavljanje zračnih veza između BiH i SAD-a. 2022 ako se uspostavi let za Chigao, Saint Louis ili Boston, to će biti šlag na tortu. A nadam se da će biti uspostavljeni letovi, ako ne 2022, onda 2023 za Kinu, pošto jako puno kineskih turista ima u Bosni i Hercegovini, a i ne postoji vizni režim između BiH i Kine, a aerodrom nakon izgradnje terminala ide u remont piste, i izgradnju platforme za parking mjesta 3 velika aviona tipa a330/b777, što će dodatno povećati standarde samog aerodroma i privući nove aviokompanije, a samim tim i uspostaviti nove linije. A sada i u narednom periodu vlasti moraju da rade na ukidanju viznih režima i na marketingu, da promovišu grad i državu, ako to naprave, do 2025 Sarajevo može doći i do 3 miliona. Lp i bravo za post

Sarajevo ima veliki turisticki potencijal, rekao bih najveci na kontinentalnom dijelu bivse Jugoslavije.
Ukoliko se ovi potencijali iskoriste i napravi dobar turisticki proizvod, cifra od 2 miliona putnika na godisnjem nivou bi se mogla dostici vrlo brzo a to bi znacilo i novo prosirivanje zgrade terminala.

Za ocekivati je da ce jos neki LCC stacionirati avione na sarajevskom aerodromu, ovdje prije svega treba ocekivati Ryanair i Eurowings a mozda i neku tursku ili bliskoistocnu kompaniju.

Pa ne bih rekao da ima malo turista. 2005 broj turista bio je oko 50.000-100.000, a u 2019 u Sarajevu je bilo cca 1 milion turista, u 2020 zbog pandemije je broj opao, ali u 2021 do sada je zabilježeno oko 300.000 turista

BiH i Sarajevo imaju više od milion turista i u koroni, s tim da se oni kao takvi ne prijavljuju. Nešto zbog ne registracije, a u puno većem broju zbog dvojnog državljanstva. U tom slučaju iseljenik iz recimo Zavidovići kupuje nekretninu u Sarajevu, sa porodicom dolazi tu i niti je stranac niti je registrirani turista. Samo ta brojka prelazi nekoliko stotina tisuća godišnje.

Halo Stef, ne interesuje nas Hrvatska. Leti njima za milijun i budi tocan.

Sarajevo ima mali broj turista pored svih mogucnosti zato sto je to ima neostvaren turisticki potencijal.

Takodje, Bosna ima jaku dijasporu koja je vezana za maticu tako da se sa dolaskom LCC kompanija ocekuje povecanje broja putnika i u ovoj kategoriji.

Sa znacajnim povecanjem broja putnika sve one stvari koje u ovom trenutku izgledaju nerealne to prestaju biti – pogledajte Pristinu i neke druge aerodrome.

Niko i ne ocekuje da Sarajevo u ovakvim okolnostima moze imati vise turista od Dubrovnika ili Splita ali od Zagreba svakako da moze jer realno ima vece turisticke potencijale.

Mislim da jos nije ostvaren maksimum kada je u pitanju broj turista iz arapskih zemalja i veliko povecanje se moze ocekivati i u narednim godinama nakon uspostvljanja novih avio linija.
Za ocekivati je takodje povecanje broja kineskih turista i ona na cemu je potrebno posebno poraditi je dovodjenje turista iz Zapadne Evrope. Ovo posljednje se ocekuje nakon sto se turisticka zajednica malo vise angazuje i nakon sto se politicka situacija u Bosni stabilizira (stabilan period se ocekuje nakon sto Milorad Dodik oda sa vlasti a to ce se desiti vrlo brzo).

Ocito ne znam da Vam objasnim razliku izmjedu turistickog potencijala i ostvarnih rezultata u turistickom sektoru. Vjerovatno nisam dovoljno jasan.

A vas dozivljaj Sarajeva je bas interesantan 🙂 i slican je dozivljaju prosjecnog Sarajlije koji posjeti Zagreb – on jedino sto moze uraditi tamo je pojesti mljevenike (ako nisu sa svinjetinom), probati fritule, popiti kavu ili sok od bazge i nista vise. Eventualno moze otici u neki shopping centar i tamo provesti 2-3 sata i to je sve. Ali nisu ni svi turisti ovakvi.

Da o tome vam pricam, Vi kao prosjecan Zagrepcanin dozivljavate Sarajevo isto kao sto i prosjecan Sarajlija dozivljava Zagreb. Hocu reci da vasa procjena turistickih potencijala Sarajeva nije relevantna i ne mora odgovarati stvarnosti.

Mozda ima planine i skijalista (kao da mi je neko pricao da je nekoc i olimpijada odrzana u Sarajevu), izvore termalnih i mineralnih voda (kazu da su ih i stari Rimljani koristili), arheoloska nalazista iz Neolitika (jeste li culi za Butmirsku kulturu)…

Zalosno je ako je nekom prva asocijacija na rijec Sarajevo ‘ćevapi’ ali to je nesto sto vise govori o toj osobi nego o Sarajevu.

Ja sam bio na Jahorini odmah nakon olimpijade 1984 nikad više. Jednu srijedu podne su nam čak zatvorili sve žičare jer Jesu li direktoru žičara umro otac?? Puno ljudi se bunio a preko toki-voki ja ću oseka košulje odgovara ljudima žičara ” ako su humani shvatit će nas, ako ne ko ih jebe gasi žičare??” Čekao sam često u duginim redovima a puno ljudi išao preko reda ne samo pjevači iz grupe bijelo dugme nego neki drugi isto i tako dalje i tako dalje hotel Jahorina isto bio katastrofa.

Kako bi bilo dobro da to sto ste napisali ima nekog smisla.

Samo neka uprava nastavi raditi ovako dobro posao, i moguće je doći do 3 miliona

“Uvođenje ILS na Sarajevu (CAT II ili CAT III) nije moguće radi okolnih planina. Kako je najveći problem aerodroma magla, stručnjaci rade na alternativnom rješenju koji bi se uskoro trebalo primijeniti.”

Okolne planine nisu problem, nego blizina zgrada na prilazu. Za CAT II/III treba minimalno 1000 metara cist prilaz, sto bi znacilo pomeranje threshold-a za sletanje za 200 metara (Imate par izvora ukljucujuci i wikipediu), i realno produzivanje piste za 200 metara u pravcu Lukavice.

Magla je uvek bila problem do faze da ni CAT IIIC ne bi pomogao jer sansi da vidite svetna i istaksirate do zgrade su minimalne. Za Olimpijadu se radio sistem rashadjivanja magle propanom na prilazu.

Kompletnu studiju o CAT III i alternativi za SJJ mozete procitati na ovom link-u
http://ijtte.com/uploads/2020-07-26/b2de7b7d-a0fb-199cijtte.2020.10(3).04.pdf

A sto se tice razbijanja magle, koristili su se veliki tankovi sa propanom i uredjaj koji je rasprsivao gas da bi “rashladio” maglu

Imate negdje link na tekst gdje se moze vise naci informacija o rashladjivanju magle. Zvuci jako interesantno. Hvala

Mala dopuna ILS CAT II/III. To ne zavisi samo od aerodroma, nego i od pojedinacnog aviona koji slijece. Ako aerodrom negdje ima visu kategoriju, ali avion i/ili posada nema odgovarajucu, dzabe i aerodromaska, jer se uzima “stroza” u takvom slucaju…

Tako da je za visu kategoriju osim cistog prilaza zadnjih 1 km (izmjesteni treshold) bitan raspored planina oko aerodroma, jer avion na visini odluke mora biti sposoban sa otkazom motora nadvisti brdo Mojmilo u lijevom krugu nakon go-around-a.

Cak je i tih 200m prema Lukavici problematicno zbog zgrada iza piste, koje iako imaju samo 4-5 spratova treba bezbjedno nadvisiti u takvom slucaju (otkaz motora), pa onda iza toga i navedeno brdo…

Sve u svemu, nije realno da ce se ista uraditi na tom pitanju do certifikovanih GPS preciznih prilaza za te vise kategorije. ILS bi bio preskup sa premalo koristi cak i sa skracenom pistom u takvom slucaju.

To da avion i posada moraju biti certifikovani takodje stoji. CAT III takodje zahteva i rasvetu visokog intenziteta. Nisam video referencu za Mojmilo za CAT III prilaz, jer u ovom slucaju decision hight je mnogo visi. Takodje tu morate dodati i Trebevic koji je u ravni piste u sluaju da neko pravo napravi go-arround i produzi pravo.

Sto se tice finansiranja i isplativosti, if you build it they may come. Cinjenica je da magla ometa saobracaj u mesecima sa najnizim prometom (nov-dec) na aerodromu, a u isto vreme koliko privreda gubi zbog zatvorenosti aerodroma. Opet tako ako pogledate let LH-a koji bi spavao u Sarajevu, taj let otpada.Koliko ce Wizz biti zainteresovan ako mu avion stoji na zemlji jer ne moze da poleti zbog magle. Naodno od nekih prijatelja sam cuo da se situacija u zadnjih 10-ak godina sa maglom pogorsala nego sto je to bilo 80-ih i 90-ih.
Kolika je povezanost sa svetom ako gubite jutarnji i vecernji val i operisete samo sredinom dana, ako poletite, to niko ne racuna.

Jedna znimljivost, zacetci Sarajevskog aero kluba su bas poceli na Mojmilou gde su “prackom” ( na gumu ) poletali prvim jedrilicama

Riječ “Istinski” 8 puta upotrijebljena u tekstu. Istinski uspjeh.

Pozdrav svima prvim put pišem na Zamaaero, ali tema me je potaknula da napišem nešto o ovoj kolumni.

Kao prvo želim da pohvalim autora na stvarno odličnkm tekstu i sveobuhvatnoj analizi cijele situacije SJJ. ČESTITKE!

Kao drugo, malo off-topic je ali da se nadovežem na komentare pojedinih članova u vezi arapskih turista, neću dugo. Pošto samu bliskom kontaktu sa turistima iz pomenutih zemalja ( živim u Bihaću ) mogu samo reći da su kulturniji i prijazniji nego pojedini turisti sa Zapada, tu ne računam susjede, već Njemačka, Francuska itd. Pogotovo mislim na “naše” dijasporce. Njihov stil, ponajviše oblačenja, mislim na žene možda nekome smeta i stvara osjećaj nelagode, ali bože moj svaka nacija, država, narod ima svoj stil, običaj te tako svako normalan i iole prav čovjek neće ni gledati ni obraćati pažnju već će (neće) uživati u onome zbog čega je došao. Svi znamo da su arapski turisti, turisti sa dubljim džepom i stvarno kad su tu ne štede, to mogu potvrditi uvijek.

Dalje, što se tiče SJJ, COVID je došao za aerodrom kao odličan “Restart” i kako se čini od tog trenutka krenulo je napokon da se razmišlja na drugi način. Da se razmišlja na taj način da se ukinu takse koje su bile na aerodromu a da se prihod ostvaruje zapravo na putnicima koji prolaze kroz Aerodrom i ostave jedan dio novca na aerodromu. Također ove glupe takse za druge aerodrome pogotovo za Bihać, koji sigurno neće ugledati svijetlo dana za 10 ili više godina, ali i kad ugleda, KOME? PSO u BiH, jako moguće i bilo bi dobro Bihać- Sarajevo, Bihać- Mostar, Bihać- Tuzla, ali opet postavlja se pitanje KO bi to operirao? Icar?
SJJ sad najviše treba da radi na uspostavljanju linija sa istokom Europe, mislim na Poljsku, Rusiju ali i Rumunija, Bugarska zašto da ne?
Također ponovno uspostavljanje linije Budimpešta-Sarajevo je očigledna i može se desiti već na proljeće/ljeto 2022.
FlyBosnia je imala toliko prilika i svaki put bi nešto uprskali. A potencijala imaju i to velikog. Ne moraju se samo linije odnositi na Bliski istok, zašto ne pokušati Poljska, Ruminija, zemlje Baltika? Interesa ima sa dobrom promocijom, marketingom.

Također jedan od trenutnih osnovih zadataka SJJ je da završi rekonstrukciju, i da se završi treći aviomost,proširi čekaonica, i ugradi novi sistem za kofere/prtljagu.

Prostora za širenje ima, potencijala ima, interesa ima, samo to se sad sve mora pretvoriti u djelo.

Lp

Sarajevo je na dobrom putu. U nekim budućim godinama bi bilo super kada bi Sarajevo poradilo na promidžbi grada kao city break destiancije i na taj način privuklo putnike iz Zapadne Europe.

Trenutno imaju dijaspora i putnici iz muslimanskih zemalja vjerojatno čine više od 80% prometa, ali za neki veći rast će trebati disperzirati putnike.

BeirutH?!

SAD ĆE OPET BITI BRISANJA KOMENTARA
U BiH je prvo počeo rat pa je došlo do kao otcjepljenja. Nikakvih tu kompanija nije bilo.
Aerodrom u sarajevu nije devastiran, predat je od strane JNA misiji UN kakav je i zatečen. Devastacije je bilo samo od strane ARBiH. To su fakti.
Vezano za uspjeh aerodromas, tu bih se prije zapitao šta rade svi ti arapi u BiH. Da li i ko se bavi bezbjednošću zbog velikog dolaska “sumljivih” putnika.
Da li se iko bavi kontrolom i tokovima novca.
A kao što sam već rekao Fly Bosnia je kompanija za pranje novca i ništa više.

Bavim se ja bezbednošću, sve je ok veruj mi, sumLJiva lica fotografišem i šaljem miliciji

Ako vas se sete za dan bezbednosti sete. Ako ne to je bila vasa gradjanska duznost.

Arapi, za vašu informaciju, dolaze već godinama. Ne vidimo dosad nikakav sigurnosni problem, je li tako?! Arapi dolaze, budu mjesec-dva preko ljeta (jer bježe u bosansko zelenilo iz pustinje i 50 C), dođu zimi na planine (kojih nemaju u svojim zemljama), potroše pare u šoping centar i to je to. Jer, jeftinije je doći u Bosnu nego Austriju. Imaju šume, imaju džamije (ako žele) i imaju slobodu koje nemaju u svojim zemljama.

šoping centrima* 🙂

Moje mišljenje je da ima i prednosti i mana sa tolikim brojem turista iz arapskih zemalja. Prednosti su svakako priliv novca od turizma i razvijanje te grane privrede.

Sa druge strane, imao sam iskustvo na Uni, da smo obilazili slapove i da smo na Štrbačkom buku bili jedni od stvarno retkih koji upadljivo nisu iz arapskih zemalja. Ne računajući lokalne vozače kombija koji ih voze po Bosni mislim da su bila još 3-4 vozila sa srpskim registarskim oznakama. Iskreno, ostao sam u čudu i ne mogu reći da mi je bilo prijatno. Jednostavno, bilo je upadljivo koliko mi odskačemo medju tih par stotina ljudi u tom momentu. Nisam se osećao nebezbedno, niti ugroženo sa druge strane, samo mi nije bilo najprijatnije.

Da li ću opet ići na isto mesto, svakako da. Ali, turisti iz Evrope će malo teže posećivati takve lokalitete po Bosni posle takvih iskustava.

Vecina ljudi iz naseg podneblja ima takav osjecaj u slicnoj situaciji, ali vjerujte da turiste sa zapada to puno manje “brine” nego nas. Oni su naviknuti na sve kulture i nacije u svom okruzenju i puno manje primjecuju takve stvari.

Nisu ga donijeli uopće, budimo precizni. Arapski turisti su jedna stvar, a pokušaj provlačenja radikalnih ideologija je umro devedesetih (kada je bilo pokušaja). To u Bosni ne pali osim kod ispranih mozgova. Ukratko, neka dolaze turisti koji žele.
Za sarajevski aerodrom imamo problem druge vrste, a to je ogroman broj sezonskih putnika, a skroman performans u ostatku godine. Istina, većina aerodroma ima ljeti veći broj putnika (ako ne svi), ali kod Sarajeva sada to počinje ličiti na primorske gradove. A Sarajevu turizam nije primarna gospodarska grana (iako jeste značajna).
Dakle, to samo govori da je aerodrom i dalje daleko, daleko od stvarnog potencijala i da se mora još puno raditi kako bi aerodrom cijelu godinu imao redovit promet. Ima ga i sad, naravno, ali čudno je vidjeti kontinentalni grad s tako drastičnom razlikom u broju putnika tijekom ljeta u odnosu na ostalih devet mjeseci u godini. To možda pokazuje i nedostatak prave strategije jer sarajevski aerodrom nije inicijalno privukao arapske goste, to su radili drugi. Tek sada se nešto više strateški radi, aerodrom je do korone radio kao klasična uhljebska institucija.

Da, to je vjerojatno dosad prvi ozbiljniji korak u smanjenju sezonalnosti aerodroma. Mislim da iduća godina donosi dosta dobrog sarajevskom aerodromu. I dalje je fascinantno da je, do korone, to bio tek deseti aerodrom u EX YU. Ni sada nije daleko od toga, ali to je isuviše skromno za aerodrom koji je prvo u glavnom gradu, a drugo gravitira mu oko milijun stanovnika (Sarajevska regija + istočna Bosna + srednja Bosna i zenička regija).

ono sto je ironija sarajevska je da bi sezonalnost trebalo da je obrnuta. da ima dosta letova zimi zbog zimskog turizma. to su pusta nadanja (a i aerodrom je stravicno nepouzdan), ali nije naodmet pomenuti.

Da, magle u Sarajevu su UŽAS od 11. mjeseca pa sve tamo do kraja drugog.

sarajevo ne može biti opcija za let zimi. velika je magla.

Naravno da može, kompanije redovno lete, ali uvijek postoji rizik od otkazivanja. Nekad ih je manje (ili beznačajno), ali nekada po pola mjeseca avioni ne mogu sletjeti i uzletjeti.

Pogledaj 12. mjesec 2015.

Taj mjesec su bila skoro svakodnevna otkazivanja da bi na kraju aerodrom imao samo 28.000 putnika u odnosu na 43.000 u istom mjesecu godinu prije. Inače, bude otkazivanja u tom periodu, ali 2015. je baš bilo ekstremno, skoro da nije bilo dana da nije bilo otkazivanja.

osim zamaaera u klasteru su i:

(Slovenija)

(BiH)

(Srbija)

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

NAGRADNA IGRA

Osvojite 9 starih razglednica (50+ godina) InexAdrije, Lufthanse, Balaira, Air Lloyda i Ju52
tako da nam pošaljite fotke za foto-spotterski kutak

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!